MENTALNO ZDRAVLJE MLADIH: Adolescenti najosjetljivija grupa

0
Mentalno zdravlje mladih (FOTO: zdravi-grad-porec.hr)
partner sajta

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO/WHO), mentalno zdravlje je stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici.

Mnogi fakori utječu na mentalno zdravlje i njegove poremećaje, a neki od njih su: socijalni, psihološki, biološki i faktori generalnog zdravlja i bolesti. Prema nekim istraživanjima, nizak stepen edukacije te slabo riješena stambena pitanja i slabe plate predstavljaju faktor rizika za mentalno zdravlje. Društvena klima koja štiti i poštuje osnovna ljudska, socio-ekonomska i kulturna prava, fundamentalna je za promociju mentalnog zdravlja. Ukoliko u društvu ne postoji sloboda i sigurnost koja se garantuje kroz poštivanje ovih prava, teško je govoriti o mentalnom zdravlju na višem nivou, ali i uopće.




Mentalno zdravlje povezano je i može utjecati na ponašanje i blagostanje te se, ukoliko je ono narušeno, javljaju različiti problemi kao što su: zloupotreba supstanci, nasilje, zdravstveni problemi, depresija, anksioznost te mnogi drugi. Ova ponašanja su jako izražena i teško je nositi se s njima u uslovima koji uključuju visoku stopu nezaposlenosti, mala primanja, limitiranu edukaciju, odnosno lošu socio-ekonomsku sliku.

Narušavanje mentalnog zdravlja nije isključivo slučaj za zdravstvene ustanove i medicinska liječenja te je stoga neophodno uključiti promociju mentalnog zdravlja u politike i programe koji su povezani sa poslovnim sektorom, edukacijskim, odgojno-obrazovnim i, naravno, zdravstvenim sektorom. Sigurno i smisleno angažovanje i učešće djece, adolescenata, roditelja i njegovatelja kao i šire zajednice, od ključne je važnosti za osiguravanje poboljšanog pristupa mentalnom zdravlju i psihosocijalnoj podršci za sve.




Ne postoji najpodobnija starosna dob za mentalnu neuravnoteženost, ona se javlja u različitim dobima i zbog različitih faktora od kojih smo neke i prethodno naveli. Međutim, ako se govori o mentalnom zdravlju mladih, oslanjajući se na razna istraživanja, možemo reći da su adolescenti najosjetljivija grupa i pod rizikom su narušenog mentalnog zdravlja.

Globalna zdravstvena procjena – SZO/WHO – iz 2015. godine, pokazuje da će jedno od pet adolescenata svake godine doživjeti mentalni poremećaj, samoozljeđivanje je treći vodeći uzrok smrti adolescenata, dok je depresija među vodećim uzrocima invaliditeta. Roditelji često mentalno zdravlje miješaju sa pubertetom, odnosno grčeve u stomaku, nedostatak sna i izolaciju od društva pripisuju pubertetu, smatrajući da je takvo ponašanje normalno.

Međutim, ukoliko takvo ponašanje potraje do tri sedmice, onda to znači da ta mlada osoba ima određeni problem koji je može odvesti u anksioznost ili depresiju. Svjetska zdravstvena organizacija smatra da bi mladi na Balkanu mogli ući u prostor šifre “F40”, što je kliničko-dijagnostička šifra za anksioznost.




Prvi i najvažniji korak u rješavanju bilo kojeg problema mentalnog zdravlja je njegovo razumijevanje i prepoznavanje te stvaranje poticajnog okruženja kod kuće, u školama i zajednici. Tokom pandemije i kućne izolacije shvatili smo, prije svega, da nam za osjećaj sreće i zadovoljstva nisu dovoljni samo hrana i piće, dom, toplina i neograničen pristup internetu. Nedostajalo nam je druženje, priroda, sloboda, kretanje…

I pored fizičkog nedostatka pandemije (oboljelih, umrlih..) postojala je i doza psihičkog, odnosno mentalnog preopterećenja, ali nas je također i osvijestila koliko je važno brinuti se o mentalnom zdravlju u svakodnevnom životu, a posebno u vremenima krize. Jedan od načina na koji njegujemo i mentalno i fizičko zdravlje jeste aktivan boravak u prirodi. Dejstvuje kao vraćanje samome sebi. Fizička aktivnost smanjuje osjećaj stresa i potiče lučenje endorfina koji čine da se osjećamo dobro. Brojna su istraživanja koja ukazuju na povezanost fizičke aktivnosti i zadovoljstva životom, a koje direktno utječe na mentalno zdravlje.




Mladi danas imaju kraću sposobnost zadržavanja pažnje i lošiju kocentraciju, a sa prekomjernim i medijski nepismenim korištenjem društvenih mreža (o čemu smo govorili u prethodnom članku), dolazi do uspoređivanja s nerealnim slikama tuđih života i manjkom samopouzdanja te će redovit odmor od tehnologije poboljšati koncentraciju i sposobnost kreativnog razmišljanja, što će za rezultat imati bolju mentalnu sliku. Mentalno ili duševno zdravlje dio je općeg zdravlja, a ne samo odsutnost bolesti. Nešto je na čemu moramo konstantno raditi i težiti njegovom poboljšanju, odnosno zadovoljstvu života uopće.

Autor: Vahida Arnautović 

Bilješka o autoru: Vahida Arnautović rođena je 28.06.1997. godine u Travniku. Ima zvanje bachelora žurnalistike i trenutno je freelance novinarka.

Komentari

komentar