MIRALEM BULIĆ O AUTOMATIZACIJI: Postoji strah od promjene, vjerujem u zdrav miks ljudi i robota

0
Njemački centar za robotiku DKR Tuzla (FOTO: Njemački centar za robotiku DKR Tuzla)
partner sajta

Njemački centar za robotiku DKR Tuzla je konceptualno razvijen još 2015. godine, a zvanično otvorenje je bilo u martu 2017. godine. Suštinske usluge DKR-a predstavljaju automatizacija u proizvodnoj kao i procesnoj industriji, vrlo često uz pomoć industrijskih robota.

To podrazumijeva kreiranje robotskih ćelija sa svim sigurnosnim mjerama, implementacije “turn-key” rješenja sa svim pratećim radnjama, kao i projektovanje, programiranje i pružanje konsultantskih usluga.

“Usluge pružamo u svrhu povećanja produktivnosti, tačnosti, efikasnosti i brzine industrijskih procesa. Pored ovoga, pružamo mogućnost educiranja (treniranje i re–treniranje) zaposlenika postojećih kompanija i kompanija u nastanku, srednjoškolaca, studenata i svakog individualca koji se želi usavršavati na polju automatike i robotike”, kaže Miralem Bulić koji je zadužen za poslovni razvoj u Njemačkom centru za robotiku DKR u Tuzli.

U razgovoru za dobarportal.net ističe da se bosanskohercegovačka privreda nažalost još uvijek suočava sa jakom niskim nivoom razvijenosti automatike i robotike.




“Bh. industrija još uvijek nalazi na nivou Druge industrijske revolucije, dok se u razvijenim zemljama korača putem Četvrte industrijske revolucije. Većina kompanija funkcioniše po principu tradicionalnog rada, većinu posla nosi radna snaga, eventualno ručno upravljaju mašinama, primjerice zavarivanje, kovanje, završna obrada proizvoda”, navodi naš sagovornik.

Dodaje da predstavnici kompanija i zaposlenici nisu uvijek najbolje upućeni u prednosti automatizacije i robotizacije te se ne upuštaju u modernizaciju sopstvenih proizvodnih procesa.

“Postoji i strah od promjene, novog i nepoznatog, što je ljudski. Dokaz da naša domovina ima nizak stepen razvijenosti govori i činjenjica da se kao država uopće ne pojavljujemo u analizama razvijenosti robotike u svijetu te da ne postoji nikakav registar o broju instaliranih robotskih ćelija u Bosni i Hercegovini”, smatra Miralem Bulić.

Njemački centar za robotiku DKR Tuzla (FOTO: Njemački centar za robotiku DKR Tuzla)

Svjetski trendovi se u Bosni i Hercegovini uglavnom ne prate iz više razloga, kao što su nedostatak stručnjaka iz ove oblasti, nedostatak resursa, potrebne opreme, nedostatak stabilnog tržišta, koji vodi do nedostatka planiranja, a nedostatak planiranja nas opet vraća na nedostatak investicija i resursa.

“Direktori, menadžeri, poslovođe, a i zaposlenici, nažalost često nisu optimalno upućeni u prednosti robota i ekonomske benefite robotizacije i automatizacije proizvodnih pogona. Na robote se nažalost gleda kao na mašine koje oduzimaju radna mjesta, a istina je u potpunosti suprotna odnosno roboti se koriste u situacijama koje su opasne po čovjeka, tj. roboti čuvaju naše zdravlje, a robotizacijom pogona se zapravo otvaraju nova radna mjesta, kao što su robot operateri, programeri ili serviseri”, objašnjava naš sagovornik.

Iako je broj kompanija koje su se odlučile na robotizaciju nezadovoljavajući, ipak u Njemačkom centru za robotiku DKR u Tuzli dobijaju na dnevnoj bazi upite za instalaciju robotskih ćelija.




