IT Challenge, najveće IT takmičenje u Bosni i Hercegovini za srednjoškolce, nakon pauze od dvije godine ponovo se organizira u Maglaju.
Fond nagrada je 4.000,00KM, a svoje timove mogu prijaviti srednje škole iz cijele Bosne i Hercegovine.
Takmičenje će se održati 7. maja, u organizaciji JU Gimnazije Edhem Mulabdić Maglaj, a pod pokroviteljstvom Općine Maglaj i jedne od najvećih IT kompanija u BiH, NSoft-a.
Ovo je sedmo izdanje takmičenja koje je od svoje prve godine okupilo na stotine mladih informatičara iz svih krajeva Bosne i Hecegovine. Obzirom na pauzu koja je nastala uslijed pandemije COVID-19, organizatori su istakli da ove godine očekuju iznimnu posjećenost i nadaju se da će iskustvo i znanje koje će takmičari ponijeti biti korisno za njihove buduće karijere i obrazovanje.
Pored takmičarskog dijela, učesnici će imati priliku čuti i predavanja iskusnih programera, te tako dobiti direktan uvid u posao u IT industriji, koja slovi za najbrže rastuću u našoj zemlji.
Također, isti dan će biti organizirana i predavanje za profesore na temu najbitnijih znanja koja učenici trebaju usvojiti tijekom srednje škole, a koja će im olakšati buduće učenje i rad u IT industriji.
“Cilj nam je da na jedno mjesto okupimo što veći broj budućih IT genijalaca i nositelja ovog sektora u budućnosti. Takmičenja ovog tipa će pomoći i učenicima i nastavnicima u međusobnom umrežavanju, te razmjeni znanja i iskustava, koje u konačnici može značajno doprinijeti razvoju IT obrazovanja u našoj zemlji. U proteklih šest izdanja u takmičenju je učestvovalo nekoliko stotina učenika iz cijele zemlje, i želimo nastaviti istim tempom”, istakli su organizatori.
Takmičenje i prateća predavanja će biti cjelodnevni događaj 7. maja ove godine, a saznati više informacija i prijaviti svoju ekipu možete putem ovog linka.
Miroslav je učestvovao u organizaciji velikog događaja CLUB BERLIN čiji je osnivač Bartosch Wi i na kom je nastupao jedan od najpoznatijih DJ-a u svetu DJ Tomekk.
Trenutno angažovanje u Španiji samo je jedno u nizu velikih poslovnih projekata koje Miroslav ima u planu za ovu godinu, piše PRessSerbia portal.
Balkanski proslavljeni top model je nedavno učestvovao na Berlin Fashion Week-u, a sarađivao je i sa holivudskim režiserom, glumcem Damijan Čapom koji je radio sa svjetskim zvijezdama Vudi Alenom, Žan Klod Van Damom, Stivenom Sigalom i drugima.
Pored toga Miroslav je na svom poslovnom putovanju u Španiji zavšio i kampanju u Valensiji i ostvario više novih poslovnih saradnji za projekte koji će biti realizovani u budućnosti, navode bliski prijatelji ovog modela.
Miroslav Žikić trenutno boravi Gandiji i Valenciji gde odsjeda u najluksuznijim hotelima, pišu srbijanski mediji.
Mihneta Jupić je nana koja se iz ljubavi prema svome unuku odlučila na jedan vrlo zanimljiv korak u svome životu.
Naime, ova pedesettrogodišnjakinja je naučila engleski jezik, a pored toga i pokrenula YouTube kanal „Adani and Toys“. Pored toga što je dobila jednu od ljepših uloga u životu, ona je po struci građevinski tehničar. Živi u Doboj – Jugu.
“Engleski jezik mi je bio potreban jer sam učila uglavnom preko stranih tutorijala. Razmjena iskustava se isto tako radila putem chatova i grupa na engleskom, a i unuk je dosta gledao YouTube pa je prvo počeo da priča engleski. Počela sam da učim s njim gledajući pjesmice i klipove, a onda u toku tih fb chatova gdje sam ispočetka koristila Google translate, ali to je bilo presporo te sam se morala snalaziti. U školi sam kao strani jezik učila njemački i nisam imala dodira sa engleskim”, objašnjava Mihneta.
Kanal je napravila kada je unuk Adani imao dvije i pol godine. Danas ima šest.
