MLADA FOČANKA: Andrea Drakul predstavlja Bosnu i Hercegovinu na izboru World Top Model 2021. u Rimu

DOBAR PORTAL
-
0
MLADA FOČANKA: Andrea Drakul predstavlja Bosnu i Hercegovinu na izboru World Top Model 2021. u Rimu

U subotu, 11. decembra 2021. godine, u hotel Sheraton u Rimu u Italiji, održat će se izbor za World Top Model 2021.  Prvi događaj World Top Model održan je u Cirihu 1990. godine i od tada, mnoge stvari su se promijenile u svijetu – ali moda i ljepota ostale su središnji dio naših života.

U svom jubilarnom 20. izdanju, World Top Model održan je u više od 10 svjetskih metropola, a domaćini su bila imena poput: Claudia Schiffer, Valeria Mazza, Markus Schenkenberg, Grace Jones, Richard Clayderman, Zucchero, i mnogi drugi. Do sada, događaj se organizovao u Cirihu, Milanu, Monte Karlu, Berlinu, Palma de Majorci, Rimu, Zanzibaru, Geteborgu, Luganu, Pragu i Budimpešti. Jednom godišnje, na događaju se bira model koji će najbolje predstavljati sve vrijednosti i lijepe strane modne industrije.

Cilj događaja je ukazati na značaj koji model ima u modnoj industriji te na taj način izraziti počast ljepoti i modi. Mnoge manekenke koje su osvojile WTM takmičenje imale su brilijantne karijere – predstavljale su ih prestižne agencije za modele i radile su za vodeće modne brendove i dizajnere širom svijeta. Značajan dio prihoda od manifestacije svake se godine donira u dobrotvorne svrhe.

Modna agencija ABC Models Mgmt International svojim dugogodišnjim radom i uspješnom saradnjom sa mnogobrojnim inozemnim modnim agencijama ponovo je pokazala da njihovi modeli pripadaju samom vrhu svjetske modne scene.

Ove godine, agencija ABC Models na prestižnom takmičenju World Top Model ima svoje tri predstavnice, iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije. Odluku o angažmanima djevojaka donijeli su italijanski modni skauti agencije “Major Models Mgmt” koja ima podružnice u više od 20 svjetskih metropola. Na svjetskom izboru World Top Model 2021 za ovu laskavu titulu borit će se djevojke iz više od 40 zemalja svijeta.

Prekrasna Andrea Drakul iz Foče je World Top Model za BiH 2021 godinu. Ima 16 godina i živi sa roditeljima i bratom. Ide u srednju školu i učenica je Gimnazije (opšti smjer). Devet godina je član Kulturno-umjetničkog društva Foča. Također je član školskog i crkvenog hora. Govori engleski jezik. Voli prirodu. Uživa da čita knjige.

Prije nekoliko mjeseci ostvarila joj se želja da se bavi modelingom. Na poziv UMAH-a, modne agencije šalju svoje potencijalne modele za koje smatraju da imaju predispozicije i za međunarodnu karijeru. Kao model Abc Models Mgmt International agencije, prijavila se na casting za World Top Model BiH 2021 i dobila je poziv od Major Milano da upravo ona bude predstavnica Bosne i Hercegovine na ovom prestižnom izboru u Italiji.

Andrea se nalazi već nekoliko dana u Rimu i priprema se za finalni izbor World Top Model. Šta sve krasi našu Andreu pogledajte na fotografijama, koje je uradila ekipa Abc Team Studio, a za styling su bili zaduženi Diana Fashion i Butik Still Trebinje.

Našoj Andrei želimo puno sreće i uspjeha u Rimu i nadamo se da će ovo biti samo početak njene uspješne karijere te da će u bliskoj budućnosti sigurnim koracima koračati rame uz rame s mnogim priznatim osobama iz svijeta mode.

IZBOR ZA MISS SVIJETA: Adna Biber u Puerto Rico nosi kreaciju modne dizajnerice Gordane Zucić

DOBAR PORTAL
-
0
IZBOR ZA MISS SVIJETA: Adna Biber u Puerto Rico nosi kreaciju modne dizajnerice Gordane Zucić

Miss Bosne i Hercegovine za 2021. godinu, Adna Biber iz Sarajeva, predstavlja našu zemlju na svjetskom izboru Miss World 2021., koji će se održati 16. decembra u Puerto Rico.

Na izboru Miss Svijeta važno je sve – fizički izgled, umijeće poziranja pred kamerama, različite vještine i umjetnosti te lični stav. Adna će, nesumnjivo, pažnju privući i unikatnom haljinom, koju je pripremila naša poznata dizajnerica, Gordana Zucić.

Gordana Zucić je dizajnerica koja iz naše države stvara modu koja se svijetom pronosi već više od 38 godina. Već nakon prvih nagrada za najbolje kolekcije i kreacije u vrijeme bivše države, kreće njen nezaustavljivi uspon te saradnje sa najvećim estradnim zvijezdama bivše Jugoslavije. U njenoj karijeri se izdvajaju modne revije i nagrade na svjetskim modnim pistama, kao i snimanja u prijestolnicama svjetske mode.

