INES RADONČIĆ: Pobjeda na Miss Earth BiH 2021. mi je promijenila pogled na svijet

0

Sarajka Ines Radončić ove godine završila je studij biznisa i finansija na Internacionalnom Univerzitetu u Sarajevu, a od malih nogu privlačio ju je modeling. Iako se do sada nije okušala u svijetu modelinga, nedavno je osvojila titulu Miss Earth Bosne i Hercegovine 2021. i predstavljat će našu državu na svjetskom takmičenju Miss Earth 2021. koje će se održati u novembru ove godine na Filipinima.

U razgovoru za dobarportal.net ističe da je neposredno pred takmičenje dobila poziv od strane organizatora da učestvuje u ovom prestižnom izboru.

“Rekli su mi da imam sve predispozicije da osvojim krunu. Isprva nisam ni željela da se prijavim, ali uz nagovor roditelja i prijatelja, odlučila sam se prijaviti i nisam se pokajala. Zaista je bila posebna čast učestvovati na najprestižnijem izboru za Miss Balkana i ovom prilikom posebno se zahvaljujem vlasnici licence za Miss Europe, Miss Balkana kao i Miss Earth svih zemalja na Balkanu Sari Kalabić, na savršenom dočeku i organizaciji, a također želim da se zahvalim i organizatorima izbora Neri Nikolić i Čedomiru Stevanović bez kojih ova manifestacija ne bi izgledala svjetski i savršeno”, kaže Ines Radončić.

Potom nam je opisala osjećaj nakon pobjede.

“Bila sam oduševljena, a i nakon nekoliko dana emocije se nisu slegle i još uvijek sam pod utiscima. Sve ovo je bilo jedno divno iskustvo i drago mi je da sam upoznala sjajne djevojke iz zemalja okruženja i stekla prijatelje iz cijelog Balkana”, govori ova 23-godišnja djevojka.

Ines Radončić (FOTO: Direkcija Miss Earth Europe)

Otkrila je i šta je bilo presudno za njenu pobjedu.

“Pored ljepote, u izboru za miss, smatram da je bitna harizma, inteligencija, obrazovanje, te da djevojke se trebaju pripremiti za takmičenje. Ponosna sam što sam ostvarila ovu pobjedu i što ću svoju državu predstavljati na svjetskom takmičenju”, dodaje naša sagovornica.

Zatim nam je iznijela svoje mišljenje o estetskim operacijama.

“Danas je to postalo veoma učestalo. Podržavam estetske operacije dok god je to u granicama normale i dok se ne pretjeruje. Trenutno ne bih ništa korigovala na sebi, ali u budućnosti možda i promijenim mišljenje”, naglašava Ines Radončić.

Ines Radončić (FOTO: Safet Hadžimusić)

Ispričala nam je i koja je to tajna njene vitke linije.

“Za moju vitku liniju zaslužan je redovan kardio i težinski trening. Također pazim da ne unosim previse slatkiša i ugljikohidrata”, pojašnjava ova zgodna djevojka.

Ne krije da privlači pažnju mnogih muškaraca, ali i da njeno srce zasad ipak još niko nije osvojio.

“Uglavnom dobivam pozitivne i interesantne komentare koji mi imponuju i na koje se zahvalim s osmijehom. Trenutno nisam u ljubavnoj vezi. Volim ostvarene muškarce koji su iskreni i znaju šta žele i koji će se potruditi oko mene”, jasna je ova lijepa Sarajka.

Ines Radončić (FOTO: Safet Hadžimusić)

Govorila nam je i o svojim planovima u budućnosti.

“U narednom periodu planiram angažovati personalnog trenera koji će napraviti plan treninga i ishrana za mene kako bi se što bolje pripremila za svjetsko takmičenje. Također, planiram se pridružiti nekoj od modnih agencija kako bi stekla još više iskustva u svijetu modelinga i već sam dobila nekoliko ponuda koje ću uzeti u razmatranje”, navodi naša sagovornica.

Na kraju je imala i poruku za sve mlade.

“Trebate vjerovati u sebe. Ako nešto dovoljno želite, sve je moguće ostvariti. Ova pobjeda mi je promijenila pogled na svijet i sada imam više vjere u sebe”, zaključuje Ines Radončić.

IMAN FAGIN: Graciozna Sarajka koja živi umjetnost i navija za FK Željezničar

Iman Fagin, 26-godišnju balerinu iz Sarajeva, često smo viđali na malim ekranima kroz razne projekte koje je radila, a najzapaženiju ulogu ostvarila je u humorističnoj seriji “Konak kod Hilmije”.

U glavnom gradu Bosne i Hercegovine završila je osnovno i osnovno muzičko obrazovanje da bi 2009. godine upisala i Srednju muzičku školu te KŠC Opću-realnu gimnaziju Sarajevo. Ipak, zbog nemogućnosti usklađivanja rasporeda, odlučila se ispisati iz Srednje muzičke škole te je prešla u baletski studio Narodnog pozorišta Sarajevo.

Učesnica je mnogih kulturno-umjetničkih projekata, a u razgovoru za dobarportal.net govorila je o svojim dosadašnjim angažmanima, kao i o planovima koje ima u budućnosti.

Odakle ljubav prema baletu, koji je pomalo neobično zanimanje za naše područje?

Pa znate kako, ja sam uvjerena da svaka djevojčica kad–tad ima fazu zvanu balet. Mislim da je svaka od nas sanjala da jednog dana postane balerina i da zapleše pred publikom. U mom slučaju, ta želja je bila prilično jaka i nekako me uvijek vodila kroz život i znala sam, čime god da se budem bavila, balet će biti moj identitet. Složila bih se da je neobično zanimanje, ne samo za naše područje, već u globalu, ali moram biti malo sebična i reći da je ujedno i najljepše zanimanje.

