DONOSE SEVDALINKU U NOVOM RUHU: “Razbolje se sultan” u izvedbi dvije Dženane

DOBAR PORTAL
-
0
DONOSE SEVDALINKU U NOVOM RUHU: “Razbolje se sultan” u izvedbi dvije Dženane

Sopranistica Dženana Huseinagić i pijanistica Dženana Šehanović-Sarajlić na muzičkoj sceni Bosne i Hercegovine, ali i regiona plijene pažnju svojim nesvakidašnjim izborom interpretiranja tradicionalne i moderne muzike te njihovog specifičnog kombiniranja.

Dženana Huseinagić rođena je u Tuzli gdje je stekla osnovno i srednje obazovanje. Po završetku Srednje muzičke škole Tuzla i Gimnazije Meša Selimović, svoje akademsko obrazovanje nastavlja na Muzičkoj akademiji u klasi primadone assolute Radmile Bakočević. Nakon završetka prvog ciklusa akademskih studija solo pjevanja upisuje specijalistički te magistarski studij u Beogradu u klasi prof. emeritus Radmile Bakočević, dok je 2020. godine odbranila i doktorsku disetraciju iz odnosa s javnošću. Iza sebe ima niz koncerata, nastupa, takmičenja širom Evrope, pjevačkih radionica, predavanja iz oblasti vokalne tehnike, stručnih radova i rada na filmu. Jedna je od osnivačica Odsjeka za solo pjevanje u muzičkoj školi u Tuzli. Također dopisna je članica Međunarodne akademije naučnika, istraživača i umjetnika MIANU  IRASA te dobitnica priznanja “Super žena”.




Dženana Huseinagić (FOTO: Dženana Huseinagić, privatni arhiv)

Dženana Šehanović-Sarajlić rođena je 1991. godine u Brčkom. Svoje prvo muzičko obrazovanje počela u Njemačkoj u klasi prof. Tanje Hubber. Po povratku u Bosnu i Hercegovinu 1997. godine, školovanje je nastavila u Tuzli, a potom u Sarajevu, u klasi Nede Stanković, profesorice klavira na Muzičkoj akademiji u Sarajevu. Diplomirala je i magistrirala u Zagrebu, na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za klavir, smjer izvođač. Zaposlena je kao profesorica klavira od 2010. godine, prvo u Tuzli u Osnovnoj muzičkoj školi Tuzla i Srednjoj muzičkoj školi Tuzla, a zatim u Sarajevu, u Osnovnoj muzičkoj i baletskoj školi “Novo Sarajevo” gdje radi od 2018. godine. Trenutno priprema odbranu doktorske disertacije, na trećem ciklusu studija na Muzičkoj akademiji u Sarajevu. Dobitnica je brojnih državnih i međunarodnih nagrada i priznanja te Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu.

Dženana Šehanović Sarajlić (FOTO: Dženana Šehanović Sarajlić, privatni arhiv)

Iako se znaju još iz Srednje muzičke škole Tuzla, njihova bliska saradnja počela je 2020. godine kada su odlučile da na drugačiji način izvode sevdah.




“Zajedno smo nastupale i izvodile različita djela na školskim, ali i drugim koncertima. Ova sada saradnja, u ovom obliku, traje od početka 2020. godine i započele smo je zbog poziva za nastup u Oslu u Norveškoj, na njihovoj manifestaciji posvećenoj obilježavanju godišnjice genocida u Srebrenici koja je nažalost zbog pandemije koronavirusa otkazana, a naš nastup prolongiran za ovogodišnje obilježavanje. Nadam se da ćemo ove godine imati više sreće kada je riječ o putovanjima i nastupima u inostranstvu. Kako je taj nastup otkazan, Dženana H. i ja smo snimile djela koja smo trebale tamo izvesti i nastavile našu saradnju te proširile repertoar. Nakon toga smo počele obrađivati i sevdah”,  kaže Dženana Šehanović Sarajlić.

Njihove obrade sevdaha privukle su mnoge ljubitelje klasične muzike, ali i sevdalinki, jer ono što izvode dvije Dženane, neobičan je i predivan spoj klasičnog i tradicionalnog.

“U dosadašnjem radu najviše sam ponosna na činjenicu da smo se Dženana Š.S. i ja usudile da zajedno zakoračimo u jedan projekat koji donosi fuziju na prvi pogled tako različitih stilova sevdaha i klasike”, govori Dženana Huseinagić.

Plijene pažnju svojim nesvakidašnjim izborom interpretiranja tradicionalne i moderne muzike

Svojim nesvakidašnjim interpretacijama tradicionalne i klasične muzike iz dan u dan privlače sve veću pažnju i na dobrom su putu da publici ponude i donesu nešto novo ali kvalitetno.