Adna Biber (FOTO: ABC MODELS)

Izdvojit ćemo samo najznačajnije: modne revije u Salzburgu, Beču, Madridu, u sjedištu UNESCO-a u Parizu, na rubu svijeta u Cape Town-u, Frankfurtu, Londonu, Zagrebu, Dubrovniku, Sarajevu, Zadru, Portorožu, na Filipinima….

Presretna je, kaže, što su njene kreacije osvanule na naslovnicama mnogobrojnih modnih časopisa. Modni kritičari izdvajaju da su Gordanine kreacije za drugi svijet te da je nestvarno njeno umijeće igranja sa različitim tkaninama, materijalima i bojama. Naša, a svjetska – Gordana Zucić.

Adna Biber (FOTO: ABC MODELS)

Kao dizajnericu haljine za ovo prestižno takmičenje, na njeno stvaranje potaklo je razmišljanje o našoj zemlji Bosni i Hercegovini i njenim brojnim, još uvijek nedovoljno istraženim i spominjanim, prirodnim i turističkim atrakcijama.

“Crnu sam uzela kao temeljnu boju haljine i upravo je ona ta koja predstavlja neiskorišteni potencijal naše zemlje, dok sam postepenim dodavanjem cvjetova u bojama, grana i listova, te Swarovski kristala, željela pokazati raskoš, čistoću i nezmjernu ljepotu naših šuma, vodopada, kanjona, tvrdih stijena, i ostalih fenomena Bosne i Hercegovine, te svakog pojedinca potaknuti da učini korak naprijed u isticanju bogatstava kojih je jedna ‘mala’ zemlja Bosna i Hercegovina prepuna”, rekla je Gordana.

Adni želimo mnogo sreće u prestojećem takmičenju, a mi se optimistično nadamo kruni.

Adna Biber (FOTO: ABC MODELS)

ZEĆIR RAMČILOVIĆ: Nije dovoljno samo izražavati zabrinutost za stanje u BiH

DOBAR PORTAL
-
0
ZEĆIR RAMČILOVIĆ: Nije dovoljno samo izražavati zabrinutost za stanje u BiH

U Skupštini Republike Sjeverne Makedonije na sjednici Nacionalnog savjeta za eurointegracije raspravljalo se o Izvještaju Europske komisije o napretku Sjeverne Makedonije za 2021., ali i o aktuelnom stanju, prije svega za predstojeće Vijeće ministara Europske unije na kojem, između ostalog, Sjeverna Makedonija očekuje da dobije datum za prvu međuvladinu konferenciju za početak pristupnih pregovora. 

Pred predstavnicima Delegacije Europske unije u Skoplju i ambasadorima članica Europske unije, predstavnicima Vlade Sjeverne Makedonije i narodnim poslanicima veliku pažnju privuklo je izlaganje Zećira Ramčilovića koji je bio uključen u razgovorima oko rješavanja spora s Grčkom.

“Razgovarao sam s mnogim, tada nosiocima funkcija uključenim u kreiranju politika Europske unije i Sjevernoatlantskog saveza (NATO), u smjeru ostvarivanja naših strateških ciljeva i rješavanju spora s Grčkom kao jedinoj prepreci, potenciram jedinoj prepreci. Dodali smo pridjev našem imenu Makedonija u cilju stabilnosti, sigurnosti, prosperiteta i budućnosti vezanim za članstvo u Europsku uniju i NATO. Postali smo članica NATO-a, ali još nismo počeli pregovore s Europskom unijom. Otvoreno pitam: Šta je Republika Sjeverna Makedonija pogriješila? Šta se promijenilo da u jednom istom periodu nemamo veto za NATO, a imamo veto za Europsku uniju”, kazao je Ramčilović.

Govoreći o “velikoj slici” gdje nijedna država ne može da funkcioniše izolovano i da se region ostavlja pod utjecaj drugih, kojima nije centar u Briselu i koji mogu da imaju destruktivne posljedice, osvrnuo se i na stanje u Bosni i Hercegovini i tražio od Europske unije da djeluje odlučnije.

“Nije dovoljno samo da se debatuje za stanje u Bosni i Hercegovini i da se izrazi zabrinutost, kako se to desilo i prije deset dana na sesiji u Strazburu. Dok jedni upozoravaju na planove Milorada Dodika koji imaju ozbiljne destruktivne intencije da naprave krizu koja može prerasti u konflikt, drugi europski lideri poput Viktora Orbana susreću se s Miloradom Dodikom u znaku podrške njegovim nacionalističkim i secesionističkim namjerama”, istakao je Ramčilović.

Osudio je i dio izjave Izvjestioca Europskog parlamenta za Sjevernu Makedoniju, Ilhana Kučuka, u kojem on nabraja krize između balkanskih država, pri tom nabraja krizu između Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.