Iman Fagin (FOTO: Iman Fagin, privatni arhiv)

Možete li nam reći nešto više o Vašim dosadašnjim angažmanima?

Moja karijera počela je još početkom 2000-tih godina, kada sam upisala Osnovnu muzičku školu “Mladen Pozajić”  i od tada sam prisutna na sceni. Moje prvo pojavljivanje pred kamerama bilo je 2002. godine u filmu Feđe Isovića. Vjerovatno mi se to tada baš dopalo, čim sam nastavila tim putem (smijeh). Saradnja između Feđe i mene nekako se nastavila kroz život, pa sam upravo njegovoj grupi “Karne” bila gost na koncertu 2015. godine, a 2018. godine radili smo zajedno na seriji “Konak kod Hilmije”, koja je zaista dobro prošla kod publike. Što je mjuzikla tiče, dok sam radila u Baciss školi kao nastavnica baleta i scenskog pokreta u Pozorištu mladih Sarajevo postavili smo dva dječja mjuzikla “Kralj lav” i “Zaleđeno kraljevstvo”. Također, ostvarila sam i ulogu u mjuziklu “Cabaret – za pravu ljubav granica nema” u režiji Jasmina Durakovića.

Nedavno ste bili gošća na CMC festivalu u Vodicama. Kako je došlo do Vašeg pojavljivanja na najvećem festivalu domaće pop i zabavne muzike?

Na CMC festival sam išla zajedno sa Nenom Murićem, našim poznatim pjevačem gdje smo publici u Hrvatskoj predstavili njegovu novu pjesmu “Biću tvoja sjena”. Kako sam ja plesala u spotu za pomenutu pjesmu, Neno me pozvao da se zajedno predstavimo na CMC festivalu i rado sam prihvatila njegov poziv.

Iman Fagin (FOTO: Iman Fagin, privatni arhiv)

Iako ste mlada djevojka, zanimljivo je i da imate puno iskustva u radu s djecom. Ko je zaslužan za taj Vaš odabir?

Za rad s djecom i ulazak u svijet pedagogije zaslužna je Dajana Zilić, koja mi je dala priliku da se okušam i u toj vrsti posla i koja je vjerovala u mene. Ovom prilikom želim da joj se posebno zahvalim, jer sam kroz rad s djecom zaista naučila mnogo toga. Znam da ovo zvuči kao totalni klišej, ali zaista je tako. Ima nešto magično u radu s tim malim bićima i meni je zaista drago što sam i tu uspjela pronaći svoj put.

Koliko je potrebno vremena za pripremu jednog projekta?

Što se pripreme tiče, potrebno je puno vremena. Ali s druge strane, bez obzira na posao kojim se bavite, ako želite da uspijete i da budete zadovoljni finalnim rezultatom, morate se tome posvetiti maksimalno. Razlika je samo u tome ako istinski volite svoj posao, svoje zanimanje, ono na čemu trenutno radite, za vas onda nema prepreka.

Iman Fagin (FOTO: Iman Fagin, privatni arhiv)

Kakva ste osoba u privatnom životu, šta najviše volite raditi?

Uh, Iman je privatno dosta tvrdoglava (smijeh). Ali pored toga, rekla bih normalna i obična djevojka, koja uživa u druženju s prijateljima, voli da putuje, da pleše, modu i umjetnost.

Velika ste zaljubljenica u sport pa nas zanima odakle ta Vaša ljubav prema sportu?

Eh to vam zaista ne bih znala reći (smijeh). Jednostavno, moje kockice su se tako posložile. Još kao malo dijete uživala sam sakupljajući sličice s fudbalskih prvenstava, pratila sam utakmice i kako je vrijeme odmicalo, moja ljubav prema sportu je rasla i sada je to, da kažem, sastavni dio mog života.

Iman Fagin (FOTO: Iman Fagin, privatni arhiv)

Ostanimo još malo na sportskim temama. Poznato je da ste strastvena navijačica fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine. Šta je s klubovima iz naše lige?

Tako je, ja sam vjerna navijačica bh. fudbalske reprezentacije (smijeh). Prije cijele situacije s pandemijom, na stadionu Grbavica sam gledala kvalifikacione utakmice i mogu vam reći da jedva čekam da opet odem na utakmicu. Što se tiče klubova iz naše lige, tu bih izdvojila FK Željezničar kao klub koji je pokupio moje simpatije. Željo i ja smo čitav moj život imali poveznicu preko drugih ljudi, ali sada mogu reći da smo u sretnoj vezi (smijeh).

Da li je samo FK Željezničar pokupio Vaše simpatije ili možda tu ima i neki sportista kojeg biste izdvojili?

Pa znate kako, FK Željezničar jeste definitivno pokupio moje simpatije, a što se sportiste tiče, pa recimo da bih izdvojila Damira Sadikovića.

Iman Fagin (FOTO: Iman Fagin, privatni arhiv)

Šta mislite o ljubavnim vezama između sportista i manekenki, glumica, balerina?

Pa mislim da tu nema nekog pravila, niti obrasca, već da se ljudi iz sličnih profesija lakše pronalaze i mislim da imaju više razumijevanja prema partneru. No to ne mora značiti da je uvijek tako i da je  nemoguće pronaći partnera izvan svoje profesije. Bitno je da se dvoje ljudi cijeni i voli, sve ostalo se lako dogovori, samo ako postoji želja.

Možete li nam otkriti neke beauty ili modne savjete, koje i sami slijedite?

Što se beauty savjeta tiče, ja sam nekad davno pročitala “Preparativa prije dekorative” i to je ono čime se ja vodim. Moj posao zahtijeva česta šminkanja i zbog toga je od krucijalne važnosti da njegujemo kožu lica. Modni savjet bih imala samo jedan, a to je da nosite što god vam se sviđa. Osim Nike tena i Adidas čarapa i obratno (smijeh).

