LJEPOTA RAZLIČITOSTI: Učenici Osnovne škole “Kiseljak 1” Bilalovac napravili njemačko-bosansko-romski rječnik

O ljepoti bogatstva jezika i ljepoti različitosti koje jezik nosi sa sobom svjedoče učenici Osnovne škole “Kiseljak 1” Bilalovac koji su u proteklom periodu radili na izradi trojezičnog rječnika.

U učionicama Osnovne škole “Kiseljak 1” Bilalovac zajedno uče, trude se i rade učenici bošnjačke i romske nacionalnosti. Oni su pravi primjer sloge i iskrene ljubavi koja ruši sve predrasude i one manje lijepe emocije.

U školskoj godini 2021/2022. su učenici ove škole, odjeljenja VII-1 i VII-2, zajedno s nastavnicom njemačkog jezika Eminom Sinanović, radili na izradi trojezičnog rječnika (bosanski–njemački– romski). Učenici škole koji poznaju romski jezik su prikupili veliku količinu riječi na ovom jeziku, zatim su iste razmijenili s ostalim učenicima, a onda su krenuli s prevođenjem riječi na njemački jezik. Na rječniku je radilo ukupno 30 učenika, a u rječniku je sadržano vise od 500 riječi.

Rječnik je od strane vrijednih učenika predstavljen na priredbi povodom Dana škole koji je 08.aprila, a tog dana se obilježava i Svjetski Dan Roma, što je izuzetna prilika da se javnosti predstavi jedan ovako društveno koristan projekat.

“U julu 2021. sam stekla zvanje Diplomirani profesor njemačkog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zenici i kao neko ko je još tokom studija imao priliku raditi s djecom i u nastavi, iako neformalo, više od svega na svijetu sam željela da mi se pruži prilika da predajem u školi. Dobila sam tu priliku u Osnovnoj školi ‘Kiseljak 1’ Bilalovac. Tada sam sebi rekla da ću se potruditi da učenicima kojima budem predavala ostanem u najljepšem mogućem sjećanju”, kaže u razgovoru za dobarportal.net nastavnica njemačkog jezika Emina Sinanović.

Rječnik je od strane vrijednih učenika predstavljen na priredbi povodom Dana škole (FOTO: Privatni arhiv)

Ističe da se sama ideja o projektu pod nazivom “Suživot Roma i Bošnjaka – Nacionalna manjina ili kombinacija pravog jezičkog bogatstva?! ” javila prvenstveno kada je došla u školu i vidjela kakva sloga i ljubav vlada među učenicima ove dvije nacionalnosti.

“Kao nastavnica njemačkog jezika, željela sam zadovoljiti i nastavne ciljeve koje zahtijeva moj predmet, te sam željela prvenstveno raditi na širenju vokabulara kod učenika na njemačkom jeziku, ali i da napravimo konkretan produkt koji će poslužiti kao svjedok o lijepim emocijama u učionicama ove škole, te će učenici imati priliku da kroz jezik nauče više o romskoj kulturi, jeziku”, priča Emina Sinanović.

Ponosna je što je svaki učenik vrijedno radio na projektu, a neki su joj se javljali i putem društvenih mreža kako bi dostavili riječi, jer su bili bolesni i slično.

“Naučili su kako se pravilno koristiti online rječnicima prevodiocima, kako izgleda jedan printani rječnik i kako da se istim služe, a na kraju su u rukama imali i jedan vlastiti. Ponavljam, učenici sedmog razreda. Ja sam zaista ponosna na sve njih. Također, još je bitno spomenuti da je cjelokupni projekt finansijski podržan od strane Fondacije ‘Schüler helfen Leben’. Od tih sredstava isprintani su rječnici, oformljena je elektronska verzija rječnika, te su pripremljeni simbolični poklone za djecu kao motivacija za dalji trud i rad”, dodaje Emina Sinanović.