Mihneta Jupić (FOTO: Mihneta Jupić sa unukom, privatni arhiv)
Kako ističe, kanal je na početku bio zamišljen isključivo kao dječiji, te kada unuk Adani poraste da mu ga kao cjelovitog preda, da on bude moderator istoga. Mihneta navodi da sam proces pokretanja kanala, ali i svega onoga što slijedi nakon toga nije bilo nimalo jednostavno.
“Morala sam naučiti kako snimati, editovati, gdje naći muziku, efekte, kako dobiti pretplatnike i preglede. Uvezala sam se sa mnogim malim kanalima širom svijeta koji su tek počinjali kao i ja i bili smo jedni drugim podrška u svemu. Stekla mnogo virtuelnih prijatelja i upoznala razne kulture. Radila sam sedam mjeseci na tome da se kanal monetizuje. Nakon što smo dobili monetizaciju kanal je krenuo da raste i sve nas iznenadio”, kaže Mihneta u razgovoru za dobarportal.net.
Danas je ovo porodičan kanal, prepun optimizma, u čijem uređivanju, ali i osmišljavanju ideja učestvuju svi članovi porodice, pa čak i unuk Adani koji je oduševljen naninom idejom, ali i poklonom.
“Prvenstveno su to parodije na neke stvari iz života. U ovom sumornom vremenu nama ovaj kanal donosi mnogo smijeha i razonode. Ideje smišljamo uz kafu i tu smo svi uključeni. Pratioci svakodnevno rastu i njihove reakcije su jako pozitivne. Kćerka je nedavno napravila i tik tok profil i on brzo raste. Trenutno imamo preko 500 hiljada pretplatnika na YouTube i prvi smo u BiH na Socialblade listi YouTube kanala. Po broju pretplatnika smo 18 u BiH. Naši pretplatnici su iz cijelog svijeta i sljedeća stepenica prema našem cilju je da uđemo u prvih sto u svijetu.“
(FOTO: Mihneta Jupić, privatni arhiv)
Potaknuta ovom zaista neobičnom i nadasve zanimljivom pričom, mlada spisateljica Samra Šakanović uvrstila ju je u jednu od svojih knjiga “Snaga žene”.
Podrška je neminovna u svemu što radimo, te nje nije manjkalo ni kada je Mihneta odlučila pokloniti svome unuku ovaj vrlo originalan poklon.
“Uvidjeli smo priliku i cijela porodica je odlučila da se uključi. Sad većinu stvari odrađuju kćerka i zet. Sin nam je velika potpora, a i ja sam još tu”, ističe Jupić.
Pored podrške, ni skromnosti kod Mihnete ne nedostaje, te kako kaže ne bi voljela da sve zasluge za nastavak vođenja kanala idu upravo njoj, već kćerci i zetu.
“Porodica Kamišević je jedna divna porodica koja je puna pozitive i smijeha”, navodi Mihneta.
(FOTO: Mihneta Jupić, privatni arhiv)
Za kraj, Mihneta je svima koji sanjaju snove poručila samo jedno:
“Nije dovoljno samo sanjati snove, treba krenuti i u njihovu realizaciju. Ne postoje izgovori. Niko ih drugi neće ostvariti za vas”, zaključuje ova ambiciozna nana.
Homework HUB, prvi univerzitetski HUB u Bosni i Hercegovini, kao ideja na papiru, nastao je davne 2019. godine.
Mirza Rastoder, direktor Homework d.o.o u razgovoru za dobarportal.net ističe da je Homework HUB namijenjen svim učenicima, studentima i onima koji imaju da obave neke poslove usput, ali i da aktivno učestvuju u svim aktivnostima u promociji važnosti obrazovanja i nauke među mladim ljudima.
“Nedugo nakon što je nastala na papiru, prezentovali smo svoju ideju na Sarajevo Business Forumu Start-up Challengeu, gdje je osvojila određena sredstva za pokretanje firme. Homework HUB je ideja, koja je nastala kao rješenje problema s kojima su se studenti susretali, a to je da nisu imali adekvatan prostor za učenje i rad. A da ujedno to bude, moderno, opuštena i motivirajuća atmosfera, a nikako potpuna tiha i uštogljena, kao što smo navikli na standardne čitaonice i biblioteke”, priča Mirza Rastoder.
