Fondacija za socijalno uključivanje u Bosni i Hercegovini (FSU u BiH) i Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju (IBHI) u Sarajevu su održali Finalnu konferenciju projekta „Izgradimo zagovaračku platformu za socijalnu uključenost u Bosni i Hercegovini – Zastani i poslušaj“ koji finansiraju Evropska unija i UNICEF.
FSU u Bosni i Hercegovini i IBHI su predstavili najznačajnija postignuća dvoipogodišnjeg rada. Među njima su, svakako, tri moderne Strategije socijalnog uključivanja, ekspertski pripremljene u okviru projekta za Federaciju Bosne i Hercegovine, Republiku Srpsku i Brčko distrikt Bosne i Hercegovine za period 2021 -2027. Dokumenti su usklađeni sa standardima Evropske unije, a njihovo usvajanje bi predstavljalo značajan korak na putu socijalne uključenosti ranjivih kategorija bh društva kao i smanjenja siromaštva, što je i jedan od prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU.
“Mi smo sada na kraju ozbiljnog projekta kojeg su finansirali Evropska unija i UNICEF. Vezano za podatke, fokusiram se na jednu aktivnost, a to je priprema tri Stategije socijalnog uključivanja za bh. entitete FBiH i RS te Brčko distrikt BiH. Strategije su urađene tako jer su ustavne nadležnosti podijeljene. One su urađene po istoj metodlogiji, a ideja je bila da na osnovu njih se napravi državna BiH Strategija. Međutim, taj projekat nije prihvaćen. Ovo je jako važna stvar jer time se realizuje prioritet broj 13. iz Mišljenja Evropske komisije, a s druge strane ovo je najozbiljnija kritika vlastima BiH”, istakao je Žarko Papić, direktor Incijative za bolju i humaniju inkluziju.
Prema njegovim riječima, projekat je bh. javnosti približio aktivni koncept
socijalnog uključivanja i doprinio je umrežavanju i jačanju organizacija civilnog društva ujedinjenih u Koaliciju marginalizovanih grupa u BiH „KOMA“ koja trenutno broji 121 članicu i kao takva je jedinstvena u cijelom regionu.
“Dvije nevladine organizacije i 121 članica Koalicija “KOMA” uradile nešto što je trebalo da uradi vlast prethodne dvije godine. Siromaštvo je veoma veliko i prema procjenama Svjetske banke više od 20% stanovnika BiH je siromašno bilo prije pandemija COVID-19. Sa koronakrizom ta se procjena sigurno diže za nekoliko procenata. S druge, nas naše zvanične institucije bukvalno varaju oko podataka za siromaštvo, krivom metodologijom”, naveo je Žarko Papić.
Istakao je da prioritet 13 iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovin za članstvo u EU obuhvata unaprijeđenje, zaštitu i inkluziju ranjivih grupa, posebno osoba sa invaliditetom i djece.
“Zaštita djece je investicija, a ne trošak zato što su djeca ljudski izvor. To je budućnost. Borba protiv siromaštva, zaštita i uključivanje osoba sa invaliditetom, žene, osobe treće životne dobi… Sve to smo na ozbiljan način pokušali da rješimo kroz konkretne politike u ovim dokumentima uz konsultaciju s velikim brojem nevladinih organizacija. U entitetu FBiH je prihvaćno kroz Razvojni plan FBiH da se radi na osnovu ovoga Strategija socijalnog uključivanja, u Brčko distriktu je naša Strategija u potpunosti uključenja u njihovu Strategiju koja je usvojena nedavno, dok je u entitetu RS polovično obzirom da oni rade Razvojnu strategiju socijalne zaštite koristeći ove naše dokumente. Za razliku od mase potrošenih novaca na agitovanje nevladinog sektora za Evropsku uniju, mi imamo opipljive rezultate i žao mi što to baš nije primijećeno”, dodao je Žarko Papić.