Pored printane verzije rječnika, oformljena je i elektronska verzija, na kojoj je radila nastavnica matematike i informatike Arnela Šabanović.

“Kada mi je kolegica Emina spomenula ideju o kreiranju bosansko-romsko-njemačkog rječnika, prva misao koja mi je pala na pamet je bila ‘želim biti dio toga’. Pošto radim u školi koju osim bošnjačke djece pohađaju i romska, a koja zagovara jednakost te poboljšanje odnosa između romske djece i vršnjaka kroz upoznavanje s romskom kulturom, tradicijom, običajima i slično, ukazala mi se prilika da i ja budem dio ideje o promociji jednakosti i ravnopravnosti i da dam svoj doprinos. Nastojeći odgovoriti zahtjevima dolazećih generacija, privrženih novim, digitalnim tehnologijama i formama savremenog doba, odlučila sam ići u korak sa zahtjevima vremena, te sam tako došla na ideju da, zajedno sa svojim učenicima, kreiram digitalnu verziju pomenutog rječnika”, govori Arnela Šabanović, kreatorica elektronske verzije rječnika i magistrica matematike i informatike.

Arnela Šabanović i Emina Sinanović (FOTO: Privatni arhiv)

Priznaje da je uživala radeći na ovom projektu jer je imala priliku da kroz dizajniranje rječnika, kopiranje i oblikovanje teksta i slično., i sama nauči pojedine riječi iz romskog jezika.

“Mislim da je ovo odlična prilika da se romski jezik promoviše kao vrijednost romskog naroda i da se eventualno pokrene više sličnih projekata u obrazovanju kako bi se eliminisale predrasude i diskriminacija jezika kako od drugih naroda tako i od samih Roma koji ga jako malo ili gotovo nikako ne poznaju”, tvrdi Arnela Šabanović.

Na ovaj način su učenici bili direktni akteri živog znanja i praktične metode rada, zastupnici funkcionalnog znanja, ali su također znatno obogatili svoj vokabular kada je u pitanju njemački jezik, bili su njegovatelji svog maternjeg jezika, a upoznali su dio riječi novog jezika, kao i dio kulture jednog naroda – romski jezik.

“Ponosni smo na našu nastavnicu Eminu Sinanović i 30 učenika naše škole koji su uradili hvala vrijedan projekt. Projekt izdavanja trojezičnog rječnika (bosanski–romski–njemački) nije uradila neka od javnih ustanova. Mislim da smo mi prvi koji su uradili nešto ovako i to budi posebne emocije. Povodom 8. aprila Dana Roma mislim da ovim rječnikom šaljemo najbolji poklon i čestitku”, poručuje direktor škole “Kiseljak 1” Bilalovac Nermin Merhemić.

Emina Sinanović (FOTO: Privatni arhiv)

Trojezični rječnik je konkretan produkt, koji ne samo da će učenicima poslužiti u nastavku školovanja na času njemačkog jezika, nego je i prikaz i svjedok o ljepoti različitosti, slozi i toleranciji u učionicama jedne škole, čije klupe krase mali ljudi velikog srca.

“Ovaj projekt nam je dao do znanja da nijedna nacionalna strana nije izostavljena. Najviše mi znači zbog toga, jer dok smo ga radili, mi smo razmišljali o osobama koje će ga čitati, te razmišljati o tome kako je lijepo u našoj školi, kakva sloga vlada i kakve sve projekte radimo”, naglašava Merijema Klisura, učenica VII-2 razreda i jedna od učesnica projekta.

Lamija Karasalihović, učenica VII-1 razreda navodi da bilo zanimljivo raditi na ovom projektu.

“Za mene ovaj projekt znači da nema razlike među ljudima. I nema razlike ako govore drugi jezik, ako su drugačije boje kože, vjere i slično. Napravili smo rječnik da bi i drugi ljudi vidjeli koliko se mi lijepo slažemo, ali i da se upoznaju s romskim jezikom”, zaključuje Lamija Karasalihović.

