STUDENTI EKONOMSKOG FAKULTETA PISALI NADLEŽNIMA: Ukoliko ne riješite naše probleme, organizujemo proteste

DOBAR PORTAL
-
0
STUDENTI EKONOMSKOG FAKULTETA PISALI NADLEŽNIMA: Ukoliko ne riješite naše probleme, organizujemo proteste

Studenti Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu uputili su dopis Upravi Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, Rektoratu Univerziteta u Sarajevu, Senatu Univerziteta u Sarajevu te Ministarstvu obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo u vezi s problemima sa kojim se susreću prilikom polaganja ispita iz predmeta Računovodstvo na drugoj godini I ciklusa studija, a kojeg predaje prof.dr. Haris Jahić.

Dopis studenata Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu dobarportal.net prenosi u cijelosti:

“Poštovani, obraćamo Vam se kao studenti Ekonomskog fakulteta UNSA u vezi problema sa kojim se studenti susreću prilikom polaganja ispita iz predmeta Računovodstvo na drugoj godini I ciklusa studija, a kojeg predaje prof.dr. Haris Jahić. Riječ je o problemu koji je već generacijama prisutan i koji je sada prelaskom na online režim izvođenja nastave kulminirao i doveo do toga da jedini izlaz jeste da se na ovaj način obratimo u zaštiti studentskih prava. Jako niska prolaznost na ovim predmetima je konstantna genaracijama, a sada je taj problem postao još izraženiji prilikom prelaska na online režim polaganja ispita, usljed pandemije COVID–19 virusa, gdje je prolaznost, nažalost postala još manja.

Premda je sada već nastupila i nova akademska godina (2020./21.), ne postoji rješenje kojim bismo vratili vrijeme, te pokušali ispraviti pojedine nepravilnosti u prošloj godini. Stoga, ovim putem nastojimo objasniti šta je to zapravo problem sa kojim se suočavamo, istini za volju, već dugi niz godina, no sada je taj problem na vrhuncu i kao jedino potencijalno rješenje vidimo angažman viših nadležnih tijela, ali i javnosti u rješavanju konkretnog problema, obzirom da Uprava ekonomskog fakulteta u Sarajevu ignorira naše probleme, sa obrazloženjem: „To nije u našoj nadležnosti…“

Pored obimnog i teškog gradiva postoji još problema koji su dodatno uticali na smanjenu prolaznost studenata sa kojim se studenti suočavaju prilikom polaganja ispita kao što je
problem da silabus predmeta nije objavljen, tako da studenti nisu ni bili upoznati sa načinom polaganja ispita i ostalim detaljima u prethodnoj akademskoj godini.

Međutim, bićemo iskreni i pošteni, te reći da su se neke sitnice poboljšale nakon sastanka održanog sa Upravom fakulteta koji je održan nakon prvog septembarskog ispitnog roka u prethodnoj akademskoj godini. Pa tako, tehnički problemi su postali znatno manje izraženi, te je i vrijeme trajanja ispita produženo sa 30 na 40 minuta, što prema našem mišljenju nije  nikako dovoljno. Želimo naglasiti da je za isti ispit u normalnim „in class“ uslovima predviđeno vrijeme izrade u trajanju od 180 minuta (3h).

Nadalje, bićemo slobodni i navesti listu problema koji su rezultirali, blago rečeno ogorčenosti studenata, te njihovim žalbama i molbama da se nešto poduzme po tom pitanju. U skladu s tim, kao osnovne probleme navodimo sljedeće:

– Promjena načina izvođenja ispita dva dana pred ispit (uvođenje usmenog
ispitivanja; akademska godina 2019./20.)
– Studentima nije ostavljena mogućnost da izvrše uvid u test (apsolventski drugi rok, održan u 7. mjesecu 2020.)
– Nije dovoljno definisano gradivo za polaganje ispita (na ispitu je bilo gradivo sa
drugih nastavnih predmeta kao npr. Finasnijsko računovodstvo)
– Objavljivanje rezultata bez broja bodova ( samo se objavi ko je položio i ostvario pravo da polaže drugi dio ispita u situaciji kada se polaže integralno teoretski dio)
– Veoma teško i obimno gradivo koje nije precizno definisano
– U akademskoj 2020./21. godini smanjen je vremenski period izrade parcijalnih
ispita sa 20 na 15 minuta, uz obrazloženje: „Ako znate pitanje dovoljno vam je i 10 sekundi da odgovorite“… Kao digresija na ovu stavku, član 31. (stavka 2) Pravilnika o studiranju kaže: „Pojedinačna pisana provjera znanja smije trajati od 30 do 180 minuta, usmena do 60 minuta, praktična do 60 minuta, a kombinirana maksimalno jednaka zbiru trajanja kombinacija od kojih je provjera znanja sastavljena.“

U kontekstu navedenog člana, vidimo kako se krše sva naša prava glede izrade parcijalnog
ispita koji traje 15 minuta. Pored toga, u obzir nisu uzeti bitni parametri poput tehničkih
smetnji, preopterećenost servera i sl. To sve utiče i na samu kvalitetu izrade ispita…

– Kratak vremenski period ostavljen za izradu finalnog ispita (40 minuta)
– Neadekvatno odgovaranje na studentske upite, odnosno mailove
– Nemar predmetnih nastavnika u slučaju potencijalnih tehničkih problema sa
kojima se studenti suočavaju
– Preobimno postavljeni ispitni zadaci za čije shvatanje je potrebno cca 5 minuta
(napominjemo da je vremenski period izrade ispita 40 minuta. Broj zadataka po ispitu je 10.)