“Želimo da naša tradicionalna pjesma živi kroz razne oblike i ponosne smo što možemo doprinjeti muzičkoj umjetnosti i promovisati kulturu i tradiciju naše drzave. Mišljenja sam, da kako se generacije smjenjuju, sevdalinka mora da se podmlađuje. Ljubav prema kulturnom i historijskom naslijeđu, isticanje važnosti sevdalinke kao izvorne bosanskohercegovačke pjesme, koja kroz generacije dobiva novo ruho i prilagođava se afinitetima novih naraštaja ne gubeći na svojoj vrijednosti, cilj je našeg projekta. Sevdalinka nastavlja da živi, da se podmlađuje i kao takva opstaje”, ističe Dženana Šehanović Sarajlić.

Ove dvije umjetnice nedavno su predstavlile obradu sevdalinke “Razbolje se sultan”.




“Sevdalinku ‘Razbolje se sultan’ okrunile smo i našim prvim spotom kada je riječ o sevdalinkama koje smo obradile. Ovom prilikom bih se zahvalila Hayat produkciji kao i divnim ljudima koji su prepoznali naš kvalitet i pomogli nam u realizaciji spota, a to su: Arel Češljar, izvršni producent,  zatim Meho Radović,  Anis Mujanović i Amar Jažić koji su kamerama zabilježili i montirali divne kadrove spota. Za sada su reakcije publike veoma dobre, a nadamo se da će tako i ostati”, naglašava Dženana Huseinagić.

Pandemija koronavirusa utjecala je i na njihov rad u nekim segmentima.

“Javni nastupi, koncerti po Bosni i Hercegovini i inostranstvu su nam u više navrata bili otkazani. Na našim koncertima je bilo ograničenja broja publike, a nekoliko dogovorenih koncerata u inostranstvu su pomjereni za ovu godinu. S druge strane, stigle smo dosta kompozicija studijski snimiti, posvetiti se raspisivanju aranžmana za sevdalinke, probama, vježbanju, snimanju dva spota. Dosta smo uspjele uraditi u vremenu kada je oko nas sve stalo. Vjerovatno toliko ne bi mogle uraditi da smo morale stići na sve te dogovorene koncerte i nastupe. Planiramo nastaviti turneju koju smo započele 2020. godine, usprkos pandemiji, po bosanskohercegovačkim gradovima, ali nadamo se ove godine i u inostranstvu. Već sada imamo ponude za nastupe van granica naše države, počevši od mjeseca maja i nadamo se da nam ovog puta neće biti otkazane zbog pandemije”, dodaje Dženana Šehanović-Sarajlić.

Napominju da imaju mnogo planova za budućnost.




“Planiramo još koncerata i nastupa u Bosni i Hercegovini  i Evropi. Također, tu je i promovisanje sevdaha i klasične muzike te produbljivanje ljubavi prema lijepoj muzici sa publikom, izdavanje CD-a , kao i obrade novih sevdalinki”, zaključuje Dženana Huseinagić.

Planiraju još koncerata i nastupa u Bosni i Hercegovini  i Evropi

ANASTASIJA ĆOROVIĆ: Kako humanitarni aktivizam spašava živote?

DOBAR PORTAL
-
0
ANASTASIJA ĆOROVIĆ: Kako humanitarni aktivizam spašava živote?

Anastasija Ćorović je mlada Banjalučanka koja studira medicinu u Foči. Kao studentica ima veliki broj hobija od bicikliranja, putovanja i aktivizama. Naime već od 2018. godine je članica Gorske službe spašavanja u stanici Foča. Tu je volontirala kako bi pomogla lokalnoj zajednici na svaki način. 

Kada se 2019. godine desio zemljotres čiji je epicentar bio u Hrvatskoj, značajnu štetu je nanio i Bosni i Hercegovini. Najbolji primjer te štete jeste prikazan u Općini Kostanica gdje je veliki broj građana ostao bez krova nad glavom. Tada je intervenisala Gorska služba spašavanja, Crveni križ i klub mladih  “Fenix”, koji su dali sve od sebe da pomognu građanima kada im je najviše bilo potrebno.

Jedna od najistaknutijih volonterki u tim intervencijama je bila Anastasija Ćorović koja je provela dane pomagajući koliko to bilo moguće. Intervencija je morala da bude što brža i efikasnija moguće jer su ljudi ostajali bez krovova nad glavom, a vremenski uslovi su bili sve gori jer je u međuvremenu i pao snijeg koji je napravio da situacija bude još teža za sve volontere.