“Ova njegova rečenica je strašna jer s njom negira teritorijalni integritet i suverenitet države Bosne i Hercegovine. Nedozvoljivo je da nabrajate suverene države i u njima da svrstate i bosanskohercegovački entitet Republiku Srpsku. Za rješavanje jednog unutarnjeg pitanja jedne države ne pomaže se na ovaj način. Europska unija mora preuzeti sve, diplomatija, ali i sankcije prema ljudima i institucijama koje potkopavaju integritet i ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Ne samo kao Bošnjak, već kao zastupnik države koja ima odlične bilateralne odnose s Bosnom i Hercegovinom i koja je podržava i poštuje njen teritorijalni integritet i suverenitet ne mogu ovo da prešutim i najoštrije osuđujem”, naglasio je Ramčilović.

Na kraju je govorio i o ostvarivanju strateških ciljeva s osvrtom na napredak regiona.

“Radi se o cijelom regionu, u kojem Sjeverna Makedonija ima ključni značaj. I zato je potreban početak pregovora Sjeverne Makedonije s Europskom unijom, mi smo to zaslužili, a time će te ispratiti jasnu poruku o budućnosti regiona i građanima vratiti vjeru u bolju budućnost, а politike koje se baziraju na nacionalizam i podjele biti poražene”, zaključio je Ramčilović.

MULTIKULTURALNOST: Etnička saradnja kao put ka boljem standardu

DOBAR PORTAL
-
0
MULTIKULTURALNOST: Etnička saradnja kao put ka boljem standardu

Bosna i Hercegovina je država koja ima jedan od najkomplikovanijih političkih sistema na svijetu. Razlog za to je mulitietničnost i multikulturalnost, ali ponajviše događaji iz devedesetih koji su mnogo unazadili državu. Konflikt na teritoriji Bosne i Hercegovine je završio prije 25 godina, ali ipak mnogi ne vide da je država mnogo napredovala u periodu mira. Prema istraživanjima Međunarodnog monetarnog fonda, Bosna i Hercegovina je šesta najsiromašnija država u Europi i sedma država po nezaposlenosti.

Razloga za ovakvu situaciju je mnogo, ali jedan od najizraženijih je manjak multietnične saradnje. Veliki broj stanovništva i dalje ima predrasude prema pripadnicima drugih etničkih skupina, kao rezultat toga, država ostaje u „paralizovanom“ stanju u smislu finansijskog napredovanja. Imamo mnogo primjera gdje su države napredovale brzo nakon konflikta i u kojima je standard za kratko vrijeme narastao, ali i država koje imaju sličnu multikultralnost i multietničnost gdje se međusaradnja pokazala kao formula za bolji standard.

Jedan od takvih primjera je država u subsaharskoj Africi, bez izlaza na more, radi se o Ruandi. Veliki broj ljudi nikada ne bi čuo za ovu državu, međutim, negativni događaji iz 1994. godine su postavili ovu državu na svjetsku mapu. Ruanda je bila lokacija jednog od najbrutalnijih genocida koji su se desili u modernoj historiji, a konflikt se desio između dvije dominantne plemenske zajednice, Tutsi i Hutu. U periodu od nešto više od stotinu dana pripadnici plemena Hutu su ubili blizu milion ljudi. Ovo je jedan od najbrutalnijih pokušaja etničkog čišćenja u historiji čovječanstva.

Nakon ovih događaja, mnogi su pomislili da će se Ruanda teško oporaviti od posljedica, stvar koja je dodatno otežala situaciju je siromašno afričko okruženje. Također, nakon konflikta je došlo do određenih kriza koje su dodatno otežavale odnos u državi, kao što je etnička netrpeljivost. Ipak, mnoge organizacije danas Ruandu nazivaju afričkim Tigrom ili Singapurom Afrike zbog brzorastuće ekonomije. Ruanda je za relativno kratak vremenski period postigla parametre koje mogu parirati mnogim Europskim državama. Naime, prema istraživanjima organizacije koja rangira države na osnovu korupcije, CPI (Corruption Perceptions Index), Ruanda se nalazi na 49. mjestu dok je Bosna i Hercegovina rangirana na 111. mjestu. Ruanda je također 15. najbrže rastuća ekonomija na svijetu.

Korupcijiski indeks prema CPI Corruption Perceptions Index (FOTO: CPI)

Ova država bilježi uspjehe na poljima kao što je duži životni vijek, indeks ljudskog razvoja, smanjena stopa ubistava, a glavni grad Kigali je jedan od najčistijih gradova na svijetu. Glavni razlog za poboljšanje uslova u ovoj državi je pomirenje i međuetnička saradanje između plemena Ruande. Pripadnici plemena Tutis i Hutu rade rame uz rame da bi zajedno stvorili jednu bolju budućnost, a prema svim parametrima, oni je i stvaraju. Predsjednik Ruande, Paul Kagame, pripadnik je plemena Tutsi, u državi gdje 85% stanovništva čine pripadnici plemena Hutu, što nam govori da etnička i plemenska pripadnost ne predstavljaju prepreku u razvoju ekonomije.