“Iza sebe imamo niz ostvarenih saradnji sa domaćim kompanijama iz različitih proizvodnih sektora, od metalne, drvne do hemijske industrije, gdje smo kreirali inovativna rješenja i instalirali robote različitih funkcionalnosti”, govori Miralem Bulić.

Potcrtava da su računar i internet već postali neizostavan dio poslovne svakodnevnice i sredstvo za obavljanje svih naših zadataka.

“Rijetko smo koristili njihovu najveću prednost, a to je da svoje radno vrijeme ne moramo nužno provesti u kancelariji. Pojavom korona virusa, uveden je niz restriktivnih mjera koje su smanjile socijalne kontakte na minimum, što je dovelo do ispoljavanja ovog benefita računara i interneta”, ističe naš sagovornik.

Dodaje kako su sastanci uživo pretvorili u online sastanke, da se upotreba aplikacija za komunikaciju povećala, a i da je porasla produktivnost u želji da se što prije izborimo sa krizom.

“Mi smo također dali znatan doprinos digitalizaciji svakodnevnih radnji. Kako naši klijenti nisu bili u mogućnosti dolaska na edukacije, reorganizovali smo dosadašnji offline način rada i pretvorili ga u online, gdje smo između ostalog i dijelove treninga robotike prebacili u virtuelnu stvarnost”, navodi Miralem Bulić.

Napominje da ne smijemo zaboraviti da će ipak ljudi i dalje proizvodnjama upravljati i da to većinom može i na daljinu.

“Vjerujem u zdrav miks ljudi i robota, izuzimajući ekstremne primjere. Benefit robota je upravo u tome što potpuno normalno može funkcionisati u različitim uslovima rada, bilo da je u postrojenju niska temperatura, postoje isparavanja štetnih gasova ili je općenito opasno po zdravlje čovjeka. Štaviše, mogu da rade u uslovima potpunog mraka, kakav je i slučaj u FANUC-ovim lights-out proizvodnjama, koje su potpuno automatizirane, ne zahtjevaju prisustvo čovjeka, niti upaljeno svjetlo”, riječi su našeg sagovornika.

Njemački centar za robotiku DKR Tuzla (FOTO: Njemački centar za robotiku DKR Tuzla)

Podvlači da su tokom lockdowna brojne kompanije morale staviti ključ u bravu, jer nisu mogle da se izbore sa manjkom radne snage, smanjenim zahtjevima tržišta, a niti sa povećanim zahtjevima tržišta.




“Kompanije koje imaju bilo kakav vid automatizacije u svojoj proizvodnji su lahko preusmjerile robotsku radnu snagu gdje im je bilo najpotrebnije, tako da niti kupci, a niti uposlenici nisu bili oštećeni. Najbolji trenutak da se uvjerimo u valjanost automatizacije i robotizacije je upravo sada, kada smo lično imali priliku vidjeti sve prednosti koje ista donosi, tako da zaista možemo očekivati pozitivan trend instalacije robota i automatizacije procesa, kako nas neka druga nezgoda ne bi zaustavila na putu ka uspjehu”, kaže Miralem Bulić.

Navodi i da je benefit robota to što može normalno funkcionisati u teškim uslovima rada, ne umara se i uvijek radi jednako precizno.

“Roboti se dugo koriste za rad u sredinama koje su opasne po zdravlje čovjeka primjerice rad sa opasnim hemikalijama, prikupljanje radioaktivnog otpada ili skupljanje uzoraka na Marsu. Uz sve ovo, njihovom upotrebom u bolnicama za dezinfekciju je dodatno potvrđeno da mogu zamijeniti čovjeka u situacijama gdje je prisustvo čovjeka nepotrebno i time nas zaštiti”,

objašnjava naš sagovornik.

Prema njegovim riječima, treba uzeti u obzir da ovakva upotreba robota nije jedina dobra strana robotike.