Nakon navedenih problema, morati ćemo navesti još jednu veoma bitnu stvar. U prethodnoj akademskoj godini, čak i nakon zahtjeva studenata za produživanjem vremenskog perioda izrade finalnog ispita, čijim zahtjevima je i udovoljeno, predmetni nastavnici, svjesno ili ne, proširili su, odnosno uduplali tekst zadatka za čije razumijevanje je neophodno cca 5 (u nekim  slučajevima i više) minuta, što čini ogroman udio imajući u vidu predviđeni vremenski period izrade ispita…

Ovim putem, isto tako, molimo nadležne organe iz Univerziteta da sprovedu evaluaciju akademskog osoblja (anketu), koja će zapravo potvrditi ili ne sve ono što smo mi naveli u ovom dokumentu. Imamo opravdan stav da ovaj problem treba podršku sa viših organa koji regulišu ovu problematiku, kako Rektorata, Ministarstva obrazovanja KS i Inspektorata za visoko obrazovanja Kantona Sarajevo. Frustracije studenata postaju veće jer se dodatno povećavaju troškovi studiranja, a nerijetko su studenti upravo radi ovog predmeta primorani da se ispisuju sa Univerziteta u Sarajevu i nastavljaju školovanje na nekim od privatnih univerzitata u FBiH kako bi stekli diplomu, što je blago rečeno, poražavajuće.

Molimo da se svi navedeni parametri uzmu u obzir, te da se nađe adekvatno rješenje za ovaj problem, kako bi studenti Ekonomskog fakulteta u Sarajevu imali priliku steći svoju diplomu na akademski regularan i pošten način, a ne, žargonski rečeno „gubiti živce“ godinama zbog jednog ili dva predmeta.

I na kraju, moramo reći da, ukoliko se ne pronađe adekvatno rješenje za ovaj problem, te ukoliko se našem problemu ne pristupi ozbiljno i ne ponudi rješenje istoga, mi nemamo drugu opciju, nego da organizujemo proteste ispred Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, (čak i uprkos tome što se nalazimo u jeku pandemije) i na taj način izrazimo naše nezadovoljstvo, koje traje već godinama kada je ovaj predmet u pitanju, te koji je trenutno zaista na vrhuncu. Smatramo da se konačno ovome mora stati u kraj, kako za dobrobit trenutnih, tako i za dobrobit budućih studenata Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu… Protestima ćemo pristupiti ukoliko se na naše probleme ne reaguje u vremenskom periodu od 7 dana nakon što ovaj dopis bude poslan navedenim nadležnim tijelima.”

USPJEŠNA SARAJKA: Aida Mandić u SAD pomaže studentima da ostvare svoje snove

DOBAR PORTAL
-
0
USPJEŠNA SARAJKA: Aida Mandić u SAD pomaže studentima da ostvare svoje snove

Aida Mandić rođena je u Sarajevu, a kada je rat zahvatio Bosnu i Hercegovinu, njen otac je teško ranjen te je ostala sa majkom, sa kojom je ubrzo napustila rodni grad. Danas je Aida uspješna poduzetnica, filantropkinja i aktivistkinja koja živi i radi u Sjedinjenin Američkim Državama.

Autorica je više od 25 knjiga koje s vremenom planira objaviti. Također, osnivačica je i izvršna direktorica kompanije “Searchkey”, koja pomaže ljudima da pronađu resurse i informacije koji su relevantni za njihove akademske ciljeve.

“Kada je rat počeo u Bosni i Hercegovini imala sam godinu i četiri mjeseca.  Ubrzo, na samom početku rata, moj otac je ranjen i završio je u bolnici, a ja sam ostala s majkom u našem stanu u Sarajevu.  Kasnije smo majka i ja konvojem koji je organizovala ‘Dječija ambasada’ napustili Sarajevo, a prvo stanište nam je bila Česka Republika u kojoj smo proveli pola godine.  Potom smo zahvaljujući prijateljima iz Francuske otišle u Pariz, gdje smo provele sedam mjeseci, a onda smo iz Pariza otišle u Maleziju gdje smo proveli četiri godine do dolaska u Sjedinjene Američke Države”, prisjeća se svog izbjegličkog puta Aida Mandić u razgovoru za dobarportal.net.

Aida Mandić (FOTO: Aida Mandić, privatni arhiv)

S obzirom na to da potiče iz porodice intelektualaca i njoj je, pored loših uvjeta, bilo normalno da treba samo učiti.

Naša sagovornica u svojim knjigama najviše piše o pravdi, Bosni i Hercegovini, jakim i moćnim ženama, borbi protiv nasilja, individualizmu, ambiciji te kako biti buntovnik i imati hrabrosti.

Potcrtava da je danas važno biti glasan u borbi protiv svih oblika nepravde.

“Zlo nije nikad bilo niti će kad biti skromno, ali ljudi pogrešno smatraju da dobrota treba biti skromna. Cijenim ljude koji mogu pretvoriti bol u moć, teškoću u trijumf i ljutnju u ambiciju. Takve ljude smatram herojima jer ne dozvole da ih uslovi definišu. Oni imaju svoje ‘ja'”, ističe Aida Mandić koja je u svom radu najviše ponosna na mnogobrojne nagrade koje su joj bile korisne u olakšavanju kreativnih projekata.

Aida Mandić (FOTO: Aida Mandić, privatni arhiv)

Izgradila je obrazovnu platformu “Searchkey” tako da više učenika iz nepovoljnih sredina može pronaći stipendije, ostvariti svoj potencijal i ostvariti svoje snove.

“To je website koji nudi studentima opciju da apliciraju za stipendije i nagrade uz veliku uštedu vremena koje je đacima najvažnije. Nisam nezadovoljna, ali nije kako sam očekivala. Također, radim i na tome da napravim lični website gdje bi bile dostupne moje knjige i na kojem bi predstavila svoju kompaniju. Nekoliko ljudi mi pomaže sa svim ovim stvarima i čak prave Wikipedia stranicu o meni”, dodaje ova uspješna Bosanka.

Aida Mandić (FOTO: Aida Mandić, privatni arhiv)

Dotakla se i odnosa Sjedinjenih Američkih Država prema državama na Balkanu.

