Generalna skupština Ujedinjenih nacija je u julu usvojila historijsku rezoluciju kojom je pristup čistom, zdravom i održivom okolišu proglašen ljudskim pravom.
Zajedničkim snagama zaustaviti izgradnju mini hidroelektrana na Kasindolskoj rijeci je cilj neformalne grupe građana iz Istočnog Sarajeva. Zdravije okruženje i okoliš u Bosni i Hercegovini akcijama ove i sličnih grupa postaju stvarnost za bh. društvo, uprkos izazovima i često negativnoj izloženosti s kojima se ove aktivističke grupe suočavaju.
Priču o tome kako su troje zaposlenih ljudi, tri studentice, dvije srednjoškolke i jedna penzionerka postali ekološki heroji u Bosni i Hercegovini, podijelila je sa nama jedna od članica grupe – Sara Tuševljak, ekološka aktivistkinja i studentica Pravnog fakulteta u Istočnom Sarajevu.
“Smatram da bi svim ljudima trebale biti važne ekologija i aktivizam, a ne samo mladima. U našem Ustavu je propisano da svaka osoba ima pravo na zdravu životnu sredinu, a i da je svako u skladu sa Zakonom dužan, da u okviru svojih mogućnosti, štiti i unapređuje životnu sredinu”, priča Sara.
Uzrok za pobunu i akciju neformalne grupe građana/ki, čija je Sara članica, bila je najava izgradnje tri mHE: „Podivič“, „Slapi“, „Samar“.
“Kasindolska rijeka”, priča Sara, “bitan je resurs. Izvire na planini Jahorini, svojim tokom prolazi kroz kanjone i ulijeva se u rijeku Željeznicu na Ilidži. Velikim dijelom, skoro 90% svoga toka je pitka, a prve otpadne vode se ulijevaju kod JZU ”Srbija“ u Kasindolu.”
Sara je odrasla uz Kasindoslu rijeku, i tu je naučila da pliva a ljubav prema prirodi joj je usadila porodica. Problemi počinju kada je jedna strana firma 2014. godine dobila koncesije za izgradnju čak tri mini hidroelektrane na Kasindolskoj rijeci i to: mHE “Slapi”, mHE “Podivič” i mHE “Samar”. Ekološke dozvole su izdane za sve tri hidroelektrane 2015. godine.
“Građani su”, priča Sara “upućivali inicijative nadležnim organima tokom izgradnje, kako bi ukazali na probleme nelegalne gradnje, proceduralne i zakonske greške, i kršenje ekoloških standarda. U konačnici, izgradnja tri mHE bi prouzrokovala katastrofalne posljedice po biljni i životinjski svijet, ali i na zdravlje čovjeka.”
Sara sa stricem pravi Facebook stranicu Stop izgradnji mHE na Kasindolskoj rijeci nakon saznanja da će početi izgradnja i druge mHE (mHE “Samar”) na Kasindolskoj rijeci. Facebook stranica je bila kanal komunikacije putem kojeg je ova grupa aktivista/kinja informisala građane Istočnog Sarajeva da mHE “Podivič“ radi od 2018. godine, kao i o stanju na terenu i o promjenama koje su se desile od kada je izgrađena. Tad je počela saradnja sa Resursnim Aarhus Centrom, Centrom civilnih inicijativa, Fondacijom Atelje za društvene promjene (ACT), a Sara je bila već članica Koalicije za zaštitu rijeka BiH.
“Niti prilikom izdavanja lokacijskih uslova koji su preduslov građevinskim dozvolama za tri mHE nije pribavljeno mišljenje lokalne zajednice na kojoj se planira gradnja što je suprotno odredbama Zakona o uređenju prostora i građenju. Okružni Sud u Banja Luci, nakon iznesene tužbe o izgradnji tri mini hidroelektrane na Kasindolskoj rijeci, izdao je četiri presude u korist građana i poništio tri ekološke dozvole kao i građevinsku dozvolu za mHE “Samar”. Ipak, mini hidroelektrana “Podivič” je izgrađena na Kasindolskoj rijeci”, istakla je Sara.
Sarina borba, i ostalih aktivista/kinja i dalje traje. Velike količine šuma su posječene i izgrađeni su putevi za potrebe izradnje mHE „Podivič“. Možda je upravo aktivizam i potreba da se traže zakonska sredstva zaštite prirode ono što je Saru podstaklo da upiše pravo.
“Provodim puno vremena u prirodi, planinarim i zbog toga mi je jako važno da se priroda zaštiti. Posebno Kasindolska rijeka, jer sam na njoj provela prelijepe trenutke sa svojom porodicom i prijateljima”, rekla je Sara.
Trenutni cilj ove neformalne grupe građana je da se isticanjem nepravilnosti i pritiskom na donosioce odluka ospori rad mHE „Podivič“ i zaustavi gradnja druge dvije planirane mHE. Traže trajno rješenje i zabranu izgradnje ostale dvije mini hidroelektrane.
“Borba nije uvijek laka, ali je uvijek vrijedna kada znamo šta se borimo”, istakla je Sara na kraju, kao poruku za sve aktivistkinje i aktiviste, piše bosniaherzegovina.un.org.