Dodaje kako u Homework HUB-u imaju pregršt aktivnosti gdje pokušavaju da neformalnim vidovima obrazovanja potaknu mlade ljude da nauče još nešto više, korisnije i efikasnije, a da pri tome upoznaju nove ljude i razmjenjuju iskustva.
“Istaknut ćemo aktivnost HUB Mental Health, u sklopu koje smo omogućili svim našim članovima/cama da jednom sedmično imaju psihoterapije sa stručnim ljudima iz Fondacije Krila nade. U vremenima u kojima živimo, naše mentalno zdravlje je ozbiljno narušeno, te u vezi s tim omogućili smo mladim ljudima adekvatnu podršku, za zdraviju budućnost i naše društvo”, kaže naš sagovornik.
Najviše je ponosan na to što su kroz Homework HUB okupili mlade ljude i stvorili zajednicu, s različitih fakulteta i univerziteta iz cijele Bosne i Hercegovine.
“Stvorili smo drugačije poglede na obrazovanje i nauku, i samo studiranje, pogotovo dok je bila online nastava, gdje je HUB bio bijeg od stvarnosti”, naglašava Mirza Rastoder.
Potom se osvrnuo i na saradnju Homework HUB-a s drugim organizacijama koje se bave pitanjima mladih.
“Nastojimo da napravimo što veći broj saradnji kako sa studentskim udruženjima, tako i s ostalim organizacijama koje se bave politikama mladih. U vezi s tim i zahvaljujući tome, organizujemo pregršt aktivnosti gdje mladi ljudi upoznaju druge mlade ljude i dijele iskustva”, navodi naš sagovornik.
Tvrdi da je položaj mladih ljudi u Bosni i Hercegovini stalno u izazovu i na ivici propasti.
“Možda zvuči malo pesimistično i dramaturški, ali brojevi odlaska mladih ljudi to nažalost dokazuju. Stoga, samo mladi ljudi mogu potaknuti mlade ljude da jedni drugima budu oslonci i da spriječe odlazak mladih ljudi”, govori Mirza Rastoder.
Mišljenja je da mladi nažalost nisu svjesni svoje snage i vrijednosti.
“Nisu, jer su razočarani, pasivni i jednostavno nisu imali priliku da vide uzore koji im mogu biti vodilje ka uspjesima u Bosni i Hercegovini. A trebali bi. To je zapravo naša i misija i vizija. Da pokažemo mladim ljudima da možemo uspjeti u Bosni i Hercegovini. Izuzetno teško, ali uspijevamo”, jasan je naš sagovornik.
Smatra da institucije vlasti uopće ne shvaćaju ozbiljnost problema mladih.
“Strategije nisu ispoštovane, a svakodnevno možemo čuti kako treba ulagati u mlade. Nažalost, u mlade se ne ulaže feninzima, u mlade se ulaže za budućnost. Ulaganjem u mladih osiguravamo sebi bolju budućnost, kakva nam je sadašnjost, vidimo da nije uloženo u mlade prije, a pogotovo sada”, napominje Mirza Rastoder.
Na kraju razgovora iznio je očekivanja i planove za budućnost.
“Nadamo se da ćemo postati najveći naučnoistraživački HUB za studente/ice u budućnosti i da ćemo uspjeti da u svakom univerzitetskom centru u Bosni i Hercegovini otvorimo po jedan”, zaključuje naš sagovornik koji mladima poručuje da su vjera u ideju, vjera u sebe i upornost jedini znaci da su na putu ka uspjehu.
O ljepoti bogatstva jezika i ljepoti različitosti koje jezik nosi sa sobom svjedoče učenici Osnovne škole “Kiseljak 1” Bilalovac koji su u proteklom periodu radili na izradi trojezičnog rječnika.
U učionicama Osnovne škole “Kiseljak 1” Bilalovac zajedno uče, trude se i rade učenici bošnjačke i romske nacionalnosti. Oni su pravi primjer sloge i iskrene ljubavi koja ruši sve predrasude i one manje lijepe emocije.
U školskoj godini 2021/2022. su učenici ove škole, odjeljenja VII-1 i VII-2, zajedno s nastavnicom njemačkog jezika Eminom Sinanović, radili na izradi trojezičnog rječnika (bosanski–njemački– romski). Učenici škole koji poznaju romski jezik su prikupili veliku količinu riječi na ovom jeziku, zatim su iste razmijenili s ostalim učenicima, a onda su krenuli s prevođenjem riječi na njemački jezik. Na rječniku je radilo ukupno 30 učenika, a u rječniku je sadržano vise od 500 riječi.