Drugi primjer koji nam govori o važnosti saradnje između različitih etničkih i jezičnih pripadnosti za ekonomski razvoj je država koja sa sadašnjim ustavom postoji od 1848. godine. Govorimo o Švicarskoj, državi koja ima četiri oficijelna jezika (njemački, francuski, italijanski i retoromanski), jedan više od Bosne i Hercegovine, i četiri različite kulture. Švicarska ima 5. najbolji BDP (bruto domaćem proizvodu) na svijetu, 3. su na svijetu po indeksu ljudskog razvoja, stopa ubistava iznosi 0.6 na 100.000 stanovnika, a životni vijek im je 84 godine, što ih postavlja na 4. mjesto. Svi ovi parametri su jako impresivni, ali Švicarska i dalje bilježi brz rast i razvoj. Švicarska je također država koja ima dobru imigracijsku politiku, gdje 25% ljudi čini strano stanovništvo.

Indeks ljudskog razvoja prema UNDP-u (FOTO: UNDP)

Bosna i Hercegovina može za kratak vremenski period, kao što vidimo u navedenim primjerima, postići impresivne rezultate, međutim etničke narodnosti koje žive u Bosni i Hercegovini i dalje nemaju međusobno povjerenje. Razlog za netrpeljivost među narodima je konstantni medijiski i politički narativ koji promoviše nacionalističku politiku.

Mnoge političke opcije u Bosni i Hercegovini u svom statutu i političkom programu promovišu destruktivnu politiku koja udaljava narodnosti, dok bosanskohercegovačka ekonomija pati. Naravno, pored nedostatka međusobne saradnje, problem u Bosni i Hercegovini predstavlja i visok nivo korupcije od lokalne do državne vlasti, ali u medijskom prostoru se jako malo spominje ovaj problem, dok je u najvećem fokusu nacionalizam.

Autor: Haris Tutić

Bilješka o autoru: Haris Tutić rođen je 1997. godine u Goraždu i od srednje škole bavi se novinarstvom i aktivizmom kroz Omladinsku novinsku asocijaciju u Bosni i Hercegovini. Diplomirao je 2019. godine na Odsjeku za komunikologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, a trenutno radi master tezu na istom fakultetu. Kroz svoju novinarsku karijeru radio je u nekoliko medija te je aktivan član nekoliko nevladinih lokalnih, regionalnih i svjetskih organizacija.

ZA STUDENTE I DIPLOMANTE: Futures Leaders Summit sa predavačima iz Applea, Netflixa, i brojnim drugima

DOBAR PORTAL
-
0
ZA STUDENTE I DIPLOMANTE: Futures Leaders Summit sa predavačima iz Applea, Netflixa, i brojnim drugima

Futures Leaders Summit (FLS) 2021, u organizaciji Fondacije budućnosti u Bosni i Hercegovini (BH Futures Foundation), se prvi put ove godine održava u Tuzli, od 15. do 17. decembra, a okuplja neke od najuspješnijih Bosanaca i Hercegovca koji rade za velike kompanije u Bosni i Hercegovini i inostranstvu.

Cilj je da se okupe STEM studenti i diplomanti kako bi proširili svoje znanje i postali nosioci promjena u društvu kroz sesije sa keynote govornicima, radionice i posjete kompanijama.

“U decembru se navršava punih 6 godina otkako djeluje Fondacija budućnosti u Bosni i Hercegovini, i želimo to krunisati Futures Leader Summit-om, najvećim summitom STEM lidera u Bosni i Hercegovini, koji će sigurno biti jedan od najspektakularnijih događaja koji smo ikad organizovali, a postat će tradicionalan. Naša profesionalna mreža broji nekoliko hiljada bh. profesionalaca, koji žive širom svijeta, i rade na projektima od globalnog značaja. Na ovaj način ćemo dati priliku domaćim studentima da se upoznaju sa njima, uče od njih, i stvore konekcije od ključnog značaja za njihovu buduću karijeru”, kazao je Edhem Eddie Čustović, osnivač Fondacije.

FLS okuplja renomirane bh. stručnjake koji su ostvarili sjajne karijerne uspjehe na svjetskom nivou, a koji sarađuju ili rade sa kompanijama kao što su Netflix, Apple, Massachusetts Institute of Technology (MIT), a neki od njih čak dali svoj doprinos u organizaciji Olimpijskih igara u Tokyiju.

Glavni organizacijski partner je BH Engineering Weeks, a finansijski su ga podržale i brojne kompanije, uključujući HTEC (Platinum sponzor), DKR – German Center for Robotics, Porsche Bosna i Hercegovina (Gold sponzori) i Mistral (Silver sponzor).

“Uspostavljanjem događaja koji će svake godine okupljati perspektivne change-makere u STEM oblastima želimo kreirati snažnu zajednicu koja će promijeniti način na koji percipiramo industriju i budućnost razvoja naše države. Ove godine, fokus događaja je važnost interdisciplinarnosti u STEM-u i u Tuzli ćemo ugostiti STEM studente i mlade profesionalce, i  pružiti priliku brojnim drugim entuzijastima praćenje keynote sesija online”, naglasio je Čustović. 