“Ja sam demokrata i glasala sam za Joea Bidena. Amerika ima svoje planove i programe. Mislim da neće biti nekih bitnih promjena. Balkan definitivno nije na prvom mjestu u vanjskoj politici Sjedinjenih Američkih Država”,  smatra Aida Mandić.

Vjeruje da Bosna i Hercegovina ima potencijal u mladima koji bi postepeno mogli dovesti do promjena.

“Na prvom mjestu bi se trebala politička situacija dovesti u red i paralelno s tim ekonomski razvoj. Mislim da bi poboljšanje ekonomije pomoglo Bosni i Hercegovini u svim pravcima. Treba iskoristiti prirodne resurse i raditi na njihovom razvoju”, mišljenja je sagovornica.

Aida Mandić (FOTO: Aida Mandić, privatni arhiv)

Smatra da velikom broju Bošnjaka nedostaje nacionalna svijest.

“Imati nacionalnu svijest ne znači biti nacionalista. Pogledajte druge narode s visokom nacionalnom svijesti. Postižu daleko veće rezultate. Na primjer, Jevriji, Kinezi i Hindusi imaju ogromnu nacionalnu svijest i to se vidi. Ako navijate za svoj fudbalski tim, zašto ne možete navijati za uspješne Bošnjake?”, pita se ova svestrana Bosanka koja je u Sarajevu boravila prošle godine.

Mladima poručuje da se maksimalno bore, rade, uče i pokažu svoju hrabrost.

“Svaki talent koji imate trudite se da razvijete. I nemojte ćutati preko nepravde. Ova kombinacija pomaže da razvijete sebe u slobodnu ličnost koja ima veću šansu uspjeha nego drugi. Nemojte se plašiti ni odustajati ako izgubite bitku protiv nečega. Zapamtite, izgubiti bitku ne znači izgubiti rat”, zaključuje Aida Mandić.

Je li vrijeme za mlade u politici u Bosni i Hercegovini

AMER MUJEZINOVIĆ
-
0
Je li vrijeme za mlade u politici u Bosni i Hercegovini

Vrlo često smo mogli čuti kako se u javnom prostoru govori da je potrebno pružiti šansu mladima u politici u Bosni i Hercegovini. Ta šansa je uglavnom bivala na nivou zadovoljenja forme ili je nije nikako ni bilo. Netom završeni lokalni izbori (ne računajući Mostar) donijeli su rezultate, što se dogodi kada mladima stvarno date pravu šansu: Kada su nositelji listi ili kandidati za (grado)načelnika.

Apsolutni rekorder po broju glasova na ovim izborima je mladi Draško Stanivuković, novi gradonačelnik Banje Luke, koji je, prema još uvijek neslužbenim podacima, osvojio 51.620 glasova. Ovo ga čini osobom koja je dobila najveći broj pojedinačnih glasova u Bosni i Hercegovini; istina, radi se o gradu sa najvećim brojem registrovanih birača u Bosni i Hercegovini, ali i dalje ne umanjuje uspjeh mlade osobe na ovim izborima.

S druge strane, mladi Kenan Uzunović, poprilično novo ime na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini i Draškov vršnjak, osvojio je 6.867 glasova za Gradsko vijeće Zenice. Obrađeno je 94,37% biračkih mjesta, a broj njegovih glasova mogao bi preći 7.000 nakon zvaničnih rezultata Lokalnih izbora. Kenan je 27-godišnjak i trenutno rekorder po broju glasova za općinska/gradska vijeća u Federaciji BiH.

Pored njih dvojice koji su po broju glasova nadmašili i svoje mnogo starije i iskusnije kolege, treba istaći i rezultate mladih iz Visokog Belmina Zukana i Tarika Halilovića, koji su, kao nositelji listi za Gradsko vijeće Visokog, osvojili mandate i u isto vrijeme osvojili najveći broj glasova unutar svojih listi. Njihov kolega, kandidat za Općinsko vijeće Viteza, Ekrem Sarajlić, također je bio nosilac liste i osvojio mandat kao kandidat sa ubjedljivo najvećim brojem glasova na svojoj listi. Zajedničko za ovu trojicu budućih vijećnika je da su pohađali Obuku za omladinske političke lidere/ice UMiDp, koju organizira Instituta za razvoj mladih KULT. Program obuke namijenjen je mladim političarkama i političarima dobi od 18 do 30 godina, a koji dolaze iz različitih političkih stranaka i različitih lokalnih zajednica. Mladi političari kroz 15 dana obuke usvajaju znanja i vještine koje im pomažu da unaprijede svoje djelovanje u politici, a posebno na polju prava za mlade. Tokom obuke imaju priliku teoretski i praktično učiti i graditi politički imidž koji je drugačiji, inovativniji i vršnjački prihvatljiviji.

Ovi rezultati dokazuju da su mladi spremni za aktivno bavljenje politikom i da mogu ostvariti značajne rezultate kada dobiju pravu priliku, ali i da je potrebno raditi na educiranju mladih političarki i političara. Ovi izbori dokazali su da #možeidrugačije i da mladi mogu i hoće biti nositelji političkih i društvenih promjena u Bosni i Hercegovini. Institut će nastaviti analizirati izborne rezultate i provjeravati koliko mladih će se nalaziti u vijećnićkim klupama, između ostalog i mladih koji su uspješno završili obuku UMiDp.

 

 

DVIJE MEDALJE ZA SPIN2012: Saira Handžić i Marko Mičić osvojili srebro!

DOBAR PORTAL
-
0
DVIJE MEDALJE ZA SPIN2012: Saira Handžić i Marko Mičić osvojili srebro!

Ljubitelje stonog tenisa obradovat će informacija da su mladi takmičari kluba “SPIN 2012” kući krenuli sa svojim medaljama. Dva srebra dolaze u Sarajevo.