Recite nam koji su Vaši planovi nakon ljeta, pripremate li nešto trenutno?

Kako je kraj sezone i ljetna pauza traje, od septembra mjeseca počinjem raditi na novoj predstavi čije pripreme počinju za koji dan. Također, mogu najaviti i jedan veliki koncert koji će biti održan u septembru mjesecu ovdje u Sarajevu, a o čemu se radi, uskoro ćete imati priliku saznati.

Iman Fagin (FOTO: Iman Fagin, privatni arhiv)

LEJLA HALILOVIĆ: Mlada poduzetnica iz Tuzle ruši sve predrasude

Da je Bosna i Hercegovina prepuna mladih i ambicioznih osoba, primjer je i Lejla Halilović, studentica Medicinskog fakulteta u Tuzli, koja je pokrenula vlastiti biznis te odlučila proizvoditi prirodnu kozmetiku pod nazivom “Ocean Cosmetics”. U ovom poduhvatu pomoglo joj je znanje iz farmacije i medicine, stečeno tokom obrazovanja.

“S obzirom na to da su u pitanju ljekoviti preparati za njegu kože i kožne bolesti i sama sam se susrela s aknama gdje sam izlaz na kraju pronašla u svom receptu kojeg želim zajedno sa ostalim preparatima preporučiti svim ljudima. Sa završenom srednjom školom i fakultetom kojeg studiram imam adekvatno znanje i svijest o uzrocima tih tipova bolesti ali i načine na koji se mogu riješiti”, kaže Lejla Halilović.

Dodaje da je povjerenje kupaca stekla zahvaljujući efikasnosti proizvoda, no da to nije bio nimalo jednostavan put.

“Živimo u sjenci svakodnevnice koja nas konstantno svojim sadržajem gura natrag gdje morate da se laktate s puno ljudi ali i izazova koje vam dati put nametne. S obzirom na to da radim nešto bez ijedne loše namjere kao osvježenje svakodnevnice vrlo lako se može biti skeptičan na promjene misleći na ljude koji pomno prate moj rad ali i ostalih”, govori ova mlada poduzetnica.

Potom se osvrnula na to šta njene proizvode izdvaja od drugih.

“Moji proizvodi su isključivo ljekoviti preparati na prirodnoj bazi bez konzervansa na bazi tropskog voća. Efikasnost preparata se primijeti nakon 24/48 sati što je izuzetno brzo i djelotvorno s obzirom na to da niko ne voli čekanje”, ističe naša sagovornica.

Mišljenja je da je ključ uspjeha dobra organizacija.

“Nakon obaveza koje imam prema fakultetu, ovaj moj mali još uvijek biznis mi predstavlja jedan izvor mira i sreće gdje ponekad i kada jeste previše i kada se nađete u situaciji da odustanete, svjesni ste koliko to vrijedi i da sam se pronašla u tome”, navodi Lejla Halilović.

Lejla Halilović (FOTO: Lejla Halilović, privatni arhiv)

Napominje da samostalno obavlja sve poslove, počevši od ulaganja vlastitih sredstava do plasiranja proizvoda.

“Nemam nikakav tip odnosa lično s bilo kojim projektima ili organizacionim fondovima što na neki način i ne smatram da je loše jer na kraju za svoj uspjeh mogu reći da je samo moja zasluga. Što se tiče drugih vjerujem da ni kod njih nije puno bolje ali sve zavisi koliko želite da se uplićete u bilo kakvu mrežu ili želite sve solo”, priča ova mlada poduzetnica.

Odgovorila je i na pitanje kako ohrabriti mlade u Bosni i Hercegovini da se bave poduzetništvom.

“Teško, mladi ljudi nažalost napuštaju sve više našu državu. Situacija moram priznati barem u mladom poduzetništvu nije bajna, ali ažurnim trudom, voljom i radom sve se može postići jedino taj spori tok je jedna od većih kočnica ka tome da se odluče na taj korak”, smatra naša sagovornica.

Prema njenim riječima, kada radite ono što volite, dosta toga vam ne bude teško.

“Bez obzira na sve prepreke na koje naiđete treba hodati uzdignute glave s nadom ali i  idejom kako dalje. Još uvijek je ovaj moj biznis u početnoj fazi i do sada se nisam susretala sa šovinizmom nad ženama, ali jesam s nekim od predrasuda tipa: godine, ideja, nevjerica prema sistemu od strane drugih ljudi. Ovom prilikom mogu da se obratim svima, a ponajviše mladim djevojkama s porukom da ne pokleknu na predrasude i da rade ono što vole, da se okušaju tome, da ne prave razliku između muških i ženskih poslova. Kamion? Avion? Što da ne”, jasna je ova ambiciozna djevojka.

Kada je riječ o njenim planovima za budućnost, nastojat će da završi ciklus svog obrazovanja te će nastaviti razvijati vlastiti biznis.

“Što se tiče biznisa, želja mi je da to bude baš onako kako sam već unaprijed napravila i da pokažem prvo sebi da se upornost isplati da biznis uspije ali i svim svojim kolegama, studentima i mladim ljudima da se može. Želim da im služim kao primjer koji je prvi uletio u vatru i da znaju da sam tu da podržim svakog mladog čovjeka koji želi da uspije, jer ako se mi ne držimo zajedno ova država i društvo neće imati sjajnu budućnost”, naglašava naša sagovornica.

Mladima poručuje da ne odustaju od svojih snova i želja.

“Želim im poručiti da svoju ideju provedu na način prvo na koji mogu, a drugo da svi jedni drugima stojimo kao primjer, ali na neki način i oslonac. Da ne podliježemo predrasudama da nas ne proguta dosadašnji rad drugih te da na ovaj način pružimo sadašnjim, ali i budućim generacijama svjetliju budućnost”, zaključuje Lejla Halilović.

