U Sarajevu je potpisan sporazum o regionalnoj saradnji javnih i privatnih univerziteta na implementaciji aktivnosti koje će doprinijeti afirmaciji rodne ravnopravnosti na univerzitetima u Bosni i Hercegovini i regionu.
Inicijativa za ovom vrstom saradnje i umrežavanja potekla je iz TPO Fondacije u Bosni i Hercegovini na čelu sa profesoricom rodnih studija Zilkom Spahić Šiljak, koja je naglasila kako se potpisivanjem Memoranduma o saradnji sa 18 univerziteta iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore otvara vrlo važno poglavlje u integraciji principa rodne ravnopravnosti u visokom obrazovanju.
“TPO Fondacija u saradnji sa mrežom koordinatorica i koordinatora na svakom univerzitetu će tokom naredne četiri godine jačati institucionalne mehanizme rodne ravnopravnosti. Na univerzitetima obrazujemo kadrove za sve oblasti života i važno je da oni budu rodno senzibilizirani, ali i da se tokom studija osjećaju zaštićeno od bilo koje vrste diskriminacije, uključujući i rodno zasnovano nasilje”, rekla je programska direktorica Spahić Šiljak.
Dodala je da projekat pomaže univerzitetima da ispune standarde Evropske unije za apliciranje na evropske fondove, a državama ove regije pomaže da ispune Cilj 5. Održivog razvoja UN-a koji se odnosi na rodnu ravnopravnost. Britanski ambasador u Bosni i Hercegovini, Matthew Field, naglasio je važnost poduzimanja konkretnih koraka.
“Univerziteti imaju izuzetno važnu ulogu u promoviranju rodne ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini, svojim primjerom, ali i ulogom predvodnika i stručnjaka u polju rodne ravnopravnosti i inkluzije općenito. Veoma mi je drago da vodeći ljudi na univerzitetima prepoznaju potrebu da se više radi na promociji ovog pitanja i da poduzimaju konkretne korake”, rekao je ambasador Field.
Punu podršku ciljevima i aktivnostima predviđenima ovim projektom dao je i Univerzitet u Sarajevu, čiji je rektor Rifat Škrijelj izrazio zadovoljstvo zbog razvoja partnerskog odnosa.
“Univerzitet u Sarajevu kao najveći univerzitet u Bosni i Hercegovini izražava punu podršku ciljevima i aktivnostima predviđenima projektom UNIGEM. Po prvi put, osam državnih univerziteta u Bosni i Hercegovini, četiri privatna univerziteta, kao i šest univerziteta iz regije, imaju priliku zajedno raditi na uspostavi mehanizama za rodnu ravnopravnost. Dodatno, Univerzitet u Sarajevu će uspostaviti Resursni centar za edukaciju nastavnog kadra i studenata o pitanjima rodne ravnopravnosti, koji će biti na raspolaganju svim partnerskim univerzitetima u ovom projektu. Drago nam je da smo dio ove inicijative koja visokoškolskim institucijama, i regiji, olakšava praćenje standarda Evropske unije”, naglasio je rektor Univerziteta u Sarajevu, profesor Rifat Škrijelj.
Adna Biber pobijedila je u finalu izbora za Miss Bosne i Hercegovine za 2021. godinu i ova 19-godišnja Sarajka će predstavljati našu domovinu na izboru “Miss svijeta 2021”.
U razgovoru za dobarportal.net ističe da je završila Srednju zubotehničku školu, odsjek zubni tehničar, te da trenutno radi u struci, a upisala je i studij Međunarodnih odnosa i diplomatije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
“Modeling je moj san još od malena, uvijek sam maštala o hodanju po svjetskim pistama, a 2018. godine potpisala sam ugovor sa agencijom ABC Models, pomoću koje sam imala mnogobrojne angažmane. Tečno govorim engleski jezik. Smatram da sam suosjećajna, strpljiva i uporna osoba”, kaže Adna Biber.
Opisala nam je i kakav je osjećaj nositi titulu najljepše djevojke u Bosni i Hercegovini.
“Nositi ovu krunu je velika odgovornost ali i čast. Neopisiv je osjećaj i ponos predstavljati Bosnu i Hercegovinu među 130 zemalja. Mislim da je za uspjeh na modnoj sceni potrebna želja za ovim poslom i upornost”, navodi ova lijepa Sarajka koja dodaje da su zdrava ishrana i kretanje tajna njene vitke linije.
Adna Biber (FOTO: Direkcija Miss BiH)
Potom je iznijela svoje mišljenje o estetskim operacijama te otkrila da li bi nešto korigovala na sebi.
“Smatram da svako može raditi sa svojim tijelom šta želi ukoliko osjeti potrebu ili ima neki kompleks kojeg se želi riješiti. Estetske korekcije su mi uredu, ali u granicama. Na sebi ne bih ništa mijenjala, osjećam se dobro u svojoj koži”, jasna je naša sagovornica.
Napominje kako ne obraća pažnju na komentare muškaraca, jer je već jedan osvojio njeno srce.
