Home DRUŠTVO ESNEFA SMAJLOVIĆ-MUHIĆ: Ono što je kazano nestaje, ono što se zapiše ostaje

ESNEFA SMAJLOVIĆ-MUHIĆ: Ono što je kazano nestaje, ono što se zapiše ostaje

Srebreničanka Esnefa Smajlović-Muhić svoj spisateljski rad započela je u augustu 2017. godine. Diplomirala je ekonomiju, smjer Menadžment računovodstva i revizije, a trenutno je studentica druge godine Filozofskog fakulteta, Odsjeka za bosanski jezik i književnost.

Njena prva knjiga “Život prije i poslije Srebrenice” ima dva izdanja (2018. i 2019.), engleska verzija iste knjige je izdata 2019. godine. Prevedena je na turski jezik, gdje bi  uskoro trebala biti i publikovana na području Turske, a u toku je prijevod i na druge strane jezike. Knjiga “Majka Hatidža” izdata je u junu 2020. godine.

Početi pisati o bitnim stvarima je veliki korak. Jeste li ste dvoumili oko pisanja i koji je ključni momenat koji Vam je pomogao da započnete pisati?

Ja sam u jednom trenutku moga života bila svjesna spoznaje da će  sjećanje  na kraju  naših života nestati  s nama. Međutim, u životu  ništa se ne dešava bez razloga. Sve ima svoje zašto i zato. Tako da sam sigurna da se s razlogom desio ključni momenat krajem 2017. godine kada sam samo u jednom trenutku u mislima imala kompletan koncept moje knjige. Nisam ništa prepuštala slučaju sjela sam i napisala knjigu. Znala sam da će  knjiga  na više generacija produžiti sjećanja kako bi  ljudi  mogli učiti o prošlosti. Tačno prije tri godine je krenuo narativ u svijet o mojoj porodici Smajlović koja u genocidu u tri koljena zaredom strada.

Da li samo pisanje ima veću svrhu, kao što je stavljanje akcenata na bitnost određenih događaja?

Pisani trag  iznimno je značajan  za preživjele žrtve genocida i generalno za stanovništvo Bosne i Hercegovine kao i za našu historiju.  Stalno iznova sebi ponavljam ono što je kazano nestaje ono što se zapiše ostaje. Motiv pisanja prvenstveno je da se ne zaborave žrtve genocida u Srebrenici i Podrinju. Svjesna da mogu puno da pružim na širenju istine o genocidu koji je počinjen u Srebrenici studiozno i istraživački pristupam ovoj temi. Knjige “Život prije i poslije Srebrenice”  i “Majka Hatidža” kroz svoj sadržaj osvjetljavaju historijske činjenice. Čuvarice su istine o genocidu. Kroz promocije knjiga njegujem kulturu sjećanja i ne zaborava tokom cijele godine. Moja moralna dužnost, obaveza i dug je govoriti o onima kojih nema  i to je zapravo zadatak koji sam ja sebi postavila. Sve što je vezano za Srebrenicu je iznimno značajno ne samo za Srebreničane nego i za cijelu Bosnu i Hercegovinu.

Biblioteka Memorijalnog centra u Potočarima (FOTO: Esnefa Smajlović-Muhić, privatni arhiv)

Danas možemo vidjeti da su mladi u sve većem broju posvećeni čitanju određenih knjiga. Koliki je odziv mladih na promocijama knjiga poput “Život prije i poslije Srebrenice” ili “Majka Hatidža”?

S obzirom na to da imam rasprodata dva tiraža prve knjige mogu Vam sa sigurnošću potvrditi da su mladi  zainteresovani za temu agresije na Bosnu i Hercegovinu. To je ono što me posebno raduje a ponajviše kad naručuju knjige za svoje drugove, drugarice, djevojke, rođake, majke. Imajući u vidu da je teško čitati knige o genocidu posebno sam ponosna na mlađu populaciju mojih knjiga jer samim tim njegujući kulturu pamćenja i sjećanja njeguju i sam identitet.

Centralna promocija knjige „Majka Hatidža“ održat će se u Sarajevu 26. jula u Bošnjačkom institutu, o čemu nam govori sama knjiga i koliko je borba majke Hatidže borba svih majki?