ESNEFA SMAJLOVIĆ-MUHIĆ: Ono što je kazano nestaje, ono što se zapiše ostaje

Srebreničanka Esnefa Smajlović-Muhić svoj spisateljski rad započela je u augustu 2017. godine. Diplomirala je ekonomiju, smjer Menadžment računovodstva i revizije, a trenutno je studentica druge godine Filozofskog fakulteta, Odsjeka za bosanski jezik i književnost.

Njena prva knjiga “Život prije i poslije Srebrenice” ima dva izdanja (2018. i 2019.), engleska verzija iste knjige je izdata 2019. godine. Prevedena je na turski jezik, gdje bi  uskoro trebala biti i publikovana na području Turske, a u toku je prijevod i na druge strane jezike. Knjiga “Majka Hatidža” izdata je u junu 2020. godine.

Početi pisati o bitnim stvarima je veliki korak. Jeste li ste dvoumili oko pisanja i koji je ključni momenat koji Vam je pomogao da započnete pisati?

Ja sam u jednom trenutku moga života bila svjesna spoznaje da će  sjećanje  na kraju  naših života nestati  s nama. Međutim, u životu  ništa se ne dešava bez razloga. Sve ima svoje zašto i zato. Tako da sam sigurna da se s razlogom desio ključni momenat krajem 2017. godine kada sam samo u jednom trenutku u mislima imala kompletan koncept moje knjige. Nisam ništa prepuštala slučaju sjela sam i napisala knjigu. Znala sam da će  knjiga  na više generacija produžiti sjećanja kako bi  ljudi  mogli učiti o prošlosti. Tačno prije tri godine je krenuo narativ u svijet o mojoj porodici Smajlović koja u genocidu u tri koljena zaredom strada.

Da li samo pisanje ima veću svrhu, kao što je stavljanje akcenata na bitnost određenih događaja?

Pisani trag  iznimno je značajan  za preživjele žrtve genocida i generalno za stanovništvo Bosne i Hercegovine kao i za našu historiju.  Stalno iznova sebi ponavljam ono što je kazano nestaje ono što se zapiše ostaje. Motiv pisanja prvenstveno je da se ne zaborave žrtve genocida u Srebrenici i Podrinju. Svjesna da mogu puno da pružim na širenju istine o genocidu koji je počinjen u Srebrenici studiozno i istraživački pristupam ovoj temi. Knjige “Život prije i poslije Srebrenice”  i “Majka Hatidža” kroz svoj sadržaj osvjetljavaju historijske činjenice. Čuvarice su istine o genocidu. Kroz promocije knjiga njegujem kulturu sjećanja i ne zaborava tokom cijele godine. Moja moralna dužnost, obaveza i dug je govoriti o onima kojih nema  i to je zapravo zadatak koji sam ja sebi postavila. Sve što je vezano za Srebrenicu je iznimno značajno ne samo za Srebreničane nego i za cijelu Bosnu i Hercegovinu.

Biblioteka Memorijalnog centra u Potočarima (FOTO: Esnefa Smajlović-Muhić, privatni arhiv)

Danas možemo vidjeti da su mladi u sve većem broju posvećeni čitanju određenih knjiga. Koliki je odziv mladih na promocijama knjiga poput “Život prije i poslije Srebrenice” ili “Majka Hatidža”?

S obzirom na to da imam rasprodata dva tiraža prve knjige mogu Vam sa sigurnošću potvrditi da su mladi  zainteresovani za temu agresije na Bosnu i Hercegovinu. To je ono što me posebno raduje a ponajviše kad naručuju knjige za svoje drugove, drugarice, djevojke, rođake, majke. Imajući u vidu da je teško čitati knige o genocidu posebno sam ponosna na mlađu populaciju mojih knjiga jer samim tim njegujući kulturu pamćenja i sjećanja njeguju i sam identitet.

Centralna promocija knjige „Majka Hatidža“ održat će se u Sarajevu 26. jula u Bošnjačkom institutu, o čemu nam govori sama knjiga i koliko je borba majke Hatidže borba svih majki?

Knjiga govori o snazi, hrabrosti i saburu bosanske žene koja je ostala sama nakon što su joj u genocidu ubijeni muž, dva sina, dva brata, bratići, sestrići i šira rodbina. U knjizi je od 1992. – 2018. godine hronološkim redom  za svaku godinu ponaosob opisan život majke Hatidže. Odnosno  prikazan je život od ranog djetinjstva do preseljenja na Ahiret. Svi  važni događaji i podaci vezani za Srebrenicu nalaze se na jednom mjestu u ovoj knjizi u kojoj je prikazana:  slika agresije na Srebrenicu, detaljan opis pada Srebrenice od 6 – 11. jula, organizovanje majki u udruženja, traženje ubijenih bošnjačkih civila po masovnim grobnicama, izgradnja Memorijalnog centra, kako je tekao povratak u Srebrenicu, procesuiranje ratnih zločinaca. Svi važni događaji su potkrijepljeni vjerodostojnim dokumentima i materijalom Haškog tribunala. Majka Hatidža je simbol svih majki Bosne i Hercegovine. Dok je zajednička  borba svih majki koje su ostale bez svojih sinova, muževa, očeva, braće u agresiji na Bosnu i Hercegovinu.

Promocija knjige “Majka Hatidža” u Kalesiji (FOTO: Esnefa Smajlović-Muhić, privatni arhiv)

Koliko je važno da govorimo o ovim temama i da njegujemo kulturu sjećanja kao opomenu na neponavljanje istih događaja?