 

Danas je u Tuzli održan Drugi “Otvoreni turnir” za mlađe kadete i mlađe kadetkinje. Klub iz Sarajeva imao je svoja četiri predstavnika na turniru, od kojih su najuspješniji bili Mičić Marko i Handžić Saira.

Njih dvoje osvojili su srebrne medalje u konkurenciji pojedinačno, mlađih kadetkinja i mlađih kadeta.

 

 

Glavna trenerica Amela Hažiahmetović Mujezinović zahvaljuje se svim pokroviteljima kluba, a među njima najviše ističući BH Telecom i još par bh. kompanija.

Ekipa sajta dobarportal.net želi klubu još mnogo osvojenih bodova, medalja, pehara, uz ponosno isticanje partnerstva s ovim klubom.

ODLAZAK MLADIH IZ BIH: U Žepču održana promocija knjige “Iz zemlje snova”

DOBAR PORTAL
-
0
ODLAZAK MLADIH IZ BIH: U Žepču održana promocija knjige “Iz zemlje snova”

U Srednjoj mješovitoj školi “Žepče” održana je promocija knjige “Iz zemlje snova”, zbirke priča koja je nastala kao pokušaj Udruženja za edukaciju i razvoj civilnog društva “Bridge” da okupi bosanskohercegovačke autore koji bi svojim književnim tekstovima, donekle, odgovorili na jedno aktuelno i veoma bolno pitanje ukupnog bosanskohercegovačkog društva. Knjiga problematizira odlazak mladih iz Bosne i Hercegovine. Urednik knjige je Nehrudin Rehibić.

Na promociji su govorile Zara Maličbegović, magistrica komparativne književnosti i bibliotekarstva i Naida Prasko Huskić, studentica i učesnica knjige. Knjiga sadrži deset priča, deset različitih autora, od kojih je pet nagrađeno, i svih deset priča o ovoj temi je pristupilo različito. U svom obraćanju, promotorica knjige, Zara Maličbegović, istakla je bitnost i važnost ovog problema.

“Mladi žele bolje uslove za život, žele da im država obezbijedi minimalne uslove za stvaranje porodice i brakova, žele jeftinije i bolje obrazovanje, žele posao u struci. I sve ovo što možete pročitati u ovih deset priča su problemi s kojima se susreću mladi ljudi. Te probleme moramo popravljati i stvarati zemlju iz koje mladi neće željeti otići. Cilj ne bi trebao biti da se mladi spriječe u odlasku, cilj države bi trebao biti omogućavanje boljih uslova za život, kako niko ne bi pomišljao o odlasku.Mi odlazak ljudi iz Bosne i Hercegovine možemo posmatrati kao posljedicu svih dešavanja, a ono što je iznimno važno jeste da se počnemo baviti uzrocima”, kazala je Zara Maličbegović.

U toku promocije, videom se obratila i Zerina Maglić iz Beča, diplomirana inženjerka medicinske radiologije, koja je ispričala svoju životnu priču i navela razloge napuštanja zemlje.

“Moj odlazak nije bila samo moja želja, moj odlazak je bio produkt svih okolnosti koje su se tada dešavale, gdje je bilo jako teško da nađem posao u svojoj struci i da krenem neki samostalni život, da imam neku finansijsku samostalnost i stabilnost, što je danas većini mladih ljudi cilj”, rekla je Zerina Maglić.

Također, videom se obratila i Semra Hodžić, autorica priče “Američki san”, koja je istakla motiv pisanja priče.

“Ovo je naša domovina, ovo je naša zemlja i niko ne treba da nas tjera da idemo. Mi se moramo boriti da nam bude bolje, a nadam se da ćete vi, mladi, na tome raditi”, poručila je Semra Hodžić.

Zara Maličbegović je, također, naglasila da je ovo što Udruženje “Bridge” radi jako korisno, budući da se o ovom problemu nedovoljno govori, iako je gorući problem ove države.

Udruženje “Bridge” iz Sarajeva i Dorijan Dedić, kao predsjednik Udruženja, sprovodi različite aktivnosti koje se najviše bave mladim ljudima i sve svoje resurse usmjeravaju u tom pravcu. Oko njega su okupljeni mladi umjetnici i umjetnice, koji su realizovali veoma mnogo projekata edukativno-kreativnog karaktera. Jedan od takvih projekata jeste rad sa učesnicima/učesnicama Zavoda za specijalno obrazovanje i odgoj djece” Mjedenica” iz Sarajeva, druge kreativne radionice poput “Art Workshopa”.

Udruženje ima i svoju izdavačku djelatnost, koja je priznata i dobro prihvaćena od strane publike. Udruženje “Bridge” je poklonilo veliki broj knjiga učenicima i učenicama Srednje mješovite škole “Žepče”  u svrhu buđenja svijesti kod ovih mladih ljudi o bitnosti razmišljanja o ovoj temi, s jasnom porukom da su obrazovanje, marljivost i malo sreće u životu, pravi i jedini ključ svakog pojedinca.

MIKROBIOLOGINJA ADELA KRŠO: Ovaj virus je vrlo nepredvidiv i iskušunje je naučnicima

DOBAR PORTAL
-
0
MIKROBIOLOGINJA ADELA KRŠO: Ovaj virus je vrlo nepredvidiv i iskušunje je naučnicima

Adela Kršo po zanimanju je magistrica biologije-usmjerenje mikrobiologija.

Interes za mikrobiologijom kod ove 29-godišnjakinje javio se još u drugom razredu srednje škole.