“Pored sebe imam muškarca mojih snova. Pronašla sam u jednom muškarcu sve što sam željela: poštovanje, sigurnost, podršku i ljubav. Imam želju da jednog dana osnujem porodicu s njim”, govori novoizabrana Miss BiH.
Adna Biber (FOTO: Direkcija Miss BiH)
Ne krije da ima velika očekivanja od svjetskog takmičenja koje će se održati 16. decembra u Portoriku.
“Sve u životu što sam započela, počela sam s namjerom sa budem najbolja u tome. Pa tako i ovo takmičenje, trudit ću se da se plasiram što bolje. Voljela bih da osvojim krunu na svjetskom takmičenju, ali ako ne uspijem, nadam se da ću našoj državi donijeti barem neku od lenti”, naglašava ova zanosna djevojka.
Mladima poručuje da vjeruju u sebe ma koliko ih drugi sputavali i govorili da su im planovi neostvarivi.
“S tim da i ja spadam u tu kategoriju mladih, poručila bih im ono što bih i sama poslušala. Vjerujte u sebe. Slijedite svoje srce, pratite svoje snove, ne dajte da vas obeshrabre tuđi komentari. I na koliko god prepreka naišli, znajte da poslije kiše uvijek dođe duga, svaki trud se isplati”, zaključuje Adna Biber.
Prva Sedmica održivog razvoja u Bosni i Hercegovini počela je danas promocijom Okvira za realizaciju Ciljeva održivog razvoja u Bosni i Hercegovini
“Pozivam sve u Bosni i Hercegovini da pročitaju Okvir za realizaciju Ciljeva održivog razvoja i koriste ga u svom djelovanju. On uključuje oblasti dobre uprave, zdravstva, energetske efikasnosti, obrazovanja pa sve do ekonomskom prosperiteta. Ovo je alat koji stoji na raspolaganju svima nama, na izgradnji jednog pravičnijeg i ozbiljnijeg društva za sve”, rekla je na otvaranju Sedmice održivog razvoja Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini.
Šefica razvojne saradnje u Ambasadi Švedske u Bosni i Hercegovini, Eva Gibson Smedberg, istakla je da je Švedska finansirala izradu Okvira za realizaciju Ciljeva održivog razvoja.
“Usvajanje Okvira i formiranje Vijeća za ciljeve održivog razvoja i njegovo usvajanje od Vijeća ministara BiH je vrlo važan iskorak. Sada, kada su formalni uslovi ispunjeni, slijedi pravi posao, na terenu. Ono što je potrebno za uspješnu realizaciju svakako podrazumijeva jednu bolju svijest svih aktera u procesu”, istakla je Eva Gibson Smedberg.
Od ove godine Bosna i Hercegovina ima novouspostavljeno Vijeće/Savjet za praćenje realizacije Ciljeva održivog Razvoja.
“Nastavljamo ono što je započeto u BiH početkom 2017.godine kada je formirana prva radna grupa koja će se baviti ciljevima održivog razvoja uz ogromnu podršku kancelarije Ujedinjenih nacija u Sarajevu i Vlade Švedske. Sve institucije su morale zvanično usvojiti Okvir za realizaciju Ciljeva održivog razvoja kako bi dokument bio živ i kako bi krenula njegova implementacija. Izuzetno mi je zadovoljstvo da svim članovima Savjeta za praćenje realizacije Ciljeva održivog razvoja u BiH radimo zajedno sve ove godine. Nadam se će nakon pandemije doći bolje stanje i da ćemo uspjeti realizirati ciljeve”, naglasio je ambasador Miloš Prica iz Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.
Rezidentna predstavnica Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) BiH, Steliana Nedera, predstavila je sadržaj koji će se odvijati tokom Sedmice održivog razvoja.
“Izuzetno smo ponosni što smo imali priliku da podržimo i nastavimo podržavati ovaj proces, što smo imali mogućnost da osiguramo prostor za okupljanje svih aktera kada je riječ o saradnji sa Ujedinjenim nacijama i svim drugim agencijama u okviru naše porodice te osiguramo podršku u radu Vijeća praćenje realizacije Ciljeve održivog razvoja”, kazala je Nedera na početku svog obraćanja.
Prvi događaj namijenjen je lokalnom nivou. Riječ je o informativnom sastanku za lokalne samouprave gdje će članovi Vijeća za implementaciju Ciljeva održivog razvoja iskoristiti priliku da pozovu lokalne vlasti da uzmu aktivnije učešće u realizaciji ciljeva održivog razvoja. Na poslijepodnevnoj diskusiji tema je socijalna zaštita. Dodala je da će sutra biti vođeni “Razgovori budućnosti”, koji trebaju pomoći u premišljanju svjetlije i održivije budućnosti.
Trećeg dana Sedmice održivog razvoja održat će se konferencija “Zelena ekonomija – uspješnije poslovanje”. Cilj događaja je okupiti preduzeća i finansijske institucije kako bi razgovarali o tome šta zelena tranzicija znači za privatni sektor.