Učenici Osnovne škole “Kiseljak 1” Bilalovac napravili njemačko-bosansko-romski rječnik (FOTO: privatni arhiv)

POZIV ZA VOLONTERE: Postani dio Vijeća mladih Kantona Sarajevo

0

Vijeće mladih Kantona Sarajevo otvara novi poziv za volontere širom Bosne i Hercegovine. Vijeće mladih Kantona Sarajevo je krovno Vijeće svih općinskih Vijeća na području kantona Sarajevo.

Svrha postojanja Vijeća mladih Kantona Sarajevo jeste da bude poveznica za mnogobrojne organizacije i udruženja koje u svom Upravnom odboru imaju 2/3 mladih.

Zbog hakovanja prethodnog maila i poteškoća pri registraciji, te otuđenja informacije o prijavljenim volonterima, otvaramo ovaj poziv još jednom. Ovaj poziv je namijenjen svim mladim ljudima u starosnoj dobi od 15 do 30 godina, koji se nalaze širom Bosne i Hercegovine.

Zašto baš ti trebaš postati volonter Vijeća mladih Kantona Sarajevo?

Osim što ti Vijeće mladih Kantona Sarajevo pruža priliku za rad na mnogobrojnim projektima različite prirode, također ti nudi priliku da radiš na osnaživanju sopstvene lokalne zajednice.

Pored toga, pruža ti priliku za sklapanje mnogih prijateljstva s već postojećim volonterima različitih strukovnih zanimanja. Na kraju, volontiranjem pomažeš izgradnju sopstvene ličnosti te na taj način pospješuješ svoje komunikativna vještine i razvijaš vlastito kritičko mišljenje.

Poziv je otvoren do 15.04.2022. Sve prijave se vrše putem ovog linka.

6. APRIL: U Vijećnici održana Svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Sarajeva

0

U sarajevskoj Vijećnici na dan grada Sarajeva održana je Svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Sarajeva.

Sjednicu je otvorio predsjedavajući Gradskog vijeća Jasmin Ademović. Pored gradskih vijećnika, na sjednici su, između ostalih, bili prisutni predstavnici svih nivoa vlasti u zemlji, predstavnici ambasada i drugih međunarodnih institucija u BiH, organizacije civilnog društva i boračke organizacije, bivši gradonačelnici te druge zvanice, kao i gosti iz prijateljskih i bratskih gradova.

Sa Svečane sjednice (FOTO: Jasmin Alibegović/Dobarportal.net)

Nakon prigodnog obraćanja gradonačelnice Grada Sarajeva Benjamine Karić, uslijedilo je proglašenje i dodjela priznanja i nagrada Grada Sarajeva.

Sjednica je bila obogaćena umjetničkim programom.

Sa Svečane sjednice (FOTO: Jasmin Alibegović/Dobarportal.net)

TAJANA GUDENUS: Civilno stanovništvo ne želi rat (VIDEO)

0

Tajana Gudenus osnivačica je nekoliko digitalnih start-upa, a na Univerzitetu u Beču privodi kraju svoju doktorsku disertaciju.

U poslovnom smislu fokusirana je na razvoj svoje kompanije “Go&Grow Digital” koja uz sve servise jedne digitalne multimedija agencije, radi i statement projekte. Prema njenim riječima, to su uglavnom projekti kroz koje se oni kao cyber specijalisti obraćaju javnosti te iznose stavove po pitanju trenutnih javnih diskursa. U projektnim aktivnostima učestvuju njeni saradnici, partneri, prijatelji, te djelomično i klijenti.