Rječnik je od strane vrijednih učenika predstavljen na priredbi povodom Dana škole koji je 08.aprila, a tog dana se obilježava i Svjetski Dan Roma, što je izuzetna prilika da se javnosti predstavi jedan ovako društveno koristan projekat.
“U julu 2021. sam stekla zvanje Diplomirani profesor njemačkog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zenici i kao neko ko je još tokom studija imao priliku raditi s djecom i u nastavi, iako neformalo, više od svega na svijetu sam željela da mi se pruži prilika da predajem u školi. Dobila sam tu priliku u Osnovnoj školi ‘Kiseljak 1’ Bilalovac. Tada sam sebi rekla da ću se potruditi da učenicima kojima budem predavala ostanem u najljepšem mogućem sjećanju”, kaže u razgovoru za dobarportal.net nastavnica njemačkog jezika Emina Sinanović.
Rječnik je od strane vrijednih učenika predstavljen na priredbi povodom Dana škole (FOTO: Privatni arhiv)
Ističe da se sama ideja o projektu pod nazivom “Suživot Roma i Bošnjaka – Nacionalna manjina ili kombinacija pravog jezičkog bogatstva?! ” javila prvenstveno kada je došla u školu i vidjela kakva sloga i ljubav vlada među učenicima ove dvije nacionalnosti.
“Kao nastavnica njemačkog jezika, željela sam zadovoljiti i nastavne ciljeve koje zahtijeva moj predmet, te sam željela prvenstveno raditi na širenju vokabulara kod učenika na njemačkom jeziku, ali i da napravimo konkretan produkt koji će poslužiti kao svjedok o lijepim emocijama u učionicama ove škole, te će učenici imati priliku da kroz jezik nauče više o romskoj kulturi, jeziku”, priča Emina Sinanović.
Ponosna je što je svaki učenik vrijedno radio na projektu, a neki su joj se javljali i putem društvenih mreža kako bi dostavili riječi, jer su bili bolesni i slično.
“Naučili su kako se pravilno koristiti online rječnicima prevodiocima, kako izgleda jedan printani rječnik i kako da se istim služe, a na kraju su u rukama imali i jedan vlastiti. Ponavljam, učenici sedmog razreda. Ja sam zaista ponosna na sve njih. Također, još je bitno spomenuti da je cjelokupni projekt finansijski podržan od strane Fondacije ‘Schüler helfen Leben’. Od tih sredstava isprintani su rječnici, oformljena je elektronska verzija rječnika, te su pripremljeni simbolični poklone za djecu kao motivacija za dalji trud i rad”, dodaje Emina Sinanović.
Pored printane verzije rječnika, oformljena je i elektronska verzija, na kojoj je radila nastavnica matematike i informatike Arnela Šabanović.
“Kada mi je kolegica Emina spomenula ideju o kreiranju bosansko-romsko-njemačkog rječnika, prva misao koja mi je pala na pamet je bila ‘želim biti dio toga’. Pošto radim u školi koju osim bošnjačke djece pohađaju i romska, a koja zagovara jednakost te poboljšanje odnosa između romske djece i vršnjaka kroz upoznavanje s romskom kulturom, tradicijom, običajima i slično, ukazala mi se prilika da i ja budem dio ideje o promociji jednakosti i ravnopravnosti i da dam svoj doprinos. Nastojeći odgovoriti zahtjevima dolazećih generacija, privrženih novim, digitalnim tehnologijama i formama savremenog doba, odlučila sam ići u korak sa zahtjevima vremena, te sam tako došla na ideju da, zajedno sa svojim učenicima, kreiram digitalnu verziju pomenutog rječnika”, govori Arnela Šabanović, kreatorica elektronske verzije rječnika i magistrica matematike i informatike.
Arnela Šabanović i Emina Sinanović (FOTO: Privatni arhiv)
Priznaje da je uživala radeći na ovom projektu jer je imala priliku da kroz dizajniranje rječnika, kopiranje i oblikovanje teksta i slično., i sama nauči pojedine riječi iz romskog jezika.