Sedmog oktobra bit će upriličen događaj o budućnosti obrazovanja na kojem će studenti voditi dijalog o novim smjerovima i alatima koje obrazovanje treba prigrliti za održivi život i rad. Sedmica održivog razvoja zatvorit će se potpisivanjem Deklaracije o održivom razvoju.
Omer Filan rođen je 1996. godine i dolazi iz jednog malog sela, Svilića, pokraj Gornjeg Vakufa, a u Sarajevo se doselio prije četiri godine.
Ovaj mladić, različitim poslovima, pokušao je izgraditi sebe, odnosno naći nešto u čemu se pronalazi i nešto gdje će sve ideje koje je imao u glavi moći pretvoriti u nešto stvarno, a to je pronašao u grafičkom dizajnu.
“Inače sam po prirodi umjetnik, volim muziku, ples, crtanje, kreativnost, i to se na meni vidjelo još dok sam dijete bilo, stalno sam crtao, radio nešto, jednostavno uvijek tražio nešto gdje ću kreativnost i ideje koje imam u glavi ispoljiti na neki umjetnički način. Grafički dizajn je upravo to, sklop mojih ideja i stvari kojima sam okružen”, priča Omer Filan.
Omer Filan (FOTO: Facebook)
Priznaje da mu je na početku bilo teško jer je sve sam učio, ali da je ipak zahvaljujući trudu i radu, idejama i kreativnosti, pokrenuo nešto što će mu omogućiti da ostvari svoje snove.
“Upravo zahvaljujući okruženju u kojem sam se našao dolaskom u Sarajevo i prijateljima koji su to poznavali, interesovanje je postalo veliko. Inače sam osoba koja sebi voli zadati velik cilj, i zadao sam sebi isti, odnosno radit ću i učit ću o tome a rezultati će doći. Naravno, uz mnogo strpljenja, truda i uloženog vremena sam tu gdje jesam, ali sad vidim koliko se isplatilo nespavanje, radeći druge poslove pa dođem umoran i opet se asociram na to, iskreno, u svemu tome možda najgore što nisam imao veliku podršku, nisam imao nekog ko bi me bodrio i davao vjetar u leđa, ali sada kad sve sagledam drago mi je što sam od prvog trenutka sam krenuo i što sam za svoj uspjeh zaslužan samo ja”, kaže naš sagovornik.
Smatra da je glavna razlika između njega i drugih grafičkih dizajnera u samom viđenju i osjećaju prema ovom poslu.
“Postoje ljudi koji ovaj posao gledaju kao posao s kojim mogu dobro profitirati i rade samo kako bi ostvarili taj profit, dok ja na ovo ne gledam kao posao, ne forsira me niko i ništa, radim koliko želim i kad želim. Svaki od mojih dizajna je spoj ideja i svakodnevnice, svakom se dizajnu posvećujem i svaki je poseban i urađen s puno ljubavi i truda. Trudim se da ja prvo budem zadovoljan, pa tek onda to dijelim s klijentima koji vide rad, koji obično budu prezadovoljni, bez da ih moram uvjeravati da je to dobro, iako im se isto ne sviđa, i samim tim stičem i povjerenja drugih ljudi. Često se desi da određeni dizajn bude početak jednog novog prijateljstva, što je naravno nešto zbog čega čovjek bude još sretniji i ponosniji”, govori ovaj kreativni mladić.
Rad Omera Filana (Foto: Facebook)
Dodaje kako proces kreiranja dizajna zavisi od vrste dizajna, odnosno toga šta klijent traži, da li ima neke ideje koje želi da primijeni ili da mu daje potpunu slobodu.
“Trudim se da ja nemam konkurenciju, odnosno da moji radovi budu unikatni i da donesu neku korist i mojim klijentima, pa istražim također malo više i o ponudi koju dobijem, to isto zna potrajati, jer perfekcionista sam i volim da pružim samo najbolje u svakom smislu i da moji klijenti i ja uvijek budemo korak ispred”, ističe Omer Filan.
Prema njegovim riječima, sam proces kreiranja kreće upravo od tih informacija, a potom ih on u svojoj glavi spaja i kreira ideje koje prenosi na papir.
“Prenesem sve što bi bilo od neke koristi, želje klijenta, moje ideje, i bilo šta što bi moglo doprinijeti izradi tog dizajna, spojim sve i prenosim na računar, odnosno programe gdje to digitalno kreiram. Poslije se obično konsultujem s klijentom gdje prikažem, a zatim ostaju sitnice koje završim i to je donekle taj proces koji je naizgled jednostavan, a zna potrajati čak i više od mjesec dana”, navodi naš sagovornik.
Rad Omera Filana (Foto: Facebook)
Naglašava da klijentima nudi unikatan dizajn koji obično bude očaravajući, a zadovoljstvo klijenata mu daje još veći vjetar u leđa i da svaki novi dizajn bude još bolji.