“Nakon što je jedna ukrajinska klijentkinja nakon početka bombardiranja ukrajinskog Kijeva izjavila da ne želi ruskog grafičkog dizajnera za svoj projekt, iako su joj se, u fazi prije saznanja njegovog porijekla, njegovi radovi najviše svidjeli, od mene je zahtijevala prekid saradnje s istim. Kao neko ko je rođen u Hrvatskoj, a odrastao u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Austriji ne volim ta diskriminativna svrstavanja i razvrstavanja, tako da sam saopćavajući ruskom kolegi šta se desilo spontano odradila s njim mali brainstorming na temu na koji način bismo mogli poslati poruku zajedništva i mira, te smo tako došli na ideju da snimimo video u kojem su učestvovali moji prijatelji i kolege iz različitih zemalja”, priča Tajana Gudenus.

Dodaje kako ne pamti vremena kada mir na Balkanu nije bio ugrožen, barem prema pisanju zvaničnih medija, jer političari konstantno podstiču temu rasplamsavanja međuetničkih odnosa u cilju svrgavanja pažnje s esencijalnih ekonomskih pitanja.

“Ako pitate moju baku, roditelje, braću, rodbinu, prijatelje iz Bosne i Hercegovine, iz Hrvatske, iz Srbije, civilno stanovništvo, domaće, dijasporu, odgovor je jasan: niko ne želi rat. Isto tako je i s civilnim ukrajinskim i ruskim stanovništvom ili bolje rečeno: sa svjetskim civilnim stanovništvom. Smatramo se civiliziranim društvom, a i dalje se vode ratovi, i ovi medijski eksponirani i oni prešutni, u kojima prvo stradaju najslabiji i najnedužniji. To mora prestati”, ističe naša sagovornica.

Mišljenja je da su mladi ljudi na Balkanu svjesni opasnosti koje rat nosi sa sobom.

“Veoma dobar primjer su učenici škola koje funkcioniraju po principu ‘dvije/tri škole pod jednim krovom’ koji su se pobunili protiv podjela i uputili otvoren apel i političarima, i nastavnicima, a i vlastitim roditeljima da prestanu da ih dijele na etničkoj osnovi. Mladi žele bezbrižnost, prijateljstva, ljubav i putovanja, a ne nastavak agonije koja ništa dobro nije donijela. Zadatak države je da im to omogući”, naglašava Tajana Gudenus.

Tajana Gudenus (FOTO: Tajana Gudenus, privatni arhiv)

Nastavlja da se predrasude najbolje ruše otvorenom komunikacijom, zajedničkim aktivnostima, fokusiranjem na sve to što nas povezuje, a toga je mnogo.

“Veoma dobar primer je umjetnost: kroz muziku i film ljudi na trenutak zaborave sve različitosti. Uz film ‘Toma’ na primjer, su u bečkim kinima plakali svi koji su s naših prostora, između ostalog i kod scena pred raspad Jugoslavije”, kaže naša sagovornica.

Mladima poručuje da se drže zajedno, jer su zajedno bolji i jači te da ne dozvoljavaju podjele.

“Budite heroji, pomažite herojski sebi i drugima, a najviše što možete učiniti za svoju domovinu je živjeti”, zaključuje Tajana Gudenus.

Tajana Gudenus (FOTO: Tajana Gudenus, privatni arhiv)

Stonoteniserka Emina Hadžiahmetović Butković: NOVA/ STARA PRVAKINJA BOSNE I HERCEGOVINE

0

 

U mjesecu martu u KSC Skenderija završeno je Državno prvenstvo za seniore i seniorke stomotenisere. Titulu najbolje igračice BiH ponijela je po 13 put uzastopno igračica, šampionka Emina Hadžiahmetović – Butković.

Finale u ženskoj konkurenciji bilo je u znaku kluba SPIN 2012 jer je i druga finalistkinja bila igračica kluba, Džana Biogradlić. Ona je ta koja je također pokazala izvrsnu igru i osvojila srebro.