“Tadašnja profesorica, Mirsada Jukić (specijalistkinja mikrobiologije) je ostavila veliki dojam na mene, te sam uz nju i zavoljela ovu oblast. S njom sam pod mikroskopom gledala bacil tuberkuloze i tada sam bila jako ponosna jer je meni dozvoljavala da rukujem uzorcima i mikroskopom (za koji smo tada mi učenici mislili da košta 100.000KM). Čini mi se da se ne bih mogla zamisliti u nekoj drugoj oblasti. Životne okolnosti se mijenjaju, ali ljubav i interes prema ovom pozivu će uvijek biti jača od svega”, ističe Adela Kršo u razgovoru za dobarportal.net.

Naglašava kako je ponosna na činjenicu da nikada ne odustaje, bez obzira na čitavu situaciju vezanu za pronalazak posla u struci.

“U dosadašnjem radu sam najviše ponosna na činjenicu da sam bila u mogućnosti da savladam sve one prepreke za koje sam mislila da ne mogu i za koje su drugi mislili da ne mogu, što sam vrijedna radnica, pouzdana i željna cjeloživotnog učenja i napredovanja”, kaže naša sagovornica.

Prema njenim riječima, otvorena su nam vrata u svijet SARS-COV 2, s obzirom na to da su naučnici uspjeli sekvencionirati genom virusa.

“O ovom virusu znamo da se izuzetno lahko prenosi, znamo koliko se dugo može zadržati na površinama, u zraku ili u ljudskom organizmu, znamo njegovu etiologiju kao i način dijagnoze i terapiju. Ono što je zanimljivo za ovaj virus je da je vrlo nepredvidiv i da na taj način predstavlja izvjesno iskušunje naučnicima jer ne mogu odrediti njegov sljedeći korak. Naučnici su vjerovali kako bi ovaj virus mogao, poput njegovih prethodnika SARS i MERS, spontano nestati, međutim ni to se nije desilo”, objašnjava  Adela Kršo te dodaje kako iznenađuju i različiti simptomi kod pacijenata jer pored onih opisanih simptoma, mnogi pacijenti ispoljavaju i specifične simptome koje nemaju svi pacijenti.

Našu borbu s nevidljivim neprijateljem ocijenila je kao veoma lošu.

“Brine me i rastužuje činjenica da mnogi ljudi ne shvataju ozbiljnost pandemije i da ne poštuju predložene mjere. S obzirom na to da se radi o virusu koji se prenosi vrlo lahko i da je vrlo teško motivisati ljude da poštuju mjere – nošenje maske i fizička distanca, mislim da naši stručnjaci imaju jako veliki problem da riješe, što se nadam da će uspjeti prije nego bude prekasno”, tvrdi ova mikrobiologinja.

Mišljenja je da su nadležni trebali više brinuti o ljudskim životima.

“Smatram da su na čelu našeg kriznog štaba bili ljudi koji su stavili vlastite interese na prvo mjesto a ne interese nas, građana, za čiju korist i dobro su dužni da rade”, jasna je Adela Kršo.

Adela Kršo (FOTO: Adela Kršo, privatni arhiv)

Potcrtava kako je vakcina trenutno jedino rješenje za zaustavljanje pandemije i eradikciju ovog virusa u skorijoj budućnosti, kojoj se svi radujemo.

“Cilja se na efikasnost vakcine od  90 posto i iznad. S tim da naučnici tvrde kako će se ova vakcina morati primiti u dvije doze za potpunu efikasnost.  Međutim, nauci još nije poznato koliko će dugo trajati imunitet. Potrebno je pratiti kontrolnu skupinu ispitanika (pacijenata koji su primili 2 doze vakcine) duži vremenski period, kako bi se ustanovilo koliko imunitet zaista traje. Treba napomenuti da je vakcinacija jedno od najvećih otkrića 20. stoljeća, koje je spasilo na desetine miliona života. Ne trebam vam reći koliko će tek značajno otkriće biti vakcina protiv SARS-COV 2”, naglašava naša sagovornica.

Posebno je žalosti odnos države Bosne i Hercegovine prema nauci.

“Smatram da država koja ne ulaže sva svoja sredstva i napore u nauku i obrazovanje, nema svijetlu budućnost. Voljela bih da živimo u državi koja će svoje naučnike samovoljno da podržava i motiviše da idu dalje bez da ih moramo stalno moliti, izlaziti na proteste i napominjati u šta treba da ulažu”, kaže Adela Kršo.

Čvrstog je ubjeđenja da su mladi naučnici prisiljeni na odlazak iz naše države.

“Kada je odnos države ovakav prema nauci, jako je teško i voljeti i graditi život i karijeru u takvom okruženju. Naučnici ne samo da bivaju potplaćeni, čak i kada nađu posao u struci, već, vrlo često, bivaju žrtve mobinga od strane starijih kolega. Kada sve to uzmemo u obzir, onda je sasvim logično da će osoba koja je naučno orijentisana svoju budućnost zamišljati u državi u kojoj će moći ostvariti svoj potpuni, karijerni potencijal”, ističe naša sagovornica.

Govorila nam je i o svojim planovima za budućnost.

“Zasad, ono što bih voljela jeste upisati specijalizaciju iz oblasti epizootiologije (nauka koja proučava uzroke nastanka, širenja i prestanka zaraznih bolesti životinja, kao i načine njihovog suzbijanja radi eradikcije) na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu. Nadam se da je to nešto što ću uspjeti ostvariti, u nekom vremenskom okviru od deset godina”, govori ova mikrobiologinja.

Mladima poručuje da samo uče, a to učenje ne mora nužno biti vezano za školu ili fakultet.

“Svaki dan je prilika da se nauči nešto novo, i ne treba je propustiti. Učenje novih jezika, sviranje novih instrumenata, bavljenje različitim sportovima. Sve su to stvari koje grade naš karakter, povećavaju krug naših poznanika i šire nam vidike”, zaključuje Adela Kršo.