Svi zainteresovani studenti i diplomanti se mogu registrovati putem linka: https://www.fls.ba/registration, a organizacioni tim poziva sve zainteresovane da što prije apliciraju na Travel Grant koji omogućava pokrivanje svih troškova za ovaj događaj – od troškova karte za učešće do troškova putovanja i smještaja!

25. NOVEMBAR: Dan državnosti Bosne i Hercegovine

DOBAR PORTAL
-
0
25. NOVEMBAR: Dan državnosti Bosne i Hercegovine

Dan državnosti Bosne i Hercegovine obilježava se svakog 25. novembra. Na taj dan 1943. godine u Mrkonjić Gradu održano je prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine). Na tom zasjedanju je donesena odluka o obnovi državnosti Bosne i Hercegovine, potvrđene su njene historijske granice, a Bosna i Hercegovina je definisana kao jedna od šest ravnopravnih republika u tadašnjoj Jugoslaviji.

Tog 25. novembra 1943. godine Bosna i Hercegovina je obnovila svoju državnost, koju je izgubila 1463. godine, kada je Bosna potpala pod upravu Osmanske imperije.

Nekoliko dana nakon toga, spomenuta odluka ZAVNOBIH-a je potvrđena i ozvaničena na Prvom zasjedanju AVNOJ-a, odnosno Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije u Jajcu. Bosna i Hercegovina je, nakon što je oslobođena 1945. godine, dobila zastavu i grb.

Zaključak zasjedanja ZAVNOBiH-a je da je Bosna i Hercegovina tom odlukom definisana kao jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj će svi narodi imati ista prava. Na zasjedanju ZAVNOBIH-a potvrdilo je i izglasalo 247 vijećnika ZAVNOBIH-a svih bosanskohercegovačkih naroda.

Na kraju, redakcija dobarportal.net svim građanima i građankama Bosne i Hercegovine želi sretan 25. novembar, Dan državnosti Bosne i Hercegovine.

KULTURA ŽIVI: “Teatrolog” okuplja mlade glumačke nade željne uspjeha

DOBAR PORTAL
-
0
KULTURA ŽIVI: “Teatrolog” okuplja mlade glumačke nade željne uspjeha

“Kultura nam je pala na niske grane”, “prazna pozorišta”, “pusti bioskopi”, “na predstavama se spava”… Koliko puta smo bili u prilici da čujemo, ove već sad mogu slobodno reći, klišej fraze, koje su i vrapci počeli ponavljati.

Da su mladi i omladina željni kulture i da je zaostatak iste i doveo omladinu u pasivan položaj iz kog se teško izvući, je apsolutno tačno.

Da sve nade nisu propale, i da nas postoji još aktivnih, vrijednih, s zdravim načinom razmišljanja dokazuje Studio “Teatrolog”. Projekt je kreiran s misijom i ciljem podizanja svijesti prvenstveno omladine, ali i starijih o važnosti pozorišta i glume kao umjetnosti.

Predstave “Zla žena” i “Istočno od kraja” napunile su salu dva puta, i na premijeri, ali i na reprizi, što je jasan pokazatelj da članovi uspijevaju zainteresovati publiku i da publika pored glume, cijeni i trud i rad mladih glumaca.

Teaser za predstavu “Istočno od kraja” pogledajte ispod.

Naredna predstava koja je u pripremi zove se “Smrt i Bojana”, koja je originalni komad osnivača studija Zorana Todorovića.

Da “Teatralog” okuplja izuzetno kvalitetne mlade ljude koji su željni uspjeha i napredovanja, ali i misije o širenju zdravog načina razmišljanja i širenja kulture, dokazuje članica udruženja, odnedavno diplomirana pravnica Nadežda Drašković. Ona je pored fakulteta uspjela naći vrijeme za glumu, za koju kaže da joj predstavlja ne samo hobi, već viši ideal u kom iskazuje sebe publici.

“Teatralog” (FOTO: Facebook/”Teatralog”)

“Ja sam pored fakulteta, izabrala glumu. Ona mi omogućava da iskažem sebe i da i upoznam sebe predstavljajući se publici u drugačijem svjetlu. Još iz djetinjstva postoji ljubav prema ovom vidu umjetnosti, pa sam uspijevala kombinovati vrijeme za dramsku sekciju i tokom školovanja. Nažalost kada je došlo vrijeme da upišem fakultet, znala sam da ću birati između ljubavi prema pravu i glumi, i mislim da sam uspjela iskoordinisati da se objema strastima posvetim maksimalno, i ne samo u svoju već i u društvenu korist, nadam se”, kaže Nadežda Drašković.

Ona sa svojim kolegama objašnjava da su svi postali jedna velika porodica, koja obitava ne samo na sceni, već i van nje. Nada se, kako kaže, da će zajedno sa kolegama uz veliki trud i naporan rad privući publiku i da će pozorište u Istočnom Sarajevu biti ispunjeno do posljednjeg mjesta, a da će se kod mladih javiti ljubav ne samo prema gledanju i uživanju u predstavama, već i prema glumi kao načinu života i budućoj profesiji.