Ukupno je ovaj klub osvojio 5 medalja na takmičenju:

Emina Butković – 1. mjesto, pojedinačno
Džana Biogradlić – 2. mjesto, pojedinačno

Emina Butković/Edin Konjić – 1. mjesto, miks dubl

Džana Biogradlić/Marija Gnjatić – 2. mjesto, ženski dubl
Enra Subasić/Ana Sladoje – 3. mjesto, ženski dubl

 

Zahvala kluba ide kompaniji BH Telecom za nesebičnu podršku njihovim aktivnostima.

SLAM projekt NVO BRAVO: Podizanje svijesti i kritičkog mišljenja kod mladih

0

“Make the world wonder” je slogan organizacije koja nije samo nasumična skupina ljudi, nego porodica s ciljem da promijeni živote ljudi i pruži vrijedne prilike mladima. Riječ je o Bosnian Representative Association for Valuable Opportunities – BRAVO, profesionalnoj nevladinoj organizaciji koja je bazirana i fokusirana na znanje, poduzetništvo, razvoj civilnog društva, neformalno obrazovanje i inovativne tehnike učenja i razvoja za mlade i odrasle.

Kroz brojne saradnje i partnerstva, ova divna porodica mladih i vrijednih ljudi, konstantno nudi prilike za usavršavanje i budi nadu da jedna mala država kao što je Bosna i Hercegovina stvarno može “učiniti svijet da se začudi”.

Danas vam želimo predstaviti projekt, koji pod vodstvom nevladine organizacije BRAVO, ima za cilj jačanje svijesti i kritičkog razmišljanja mladih o ulozi masovnih medija kao izazovu i preduvjetu za inkluzivnija društva prema migrantima i izbjeglicama.

SLAM projekt (FOTO: BRAVO)

Riječ je o projektu pod nazivom “Structured Learning for Awareness in Media – SLAM”. SLAM projekt uključuje sedam partnerskih organizacija, kako iz Evropske unije, tako i izvan nje. Konzorcijum uključuje organizacije iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Italije, Crne Gore, Srbije i Turske.

SLAM projekt (FOTO: BRAVO)

Tokom trajanja projekta, održane su brojne aktivnosti u cilju podizanja svijesti o važnosti kritičkog mišljenja, factchekinga, prevencije lažnih vijesti, prepoznavanja istih, ali i uočavanja razlike između dezinformacija, lažnih vijesti i sličnih medijskih istupa koji (ne)svjesno objavljuju neistine.

Samo neke od aktivnosti BRAVO članova i njihovih partnera su radionice u srednjim školama u Albaniji i Bosni i Hercegovini, trening kurs u Italiji, seminar i omladinska razmjena u Bosni i Hercegovini, evaluacijski sastanak u Crnoj Gori, a pred njima je i završni sastanak u Turskoj.

Osim navedenog, u sklopu projekta su napravljeni web stranica i priručnik, kao i profili na društvenim mrežama kako bi svima bile dostupne informacije o aktivnostima, ali i gorepomenuti priručnik čija je “zadaća” medijski opismeniti prvenstveno omladinu, a zatim i starije generacije.

Baš kao što Thomas Sowell reče: “Ako ljudi u medijima ne mogu odlučiti da li se bave izvještavanjem vijesti ili proizvodnjom propagande, još je važnije da javnost shvati tu razliku i u skladu s tim odabere izvore vijesti.”

Medijska pismenost promoviše vještine kritičkog razmišljanja, te je veoma važan element u strukturi medijske kulture kao i građanske pismenosti, stoga je ovakav projekat izniman doprinos društvu u Bosni i Hercegovini.

SLAM projekt (FOTO: BRAVO)

VIOLINISTA I KOMPOZITOR BENJAMIN RIBIĆ: Umjetnost uvijek pronađe način da dođe do konzumenata

Violinista i kompozitor, Benjamin Ribić, završio je Osnovnu muzičku školu u Travniku, Srednju muzičku školu u Zenici, a akademsko zvanje stekao je na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

Član je najpoznatije svjetske izdavačke kuće u domenu notnih publikacija, „Universal Edition“. Prva publikacija objavljena za prestižnu kuću je “Confession”(“Ispovijest”) za klavir solo.