Bošnjaci  bi trebali trezvenije pristupati temi genocida. Kako predstaviti istinu i njegovati kulturu pamćenja i sjećanja, ako ne ličnim svjedočenjem. Teško je govoriti ali ja sam sebi uzela u amanet  da govorim, a prije svega da pišem o događajima iz perioda 1992. – 1995. godine. Zaborav i šutnja  su doveli do ponovnog genocida jedanaestog po redu. Sve je do nas i naše svijesti. Nije dovoljno govoriti o Srebrenici samo tokom  mjeseca jula. Ne smijemo se umoriti o narativu genocida tokom cijele godine. Samo na taj način ćemo njegovati kulturu sjećana i to bi nam zapravo bila opomena na neponavljanje istih događaja.

Knjiga može da govori na jedan poseban i specifičan način koji kreira autor te iz knjige uvijek možemo izvući neke lekcije. Koje su lekcije koje možemo pronaći u knjizi „Majka Hatidža“?

Brojne su lekcije iz života majke Hatidže koje trebamo prenositi na buduće generacije. Majka Hatidža je snagom svog života ispisala priču. Ono što me je motiviralo da pišem o Hatidži jeste i lična potreba da kao neko porijeklom iz njenog kraja, dam svoj doprinos kako djelo majke Hatidže ne bi otišlo u zaborav. Moja namjera je bila da se ovo vrijedno i čestito ime trajno pamti, i da ga buduće generacije otkrivaju u što autentičnijem svjetlu, kako bi što bolje razumjeli naše vrijeme kroz Hatidžin životni put.

Autor: Samra Halilović

Bilješka o autoru: Samra Halilović rođena je 20.9.1998. godine u Tuzli, a živi u Srebrenici. Studentica je treće godine studijskog programa Politologija, usmjerenja- Međunarodni odnosi i diplomatija na Filozofskom fakultetu u Tuzli. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem bloga, a oblasti njenog intesovanja su: ljudska prava, nediskriminacija, borba protiv rasne i vjerske intolerancije, govor mržnje u medijima i praćenje medija.

UNIVERZITET U TUZLI: Održana svečana promocija diplomanata i magistranata

U Bosanskom Kulturnom Centru u Tuzli održana je Svečana promocija diplomaca i postdiplomaca Univerziteta u Tuzli. Zbog pandemije korona virusa, promocija je održana u tri termina od po dvije grupe: srijeda (23.6), četvrtak (24.6) i petak (25.6.).

Univerzitet u Tuzli dodijelio je 543 diplome svojim diplomcima i postdiplomcima. Postali su dio tradicije duge 45 godina koja je izvela mnoge diplomante, magistre i doktore nauka. Ovu Svečanu promociju svojim prisustvom uveličao je Ministar obrazovanja Tuzlanskog
kantona, profesor doktor Elvis Baraković. On je u svoje ime i u ime Vlade Tuzlanskog kantona izrazio svoje zadovoljstvo i poručio diplomantima i magistrantima da budu svjesni sebe i svog uspjeha te da budu ponosni na znanje, zvanje i vještine koje su stekli svojim upornim radom, trudom i odricanjem te da čuvaju vrijednosti i dignitet svojih profesija.

Svečana promocija diplomanata i magistranata Univerziteta u Tuzli (FOTO: Dino Peštalić)

Rektorica Univerziteta u Tuzli, profesorica doktorica Nermina Hadžigrahić, poručila je da su magistri i diplomanti ponos cijelog Univerziteta. Poručila im je da njihovo stečeno znanje predstavlja temelj za nastavak njihove karijere. Rektorica im je poslala poruku da ne trebaju dozvoliti drugima da upravljaju njihovim životima govoreći kako se trebaju ponašati i razmišljati, jer su ovim uspjehom ostvarili vlastito znanje i samopouzdanje.

Svečana promocija diplomanata i magistranata Univerziteta u Tuzli (FOTO: Dino Peštalić)

Diplomantima i magistrantima obraćali su se njihovi dekani i prodekani koji su izražavali svoje zadovoljstvo i ponos, poručujući da će im njihovi fakulteti i cijeli Univerzitet uvijek biti na raspolaganju, prateći ih kroz život i buduće usavršavanje. 

 

MUHAMMED KARAOSMAN: Vrijeme je da oživim i neke stare pjesme

0

Muhammed Karaosman, rođen u Zvorniku, sa adresom prebivališta u švedskom gradu Malme, u muzici je od jedanaeste godine života. Naime, završio je muzičku školu i dobar dio svog života se bavio isključivo muzikom.

I baš onda kada je njegova karijera krenula uzlaznom putanjom i kada je imao po pet nastupa sedmično, tada javnosti poznat kao Alpaka, pjevač se povukao sa scene i napravio trinaestogodišnju pauzu.

“Godine 2007. sam radio punom parom, imao sam nastupe ne samo vikendima već i radnim danima i publika me je znala pod imenom Alpaka. Zavolio sam Sarajevo i bio sam dobro prihvaćen u tom gradu koji ima posebnu dušu. Tada sam snimio i album ‘Bolje za nas’, čiji je većinski autor bio Amil Lojo. Pjesme s tog albuma i danas odlično zvuče. Međutim, uprkos popularnosti počeo sam da osjećam neku prazninu, zasitio sam se noćnog života i svega onoga što taj posao nudi, jednostavno nisam se dobro osjećao. Zbog toga sam prestao pjevati a počeo sam tražiti sebe. Tačnije, tražio sam tu duhovnu notu koju sam bio zapostavio i onda kada sam je našao i kada sam se duhovno oporavio počele su se rađati ideje o novim pjesmama”, počinje svoju priču Muhammed, koji je sada, kako kaže, konačno svoj.

Muhammed Karaosman (FOTO: Muhammed Karaosman, privatni arhiv)

Njegov put traženja samog sebe opisao je naš istaknuti umjetnik Eldin Huseinbegović u pjesmi “Svoj”, koja je inače i Muhammedova povratnička pjesma.