“Ponosim se jer sam uspio, jer nisam odustao i kad sam mislio ma nema od ovog ništa nastavio sam i radio, i došao na ovaj nivo, i donekle ispunio svoj cilj. Sarađivao sam s velikim svjetskim brendovim, poznatim ličnostima, osnovao nova poznanstva, prijateljstva, stekao iskustvo. U suštini, svaki moj dizajn je priča na koju sam ponosan i koja me čini sretnim”, jasan je ovaj inovativni mladić.
Poručuje kako ne želi planirati daleko u budućnost, ali ne krije da mu je želja da postane još poznatiji i uspješniji.
“Sada sam posvećen trenutnoj karijeri koju konstantno gradim i nadam se da ću jednog dana ispuniti svoje snove zahvaljujući grafičkom dizajnu, i iskreno se nadam da ću i nakon svega ostati prizeman i svoj uspjeh dijeliti s ljudima kojima je to potrebno”, zaključuje Omer Filan.
Mersida Sadiković, aktivistica iz Sarajeva, osmislila je i zajedno sa svojim timom realizirala projekat kratkog filma pod nazivom “Mladi umjetnici za mlade sportiste” koji ima za cilj ukazati na stvarno stanje u društvu i odnos vlasti prema mladim talentima.
Prema riječima autorice ovog filma, neophodan je pritisak, kako na političare, tako i na građanstvo, da ne drže zatvorene oči, da se već jednom probude i kažu šta misle o stanju u kojem se nalazimo.
“Treba političarima skrenuti pažnju šta im je zadatak, zbog čega su postavljeni na svoje funkcije koje koriste samo za vlastite potrebe, dođu na sastanke, odrijemaju jednu turu, dignu rukicu ponekad i redovno prime plaću. Građanski aktivizam je ključan u svakom demokratskom društvu, koje mi nažalost ne prepoznajemo jer nemamo političko obrazovanje. Nemaju ga ni ovi na vlasti, ali su itekako uvezani da jedni druge pripaze, a mi građani smo rasparčani, ne znamo da djelujemo”, ističe Mersida Sadiković.
Nada se da će ovaj kratki film bar nekima otvoriti oči, pokazati da vole domovinu, da mladima žele dobro i sretan i uspješan razvoj, kako u ličnom životu, tako i u profesionalnom.
“Na ovome ja lično neću stati, pripremam drugi video u kojem su u fokusu i dalje mladi talenti”, poručuje Mersida Sadiković.
Jubilarni 10. Međunarodni sportski simpozij “Simposar” održava se od 30.9. do 2.10. u Sarajevu.
Direktor “Simposara” i sportski novinar, Sabahudin Topalbećirević, govorio je o autorskom filmu “Ćiro Blažević – Nikad ispričana priča”, koji donosi detalje koje niko nije znao o treneru svih trenera, legendarnom Miroslavu Ćiri Blaževiću.
Navodi da Ćiro u filmu govori o iskrenom, zanimljivom, na trenutke i šokantnom, životu, siromaštvu, bogatstvu, pobjedama i porazima te mnogobrojnim anegdotama koje su obilježile njegov život.
“U filmu se pojavljuje i 30-ak sagovornika koji dobro poznaju Ćiru i koji su sarađivali s njim u najvažnijim nogometnim bitkama kao 1982. godine, kada je bivšu Jugoslaviju očarao bijelim šalom i titulom prvaka s Dinamom ili 1998. godine kada je s reprezentacijom Hrvatske osvojio senzacionalno treće mesto na Svjetskom prvenstvu. Priča podsjeća i na to kako je Ćiro vratio nogomet u Bosnu i Hercegovinu zahvaljujući njegovoj nevjerovatnoj energiji, znanju i šarmu. Ćiro uživa u popularnosti”, istakao je Sabahudin Topalbećirević.
Na pres-konferenciji, pored autora filma, prisutnima su se obratili i proslavljena košarkašica, Razija Mujanović, koja je na poziciji tim menadžera ženske košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine te penzionisani profesionalni nogometni menadžer i bivši nogometaš, Enver Hadžiabdić.
Željko Stjepanović trener je u sarajevskom JU-JUTSU klubu “SENSEI” koji funkcioniše više od 15 godina i u kome se podučava samoodbrana za uzraste od šest godina pa nadalje.
Naš sagovornik učestvovao je na svjetskim, evropskim, mediteranskim, balkanskim i lokalnim takmičenjima te je dobitnik brojnih medalja, zahvalnica kao i pohvala. Također, organizator je balkanskog takmičenja u Sarajevu na kome su učestvovale sve države iz bivše Jugoslavije.
“Samoodbrana nam je važna prije svega zbog zdravlja našeg organizma, a potom i zbog eventualnog napada na nas, kako bismo naše tijelo naučili, odnosno obučili odbraniti od nasilnika i nasilništva”, kaže Željko Stjepanović.
Potom nam je objasnio koje se tehnike koriste za samoodbranu.