“Mislim da je ovo odlična prilika da se romski jezik promoviše kao vrijednost romskog naroda i da se eventualno pokrene više sličnih projekata u obrazovanju kako bi se eliminisale predrasude i diskriminacija jezika kako od drugih naroda tako i od samih Roma koji ga jako malo ili gotovo nikako ne poznaju”, tvrdi Arnela Šabanović.
Na ovaj način su učenici bili direktni akteri živog znanja i praktične metode rada, zastupnici funkcionalnog znanja, ali su također znatno obogatili svoj vokabular kada je u pitanju njemački jezik, bili su njegovatelji svog maternjeg jezika, a upoznali su dio riječi novog jezika, kao i dio kulture jednog naroda – romski jezik.
“Ponosni smo na našu nastavnicu Eminu Sinanović i 30 učenika naše škole koji su uradili hvala vrijedan projekt. Projekt izdavanja trojezičnog rječnika (bosanski–romski–njemački) nije uradila neka od javnih ustanova. Mislim da smo mi prvi koji su uradili nešto ovako i to budi posebne emocije. Povodom 8. aprila Dana Roma mislim da ovim rječnikom šaljemo najbolji poklon i čestitku”, poručuje direktor škole “Kiseljak 1” Bilalovac Nermin Merhemić.
Emina Sinanović (FOTO: Privatni arhiv)
Trojezični rječnik je konkretan produkt, koji ne samo da će učenicima poslužiti u nastavku školovanja na času njemačkog jezika, nego je i prikaz i svjedok o ljepoti različitosti, slozi i toleranciji u učionicama jedne škole, čije klupe krase mali ljudi velikog srca.
“Ovaj projekt nam je dao do znanja da nijedna nacionalna strana nije izostavljena. Najviše mi znači zbog toga, jer dok smo ga radili, mi smo razmišljali o osobama koje će ga čitati, te razmišljati o tome kako je lijepo u našoj školi, kakva sloga vlada i kakve sve projekte radimo”, naglašava Merijema Klisura, učenica VII-2 razreda i jedna od učesnica projekta.
Lamija Karasalihović, učenica VII-1 razreda navodi da bilo zanimljivo raditi na ovom projektu.
“Za mene ovaj projekt znači da nema razlike među ljudima. I nema razlike ako govore drugi jezik, ako su drugačije boje kože, vjere i slično. Napravili smo rječnik da bi i drugi ljudi vidjeli koliko se mi lijepo slažemo, ali i da se upoznaju s romskim jezikom”, zaključuje Lamija Karasalihović.
Učenici Osnovne škole “Kiseljak 1” Bilalovac napravili njemačko-bosansko-romski rječnik (FOTO: privatni arhiv)
Vijeće mladih Kantona Sarajevo otvara novi poziv za volontere širom Bosne i Hercegovine. Vijeće mladih Kantona Sarajevo je krovno Vijeće svih općinskih Vijeća na području kantona Sarajevo.
Svrha postojanja Vijeća mladih Kantona Sarajevo jeste da bude poveznica za mnogobrojne organizacije i udruženja koje u svom Upravnom odboru imaju 2/3 mladih.
Zbog hakovanja prethodnog maila i poteškoća pri registraciji, te otuđenja informacije o prijavljenim volonterima, otvaramo ovaj poziv još jednom. Ovaj poziv je namijenjen svim mladim ljudima u starosnoj dobi od 15 do 30 godina, koji se nalaze širom Bosne i Hercegovine.
Zašto baš ti trebaš postati volonter Vijeća mladih Kantona Sarajevo?
Osim što ti Vijeće mladih Kantona Sarajevo pruža priliku za rad na mnogobrojnim projektima različite prirode, također ti nudi priliku da radiš na osnaživanju sopstvene lokalne zajednice.
Pored toga, pruža ti priliku za sklapanje mnogih prijateljstva s već postojećim volonterima različitih strukovnih zanimanja. Na kraju, volontiranjem pomažeš izgradnju sopstvene ličnosti te na taj način pospješuješ svoje komunikativna vještine i razvijaš vlastito kritičko mišljenje.
Poziv je otvoren do 15.04.2022. Sve prijave se vrše putem ovog linka.
U sarajevskoj Vijećnici na dan grada Sarajeva održana je Svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Sarajeva.