ADELI MERDŽANIĆ POTREBNA POMOĆ: Teško bolesna i treba našu podršku u liječenju

DOBAR PORTAL
-
0
ADELI MERDŽANIĆ POTREBNA POMOĆ: Teško bolesna i treba našu podršku u liječenju

Adela Merdžanić, vrhunska rukometašica, bivša rukometna reprezentativka Bosne i Hercegovine, porukom na Facebooku obavijestila je pratitelje da je teško bolesna i da joj je potrebna pomoć za liječenje.

Prije 16 mjeseci Adeli je dijagnosticiran rak debelog crijeva sa metastazom na jetri. Od tada je prošla 30 kemoterapija i dvije operacije, ali nažalost bolest ne posustaje, te su Adeli jedina šansa za život terapije na klinici u Njemačkoj.

Navela je da je, nažalost, došla u situaciju da se obrati javno za pomoć, te je opisala kroz šta sve prolazi.  “Prije 16 mjeseci sam otkrila da sam bolesna, da imam rak debelog crijeva sa metastazom na jetri. Od tada sam prosla 30 kemoterapija i dvije operacije. Na moju žalost bolest ne odustaje, širi se, ali ne odustajem ni ja. Daljni nastavak liječenja nije moguć u našoj državi, jer terapije koje se ovdje daju i koje sam ja primala nisu dale rezultata. Nakon potrage po cijelom svijetu uspjeli smo naći kliniku u Njemačkoj koja bi mi pokušala pomoći da se izborim sa bolešću. Troškove liječenje plaćam ja jer naše zdravstveno osiguranje ne pokriva to liječenje”, objasnila je.   Za nekoliko dana, kako je navela, ide na prvi tretman tom terapijom, ali samo on neće biti dovoljan, trebala bi proći 3-4 te terapije.  “Nažalost, nisam u mogućnosti da sve te tretmane platim sama, pa ovim putem želim da pokrenem zajedno sa vama akciju prikupljanja sredstava za nastavak mog liječenja. Moja naredna terapija bila bi u mjesecu januaru i do tada bi trebalo skupiti 23.000 eurasamo za terapiju, a u to nisu uključeni troškovi mog transporta do Njemačke”, napisala je Merdžanić.

Na koji nacin napisati sljedece recenice a ne izazvati ne znam ni ja kakve sve reakcije.
Dosta vas i ne zna za moje…

Objavljuje Adela Merdzanic u Srijeda, 18. studenoga 2020.

 

Zamolila je da pomogne bar dijeljenjem statusa i podataka.   “Ja ću da se borim i dalje kao što sam se borila, ne samo kroz ovu bolest nego i kroz cijeli život, jer ipak je u meni sportska krv jedne lavice u horoskopu. Ostanite mi dobri, budite veseli i sretni i uživajte u životu jer jedan ste dobili. ” live life “, napisala je bivša golmanka.   Oni koji mogu pomoći, detalje o uplatama mogu pronaći na fotografijama:

 

 

 

Pozivom na broj 17012 za Adelu donirate 2 KM (Broj je jedinstven za sve operatere u BiH). Donacije su moguće i klikom na opciju DONIRAJ ODMAH na web platformi Pomozi.ba kao i putem standardnih računa sa naznakom Adela Merdžanić.

 

 

IZVOR: Radiosarajevo/Klix

HUMANITARKA INES LOJPUR: Volim životinje i posao koji radim, ljudi su to prepoznali

DOBAR PORTAL
-
0
HUMANITARKA INES LOJPUR: Volim životinje i posao koji radim, ljudi su to prepoznali

Ines Lojpur velika je humanitarka i zaljubljenica u životinje, a upravo ta ljubav odvela ju je u svijet pasa i mačaka kojem se maksimalno posvetila.

Ova Sarajka osnivačica je “Happy Puppy Sarajevo”, a za dobarportal.net donosi zanimljivu priču o sebi i svom poslu.

“Ideja je pokrenuta prije otprilike osam godina. Prijateljica Alma i ja pronašle smo povrijeđenog i napuštenog psa kojem je trebala veterinarska pomoć, a kasnije operacije, oporavak, lijekovi, hrana i smještaj. Nas dvije, tada studentice, smo došle na ideju da pravimo nešto za pse, a od čega bi ujedno zaradile novac i bile u stanju pomagati životinjama. To nešto su bile poslastice za pse”, kaže Ines Lojpur .

Dodaje kako je veliki broj sretno spašenih životinja zahvaljujući ovoj divnoj i humanoj ideji.

“To je jedna ne baš mala kućna, pseća pekara. U svojoj ponudi imamo preko 15 vrsta zdravih zalogajčića za pse, pravimo torte i mafine po želji vlasnika. Svi proizvodi  su napravljeni od pažljivo odabranih sastojaka, prilagođenih ishrani pasa i mačaka, i što je najvažnije, ne sadrže konzervans i aditive. To je ono što naše poslastice čini drugačijim od ostalih na tržištu”, ističe naša sagovornica.

Ines Lojpur (FOTO: Ines Lojpur, privatni arhiv)

Potcrtava da se trudi, uz stalne konsultacije sa veterinarima, keksiće svakim novim receptom učiniti zdravijim i ukusnijim.

“Za svakog ljubimca posebno pripremamo poslastice, koje friške, hrskave, zdrave i ukusne stižu na kućnu adresu vlasnicima. Za pse sa alergijama, posebnim zdravstvenim problemima, također imamo posebnu ponudu. Koristim samo najbolje i najkvalitetnije namirnice, meso iz lokalnih mesara, voće i povrće iz domaćeg, organskog  uzgoja, meso divljači koje je testirano, koristimo kurkumu i spirulinu kao dodatke koji su jako dobri za zdravlje naših ljubimaca”, naglašava ova ljubiteljica životinja.

U poslu je najviše raduje stalni kontakt sa životinjama i ljudima koji vole životinje, kao i izrada rođendanskih torti i mafina za kućne ljubimce.