“Koristimo sve udarce, blokade, vitalne tačke na tijelu koje ima svaki čovjek, parterne tehnike, tehnike u stojećem stavu, gušenja i najljepši dio japanske tradicionalne JU-JUTSU vještine su poluge koje se koriste na svim zglobovima koje ima čovjek. Odbrane od hvata za kosu, vrat, nadlakticu, podlakticu, rame, zglob ruke, kuk, koljeno, skočni zglob, obuhvat ispod ruku, i preko ruku, napadi i odbrane od oruđa i oružja kao i fizički napad”, ističe naš sagovornik.
Dodaje da se treninzi samoodbrane održavaju u Sportsko rekreativnom centru “Safet Zajko” u sali za borilačke vještine.
“Trening se sastoji od zagrijavanja, razgibavanja, tehnika koje su navedene, vježbe snage i obaveznog istezanja. Treninzi za djecu se razlikuju od odraslih jer se s djecom trening održava kroz igru”, govori Željko Stjepanović.
Smatra da je na časovima tjelesnog odgoja u osnovnim i srednjim školama potrebno više fizičkih aktivnosti jer danas, nažalost, djeca provode mnogo vremena za uređajima.
“U osnovnim školama ima samo jedan čas tjelesnog, a to je jako malo jer se drugi čas tjelesnog odgoja vodi u učionici. Zato je neophodno obavezno aktivirati taj čas, potaknuti djecu na tjelesnu aktivnost i to će pospješiti njihovu koncetraciju i raspoloženje, kao i JU-JUTSU samoodbrana”, naglašava naš sagovornik.
Napominje da je u prijeratnom periodu JU-JUTSU samoodbranabila tajna borilačka vještina koju je koristila policija.
“Danas, svi koji namjeravaju raditi u zaštitarskim agencijama kao obezbjeđenje, naravno potrebno je da znaju tehnike samoodbrane savladavanje lica odnosno nasilnika, a posebno pozivam žene koje žele da rade na takvim i sličnim poslovima. Samoodbrana, to nije film, to nije Steven Seagal, Chuck Norris, tehnike samoodbrane učimo zbog sebe i zadržavamo u sebi. To je umjetnost pokreta”, poručuje Željko Stjepanović.
Navodi da mu je plan skloniti djecu s ulice, aktivirati roditelje zajedno s djecom jer djeca kopiraju roditelje.
“Cilj mi je napraviti atmosferu gde će svako radosno dolaziti na trening, a ne mrzovoljno. U svom radu najviše se ponosim mojom upornošću da ne odustanem. Kineska poslovica kaže: ‘Planinu će pomaknuti samo onaj ko je na početku pomicao kamenčiće'”, jasan je naš sagovornik.
Na kraju razgovora, mladima savjetuje da čuvaju svoju mladost.
“Nemojte da izgubite zdravlje, a onda se kasno sjetite da zdrav čovjek ima 1000 želja, a bolestan samo jednu. Ne trudite se postati poznati i uspješni već zdrav, pošten i vrijedan čovjek”, zaključuje Željko Stjepanović.
Tvrtka Blachere Illumination – Gospodari svjetla nastavila je svoj put uspješnog poslovanja i širenja u regiji predstavljanjem svjetlosnih dekoracija namijenjenih skijalištima. Kao svoju prvu destinaciju za prezentaciju takvih dekoracije, izabrali su upravo Bosnu i Hercegovinu, odnosno Skijaški centar Jahorina.
U sklopu službenog dijela prezentacije, international sales manager, Julien Laurent, predstavio je francusku grupaciju Blachere Illumination, najvećeg europskog proizvođača i distributera svjetlosnih dekoracija, dok su više informacija o trendovima, iskustvu u ukrašavanju i konkrentoj ponudi s gostima podijelili članovi tima iz regionalne podružnice Blachere Ilumination – Gospodari svjetla.