Tekst preuzet sa: lonac.pro

Autor: Ana Motika

Bilješka o autoru:  Ana Motika rođena je 22.10.1998. godine, a 2021. godine diplomirala je novinarstvo na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Piše i istražuje o marketingu, javnom nastupu i medijskoj pismenosti, iskustvima s putovanja, ravnopravnosti polova i rodno zasnovanom nasilju. Članica je Erasmus studentske mreže.

KOLUMNA ANE MOTIKE: U Španiji sam živjela bajku

DOBAR PORTAL
-
0
KOLUMNA ANE MOTIKE: U Španiji sam živjela bajku

Otkad sam upisala fakultet razmišljala sam o studentskim razmjenama. S obzirom na to da sam generacija “Los Serrano” i “Los hombres de Paco” prilično dobro sam poznavala španski jezik, a bila sam zaljubljena u njhovu kulturu i državu, pa sam posljedično i tragala za razmjenama u Španiji.

U petom semestru odlučila sam aplicirati za razmjenu u malom studentskom gradu, Jaenu, koji je raskrsnica puteva Andaluzije. Na početku sam bila skeptična, jer ranije nisam čula za gradić Jaen. Istražila sam mnogo, i iskreno se uplašila, jer se radi o malom gradu na jugu Španije, sa prilično dugim i toplim ljetima, sudaru mediteranske i saharske klime, temperamentnih južnjaka, i uticaja Maroka.

Poslije procesuiranja činjenice da ću biti odvojena od porodice i prijatelja pet mjeseci, počela sam popunjavati papirologiju, koja, moram priznati nije jednostavna. Najbolji savjet koji sam dobila ja, a koji dajem i vama je da idete korak po korak, te da se konsultujete sa studentima koji su već tamo bili. Kada sam poslije stresa oko pakovanja i težine kofera, pozdravljanja sa porodicom i prijateljima došla na špansko tlo, odlučila sam emocije staviti postrani, i gledati kako organizovati život na najbolji mogući način dok sam tamo.

Naravno da je sve novo i nepoznato, ali sam imala sreće da sam bila okružena tim srčanim, temperametnim, glasnim narodom, velikog srca. Osjećala sam se da sam tu oduvijek, da sam domaća i da tu pripadam. Andaluzija je iskustvo, ljubav, odrastanje i iskreni prijatelj za cijeli život. Iz sadašnje perspektive, živjela sam bajku, sa sretnim početkom i krajem. To je bio semester prije pandemije korona virusa, a studenti su bili iz cijelog svijeta. Ne samo da sam upoznala različite kulture, jezike i običaje, probala tradicionalnu hranu Azije, Južne Amerike, Afrike, već sam stekla prijatelje sa kojima sam još uvijek u kontaktu.

Na studentskim razmjenama akademsko učenje je važno, ali nije najvažnije. Fakultetske obaveze se mogu i moraju postići, a da socijalni život dok ste tamo ne trpi. Ne propuštajte druženja jer morate učiti. Vjerujte, ne pitajte se kako znam, govorim iz iskustva. U Andaluziji gotovo niko ne priča engleski, tako da ukoliko nemate osnovu španskog, preporučujem da instalirate “Duo lingo” prije nego što krenete. Castellano htjeli ne htjeli, morate naučiti, i razumjeti , jer druge opcije nema, na nama je da taj benefit iskoristimo i naučimo jezik ljubavi, prijateljstva, temperamenta, baš onakav, kakav je i narod koji ga priča.

Nadam se da sam vam odgovorila na pitanje ukoliko se dvoumite, budite hrabri, bez straha od nepoznatog, jer je studentska razmjena iskustvo koje mijenja život. Ja vam preporučujem Španiju, jer pored historije, kulture, sigurno ćete uživati u suncu, maslinama, vinu, siru, i doživjeti iskustvo koje će vam dati potpuno novi otvoren vidik.

Autor: Ana Motika

Bilješka o autoru:  Ana Motika rođena je 22.10.1998. godine, a 2021. godine diplomirala je novinarstvo na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Piše i istražuje o marketingu, javnom nastupu i medijskoj pismenosti, iskustvima s putovanja, ravnopravnosti polova i rodno zasnovanom nasilju. Članica je Erasmus studentske mreže.

Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove dobarportal.net. 

MUAMERA SKENDEROVIĆ: Umjetnost nas vodi u nove svjetove i u nas same

DOBAR PORTAL
-
0
MUAMERA SKENDEROVIĆ: Umjetnost nas vodi u nove svjetove i u nas same

Sarajka Muamera Skenderović plesom se aktivno bavi skoro deset godina. Svoju plesnu karijeru započela je u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, gdje danas podučava druge da plešu. Prvog susreta s plesom se rado sjeća. Nakon nekoliko godina bavljenja ovim plesom, koji je tada bio njen hobi, razvila se druga profesija.