U razgovoru za dobarportal.net otkriva kako je muzika uticala na njegov život i profesionalni razvoj, ali i o budućim ostvarenjima, planovima i željama.

Benjamin Ribić (FOTO: Darko Kovačević)

Nije nepoznato da klasična muzika u Bosni i Hercegovini  nije mnogo zastupljena, mislite li da se svijest mladih razvija kada je riječ o kvalitetnoj muzici, i je li to uopšte moguće u poplavi popularne “trash” muzike?

Mislim da je to nešto što se nosi iz kuće, kao što naučite svezati pertle ili reći „dobar dan!“, tako da uopšte svijest, ne o umjetnosti, već o kvalitetu je nešto što je veoma diskutabilno u današnjem vremenu. Mene posebno raduje kad vidim nove generacije koje ulaze u svijet muzike i počinju sa svojim životnim proučavanjem i istraživanjem prostranstava koja termin muzika nosi sa sobom. Kulturni krugovi u današnjici, na našim prostorima, nisu ništa nego sekte koje okupljaju svoje pripadnike, odgajaju ih i pokušavaju da se odupru tome što tzv. „trash“ muzika nameće u društvu, no, umjetnost uvijek pronađe način da dođe do konzumenata.

Koliko je Muzička akademija uticala na Vaš profesionalni i akademski razvoj, i vidite li se u dogledno vrijeme kao univerzitetski profesor, ili su Vaša interesovanja drugačija?

Muzička akademija Univerziteta u Istočnom Sarajevu je ustanova koja mi je dala i daje, još uvijek, najviše znanja u oblasti muzike i muzičkog izvođaštva i na taj način mi daje neophodnu „opremu“ za budućnost iako, individualan rad na samom sebi je proces koji traje i dok ste u kafiću, u šetnji, u vožnji itd. Stoga, važan je i vaš individualni pristup materiji i problematici, a naravno da mi je cilj i želja jednog dana imati svoju klasu i studente kojima ću ostaviti ono što sam ja naučio kroz svoj rad i kojima ću prenijeti svoju misao i znanje o muzici.

Nerijetko navodite da je “muzika umjetnost koja ne poznaje granice”, mislite li da ćete u jednom trenutku osjetiti da ne treba da otkrivate dalje, i da ste našli vlastitu nit u kojoj ćete se razvijati i koju ćete njegovati?

Mislim da se taj trenutak neće desiti nikad jer moj cilj je zadržati status studenta i učenika kroz cijeli život. Neophodno je uvijek biti otvoren za drugo mišljenje i nove ideje, kao što se to javlja u tehnologiji danas, isto se dešava i sa muzikom; stalan napredak, nove mogućnosti i otkrića.

Koji nastup biste izdvojili kao prekretnicu, odnosno moment kad ste shvatili da je muzika definitivno Vaš put?

Da će muzika postati moj život, shvatio sam onog trenutka kad sam uzeo violinu u ruke. Svaki novi koncert je kao vremeplov koji mi vrati sjećanje na tog dječaka koji je sa svojom violinom krenuo osvojiti svijet i, 15 godina kasnije, dobro mu ide.

Smatrate li da Vas je okruženje u kom ste se školovali kao muzičar usporavalo, i da li biste da ste rođeni negdje drugo, ostvarili još veći uspjeh?

Uspjeh je relativna stvar. Uspjeh je biti zdrav i živ u današnjem vremenu i još ako imate tu privilegiju da život posvetite nekoj umjetničkoj oblasti i aktivno djelujete na tom polju, to je ostvaren život, za mene. Možda bih imao malo više mogućnosti, poštovanja i razumijevanja ali niko ne zna šta nosi dan, šta nosi noć. Čovjek nije stablo, čovjek se kreće, možda i ja već sutra budem negdje drugo, nikad se ne zna.