„Ono što vidim danas u Bosni i Hercegovini je nešto slično situaciji i iskustvu koje smo imali u Hrvatskoj prije desetak godina. Tržište raste, raste interes i potražnja, klijenti žele nešto drugačije i više, a postojeća ponuda ovdje trenutno ne može odgovoriti tim zahtjevima. Upravo zato smo baš ovu lokaciju izabrali za našu prvu destinaciju u sklopu koje ćemo prezentirati svjetlosne dekoracije za skijališta. Želimo ponuditi iskorak, odmaknuti se od samo klasičnih svjetlosnih dekoracija, dati nova rješenja i podignuti standard po pitanju kvalitete ponude svjetlosnih dekoracija u Bosni i Hercegovini“, kazao je Željko Fresl, direktor tvrtke Blachere Illumination – Gospodari svjetla. Jedno poznato lice ispred tvrtke Blachere Illumination – Gospodari svjetla dočekalo nas je u udobnom ambijentu na Jahorini, riječ je o Edinu Špago regionalnom menadžeru ove tvrtke ali i osobi koja je BH javnosti, ali i Regiji, poznata kroz menadžment i marketing. Iskoristili smo susret za kratak razgovor sa Edinom Špagom i pitali šta to zapravo Blachere Illumination nudi i kako je on postao dio ovog kolektiva „Francuska tvrtka Blachere Illumination je već 47 godina prisutna na tržištu sa 29 podružnica širom svijeta i bavi se proizvodnjom božićnih i novogodišnjih te ostalih prigodnih svjetlosnih dekoracija. Podružnica u Hrvatskoj je zadužena za još 7 država u regiji (Bosna i Hercegovina, Slovenija, Srbija, Albanija, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Crna Gora). Posjedujemo vještine i dugogodišnje iskustvo što prenosimo na svaki aspekt našeg poslovanja. Od inicijalnog sastanka, razvoja ideje i implementacije, osiguravamo potpuno podršku u svim fazama projekta. Želim naglasiti da raspolažemo velikim i profesionalnim timom s kojim godišnje odradimo oko 60 instalacija. Surađujemo sa vrhunskim alpinistima iz čitave regije, te imamo iskustvo u radovima na visini i zahtjevnim instalacijama. Svaka situacija u kojoj se nađemo, bez obzira koliko jednostavna ili zahtjevna bila, nama je izvediva. To je momenat u kojem se spaja moja osobnost i posao koji radim“, poručuje Špago. „Volim izazove a oduvijek volim svijetla, kada sam dobio poziv znao sam da je to ono što sam čekao“, dodaje.
Za kraj smo pitali šta znači naziv tvrtke Blachere Illumination – Gospodari svjetla i da li u društvu opterećeno „teorijama zavjere“ ovaj naziv može da zvuči kontraverzno. „Kada radite neki posao iz strasti, želje, predano, drugačije jednostavno najbolje, bolje od drugih, onda ste vi gospodari svog posla, a pošto radimo sa svijetlom onda smo Gospodari svijetla“, poručio je regionalni menadžer ove tvrtke Edin Špago.
Kako sve ne bi ostalo samo na priči, Blachere Illumination – Gospodari svjetla, u sklopu skijaškog centra Jahorina, su i izložili dio svjetlosnih dekoracija iz svoje ponude. Rasvjeta, 2D i 3D motivi, svjetlosne dekoracije pred kojima nitko nije ostao ravnodušnim, bile su dio svjetlosne čarolije na Jahorini.
Proteklog vikenda je u Doboj Istoku održan prvi otvoreni turnir Bosne i Hercegovine u stonom tenisu za malđe kadete i mlađe kadetkinje na kojem su uzeli ućešće mnogobrojni igrači iz cijele BIH.
Članica Stonoteniskog kluba Spin 2012 iz Sarajeva Ana Sladoje bez izgubljenog seta osvojila je zlatnu medalju.
Iz kluba ističu kako su pereponosni i prezadovoljni na svim dosadašnjim rezultatima a posebnu zahvalnost kako kažu duguju kompaniji BH Telecom.
Ibro Begić, rođen 27. aprila 1995. godine, mladi je, talentovani fotograf iz Srebrenice, koji svoju ljubav prema ovom poslu zajedno sa bratom upakuje u najbolje okvire srebreničkih fotografija.
Nakon što je njegova porodica bila primorana napustiti Srebrenicu, Ibro dobar dio djetinjstva provodi u Vozućoj. Potom Ibro zajedno sa bratom i sestrom boravi u domu u Sarajevu za djecu bez jednog ili oba roditelja. Tu završavaju osnovnu školu, a nakon toga se vraćaju u Srebrenicu. U nastavku vam dobarportal.net donosi intervju sa Ibrom Begićem.
Možeš li se kratko osvrnuti na dane povratka u Srebrenicu?
Tada počinje nova era za mene i brata, dva nestašna dječaka, istražili smo svaki ćošak grada odmah potom ga i zavoljeli. Osjećali smo slobodu napokon, naša kuća trošna i puna rupa od metaka ali naša i nama mnogo draga. Stari je sagradio davno prije rata za nas, rahmet mu duši. Nisam upamtio mog babu ali mama mi je puno toga pričala o njemu. Život je dao da nas zaštiti, šehid i heroj naš. Imao je samo dva mjeseca da nas grli. Ja i brat blizanac smo dva njegova ljiljana i dan danas pa i zauvijek. Mi smo pravi momci i krećemo u srednju školu, hemijski tehničar, zadnja klupa sa bratom od prvog dana pa do zadnjeg, isto kao u domu, nismo se nikad razdvajali i naučili smo da zajedno funkcionišemo i prebrodimo svaki problem. Imao sam poštovanje od njega jer ja sam ipak stariji brat, pa pet minuta-pet minuta.
Odakle tvoj interes za fotografiju i umjetnost?
