Opet je otišla na odmor, odakle joj sav taj novac, kako se samo njih dvoje vole, pogledaj im slike kako su dobre, kako ona/on ima ovoliko lajkova, a ja ne mogu da dobijem ni 100, uživo izgleda skroz drukčije, to su pitanja i teme koje većinu korisnika Instagrama zanima.

Više od 800 miliona ljudi koriste Instagram, od toga najviše mlađa populacija. Instagram je uspio stvoriti sliku prihvatljivog izgleda za žene, muškarce i tinejdžere. Najčešći komentar vezan za društvene mreže je “svi izgledaju isto”. I zaista se nametnula slika idealne žene gdje se gotovo svi identično odijevaju, šminkaju, koriste iste aplikacije uređivanje slika, isti photoshop.

Trenutno je “in” da djevojka ima što veće usne, perfektno sređene obrve, lash lift, što uži i manji nos. Ovdje ne želim da osuđujem djevojke takvog izgleda. One jesu lijepe i uredne. Ali to ne znači da su manje vrijedne djevojke koje imaju manje usne, širi nos, djevojke i žene sa prirodnim obrvama i trepavicama. Ovdje želim samo napomenuti da je žena sve ono što ona želi biti, nevažno kako se šminkala i nevažno kakav oblik lica ima.

Sve djevojke i žene su lijepe na svoj način i upravo tu individualnost i autentičnost koju nosimo u sebi, to nas čini posebnom. Dakle, nije cilj da ličimo i kopiramo jedni druge. Cilj je inspirisati djevojke oko nas da budu ono što jesu i da svoju jedinstvenost pokažu tako što će ponosno nositi svoje kilograme, celulite, lice sa manje ili više pudera, trepavice sa ili bez lifta, obrve sa ili bez japanskim iscrtavanjem. Cilj je osjećati se dobro u svojoj koži i da tu unutarnju ljepotu nosimo sa sobom. Ženstvenost ne znači odsustvo pameti.

Nadalje, fascinatno je koliko mladi znaju da koriste Photoshop koji je svakome danas dostupan i besplatan je, a ne znaju na primjer glasati kada dođu izbori. U tome su potpuno nezainteresovani, iako mogu više doprinijeti društvu nego hranjenjem vlastitog ega na Instagramu. Ovdje bih dodala da je pohvalno kada djevojke i žene rade na sebi, jer rad na sebi uključuje šminku, garderobu, fizički izgled. Ali ovdje ne bismo trebali zapostavljati lični i profesionalni razvoj koji se odnosi na razvoj duše, uspjeha, psihičkog stanja, način razmišljanja. Kada razvijamo i jednu i drugu stranu nas, tada smo na dobitku i u balansu.

Korištenje Photoshopa mogu razumjeti kada se koristi u normalnoj dozi. Nekada zaista osvjetljenje utiče na to da iz nekog ugla čudno izgledamo. Nekada ni sami pixeli ne mogu da iznesu sliku kakvi smo zapravo u datom trenutku. Blage i minimalne korekcije razumijem, ali photoshopiranje slike do same neprepoznatljivosti nosi u sebi veliki problem. I onda ne razumijem, je li Instagram postala platforma za takmičenje kod koga su najbolje isfotošopirane slike? Natjecaj u tome ko vodi više ”nerealniji” život?

Zbog toga mi Instagram podsjeća na igricu Sims. U toj igrici imate opciju da pravite svog lika po vašoj želji. Od glave do pete. To me mnogo podsjeća na fotošopiranje i stvaranja nas samih kako ćemo izgledati na Instagramu. Nadalje, u igrici pravimo sopstvenu kuću sa namještajem po našem ukusu. To me podsjeća na Instagram – feed, gdje perfektno slažemo boje i detalje i biramo samo slike koje će se uklopiti cjelokupnom izgledu. U Simsu dajete komande svojim figurama, vodite i usmjeravate u njihovim aktivnostima. To mi je slično Instagram storiju, gdje navodimo naše pratioce da kupe proizvode za koje svjesno iznosimo neistinite stvari, samo kako bi kupili proizvod koji i nije tako odličan koliko se predstavlja. Zapamtite, ako ne plaćate za proizvod, onda ste vi proizvod. I na kraju ove komparacije, dodala bih da u Simsu zahvaljujući šiframa i kodovima, možete povećati svoj novac. Na Instagramu je slično, kupovinom i putem manipulisanja možete povećati broj pratioca. Samo šteta je što toj igrici zvanom Instagram pridajemo toliko značaja.

Koliko je otišlo u nedogled taj nerealni svijet, govori nam činjenica da su se počeli pojavljivati Instagram profili gdje se pokazuje realno stanje i prirodni izgled osobe. Svi su facinirani pojavom tih ljudi. Naravno, te jeste pohvalno i na pozitivan način razbija nametnutu sliku kako mladi trebaju izgledati na Instagramu. Ali naš odnos prema tome je upitan. Zar to ne bi trebalo biti normalno za naše oči? Jesu li oni doista posebni toliko, ili smo svi upravo takvi. Samo nemamo hrabrosti iznijeti naše pravo ja, jer se bojimo da nas kao takve neće prihvatiti.