Naveo je da je bitno razumijeti da je realizacija 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU nije samo stvar Vlade.
“U to mogu ući svi građani, a posebno nevladine organizacije. Bilo bi dobro da na ovaj ili onaj način registruju i primijete. Usput rečeno, sretan vam 25. maj, Dan mladosti. Mi ćemo na kraju ove konferencije, simbolično štafetu podrške marginalizovanim grupama predati delegaciji Evropske unije”, poručio je Žarko Papić.
Jasna Rebac, predsjednica Udruženja mladih “Ružičnjak” iz Mostara, govorila je položaju mladih osoba invaliditetom.
“Ne mogu da zamislim da se projekat neće nastaviti obzirom na važnost stateškog planiranja na nivou cijele BiH u odnosu na potrebe pristupanja EU i pripremi, kako kažu marginalizovanih za kvalitetnije učešće u raspravama o pristupanja EU. Od početka sam uključena u rad ovog projekta i urađene su dvije izuzetno dobre Strategije na nivou entiteta poštujući pojedinosti i osobitosti entiteta. Zastani i poslušaj je izuzetno dobra poruka jer marginalizovani i dalje ostaju na strani, imaju malo prilika da se aktivno uključuju u rasprave o pristupu EU i zbog toga mislim da treba biti senzibiliziran i prihvatiti ovakve projekte kao potrebne”, istakla je Jasna Rebac.
Jakom kampanijom, produkcijom dokumentarnog filma „Zastani i poslušaj“, spota za istoimenu pjesmu kampanje i kratkih video priča u fokusu, u okviru projekta su na inovativan način prikazani i promovisani interesi i potrebe marginalizovanih grupa i njihovo učešće u razvoju socijalnih politika.
Fikret Zuko iz Udruženja slijepih Kantona Sarajevo govorio je o značaju uključivanja marginalizovanih grupa u procese koje predstoje Bosni i Hercegovini na putu ka EU.
“Nije se puno toga promijenilo u odnosu na prije desetak godina. Ovakvi projekti jačaju kapacitete organizacija osoba sa invaliditetom, jačaju kapacitete pojedinaca i podižu svijest javnosti o položaju osoba sa invaliditetom i drugih marginalizovanih grupa. Kroz ove procese koje provodi FSU u BiH, mi ustvari podižemo svijest o značaju da osobe sa invaliditetom i slijepi ljudi shvate značaj i njihovu ulogu u aktivitetima, udruženjima, organizacijama i da razumiju proces kojim mi idemo prema EU. Najčešće kada ljudi razgovaraju o tim pitanjima, nemaju jasno razumijevanje šta to mi dobivamo, koje sve benefite dobivamo kroz reforme na putu ka EU”, kazao je Fikret Zuko.
Dodao je da se ovakvim projektima podižu kapaciteti i znanja te dobiva bolje razumijevanje osoba sa invaliditetom.
“Mislim da sa ovim projektom treba nastaviti i u budućnosti zato što uvijek ima puno osoba sa invaliditetom koje nisu aktivne, a potencijal su, ne samo u udruženjima, nego ukupni potencijal jednog društva. Problem je suštinski i leži u tome da osobe sa invaliditetom nisu još došle do tog nivoa razumijevanja svoje uloge i mogućnosti koje one mogu postići. Tu je prvo njihovo razumijevanje personalno, a druga stvar je okruženje i porodica. Te predrasude da osobe sa invaliditetom trebaju biti u kući je ustvari učinak te porodice zapravo. Da bi osobe invaliditetom mogle biti aktivne, treba biti pristupačno okruženje, trebaju imati samopouzdanje. Ovi projekti neće praviti pristupačne ulice i liftove, ali podižu svijest i nas kako da se borimo, ali i svijest kod donosioca odluka, koji je to značaj za društvo, da jedan ogroman potencijal koji je sada neaktiviran da napravi promjenu”, zaključio je Fikret Zuko.