Benjamin Ribić (FOTO: Darko Kovačević)

Gdje pronalazite inspiraciju, i šta Vas najviše motiviše za rad i vježbanje, kao i komponovanje?

Najveću inspiraciju ustvari pronalazim u samoj muzici. Muzika je ogromno prostranstvo i daje toliko puno materijala za istraživanje. Inspiracija se krije i u svakom momentu svakodnevnice i život koji živimo u 21. vijeku je izvor iz kojeg se uvijek može zagrabiti.

Šta biste iz sadašnje perspektive rekli Benjaminu koji je imao deset godina i ostvarivao prve nastupe, da li biste išta promijenili?

Poručio bih mu da vjeruje u sebe i u svaku svoju ideju jer za velike stvari treba vremena te da je čast i dostojanstvo uvijek na prvom, a ego na zadnjem mjestu.

Vidite li sebe u inostranstvu u budućnosti, ili ipak planirate ostati na našim prostorima?

Otići ću tamo gdje me život i muzika odnesu, pa makar i na kraj svijeta, tamo gdje osjetim da najviše mogu doprinijeti u svojoj branši. Mislim da će se to kroz par godina razviti prema Zapadu, no, Bože zdravlja.

Autor: Ana Motika

Bilješka o autoru:  Ana Motika rođena je 22.10.1998. godine, a 2021. godine diplomirala je novinarstvo na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Piše i istražuje o marketingu, javnom nastupu i medijskoj pismenosti, iskustvima s putovanja, ravnopravnosti polova i rodno zasnovanom nasilju. Članica je Erasmus studentske mreže.

PROJEKT “Become BOLD”: Mladi u potrazi za pozitivnim promjenama u svojim lokalnim zajednicama

0

Organizacija “Youth Power”, kroz svoj projekt “Become BOLD”, je organizirala edukativni trening za 58 mladih ljudi iz cijele Bosne i Hercegovine, s ciljem razvijanja i usavršavanja vještina pisanja projektnih prijedloga fokusiranih na pozitivne promjene u lokalnim zajednicama. Edukativni trening se održao u Blagaju kod Mostara u periodu od 7. do 16. marta 2022. godine. 

Tokom treninga učesnici su imali priliku naučiti više o tome šta je projekt a šta projektni ciklus, kako se razvijaju projekti koji pozitivno utječu na lokalnu sredinu, kako od ideje napraviti projekat. Cijeli proces učenja su vodili iskusni treneri sa više od deset godina međunarodnog iskustva u razvijanju i provođenju projekata; zajedno s mentorima iz cijele Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država.

Detalj s edukativnog treninga (FOTO: “Youth Power”)

Desetodnevni trening je započeo sa upoznavanjem učesnika i trenera i team building aktivnostima. Prva edukativna radionica je bila uvod o tome što je to projekt i koje projektne metode postoje. Nakon toga su slijedile radionice na teme “Dizajn i razvoj projekta”, “Implementacija projekta/Projektni menadžment” i “Evaluacija projekta”. Posljednja dva dana treninga učesnici su proveli učeći o “Elevator pitch-u” i kako prezentirati svoj lični projekt i kako analizirati vidljivost projekta i projektnih rezultata.

“BOLD” je projekt koji finansira Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini, kojim se mladim ljudima u dobi od 18 do 35 godina širom Bosne i Hercegovine pružaju prilike da postanu lideri. “BOLD” lideri provode projekte u svojim zajednicama i podržavaju se međusobno u njihovim naporima da postignu pozitivne promjene. Američka ambasada podržava “BOLD” lidere nudeći obrazovne i kulturne razmjene u Sjedinjenim Američkim Državama, radionice i obuke u Bosni i Hercegovini, inicijalno finansiranje za projekte, te angažman i povezivanje sa istomišljenicima.