“Veliki je broj vlasnika koji se potrude pripremiti pravu malu pseću zabavu za svog ljubimca, a ja se trudim pomoći im da stvorimo lijepe trenutke, i još ljepše uspomene, a da se sve njuškice zadovoljno oblizuju. Slike sa zabave uvijek sa nestpljenjem čekam”,  govori Ines Lojpur koja voli ljude koji svoje ljubimce smatraju ravnopravnim članom porodice.

Poslastice za četveronožne prijatelje (FOTO: Ines Lojpur, privatni arhiv)

Naglašava kako je od malena navikla dijeliti sa životinjama ljubav, prostor, vrijeme, hranu, sreću, život te je ponosna što su ljudi prepoznali kvalitet i iskrenost.

“Svjesna sam situacije u kojoj se nalazimo, svjedoci  smo kako su ljudi postali apatični jedni prema drugima, a grozni prema životinjama. Iz tog razloga, sve je veći broj napuštenih, gladnih i zlostavljanih životinja. Ja glavu ne želim i ne smijem okrenuti. Kupovinom naših proizvoda istovremeno pomažete da jedna ulična njuškica napuni svoj stomak. Dio prihoda od prodaje naših proizoda ide u humanitarne svrhe. Od tog novca kupujem hranu za pse i mačke, izdvajam dio za veterinarske troškove, plaćam smještaj psima koje sam sklonila u pansion i pomažem drugima koji su uradili isto”, priča naša sagovornica.  

Također, često organizuje akcije prikupljanja pomoći za azil na području svoje općine i zahvaljujući dobrim ljudima, akcije su uvijek uspješne.

“Volim životinje, volim svoj posao, ljudi su to prepoznali i podržavaju me u tome. Svakodnevno hranim oko petnaest lokalnih pasa i preko dvadeset mačaka”, istakla je Ines Lojpur koja dodaje da je baš to ono što je čini sretnom i s čim započinje svoj dan.

Poslastice za četveronožne prijatelje (FOTO: Ines Lojpur, privatni arhiv)

Vjera u sebe i iskrenost u poslu, kao i kvalitet i predanost onome što radi, pomogli su joj da stekne povjerenje svojih klijenata.

“Vjerujte u snove. Vjerujte u sebe. Svaki dan radite na tome da budete bolja verzija sebe od one koja ste jučer bili. Uzmite stvar u svoje ruke i budite promjena. Volite svoj život i svaki život na planeti”, savjetuje naša sagovornica.

Prema njenim riječima, životinje su tu da nam uljepšaju život.

“Nadam se danu kada će ljudi imati veću svijest prema životinjama, udomljavati gladne i namučene pse sa ulice ili azila, a uličnim macama pružiti kutak svog stana”, dodaje ova ljubiteljica životinja.

Apeluje na sve ljude da ostatke hrane ostavljamo na mjesta gdje prolaze ulični psi i mace, kao i na udomljavanje napuštenih životinja.

“Udomite sebi bezuvjetnu ljubav. Moja ljubav je Rea, mješanka, udomljena prije osam godina iz azila. I da, glavni je pomoćnik u radu i glavni degustator naših proizoda”, zaključuje Ines Lojpur.

Autor: Segmedina Keško

Bilješka o autoru:  Segmedina Keško rođena je 24.12.1994. godine u Sarajevu, gdje i živi. Trenutno je studentica master studija na Fakultetu političkih nauka. Posjeduje iskustvo u administraciji i digitalnom marketingu te radu sa turistima. Sportom se bavi preko deset godina rekreativno i govori engleski jezik. Voli pravdu, iskrenost, ljubav, prirodu, životinje, ravnopravnost, putovanja te svoje slobodno vrijeme usmjerava ka promoviranju istog.

Realizacija radionice Urban-Etno “Secesija V”

AMER MUJEZINOVIĆ
-
0
Realizacija radionice Urban-Etno “Secesija V”

Udruženje „Urban- Etno“ organiziralo je radionicu za djecu uzrasta od 10 godina. Tema radionice je bila bosanskohercegovačko kulturno nalijeđe i njegovo približavanje mladim generacijama. Radionica se održala u prostorijama Udruženja.

Zahvalni smo talentiranim učesnicima koji su usmjerili svoju dječiju kreativnost i pozitivnu energiji za stvaranje ovog modela: Asia Operta, Umma Tahirović, Maša Radovanović, Ajka Ćatić, Sara Bahto, Esma Bilanović i Alta –Iman Ibrahimović.
U sklopu projekta Secesija V kroz umjetnost i krativnost djeca su pokazala kako njeguju svoju kulturnu baštinu, koliko poznaju bosanskohercegovačku historiju i koji su to simboli koji predstavljaju našu domovinu.
Cilj projekta je:
– Njegovanje tradicije i kulturne baštine kroz kreativnost.
– Učenje o bosanskohercegovačkoj tradiciji i običajima, jeziku i pjesmi, tradicionalnoj odjeći i hrani.
– Spoj dvije umjetnosti : crtež kao likovne umjetnosti i modnog dizajna kao primjenjene umjetnosti.
– Njegovanje tradicije kroz zagovaranje i propagiranje multikulturalnosti i tolerancije Bosne i Hercegovine.

Modni dizajn je umjetničko oblikovanje originalne odjeće i modnih dodataka koji zadovoljavaju estetske, likovne, vizualne i funkcionalne kriterije što je dokazala Emina Husedžinović Ibrahimović stvorivši unikatni odijevni predmet od tkanine koja je ukrašena dječijim likovnim radovima. Njen doprinos afirmiranju bosanskohercegovačke modne scene može se interpretirati kroz obim i kvalitet opusa, ali i nastojanje da se ukaže na značaj našeg naslijeđa kao univerzalne vrijednosti. Stoga je s razlogom nazivaju “ čuvaricom” bosanskohercegovačke tradicije.