“Eldin je napisao obje moje nove pjesme ‘Svoj’ i ‘Majka Bosna’, a radimo i treću. Što se tiče novih pjesama znajući s kim radim, znao sam u kojem smjeru će to ići i ko će to prepoznati. Energija je čudo, a kada se duše prepoznaju one onda utječu i na druge, poklopile su se te talasne dužine i ide to nekako složno kao braća, što mi ustvari i jesmo. Osjećam sinhronizaciju, nema nikakve napetosti tokom rada, štaviše uživam u poslu. A pjesma ‘Svoj’ govori o meni, mom životu i svemu kroz šta sam prošao u posljednjih petnaestak godina. Sve sam to ispričao Eldinu koji je moju priču pretočio u pjesmu”, kaže Muhammed, koji je osim što je pjevač i muzičar, i vrhunski barista. Posjeduje i svoj brend Alpaka's Coffee Specialist, te dvije ugostiteljske radnje u Malmeu, a planira u skorije vrijeme otvoriti jednu i u Sarajevu, gradu koji voli i u kojem provodi dosta vremena.

Muhammed Karaosman (FOTO: Muhammed Karaosman, privatni arhiv)

U narednom periodu Muhammed planira snimiti još jednu autorsku pjesmu, te jednu sevdalinku, ali i jednu vrlo neobičnu numeru, o kojoj će se tek čuti.

“U planu je da što bolje i kvalitetnije pjesme snimam i sa što boljom video porukom za koju je zadužen moj prijatelj Edin Edos Hodžić i Njegova Emd produkcija. U pripremi je nova pjesma koju također potpisuje Eldin Huseinbegović, a spremamo i nešto što do sada niko nije uradio. Vjerujem da će to biti baš prijatno iznenađenje za sve ljubitelje ove fine muzike”, rekao je Muhammed.

Ipak, ono što je zaista posebno, jeste i to da je odlučio oživjeti neke svoje stare pjesme. Prva pjesma koja će biti vizualizirana je pjesma “Bolje za nas”, koja je i naslovna numera njegovog albuma snimljenog prije skoro četrnaest godina.

Ova pjesma je doživjela svoj puni procvat proteklih nekoliko godina jer su je prepjevali Emrah Emšo, Adnan Babajić i Elvedina Šehić. Svi navedeni pjevači su snimili covere ove pjesme u studiju “AL” kod Amila Loje, koji je ujedno i njen autor.

Muhammed Karaosman (FOTO: Muhammed Karaosman, privatni arhiv)

Na pitanje zašto je toliko čekao da snimi spot za ovu pjesmu i zašto je baš nju odabrao da oživi, Muhammed je odgovorio:

“Nedugo nakon snimanja albuma ‘Bolje za nas’ sam se i povukao sa scene i upravo tada je uslijedila moja trinaestogodišnja pauza. Međutim, kada sam vidio da su je masovno počeli snimati i prepjevavati mnogi mladi pjevači, tek sam ustvari i shvatio da se radi o jednoj izuzetno kvalitetnoj pjesmi, kakvu rijetki imaju priliku snimiti baš na početku karijere. Najveći podstrek mi je bila izvedba Elvedine Šehić, nekako je najbolje donijela emociju koju nosi ta pjesma koja je baš fina i kulturna i nekako mi je žao nekih narodnjačkih trilera koji nisu za pjesmu. Uglavnom, shvatio sam da mi je ta pjesma već dugo kao siroče, ja snimam nove, a imam vrhunsku pjesmu koja treba samo da oživim i ovjekovječim spotom i da je konačno ponovo udomim.”

Snimanje spota za pjesmu “Bolje za nas” počeće sljedećeg mjeseca u Švedskoj u produkciji “EmD”.

Muhammed Karaosman (FOTO: Muhammed Karaosman, privatni arhiv)

TIM CALVARIA: Budući doktori i farmaceuti iz BiH pobrali simpatije stručnog žirija na startup natjecanju u Splitu

U amfiteatru Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Splitu održano je dvodnevno Internacionalno studentsko Startup takmičenje.

Takmičari su bili raspoređeni u četiri pitcha, a po završetku svakog pitcha, po tri suca su imala priliku unutar pet minuta postaviti pitanja kojima bi objasnili nedoumice iz prezentacije takmičara.

Pitchala su 33 teama iz cijelog svijeta, što je uistinu opravdalo naziv natjecanja- Internacionalno studentsko startup natjecanje. Prusutnima su se obratili dekanica Ekonomskog fakulteta u Splitu, prof.dr.sc. Maja Fredotović, ispred Sveučilišta u Splitu, sve prisutne pozdravila prof. dr.sc. Leandra Vranješ Markić te ispred grada Splita, Ela Žižić.

Suci su bili: Gergo Gulyas, Startup Campus, Michael Chaffe, Wolves Summit, Arjan Goudsblom, Preneurz Amsterdam, Iva Rakocevic, Kavedon Kapital, Sara Korchmaros, cLAB Ventures, Andreas Spechtler, Silicon Castles, Paulina Bialek, Expara IDM Ventures, Diana Florescu, Grai Group, Renata Brkić i Feelsgood Capital. Čak je devet sudaca koji dolaze iz različitih zemalja, a koliko sličnosti imaju u svojim poslovnim putevima, toliko su različiti.