Sjednicu je otvorio predsjedavajući Gradskog vijeća Jasmin Ademović. Pored gradskih vijećnika, na sjednici su, između ostalih, bili prisutni predstavnici svih nivoa vlasti u zemlji, predstavnici ambasada i drugih međunarodnih institucija u BiH, organizacije civilnog društva i boračke organizacije, bivši gradonačelnici te druge zvanice, kao i gosti iz prijateljskih i bratskih gradova.
Sa Svečane sjednice (FOTO: Jasmin Alibegović/Dobarportal.net)
Nakon prigodnog obraćanja gradonačelnice Grada Sarajeva Benjamine Karić, uslijedilo je proglašenje i dodjela priznanja i nagrada Grada Sarajeva.
Sjednica je bila obogaćena umjetničkim programom.
Sa Svečane sjednice (FOTO: Jasmin Alibegović/Dobarportal.net)
Tajana Gudenus osnivačica je nekoliko digitalnih start-upa, a na Univerzitetu u Beču privodi kraju svoju doktorsku disertaciju.
U poslovnom smislu fokusirana je na razvoj svoje kompanije “Go&Grow Digital” koja uz sve servise jedne digitalne multimedija agencije, radi i statement projekte. Prema njenim riječima, to su uglavnom projekti kroz koje se oni kao cyber specijalisti obraćaju javnosti te iznose stavove po pitanju trenutnih javnih diskursa. U projektnim aktivnostima učestvuju njeni saradnici, partneri, prijatelji, te djelomično i klijenti.
“Nakon što je jedna ukrajinska klijentkinja nakon početka bombardiranja ukrajinskog Kijeva izjavila da ne želi ruskog grafičkog dizajnera za svoj projekt, iako su joj se, u fazi prije saznanja njegovog porijekla, njegovi radovi najviše svidjeli, od mene je zahtijevala prekid saradnje s istim. Kao neko ko je rođen u Hrvatskoj, a odrastao u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Austriji ne volim ta diskriminativna svrstavanja i razvrstavanja, tako da sam saopćavajući ruskom kolegi šta se desilo spontano odradila s njim mali brainstorming na temu na koji način bismo mogli poslati poruku zajedništva i mira, te smo tako došli na ideju da snimimo video u kojem su učestvovali moji prijatelji i kolege iz različitih zemalja”, priča Tajana Gudenus.
Dodaje kako ne pamti vremena kada mir na Balkanu nije bio ugrožen, barem prema pisanju zvaničnih medija, jer političari konstantno podstiču temu rasplamsavanja međuetničkih odnosa u cilju svrgavanja pažnje s esencijalnih ekonomskih pitanja.
“Ako pitate moju baku, roditelje, braću, rodbinu, prijatelje iz Bosne i Hercegovine, iz Hrvatske, iz Srbije, civilno stanovništvo, domaće, dijasporu, odgovor je jasan: niko ne želi rat. Isto tako je i s civilnim ukrajinskim i ruskim stanovništvom ili bolje rečeno: sa svjetskim civilnim stanovništvom. Smatramo se civiliziranim društvom, a i dalje se vode ratovi, i ovi medijski eksponirani i oni prešutni, u kojima prvo stradaju najslabiji i najnedužniji. To mora prestati”, ističe naša sagovornica.
Mišljenja je da su mladi ljudi na Balkanu svjesni opasnosti koje rat nosi sa sobom.
“Veoma dobar primjer su učenici škola koje funkcioniraju po principu ‘dvije/tri škole pod jednim krovom’ koji su se pobunili protiv podjela i uputili otvoren apel i političarima, i nastavnicima, a i vlastitim roditeljima da prestanu da ih dijele na etničkoj osnovi. Mladi žele bezbrižnost, prijateljstva, ljubav i putovanja, a ne nastavak agonije koja ništa dobro nije donijela. Zadatak države je da im to omogući”, naglašava Tajana Gudenus.
Nastavlja da se predrasude najbolje ruše otvorenom komunikacijom, zajedničkim aktivnostima, fokusiranjem na sve to što nas povezuje, a toga je mnogo.
“Veoma dobar primer je umjetnost: kroz muziku i film ljudi na trenutak zaborave sve različitosti. Uz film ‘Toma’ na primjer, su u bečkim kinima plakali svi koji su s naših prostora, između ostalog i kod scena pred raspad Jugoslavije”, kaže naša sagovornica.