U ovome svemu bih navela i period kada je bila poznata stranica dernek.ba, gdje su svi bili zaluđeni tom platformom. A pogledajte danas, gdje je ta stranica? Mnogi za nju nisu ni čuli. Ili još jedan primjer: Prvi puta kada se pojavio Facebook na našem području, tada je bio trend da si kul ako imaš što više virtualnih prijatelja i da ti za rođendan što više ljudi koje i ne znaš, čestitaju rođendan. Što je popunjeniji zid nepoznatim osobama, to se smatraš bitnijim. Mnogi od nas nisu pratili taj trend. Ali danas imamo, po mom mišljenju, još gori trend gdje se svjesno postavljaju manipulirane slike. Zato se i pitam, da li ćemo našim unucima pokazivati naše slike iz mladosti one koje smo fotošopirali, ili ipak one prave? Nije ni čudo da je član parlamenta Ujedinjenog Kraljestva, dr. Luke Evans, sastavio Prijedlog zakona koji govori da bi ljudi morali da označe koje su im slike fotošopirane.

Na kraju, važno je dodati da društvene mreže, pa i Instagram nemaju samo negativne posljedice. Instagram podržavam kada nam služi da pokažemo svoj kreativni dio ličnosti. Podržavam ga kada kroz njega približavamo drugima umjetnost i svoje ideje i aktivnosti koje pozitivno utiču na pojedinca i društvo. One itekako mogu biti korisne. U tom slučaju moramo biti također svjesni kakav sadržaj tražimo da gledamo. U realnom životu izbjegavamo negativne, dvolične ljude. Izbjegavamo manipulatore i emocionalne vampire. Zašto onda da ih pratimo i gledamo na Instagramu?

Ne morate se osjećati loše kada otpratite nekoga ko predstavlja nerealni život ispunjen samo žudnjom da ima što veći broj pratioca. Morate biti svjesni da svako na Instagramu bira svoju najljepšu sliku i trenutke gdje su samo sretni. To nije pokazatelj realnog života. Kada malo bolje pogledate, većina Instagram profila ističe materijalizam gdje se iznose svi detalji iz života, gdje je sve ”na izvolte“ i gdje se želi privući pažnja tako što se počinje gledati na ljude kao na seksualne objekte. Ako nemaš dovoljno pratioca ili ako pratiš više ljudi nego što oni tebe, na to se gleda kao da si izgubio sav svoj potencijal koji nosiš u sebi. Zar već ne počinjemo polako živjeti život kao u onoj seriji Black Mirror u epizodi ”Nosedive”, gdje se sve bazira na tome koliko si popularan prema jednoj aplikaciji?

Stoga, ne bih rekla da je najbolje da se izbrišemo sa društvenih mreža, jer one ipak sa sobom nose i pozitivne strane. Zbog toga, zapratimo osobe koje nas inspirišu i motivišu svojim pričama. Zapratimo one osobe koje više ističu svoju kreativnu stranu i od koga nešto možemo naučiti. Neka nam vrijeme provedeno na Instagramu donese nova i korisna saznanja i ideje. Što prije osvijestimo da nam Instagram uzima ono najdragocijenije, a to je vrijeme i sadašnjost, to ćemo prije znati kontrolisati koliko vremena dajemo samo jednim običnim aplikacijama koje i jesu napravljene da nam uzimaju pažnju, dok oni na našoj pažnji zarađuju.

Sama činjenica da su napravili da tokom dopisivanjem sa nekim, na chatu dok čekate odgovor stoji u uglu da ta osoba ”tipka”, napravljeno je samo s ciljem da ne izlazite sa aplikacije i da vam održi pažnju tako da se zadržite na chatu i da vidite šta vam je neko napisao. To je samo jedan mali detalj kako su uspjeli da nam zarobe pažnju. Stoga, osvijestimo se i poklonimo pažnju tamo gdje je najviše potrebna, a to je na ličnom i profesionalnom radu, na porodici, na prijateljima, na aktivnostima u kojima uživamo. Nadam se i da vam je ovaj tekst ostavio na trenutak mali “aha” momenat.

Autor: Nela Banjić

Bilješka o autoru: Nela Banjić rođena je  25.01.1995. godine u Gifhornu (Njemačka). Diplomirani je pedagog/psiholog, sa iskustvom profesorice psihologije, logike i filozofije u srednjoj školi. Aktivistica je koja se zalaže za liderstvo mladih, prava žena te za teme usmjerene ka vlastitom duhovnom razvoju, a sve sa ciljem da doprinose razvoju zajednica u Bosni i Hercegovini, a time i cijelog svijeta. Govori njemački i engleski jezik, svira gitaru i zaljubljenica je u jogu.