U razgovoru za dobarportal.net ističe da je ples spontano, ali sudbinski, došao u njen život te se prisjetila jedne ljetne noći kada je sanjala sebe kako pleše orijentalni ples.

“Taj san me nije ostavio ravnodušnom, iako sam smatrala da ovaj ples nije za mene. Počela sam da istražujem o školama plesa u Sarajevu. Mjesec dana nakon toga sam otišla na prvi čas. Tog dana sam zakoračila u svijet Orijenta, svijet magičnog orijentalnog plesa. To je bila ljubav na prvi pogled. Ljubav koja se nikada nije ugasila, već je svakim danom postajala sve jača i veća. Početak se ne zaboravlja. Uvijek se rado sjetim dana kada sam zaplesala ovaj ples, a momente iz daleke prošlosti doživim svaki sljedeći put kad nova godišnjica plesa pokuca na vrata”, priča Muamera Skenderović.

Dodaje da orijentalni ples dolazi iz Egipta, a riječ je o prirodnom plesu i plesu osobnosti. Također, navodi da orijentalni ples ne poznaje akrobacije i da je riječ o jednom od najstarijih plesova na svijetu.

“Pokreti u orijentalnom plesu su prirodni za tijelo i djeluju u skladu s njim. U ovome plesu mogu uživati osobe različite starosne dobi i tjelesne građe. Orijentalni ples je jako zahtjevan. Njegova tehnika je teška i treba se intenzivno i kontinuirano vježbati”, tvrdi naša sagovornica.

Muamera Skenderović (FOTO: Muamera Skenderović, privatni arhiv)

Prema njenim riječima, ples je istovremeno i umjetnost i sport, a koristi koje poklanja orijentalni ples su mnogostruke.

“Orijentalni ples pozitivno utiče na naše tijelo, ispravlja kičmu i pospješuje pravilno držanje. Odličan je način vježbanja. Već na prvom času se kod učenica iznjedre osjećaji radosti i sreće. Orijentalni ples, vremenom, izgradi i ojača samopouzdanje. Ples i muzika imaju terapeutsko djelovanje”, govori Muamera Skenderović.

Naglašava da svoje znanje i ljubav prema ovoj umjetnosti nastoji prenositi i na druge te je nakon napuštanja bivše škole plesa, započela rad sa svojom školom orijentalnog plesa “Al Ahram”.

“Škola je produkt moje ljubavi prema ovome plesu i od samog osnivanja je doživljavam kao jakog pokretača koji me tjera naprijed. Učinila je da orijentalni ples shvatim ozbiljno i da prihvatim činjenicu da je proces učenja orijentalnog plesa mukotrpan, te da čovjek uči sve dok je živ. Voljela bih da se poveća zainteresovanost djece za orijentalni ples i nadam se da će se to u budućnosti promijeniti”, riječi su naše sagovornice.

Muamera Skenderović (FOTO: Muamera Skenderović, privatni arhiv)

Ova Sarajka voli reći da ples spaja ljude te stoga njena škola organizuje i plesne večeri za sve zainteresovane.

“Ljubav koju osjećamo i dijelimo prema plesu nas spaja. Naše plesne večeri budu uvijek podržane dolaskom velikog broja ljudi. Imamo za cilj da našim sugrađanima približimo ovu umjetnost, da ih upoznamo sa stilovima orijentalnog plesa, s arapskom muzikom. Zatim, da se lijepo provedemo, da stvaramo zajedničke trenutke i uspomene”, kaže Muamera Skenderović.

Napominje da je svaki ples težak na svoj način te da za ono što vrijedi, čovjek treba da se mnogo potrudi i puno vremena uloži.

“Umjetnost nas vodi u nove svjetove i u nas same. Pokazuje nam ko smo i šta sve možemo. Ono što nam orijentalni ples poklanja je neprocjenjivo i za cijeli život. Na samom početku, javlja se osjećaj sreće, zadovoljstva, radosti i ispunjenja. Vremenom, upoznajemo sebe, prihvatamo se i zavolimo baš onakve kakvi jesmo. Počinjemo da pomjeramo svoje granice.Ples nas uči da budemo strpljivi. Osjećaj samopouzdanja se vremenom izgradi “, podvlači naša sagovornica.

Muamera Skenderović (FOTO: Muamera Skenderović, privatni arhiv)

Obznanjuje da inspiraciju pronalazi svuda oko sebe te da ide životu u susret. Raduje se svim promjenama i uživa provoditi vrijeme sa svojim prijateljima, porodicom i samom sobom. Zaljubljenica je u prirodu, duge šetnje uz Miljacku ili mimo nje te voli knjige, pokret, ples, pjesmu.

“Inspiracija je određeni trenutak koji se desi, a može biti bilo šta, kao npr: određena osoba, neka emocija, priroda, knjiga, mašta…Također, inspiraciju pronalazim i u dobrim i lošim trenucima iz prošlosti, pronalazim je u sadašnjosti i budućnosti”, izjavljuje Muamera Skenderović.