Knjiga govori o snazi, hrabrosti i saburu bosanske žene koja je ostala sama nakon što su joj u genocidu ubijeni muž, dva sina, dva brata, bratići, sestrići i šira rodbina. U knjizi je od 1992. – 2018. godine hronološkim redom  za svaku godinu ponaosob opisan život majke Hatidže. Odnosno  prikazan je život od ranog djetinjstva do preseljenja na Ahiret. Svi  važni događaji i podaci vezani za Srebrenicu nalaze se na jednom mjestu u ovoj knjizi u kojoj je prikazana:  slika agresije na Srebrenicu, detaljan opis pada Srebrenice od 6 – 11. jula, organizovanje majki u udruženja, traženje ubijenih bošnjačkih civila po masovnim grobnicama, izgradnja Memorijalnog centra, kako je tekao povratak u Srebrenicu, procesuiranje ratnih zločinaca. Svi važni događaji su potkrijepljeni vjerodostojnim dokumentima i materijalom Haškog tribunala. Majka Hatidža je simbol svih majki Bosne i Hercegovine. Dok je zajednička  borba svih majki koje su ostale bez svojih sinova, muževa, očeva, braće u agresiji na Bosnu i Hercegovinu.

Promocija knjige “Majka Hatidža” u Kalesiji (FOTO: Esnefa Smajlović-Muhić, privatni arhiv)

Koliko je važno da govorimo o ovim temama i da njegujemo kulturu sjećanja kao opomenu na neponavljanje istih događaja?

Bošnjaci  bi trebali trezvenije pristupati temi genocida. Kako predstaviti istinu i njegovati kulturu pamćenja i sjećanja, ako ne ličnim svjedočenjem. Teško je govoriti ali ja sam sebi uzela u amanet  da govorim, a prije svega da pišem o događajima iz perioda 1992. – 1995. godine. Zaborav i šutnja  su doveli do ponovnog genocida jedanaestog po redu. Sve je do nas i naše svijesti. Nije dovoljno govoriti o Srebrenici samo tokom  mjeseca jula. Ne smijemo se umoriti o narativu genocida tokom cijele godine. Samo na taj način ćemo njegovati kulturu sjećana i to bi nam zapravo bila opomena na neponavljanje istih događaja.

Knjiga može da govori na jedan poseban i specifičan način koji kreira autor te iz knjige uvijek možemo izvući neke lekcije. Koje su lekcije koje možemo pronaći u knjizi „Majka Hatidža“?

Brojne su lekcije iz života majke Hatidže koje trebamo prenositi na buduće generacije. Majka Hatidža je snagom svog života ispisala priču. Ono što me je motiviralo da pišem o Hatidži jeste i lična potreba da kao neko porijeklom iz njenog kraja, dam svoj doprinos kako djelo majke Hatidže ne bi otišlo u zaborav. Moja namjera je bila da se ovo vrijedno i čestito ime trajno pamti, i da ga buduće generacije otkrivaju u što autentičnijem svjetlu, kako bi što bolje razumjeli naše vrijeme kroz Hatidžin životni put.

Autor: Samra Halilović

Bilješka o autoru: Samra Halilović rođena je 20.9.1998. godine u Tuzli, a živi u Srebrenici. Studentica je treće godine studijskog programa Politologija, usmjerenja- Međunarodni odnosi i diplomatija na Filozofskom fakultetu u Tuzli. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem bloga, a oblasti njenog intesovanja su: ljudska prava, nediskriminacija, borba protiv rasne i vjerske intolerancije, govor mržnje u medijima i praćenje medija.

Komentari

komentar

Must Read

PONOS DRŽAVE: Ekipa Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu pobijedila na prestižnom regionalnom takmičenju u Beogradu

Od 28. maja do 24. oktobra 2021. godine u Beogradu je održano 15. Regionalno takmičenje u simulaciji suđenja iz ljudskih prava. Takmičenje se sastoji...

OSCE ALBANIJA: Mladi novinari Zapadnog Balkana predstavili medijsku platformu u Tirani

Osamnaest mladih novinara sa Zapadnog Balkana okupilo se u Tirani od 10. do 14. oktobra 2021. godine kako bi razgovarali o medijskim izazovima u...

ZABORAVLJENA NEKROPOLA GORIŠIĆ POLJE: Potencijalni spomenik za razvoj bh. turizma

Bosna i Hercegovina, sa historijiskog aspekta, karakterstična je država i razlikuje se od država u regionu, ali i svijetu. Bilo da se radi o...

POTPISAN SPORAZUM: Iz Sarajeva krenulo uvođenje rodne ravnopravnosti na univerzitete u regionu

U Sarajevu je potpisan sporazum o regionalnoj saradnji javnih i privatnih univerziteta na implementaciji aktivnosti koje će doprinijeti afirmaciji rodne ravnopravnosti na univerzitetima u...

ADNA BIBER, MISS BIH: Voljela bih da osvojim krunu na svjetskom takmičenju

Adna Biber pobijedila je u finalu izbora za Miss Bosne i Hercegovine za 2021. godinu i ova 19-godišnja Sarajka će predstavljati našu domovinu na...

Komentari

komentar