Detalj s edukativnog treninga (FOTO: “Youth Power”)

Klub SPIN 2012 osvajač Kupa BiH za žene

0

Ekipa stolnoteniskog kluba SPIN 2012 osvajač je Kupa BiH za žene.

Ekipa je bila u sastavu:Emina Butković, Džana Biogradlić, Enra Subašić, Ana Sladoje.

Rukovodstvo kluba čestita djevijkama na ostvarenom rezultatu.

Upućuju zahvalu prijatelju njihovog kluba, kompaniji BH Telecom.

KOLUMNA ADMIRE KREHMIĆ: Žrtve nemaju ime i nacionalnost

0

Žrtve nemaju ime i nacionalnost. Žrtva je žrtva, tu gdje svojim očima svjedočimo, a i tamo negdje na drugom kraju svijeta. Nepotrebno je, a smatram i neljudski naglašavati nacionalnost žrtve jer time zaboravljamo ostale ljude koji su žrtvovani zbog nečije ideologije godinama unazad.

Da su ljudi, ljudi, a neljudi i dalje neljudi pokazuju njihova djela čak i u ratu. U ratu, kada ljudi trebaju da budu jedni uz druge bez obzira na sve. U ratu, kada se čovjek oslanja na komšije i na ljude koje poznaje samo na društvenim mrežama više nego ikada. U vrijeme kada se ne biraju sredstva, kada toplinu potpunog stranca možemo porediti s rođenim bratom. Tako to ide.

Međutim, ne mogu zatvoriti oči na tako ružna djela popraćena rasizmom. Na to, da se čak ljudi dijele po boji kože, imenu, religiji. Ne mogu zatvoriti oči na to da su bijeli ljudi sa svijetlim očima dobro došli bilo gdje, a da oni malo tamnije puti bivaju izolovani i odbijeni, pod izgovorom: ‘Oni su navikli, godinama žive tako.’ Niko ne treba da se navikne na nasilje, na rat, na psihičko ili fizičko zlostavljanje. Nijedno dijete bez obzira na religiju, boju kože ili nacionalnost ne zaslužuje da mu se prekine djetinjstvo, da bude odvojeno od roditelja, brata, sestre. Ko je postavio to nepisano pravilo da neko ima pravo oduzeti tuđe, a neko drugi pak nema pravo to uraditi?

Uvijek mi dolazi samo jedan odgovor u glavu, a to je novac. Novac je postao oružje moćnih, pa sebi dozvoljavaju da oduzimaju pravo na život, dostojanstvo, poštovanje, imovinu. Nismo ni prije ratova bili bolji, niko od nas. Kada ste se posljednji put osmjehnuli strancu, onako bez razloga? Čekam kada će se u modu svrstati ljubaznost, lijepo ponašanje, poštovanje, pa čak napraviti i trend od toga!

Mišljenja sam da smo svi u jednoj velikoj zabludi jer svi slijedimo nečije ideologije dok zapostavljamo svoj život, što je postalo mnogo opasno i prelazi sve granice. Mi ‘obični’ ljudi nemamo moć da zaustavim ratove (a možda i imamo), ali imamo moć da budemo bolji ljudi, prema sebi prvo pa onda prema drugima. Dan kada poželimo drugima ono što i sebi, bit će sve bolje. Ipak, moramo paziti na to šta želimo sebi, moramo paziti na to da su nam misli pozitivne, ispunjene dobrotom i nadom za bolje sutra.

Autor: Admira Krehmić

Bilješka o autoru:  Admira Krehmić rođena je 01.3.1991 u Zenici. Odrasla u četiri države uključujući domovinu, a trenutno živi u Sarajevu. Po struci je magistar engleskog jezika. Posljednje tri godine aktivno daje instrukcije iz engleskog i turskog jezika. Pored toga ima iskustva u marketingu i pisanju. Iz hobija i ljubavi prema fotografiji radila je kao model za malezijski brend hidžaba. Nedavno je pokrenula svoj blog na engleskom jeziku.

Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove dobarportal.net.