Ona je dizajner koji prati modne instance, međutim ne odstupa od svoje vizije mode i samim tim njen rad ostaje autentičan.  Kroz svoj rad pokazuje zrelost i kontinuitet.

PAMET I LJEPOTA MOGU ZAJEDNO: Sarajka Lamija Lagumdžija blista u Indoneziji

DOBAR PORTAL
-
0
PAMET I LJEPOTA MOGU ZAJEDNO: Sarajka Lamija Lagumdžija blista u Indoneziji

Sarajka Lamija Lagumdžija nedavno je završila studij elektrotehnike na Gunadarma univerzitetu u Džakarti u Indoneziji.

Ova 24-godišnja djevojka u razgovoru za dobarportal.net ističe kako se od svoje šeste godine bavi modelingom, što joj je uvijek bio hobi.

“Nakon Indije, gdje sam živjela tri mjeseca raspusta i bavila se modelingom, 2016.-te godine sam dobila ponudu da radim kao model u Meksiku ili Indoneziji, gdje sam ja izabrala pet mjeseci da budem u Indoneziji i bavim se modelingom i glumom.  Aplicirala sam da studiram u Turskoj, ali sam u međuvremenu dobila stipendiju i u Indoneziji i u Turskoj. Ja sam izabrala Indoneziju, gdje sam i dan danas”, kaže Lamija Lagumdžija.

Lamija Lagumdžija (FOTO: Lamija Lagumdžija, privatni arhiv)

Potom nam je ispričala kako je izgledao njen studentski život u Indoneziji.

“Meni je ponuđena puna stipendija za školovanje u Džakarti, gdje je studij trebao da bude na engleskom jeziku. Igrom slučaja, sva predavanja su mi bila na indonezijskom, bez da sam znala i jednu jedinu riječ ovog jezika. Imala sam sreću da sam dosta toga naučila u srednjoj školi što se tiče matematike, fizike i informatike, tako da ono što su oni učili u prvih nekoliko mjeseci, ja sam već dosta toga razumjela. Završila sam fakultet kao jedan od najboljih studenata. Trebalo mi je nekoliko mjeseci da naučim jezik i danas ga pričam kao maternji”, priča naša sagovornica.

Naglašava da joj bavljenje modelingom nikada nije bilo važnije od obrazovanja.

“Nekad mi bude žao kada vidim da ljudi imaju pogrešnu percepciju o modelingu i djevojkama koje se bave time. Ali isto tako mi bude i jasno kada vidim da na Balkanu danas svako može postati model, i da u većini slučajeva djevojke koje nemaju veze sa modelingom nazivaju same sebe modelima.  Na svjetskoj sceni danas nije ništa novo da su modeli i manekenke uspješni ljudi i veoma školovani. Mislim da sam ja jedan od tih primjera”, govori Lamija Lagumdžija koja je najviše ponosna na činjenicu da nije odustala ni u jednom trenutku te što je pokazala da može sama uspjeti udaljena hiljadama kilometara od kuće.

Lamija Lagumdžija (FOTO: Lamija Lagumdžija, privatni arhiv)

Osvrnula se i na film “Holding hands”, koji je svojevremeno režirala i producirala.

“Taj film je jedan od mojih najdražih projekata i nešto na što veoma ponosim, jer je ujedno i nešto što me inspiriše.  U Indoneziji često glumim u filmovima i serijama, tako da sam se okušala i u filmskoj industriji. U Indoneziji su modna i filmska industrija veoma povezane, tako da ne moram da biram”, riječi su naše sagovornice.

Dodaje kako u Indoneziji stariji ljudi više znaju za Bosnu i Hercegovinu, ali samo zbog rata.

“Nažalost, većina još misli da je kod nas rat i uvijek me pitaju da li je sigurno kod nas. Ovi mlađi nas srećom znaju po boljim stvarima, kao što su nogomet i naše zvijezde poput Edina Džeke i Miralema Pjanića”, ističe Lamija Lagumdžija.

Lamija Lagumdžija (FOTO: Lamija Lagumdžija, privatni arhiv)

Mlada Sarajka nam otkriva kako trenutno pokušava da poveže dvije stvari koje voli, IT sektor i modu.

“Radim na jednoj aplikaciji, ali više o tome nekom drugom prilikom. Ne volim previše pričati o stvarima dok se ne realizuju”, poručuje naša sagovornica.

Dotakli smo se i njenog ljubavnog života za kojeg je, kako tvrdi, uvijek govorila da nema vremena.

“Nikada nisam razmišljala o tim stvarima. Uvijek su me privlačili visoki i plavi muškarci i nikada nisam ni sanjala da ću ljubav naći baš u Indoneziji. Ali da sam boljeg tražila, ne bih ga mogla pronaći”, iskrena je Lamija Lagumdžija.

Lamija Lagumdžija (FOTO: Lamija Lagumdžija, privatni arhiv)

Ističe kako pandemija koronavirusa ne jenjava u Indoneziji.

“Bili smo tri puta u karantinu i izgleda da ćemo opet. Mnogo je ljudi u Indoneziji, tako da je teško sve organizovati da se ljudi ne pobune. Mnogo ljudi je dobilo otkaze i teško je, ali svi moramo biti jaki. Ja sam kući već devet mjeseci i izlazim samo kad baš moram. Mnogo me ovo stanje poremetilo jer ne mogu da dođem kući na nekoliko dana ili bar negdje da malo otputujem. Završila sam fakultet baš pred pandemiju tako da je ovo bilo vrijeme za traženje posla i ostalo, ali sam nažalost spriječena”, kaže naša sagovornica.

Na kraju razgovora ova ambiciozna Sarajka imala je poruku za sve mlade ljude.

“Nikada ne odustajte od svojih snova, jer nikada ne znate kada ćete dobiti priliku koja će vam promijeniti život”, zaključuje Lamija Lagumdžija.

1...100101102...164Stranica 101 of 164