Na kraju razgovora otkrila nam je i svoje planove i očekivanja u budućnosti te uputila poruku svim mladim ljudima.

“Jedan od mojih ciljeva u životu jeste da se nastavim baviti onim što volim i u čemu uživam, a uvijek ću nastojati da se maksimalno posvetim svojim profesijama i da održim ljubav prema oboma na istom nivou. Svim mladima bih poručila da zamišljaju svakodnevno, postavljaju ciljeve sedmično, da uvijek velikodušno daju sve od sebe. I da se nikada ne plaše biti hrabri i odvažni”, zaključuje naša sagovornica.

EMINA MUJANIĆ O ISKUSTVU U SAD: Nikad nisam čekala da mi prilike same dođu

DOBAR PORTAL
-
0
EMINA MUJANIĆ O ISKUSTVU U SAD: Nikad nisam čekala da mi prilike same dođu

Emina Mujanić iz Sarajeva studentica je na master studijama Odsjeka za medicinsko laboratorijsku tehnologiju na Fakultetu zdravstvenih studija.

Ova mlada, ambiciozna i uporna aktivistica boravila je u Sjedinjenim Američkim Državama u okviru studentskog programa, a u razgovoru za dobarportal.net prenijela nam je svoja iskustva.

“Do mog odlaska u Sjedinjene Američke Države je došlo sasvim spontano, gdje sam od društva čula za Work and Travel USA program za studente koji im omogućava da do pet mjeseci provedu u Americi, da rade, putuju, uče jezik i usavršavaju se. Program se odvija u ljetnom periodu što sam vidjela kao savršenu priliku da svoju pauzu na fakultetu iskoristim na pravi način. Da posjetim Ameriku. Na programu sam prvi put bila 2019-te godine, a nakon tog iskustva odlučila sam da apliciram ponovo, te sam i ovo ljeto provela u Americi”, kaže Emina Mujanić.

Dodaje da se život u Sjedinjenim Američkim Državama za vrijeme pandemije odvijao sasvim normalno.

“Sve je bilo otvoreno, ljudi putuju, rade, druže se uz određene mjere zaštite koje se moraju poštovati. Otprilike situacija kao i u Bosni i Hercegovini”, navodi naša sagovornica.

Emina Mujanić (FOTO: Emina Mujanić, privatni arhiv)

Ističe da je oduvijek željela da posjeti Sjedinjene Američke Države, tamošnje velike metropole, da upozna kulturu, sistem te da usavrši engleski jezik, a što je odlaskom na program i dobila.

“Nakon radnog djela programa u trajanju od četiri mjeseca, otišla sam da putujem, te sam posjetila New York, Chicago, Washington, Miami, Boston… Mislim da niko ne može ostati ravnodušan na ovu prekookeansku zemlju. Toliko se razlikuje od Evrope da svaki dan imate nešto novo da upoznate, vidite, doživite”, govori Emina Mujanić.

Otkrila nam je i kakva je bila reakcija Amerikanaca kada im je kazala da dolazi iz Bosne i Hercegovine.

“Njihova reakcija je uglavnom bila asocijacija na Jugoslaviju, znaju da je tu negdje otprilike, ali sam se zaista pozitivno iznenadila koliko je ljudi tamo zapravo čulo za našu državu, pošto su inače poznati kao narod kojem geografija i nije baš jača strana”, priča ova 25-godišnjakinja.

Emina Mujanić (FOTO: Emina Mujanić, privatni arhiv)

Tvrdi da je u svom dosadašnjem radu najviše ponosna na životno iskustvo koje je dobila zahvaljujući prilikama koje je koristila, a jedna od njih je svakako i odlazak u Sjedinjene Američke Države.

“Ponosna sam na to što nikad nisam čekala da mi prilike same dođu, nego sam ih sama tražila, što mi je mnogo pomoglo u životu”, naglašava naša sagovornica.

Mišljenja je da su bosanskohercegovački studenti nedovoljno upoznati sa prilikama koje im se nude te da se treba intenzivnije raditi na promociji istih.

“Mladi ljudi treba da idu u svijet, da vide, da istažuju, da se usavršavaju i kao takvi da doprinose Bosni i Hercegovini kao državi. Treba da na taj način stvaramo generaciju koja će biti pozitivna promjena ovdje, koja nam je itekako potrebna”, napominje ova perspektivna djevojka.

Na kraju našeg razgovora osvrnula se i na svoje planove u budućnosti.

“Trenutno radim u Experience centru za mlade kao koordinator za studentske programe, gdje upravo provodimo i Work and Travel USA program. Planovi za budućnost su mi da završim master studij i upišem doktorat, kao i da započnem start up u Bosni i Hercegovini”, zaključuje Emina Mujanić koja povodom 17. novembra, Međunarodnog dana studenata, svim studentima počuje da ne propuštaju prilike koje im se pružaju, već da ih koriste te da ne čekaju sljedeću godinu da za nešto apliciraju.

1...939495...186Stranica 94 of 186