More
    HomeDRUŠTVOBiHNACIONALNO BLAGO: Pokušaj prisvajanja Bosanskog brdskog konja od strane Slovenije

    NACIONALNO BLAGO: Pokušaj prisvajanja Bosanskog brdskog konja od strane Slovenije

    Nedavno se pojavila vijest da je Slovenija prisvojila Bosanskog brdskog konja, a nakon snažnih reakcija bosanskohercegovačke javnosti, Slovenci su demantovali ovaj navod.

    Bosanski brdski konj jedina je autohtona pasmina konja. Riječ je o konju koji je pored toga što je pitome naravi, vrlo izdržljiv, i prilagodljiv većini klimatskih uslova. Nerijetko je poznat i kao bosanski poni. Stanovnici Sarajeva su već 17 godina u prilici da posmatraju njegovu skulpturu ispred Veterinarskog fakulteta u Sarajevu.

    Kakav je status ove pasmine u Bosni i Hercegovini, u razgovoru za dobarportal.net objasnio je Enver Žiga, predsjednik Upravnog odbora Međunarodnog udruženja uzgajivača Bosanskog brdskog konja.

    “Brojnost pasmine (govorimo samo o čistokrvnim grlima) bila je poslije rata ispod minimuma, a to je po svjetskim standardima 200 grla. Mi smo u Bosni i Hercegovini 2011. godine imali oko 150 konja na ergeli Borike’ i 18 konja na mojoj ergeli ‘Žiga’. Pored toga bilo je u Sloveniji oko 20 konja, u Hrvatskoj isto oko 20 konja i u Srbiji nepoznat broj konja koji će se tek naknadno pojavljivati i upisivati u matične knjige jer su imali boričko porijeklo. Od tada brojnost pasmine stalno raste. Nažalost 2019. godine ergela ‘Borike’ je zatvorena ali su svi konji ostali u Bosni i Hercegovini i ergela ‘Bosnian mountain horse’ na Vlašiću je nastavila uzgoj na bazi tog genetskog materijala”, govori Enver Žiga.

    Dodaje da je u međuvremenu u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine osnovano još šest ergela tako da sada postoji sedam ergela i nekoliko malih uzgajivača. Nastavlja da u entitetu Repulika Srspka nema registrovanog uzgoja iako sigurno ima konja koje su domaćini okolnih sela nabavljali na Borikama.

    “Do decembra prošle godine postojao je uzgoj u Njemačkoj ali je gospođa Tanja Trevz rasprodala konje i zatvorila svoju ergelu, a to isto je uradio i profesor Hainbuch godinu ranije”, ističe naš sagovornik.

    Danas, kako kaže, ima 314 čistokrvnih grla što je ogroman napredak u odnosu na 2011. godinu. Ipak, ne može sa sigurnošću odgovoriti da li je pasmina spašena te da je teško reći jer se sav uzgoj bazira na dobroj volji pojedinaca.

    “Mi u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine imamo 350–400 KM godišnjeg podsticaja po odraslom grlu, u Srbiji imaju oko 250 evra”, navodi Enver Žiga te naglašava da postoji dobra osnova da se pasmina sačuva.

    Slovenija je nedavno demantovala da je prisvojila Bosanskog brdskog konja te, kako kažu, ne žele da ga prisvoje, već zaštite, a kako se navodi u Međunarodnom udruženju uzgajivača Bosanskog brdskog konja, on nije postao slovenačka autohtona pasmina, već autohtona pasmina na teritoriji Republike Slovenije. Naš sagovornik objašnjava da je Vlada Slovenije donijela jednu vrlo lukavu odluku kojom se kaže da je Bosanski brdski konj autohtona pasmina koja se uzgaja u Sloveniji.

    “Zbog odredaba Evropske unije nisu smjeli napisati da je to slovenačka pasmina, ali za nekoliko godina ta bi se dva pojma izjednačila. Zbog toga smo reagovali. Ja sam na Facebook profilu dao detaljno obrazloženje o tome da je elaborat na osnovu kojeg je donesena odluka čisti falsifikat”, kaže Enver Žiga, i dodaje da je Odluka tako koncipirana da postoji zakonska mogućnost da se traži međunarodna arbitraža.

    S obzirom na to da na nivou Bosne i Hercegovine ne postoji ovo ministarstvo te da je poljoprivreda u nadležnosti entiteta i da je bio u kontaktu sa njima, navodi da nije vidio posebnu zainteresovanost.

    Na pitanje da li je iznenađen reakcijom bosanskohercegovačke javnosti, kaže da nije, jer se već gotovo 20 godina bori za spas pasmine te da ljudi različitih nacionalnosti iz svih krajeva svijeta pokazuju interesovanje jer je, kako kaže, Bosanski brdski konj nacionalno blago.

    Naglašava da je jedini način da se sačuva pasmina da se animira što veći broj uzgajivača i stalno povećava brojnost pasmine.

    “Proći će mnogo vremena dok dođemo u poziciju da se neka od karika vlasti više angažuje na tome”, dodaje naš sagovornik.

    Kako su istakli iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i hrane Slovenije za portal Klix.ba, prema informacijama kojim oni raspolažu, u Međunarodnom udruženju uzgajivača bosanskog brdskog konja uzgajivači su iz brojnih zemalja te, kako navode, i iz Bosne i Hercegovine.

    Oni su naveli da se njihovo ministarstvo nije konsultovalo sa nadležnima u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine te dodali da se ova zemlja ne miješa u pravila za priznavanje pasmine rase u drugim državama niti se o tom pitanju konsultuje sa drugim državama.

    Autor: Ana Motika

    Bilješka o autoru:  Ana Motika rođena je 22. 10. 1998. godine, a 2021. godine diplomirala je novinarstvo na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Piše i istražuje o marketingu, javnom nastupu i medijskoj pismenosti, iskustvima s putovanja, ravnopravnosti polova i rodno zasnovanom nasilju. Članica je Erasmus studentske mreže.

    Must Read

    spot_img