Proglašenje pobjednika:

  1. mjesto – Alumnio (Slovenija)- razvoj inovativne aluminijske legure izvrsnih karakteristika s primjenom u automobilskoj i brodostrojarskoj industriji
  2. mjesto – Dock.me (RH, Split)-sustav za optimizaciju i napredno sidrenje u marinama
  3. mjesto – Makabi Agritech (RH, Zagreb)-inovativna mikrokapsula u koju se injektiraju hranjive i bioaktivne tvari s kontroliranim otpuštanjem (optimizacija gnojidbe i zaštite bilja u poljoprivredi)
  4. mjesto – Calvaria (BiH)-platforma za spajanje studenata medicine s iskusnim mentorima
  5. mjesto – Windward (RH, Split)-platforma za automatizaciju i optimizaciju organizacije sportskih regatta
  6. mjesto – AymoLive (RH, Split)-platforma za video prijenos uživo namijenjena umjetnicima (pjevači, slikari, plesači, …)
  7. mjesto – PS 1925 (Indija)-optimizacija aplikacije pesticida na poljima primjenom dronova
  8. mjesto – EasyPass (Srbija)-platforma za spajanje ponude i potražnje u obrazovnom sektoru (predavanja, poduke, …)

Drugo međunarodno sveučilišno startup natjecanje u Splitu (FOTO: Ustupljeno Dobarportal.net)

Glavnu nagradu osigurao je Infobip, globalna IT i telekomunikacijska tvrtka, i to za pobjednika 17.500,00 $ za korištenje Infobipove komunikacijske tehnologije, 15.000,00 $ za drugoplasiranog, 12.500,00 $ za trećeplasiranog, dok ostalih troje finalista osigurava po 10.000,00 $ za korištenje Infobipove komunikacijske tehnologije, licence za različite korisne startup alate, kao što su Cuttles, IdeaBuddy i Freedcamp.

CALVARIA kao finalista ovogodišnjeg Internacionalnog studenskog takmičenja osvojili su 10.000,00 $ za korištenje Infobipove komunikacijske tehnologije. Najbolji startupi osvojili su i vrijedne nagrade u vidu licenci za različite korisne startup alate, kao što su Cuttles, IdeaBuddy i Freedcamp te 1.000,00 $ aktivnih kredita za korištenje Amazon Web Services cloud usluga.

Članovi žirija su pohvalili pitch prezentaciju CALVARIA i ponudili svoje mentorske i profesionalne kapacitete za razvoj Balkanskog i globalnog medicinskog brenda CALVARIA. Tim iz Sarajeva pozvan je i na Wolves Summit i Business Angels Impact Fund.

Studenti Univerziteta u Sarajevu, Sumeja Hadžalić, Ema Hadžić, Selma Terzić, Faris Salihbašić i Faruk Gutić, predstavljali su svoju ideju CALVARIA, platformu za spajanje studenata medicine s iskusnim mentorima. Tim CALVARIA je učesnik i finialista ovogodišnjeg Social Impact Award-a 2021 u Bosni i Hercegovini.

Drugo međunarodno sveučilišno startup natjecanje u Splitu (FOTO: Ustupljeno Dobarportal.net)

EMINA PAŠALIĆ: Ljubav prema suđenju sam naslijedila od svog oca Zikrije

Emina Pašalić studentica je na Ekonomskom fakultetu u Zenici, a ova 24-godišnja djevojka je i nogometna sutkinja.  

Sudijsku karijeru započela je još u srednjoškolskim danima kada ženski nogomet u Bosni i Hercegovini nije bio toliko zastupljen kao sada i jedna je od prvih sutkinja u Zeničko-dobojskom kantonu.

“Suđenjem se bavim već sedma godina a ljubav i talenat prema suđenju sam naslijedila od svog oca Zikrije koji je svojevremeno sudio Premijer ligu Bosne i Hercegovine i bio jedan od najboljih. Uz njega i njegove utakmice javila se ljubav prema nogometu i želja da i ja budem sutkinja”, priča Emina Pašalić.

Ističe da trenutno dijeli pravdu na utakmicama Prve ženske lige Federacije Bosne i Hercegovine, a pored toga sudi mečeve i na nivou kantona te susrete Omladinske lige.

“Lagala bih kad bih rekla da je jednostavno suditi. Suđenje je u suštini djelovanje u momentu i sekundama. Imamo pravo na nekoliko sekundi da donesemo pravilnu odluku pa u nekim zahtjevnijim utakmicama može biti jako teško procijeniti situaciju ali kroz iskustvo dođete do tog osjećaja za igru pa bude dosta lakše”, kaže naša sagovornica.

Emina Pašalić (FOTO: Emina Pašalić, privatni arhiv)

Dodaje da je ispočetka bila skeptična i mislila je da kao sutkinja neće biti prihvaćena u muškom nogometu. Ipak, kako je vrijeme prolazilo, uvjerila se u suprotno.

“Naročito kroz posljednjih nekoliko godina žensko suđenje postaje jako prihvatljivo, kako u svijetu, tako i kod nas ovdje na Balkanu pa možemo vidjeti kako ženske sudije sude muškarcima i u višim selekcijama, a i sama sam bila u takvim prilikama pa ovom prilikom želim da se zahvalim predsjedniku našeg kantonalnog udruženja nogometnih sudija Adnanu Alispahiću i predsjedniku Nogometnog saveza Zeničko-dobojskog kantona Murisu Jabandžiću koji su omogućili da u završnici kantonalne lige sudim seniorima na nekoliko utakmica i koji stvaraju zdravu i pozitivnu priču i koji se zalažu i za nas žene”, navodi Emina Pašalić.

Emina Pašalić (FOTO: Emina Pašalić, privatni arhiv)

Napominje da je po prirodi jako samouvjerena i hladnokrvna te da ne podliježe pritiscima na terenu.

“Tu i tamo se dese neprijatne situacije ali je sve to normalno u sportu kojim se bavim i nije bilo nešto što nisam znala iskontrolisati. Kada sudim fokusiram se maksimalno na igru i igrače i stvarno ne obraćam pažnju na tribine i dobacivanja sa strane kojih je svakako bilo ali te stvari ne uzimam ka srcu jer je sve to u momentima strasti. U svakom slučaju uglavnom bude više pozitivnih komentara na što sam jako ponosna”, naglašava naša sagovornica.

Prema njenim riječima, nema neke velike razlike u suđenju muškarcima ili ženama.