Kada bi negdje vidio fotografa sa aparatom gledao bi uporno u njega i fotoaparat. Zamišljao sam sebe na tom mjestu, želja je rasla sve više i više. Definitivno moramo kupiti aparat, skupili smo nešto para i nesto smo dobili od mame, zatim na internetu pronašli neki polovan ali i povoljan fotoaparat, nije loš, taman, kako je lijep, a nije baš ni skup, 400 KM, toliko i imamo. Odmah smo ga kupili, kad je stigao bio sam najsretnija osoba u Srebrenici definitivno. Nisam ga ispuštao iz ruku. Rado bih te slikao da imaš za profilnu na fb, ej da vidiš kakvo imam oko sokolovo, vidi vidi ove, slika kida, govorio sam!!… i krenulo je fotografisanje svega i svačega, sve smo slikali, hej vidi Srebrenica je baš fotogenična…
Ibro Begić sa bratom (FOTO: Ibro Begić, privatni arhiv)
Tvoj brat i ti ste pokrenuli stranicu kojom promovišete ljepote Srebrenice, „Srebrenica Photo“, koji je bio glavni faktor zbog kojeg ste se odlučili na otvaranje ovakve stranice?
Pa došli smo na ideju da naše slike pokažemo drugim ljudima kojim Srebrenica uistinu nešto znači. 2015. godine kreirali smo facebook stranicu Srebrenica Photo i krenuli sa objavama raznih fotografija iz Srebrenice. Primijetili smo da ljudi reaguju i rado gledaju naše fotografije. Srebrenica Photo je stranica sa bogatom galerijom fotografija i video sadržaja, stvorena je za sve ljude dobre volje pa čak i ako nemaju veze sa Srebrenicom, svi su dobro došli. Mnogo ljudi sa predrasudama gleda na Srebrenicu i pretežno ljudi imaju lose komentare npr. tu nema života i to je grad smrti. Mi smo odlučili pokazati kroz naše oči i objektiv starog fotoaparata da ovdje postoji i može puno bolje i ljepše, nije sve tako sivo. Naša mjesna zajednica dominira zelenilom i prirodnim ljepotama i to treba da bude karta na koju igramo. Ovdje gdje loša politika igra veliku ulogu i otvoreno na kartu nacionalizma, tužno je jer se o tome glasno šuti a rješenja ni na pomolu. Ipak puno je djece u Srebrenici koja imaju šire poglede i bolju perspektivu, iskreno se nadam da donose i promjene. U Srebrenici je suživot neophodan za velike korake naprijed.
Ko sve posjećuje stranicu, da li se radi o ljudima samo iz Bosne i Hercegovine ili je i inostranstvo zaljubljenik u vaše fotografije?
Naše fotografije su privukle mnogo pažnje i nekako smo uspjeli stvoriti pozitivnu sliku o nama, naše stranice Srebrenica Photo i grada Srebrenice. Uglavnom mnogo je pozitivnih komentara i reakcija, ljudi su zahvalni jer nemaju priliku da često dođu u Srebrenicu. Skupili smo mnogo Srebreničana rasutih po cijelom svijetu na jedno mjesto, prate našu stranicu i ljudi koji nemaju veze sa Srebrenicom ali imaju simpatiju prema njoj. Mnogo je i stranaca koji su posjetili Srebrenicu ili trebaju posjetiti pa se jave sa lijepim utiscima i pozitivno iznenađeni, ili pak trebaju samo neku informaciju ili pitanje šta to Srebrenica nudi za turiste. Često dobijemo poruku od raje gdje nam se zahvaljuju i daju veliku podršku za dalji rad ove stranice i nekada žele da nekako pomognu. Nekada u inbox dobijemo molbu da slikamo njima posebnu lokaciju ili njihove kuće. Srebrenica Photo nije stranica samo za određene ljude, naša galerija je otvorena za sve ljude dobre volje i pozitivne energije.
Srebrenica (FOTO: Ibro Begić, privatni arhiv)
Fotografije koje objavljujete su sa raznih destinacija Srebrenice i okoline, mnogi posjetioci stranice po prvi put vide neka mjesta. Ima li Srebrenica skrivenih ljepota ili su samo ljepote Srebrenice zaboravljene?
Srebrenica je mjesto sa mnogo prirodnih ljepota, puno je lokacija koje naprosto znaju da ostave bez daha. Istina je da mali broj ljudi dođe kako bi obišlo sve te prirodne ljepote. Ali eto mi nastojimo dočarati bar neki dio naše Srebrenice i u nadi da će porasti turizam i posjećenost uglavnom cijelog Podrinja.
Koja su to mjesta koja treba posjetiti u Srebrenici?
Kao što sam već naglasio, Srebrenica je puna prirodnih ljepota. Njom protiču mnoge rijeke, jedna od njih je Drina. Ako se neko odluči posjetiti Srebrenicu Nacionalni park „Drina“ je neizostavan, veliki kanjon Drine sa jezerom Perućac kao i planina Sušica i Bijele vode sa
pogledom na krajolik koji ostavlja bez daha. Nacionalni park zauzima 6.315 hektara tako da trebaš neko vrijeme da se sve istraži. Tu ima 635 različitih biljnih vrsta i podvrsta, neka stabla su prave zagonetke za naučnike. U Srebrenici je mnogo starih gradova i stećaka, mnogo toga pod zaštitom UNESCO-a. I onaj ko dođe u Srebrenicu a usput je i prirodoljubac, neće se pokajati. Postoje u Srebrenici i mnogi izvori ljekovite vode, Guber u kojoj su naučno dokazana ljekovita svojstva i danas se koristi u medicinske svrhe i pomogao je mnogim u izlječenju raznih tegoba i oboljenja.