Mladima poručuje da se drže zajedno, jer su zajedno bolji i jači te da ne dozvoljavaju podjele.
“Budite heroji, pomažite herojski sebi i drugima, a najviše što možete učiniti za svoju domovinu je živjeti”, zaključuje Tajana Gudenus.
U mjesecu martu u KSC Skenderija završeno je Državno prvenstvo za seniore i seniorke stomotenisere. Titulu najbolje igračice BiH ponijela je po 13 put uzastopno igračica, šampionka Emina Hadžiahmetović – Butković.
Finale u ženskoj konkurenciji bilo je u znaku kluba SPIN 2012 jer je i druga finalistkinja bila igračica kluba, Džana Biogradlić. Ona je ta koja je također pokazala izvrsnu igru i osvojila srebro.
Ukupno je ovaj klub osvojio 5 medalja na takmičenju:
Emina Butković – 1. mjesto, pojedinačno
Džana Biogradlić – 2. mjesto, pojedinačno
Emina Butković/Edin Konjić – 1. mjesto, miks dubl
Džana Biogradlić/Marija Gnjatić – 2. mjesto, ženski dubl
Enra Subasić/Ana Sladoje – 3. mjesto, ženski dubl
Zahvala kluba ide kompaniji BH Telecom za nesebičnu podršku njihovim aktivnostima.
“Make the world wonder” je slogan organizacije koja nije samo nasumična skupina ljudi, nego porodica s ciljem da promijeni živote ljudi i pruži vrijedne prilike mladima. Riječ je o Bosnian Representative Association for Valuable Opportunities – BRAVO, profesionalnoj nevladinoj organizaciji koja je bazirana i fokusirana na znanje, poduzetništvo, razvoj civilnog društva, neformalno obrazovanje i inovativne tehnike učenja i razvoja za mlade i odrasle.
Kroz brojne saradnje i partnerstva, ova divna porodica mladih i vrijednih ljudi, konstantno nudi prilike za usavršavanje i budi nadu da jedna mala država kao što je Bosna i Hercegovina stvarno može “učiniti svijet da se začudi”.
Danas vam želimo predstaviti projekt, koji pod vodstvom nevladine organizacije BRAVO, ima za cilj jačanje svijesti i kritičkog razmišljanja mladih o ulozi masovnih medija kao izazovu i preduvjetu za inkluzivnija društva prema migrantima i izbjeglicama.
SLAM projekt (FOTO: BRAVO)
Riječ je o projektu pod nazivom “Structured Learning for Awareness in Media – SLAM”. SLAM projekt uključuje sedam partnerskih organizacija, kako iz Evropske unije, tako i izvan nje. Konzorcijum uključuje organizacije iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Italije, Crne Gore, Srbije i Turske.
SLAM projekt (FOTO: BRAVO)
Tokom trajanja projekta, održane su brojne aktivnosti u cilju podizanja svijesti o važnosti kritičkog mišljenja, factchekinga, prevencije lažnih vijesti, prepoznavanja istih, ali i uočavanja razlike između dezinformacija, lažnih vijesti i sličnih medijskih istupa koji (ne)svjesno objavljuju neistine.
Samo neke od aktivnosti BRAVO članova i njihovih partnera su radionice u srednjim školama u Albaniji i Bosni i Hercegovini, trening kurs u Italiji, seminar i omladinska razmjena u Bosni i Hercegovini, evaluacijski sastanak u Crnoj Gori, a pred njima je i završni sastanak u Turskoj.
Osim navedenog, u sklopu projekta su napravljeni web stranica i priručnik, kao i profili na društvenim mrežama kako bi svima bile dostupne informacije o aktivnostima, ali i gorepomenuti priručnik čija je “zadaća” medijski opismeniti prvenstveno omladinu, a zatim i starije generacije.
Baš kao što Thomas Sowell reče: “Ako ljudi u medijima ne mogu odlučiti da li se bave izvještavanjem vijesti ili proizvodnjom propagande, još je važnije da javnost shvati tu razliku i u skladu s tim odabere izvore vijesti.”
Medijska pismenost promoviše vještine kritičkog razmišljanja, te je veoma važan element u strukturi medijske kulture kao i građanske pismenosti, stoga je ovakav projekat izniman doprinos društvu u Bosni i Hercegovini.