“Suđenje je suđenje, bilo muškarcima ili ženama, pionirima ili seniorima ali ako ću biti potpuno iskrena, reći ću da je uglavnom lakše suditi muškarcima jer me gledaju sa većim poštovanjem jer sam po prirodi slabiji spol od njih”, govori Emina Pašalić.

Emina Pašalić (FOTO: Emina Pašalić, privatni arhiv)

Ova mlada Zeničanka svojim izgledom privlači pažnju mnogih muškaraca.

“Naravno da mi komplimenti, kao i svakoj drugoj ženi, laskaju ali više volim da se ističem jer dobro sudim a ne zbog izgleda. Bude i onih neprijatnih, nažalost, ali te eliminišem u startu i ne osvrćem se na njih”, jasna je naša sagovornica.

Poručuje da je ponosna što je upkos usponima i padovima i dalje tu, u zdravoj sredini i sportu kojeg najviše voli.

“Odsudila sam neke utakmice, čak i finalne i presudne, o kojima sam možda čak i maštala. Ali moje vrijeme tek dolazi. Naravno da je najveći cilj vrh, a to je FIFA i moje najveće ambicije obuhvataju to da budem međunarodna sutkinja, a uz stalno usavršavanje i rad i trud nadam se da ću da budem i jedna od najboljih”, zaključuje Emina Pašalić koja je i personalna fitness trenerica te radi na prijemu u Fitness Studio “ZEFit” u Zenici.

Emina Pašalić (FOTO: Emina Pašalić, privatni arhiv)

NEDIM BERBIĆ: Izrađuje portrete koji su spoj mašte i kreativnosti

Nedim Berbić rođen je u selu Mrdići pokraj Banovića, a ovaj keramičar po struci trenutno je nezaposlen. Ipak, još od malih nogu gajio je interesovanje o umjetnosti.  

Početkom pandemije korona virusa, zapazio je i spoznao da ima talenat za izradu portreta, što je postala njegova preokupacija.

“U mene je inače amidža Safet Berbić,poznati slikar koji je uradio mnogo prelijepih portreta, i napisao je dosta dobrih knjiga. Za razliku od njega, ja portrete radim vizuelno putem digitalnih programa jer nisam baš vješt sa olovkom”, kaže Nedim Berbić.

Rad Nedima Berbića (FOTO: Nedim Berbić, privatni arhiv)

Dodaje da je sve ideje započinju iz glave pa ih onda samo prenese u program.

“Sam proces izrade portreta je prikupljanje mnogo fotografija i onda se dajem na maštu. Preko programa obrađujem i izrađujem portrete. Iskružujem fotografije i dodajem detalje kako bi što ljepše izgledali sa puno ideja iz svoje glave. To je i Božiji dar i samo se mogu Bogu zahvaliti što je tako”, ističe naš sagovornik.

Rad Nedima Berbića (FOTO: Nedim Berbić, privatni arhiv)

Prema njegovim riječima, izrada portreta može trajati 15 minuta, a nekad i više sati u zavisnosti od toga koliko su zahtjevne fotografije.

“Najviše sam ponosan što radim portrete za sport i sportiste. Najdraži portreti koje sam uradio su oni za moje drugare Armina i Ahmeda Hasanbegovića, koji su inače velike nade našeg fudbala, kao i portret Ivice Osima. Volio bih da u budućnost negdje nekad otvorim izložbu svojih portreta”, zaključuje Nedim Berbić, koji mladima poručuje da ne gube nadu te da koriste svoju maštu i kreativnost.

Rad Nedima Berbića (FOTO: Nedim Berbić, privatni arhiv)

NVO BRAVO: Borba protiv korupcije ključni prioritet ka pridruživanju EU

0

Nevladina organizacija (NVO) Bosnian Representative Association for Valuable Opportunities (BRAVO) je u periodu od 31. maja do 4. juna bila domaćin petodnevnog trening kursa u sklopu Erasmus+ projekta pod nazivom “Borba protiv korupcije–proširenje unije”, koji je finansiran od strane Europske komisije.

Projekat koji je za cilj imao podizanje svijesti o korupciji,  podučavanje mladih vještinama medijske pismenosti, te prepoznavanje korupcije i poduzimanje konkretnih koraka u borbi protiv korupcije, okupio je više od 20 mladih ljudi iz deset različitih zemalja Europe, partnera ovog projekta: Španije, Rumunije, Belgije, Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, Srbije, Kosova, Albanije i Bosne i Hercegovine.

Ismail Šehić, direktor BRAVO (FOTO: BRAVO)

“Projektu su se odazvali i vrhunski stručnjaci i predavači koji  su svoja znanja i iskustva nesebično podijelili sa učesnicima, te se ovim putem zahvaljujemo: Stančević Bojanu iz ‘Transparency International’, Đurasović Peđi iz ‘Vaša prava’, Kovačević Anelu, prvom ‘whistlebloweru’ u BiH, Ferhatović Jasminu i Svetić Casparu iz Slovenije te Lovrić Irini, jedinoj zakonski priznatoj ‘zviždačici'”, naveli su iz NVO BRAVO.

Dodaju da su rezultati projekta mogli biti već vidljivi u centru grada Sarajeva u četvrtak, 3. juna, gdje su učesnici projekta simboličnim “flesh mob” nastupom privukli pažnju sugrađana.

Učesnici projekta privukli pažnju sugrađana (FOTO: BRAVO)

Projekat se nastavlja u Crnoj Gori, Beranima, nakon kojeg će BRAVO spremiti priručnik i web stranicu koja će biti pristupna svima.

“Kako je borba protiv korupcija ključni prioritet ka pridruživanju Europskoj uniji (EU), smatramo da je projekat od velike važnosti, te kao takav treba biti predstavljen široj javosti i dobiti svoj prostor”, poručili su iz NVO BRAVO.