“Japan izdvaja trećinu godišnjeg budžeta za nabavku servisnih robota koji rade u staračkim domovima i brinu se o starijima. U svijetu se pojavljuje sve veći broj uslužnih objekata gdje roboti obavljaju uloge hostesa i konobara, a uz sve to industrijski manipulatori svakodnevno proizvode, pakuju i sastavljaju milione proizvoda u različite svrhe”, naglašava Miralem Bulić.

Odgovorio je i na pitanje na koji način bi roboti u budućnosti mogli biti integrisani u ekonomije zemalja Balkana.

“Najrazvijenije industrije u našem regionu su bez premca metalna, drvna, hemijska i prehrambena industrija. Prilikom planiranja integracije robota u ekonomiju u narednom periodu treba to uzeti u obzir, odnosno implementaciju robota usmjeriti prema ovim sektorima i poboljšaju kvalitet rada, ali i proizvoda koji izlaze na tržište”, smatra naš sagovornik.

Njemački centar za robotiku DKR Tuzla (FOTO: Njemački centar za robotiku DKR Tuzla)

Mišljenja je da fakulteti pružaju jako dobru teoretsku podlogu, međutim uslijed manjka potrebne opreme, praktična nastava gotovo i ne postoji.

“Težimo da sarađujemo s tuzlanskim Univerzitetom i tehničkim fakultetima na području cijele Bosne i Hercegovine, te da našu laboratoriju i robote damo na korištenje, kako bi studenti bili u mogućnosti primijeniti stečeno teoretsko znanje i bolje se pripremiti za svoj budući poziv kao inženjer. Moram istaći da su internacionali studenti iz preko 20 zemalja (SAD, Australija, Njemačka, Vijetnam, Novi Zeland, Indija, Pakistan, Nigerija, Tajland) istakli zainteresovanost, a poslije i zadvoljstvo dolazeći na hands-on treninge robotike u našem Centru”, govori Miralem Bulić.

Također, iz Njemačkog centra za robotiku DKR Tuzla nude mogućnost da se svi mladi prijave kako na besplatne tako i na komercijalne kurseve iz programiranja FANUC, ABB i KUKA robota te PLC programiranja.




“Pokrenuli smo i treninge robotike za najmlađe u sklopu programa ‘Mladi robotičari’, gdje učenici osnovnih škola imaju priliku da kroz igru i zabavu razvijaju svoje logičke i matematičke vještine te se upoznaju s programiranjem i robotikom”, ističe naš sagovornik.

Dodaje kako domaći stručnjaci ulože godine rada kako bi se razvili, studiraju na prestižnim fakultetima i učestvuju u brojnim istraživanjima i većinom uvijek žele da se vrate u Bosnu i Hercegovinu te daju doprinos razvoju naše nauke i tehnologije. Međutim, kako uglavnom njihova ekspertiza ne bude cijenjena, čak i osporena, odlaze u inostranstvo gdje postižu velike uspjehe.

“Potrebno je omogućiti da dio resursa iz budžeta bude usmjeren na istraživanja i istraživačke centre gdje će naučnici i stručnjaci moći usavršavati svoje vještine te ih kao takve ponuditi lokalnoj industriji. Također je potrebno povezati privredu i univerzitete kako bi stručnjaci iz privrede i profesori mogli više sarađivati na razvoju novih ideja i kako bi mogli dijeliti resurse, a dodatno studenti bi na ovaj način mogli odrađivati prakse u nekoj od lokalnih kompanija i bolje se pripremiti za svoju karijeru i samostalan rad u pogonu”, zaključuje Miralem Bulić koji napominje da će tim iz Njemačkog centra za robotiku DKR u Tuzli biti maksimalna podrška našoj privredi i prenijeti dobru praksu i znanja koju su stekli iz vodeće svjetske industrije te dati doprinos kako povećanju svijesti o robotizaciji i automatizaciji, tako i povećati broj modernizovanih pogona i postrojenja.

Komentari

komentar