Ibro Begić (FOTO: Ibro Begić, privatni arhiv)
Po tebi, koje je to najljepše mjesto koje si obišao u Srebrenici, neko koje te posebno ispunjava ili neko na kojem si „uhvatio“ najljepše fotografije?
Ja sam zaljubljenik u prirodu, nekada i cijeli dan provedem u šumi hodajući starim stazama. Volim da istražujem i mnogo je lokacija koje danas rado posjetim. Mi imamo i kuću na selu tako da tu provodim mnogo vremena, u selu Slapovići nadomak Srebrenice, udaljeno svega 13 kilometara. Kroz to selo protiče rijeka Jadar, još jedan od bisera Srebrenice, rijeka sa prelijepim kanjonom i vjetrovima, sa mnogo starih vodenica i pećinama oko starog grada koje su misterija i dan danas, neke nisu ni istražene. Kanjon rijeke Jadar je lokacija na koju se uvijek rado vratim a rijeka Jadar je dom riječne pastrmke, moje omiljene ribe i riječnih rakova pa čak i vidre.
Srebrenica je nekada bilo jedno od atraktivnijih mjesta, danas nažalost malo ljudi obilazi Srebrenicu. Kakva je percepcija mladih o Srebrenici i kakva je njihova perspektiva?
U Srebrenica je kao i u većini gradova u BiH veoma loš turizam. Srebrenicu inače posjete ljudi koji su rođeni tu i koje je situacija natjerala da sreću potraže malo dalje. Ljeti Srebru posjeti tu i tamo neki autobus đaka koji dođu na ekskurziju i u Memorijalni centar Potočari odati počast i proučiti fatihu našim šehidima. Srebrenica danas trpi odlaske mladih i perspektivnih kadrova trbuhom za kruhom i ako prošetaš Srebrenicom nekada i po podne stekneš dojam da su Srebrenicu napustili baš svi stanovnici. U Srebrenici se danas rađaju nove bebe, novi klinci i naše nove nade, nadam se da će Srebrenicu „dovest u red“ i da imaju puno bolje planove i perspektive od prošlih generacija.
Stranicom „Srebrenica photo“ oživljavaš Srebrenicu. Šta predstavlja tebi fotografisanje, šta te u tome najviše privlači?
Još od malena sam osjećao ljubav prema fotografijama i umjetnosti i dobio sam jaku želju za fotografisanjem – zauvjiek zalediti neke momente, pokazati ih drugima. Fotografisanje, za mene je neki način uživanja, to mi u principu daje energiju i snagu za dalje, bilo to slikanje mobilnim telefonom ili fotoaparatom pa i dronom, uvijek mi napuni baterije. Uživam slikati prirodu, a jesen i proljeće me uvijek fasciniraju i motivišu da uzmem fotoaparat i ispucam stotine fotki svega što mi zapadne za oko u datom momentu.
Šta je to što te najviše motiviše i pokreće?
Nekada je mnogo stvari koje mi pomognu potrošiti dan, uglavnom je to posao koji radim ili šetnja sa fotoaparatom kroz neku staru šumsku stazu i fotkanje. Sa porodicom ili u društvu uz dobru pozitivnu energiju pa i lijepu atmosferu. Porodica na prvom mjestu i moj brat blizanac, ako ja nemam ideju šta danas on ima garant. Volim prirodu i sve što priroda daje, volim rijeke i izvore, planine i volim stijene i pećine, stare gradove, uvijek me to motiviše i da energije za novi radni dan i nove avanture.
Koja je tvoja poruka mladima, ali i posjetiocima našeg portala?
Moja poruka za sve koji čitaju ovo, budi svoj i uvijek širi ljubav i pozitivu, cijeni i voli svoje, poštuj tuđe, poštuj starije osobe i uvijek pružaj pomoć ako si u mogućnosti, budi čovjek i domaćin. Čini ono sto te čini sretnim pa šta god to bilo. Čuvaj se i pazi.
Nadam se da nisam puno “smorio” i mnogo hvala na čitanju, ako odlučiš posjetiti Srebrenicu bujrum, rado ću vas ugostiti. Hvala na izdvojenom vremenu.
Autor: Samra Halilović
Bilješka o autoru: Samra Halilović rođena je 20.9.1998. godine u Tuzli, a živi u Srebrenici. Studentica je treće godine studijskog programa Politologija, usmjerenja- Međunarodni odnosi i diplomatija na Filozofskom fakultetu u Tuzli. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem bloga, a oblasti njenog intesovanja su: ljudska prava, nediskriminacija, borba protiv rasne i vjerske intolerancije, govor mržnje u medijima i praćenje medija.