Koji je razlog tvog volontiranja?

Razlog mog volonterskog angažmana u Kostajnici u toku učestalnih zemljotresa u biti jeste što ne mogu da sjedim mirno u stanu, a da znam da mogu da pomognem, a da to ne učinim. Jednostavno me je baka od ranog djetinjstva učila da je u redu da se pomaže ljudima kojima to trenutno i treba. Doduše, mislim da se svi trebamo zapitati kako bi nama bilo da smo u nekoj drugoj situaciji trenutno, odnosno da se postavimo u situaciju osoba ili osobe koje/a su/je u ovom slučaju propatile/a zbog zemljotresa?! Mislim, kada bi se svaki čovjek postavio u situaciju trenutno slabije osobe, nezaštićene, povrijeđene i sl., da bi bilo mnogo više odaziva na volonterski angažman.

Kako je izgledao tvoj radni dan?




Moj radni dan je izgledao malo iscrpljujući, no, ne mogu negirati da nije bilo umora. Bilo je itekako umora, ali jednostavno kada imate želju da nekom pomognete, dobije se elan koji “vuče” čovjeka da, da sve od sebe kako bi nekom uspio uistinu da pomogne. Rano ujutro, tačnije, oko 6 časova sam kretala iz Banja Luke za Gradišku, gdje smo imali dogovore kako i šta ćemo taj dan da radimo u Kostajnici. Kada bi se završili sastanci, kretali bismo za Kostajnicu i već od 9 časova bismo volontirali na području Kostajnice. Bili smo podijeljeni po timovima, tako da je svaki tim imao svog lidera koji bi nam davao smjernice u koju ulicu idemo, u koju kuću trebamo da idemo da bismo sanirali crijepove koji su na mnogim kućama bili vidno oštećeni, potom koje bismo dimnjake morali srušiti i radi bezbijednosti ljudi koji žive u toj kući a i radi bezbijednosti prolaznika. Čak smo i zidali dimnjake, doduše, nisam lično zidala dimnjak jer nisam bila u timu koji je to radio, ali je moja koleginica Aleksandra Malinović imala mogućnost da zida dimnjak. Potom bismo se uglavnom oko 18 časova vraćali iz Kostajnice za Gradišku gdje smo imali dogovore opet za sutrašnji dan, poslije sastanka bih išla za Banja Luku, gdje i živim. Nisam imala mnogo vremena za adekvatnim odmorom, ali, koliko god da je bilo umora, želja da se pomogne ljudima u nevolji je bila jača od mene, a i od kolega i koleginica koje su bile tu, kao i ja.

Anastasija Ćorović (FOTO: Anastasija Ćorović, privatni arhiv)

Kako je izgledala interakcija sa civilima prilikom rada?

Iskreno, oduševljena sam reakcijom civila prilikom našeg angažmana u Kostajnici. Odavno nisam osjećala toliko prijatnu dobrodošlicu u neku opštinu, da je bilo prosto nevjerovatno da se ne sprijateljim sa takvim ljudima. Civili su takođe pomagali koliko su mogli više, iako su bili u mojim očima dosta isprepadani zbog zemljotresa.

Koje je najznačajnije iskustvo koje si imala prilikom rada?

Da budem iskrena, iskustvo koje sam stekla u Kostajnici je ogromno. Mislim da nikad nisam ni pomislila da ću nekom pomagati na sanaciji kuće ili zgrade, a kamoli da pomislim da bi uopše to mogla da radim nekih sedam dana, čak i za Novu godinu kada su ljudi uglavnom sa svojim najbližima. Dosta mojih drugara i drugarica piše većinom kroz šalu da će i njima trebati pomoć oko sanacije na krovovima i da im je drago da znaju da ću im pomoći ukoliko nađem slobodnog vremena za to.

Da li je rad bio naporan?




Što se mene lično tiče, rad je bio naporan na samom početku. Nisam znala kako se dimnjak skida, kako se pokriva crijepovima krov, kako se dimnjak pokriva da ne bi napravio još više štete i u kući a i van nje. Nakon jednog dana mi je sve to bila rutina da radim.

Anastasija Ćorović (FOTO: Anastasija Ćorović, privatni arhiv)

Šta za tebe predstavlja aktivizam?

Aktivizam je veoma velik pojam, ali ako bih morala da suzim taj pojam, mogla bih reći da je aktivizam osnova života, jer smatram da nema aktivizma koji vas ne pokreće da se aktivirate kao osoba.Smatram da svaku individuu kad-tad pokrene aktivizam.

Šta bi predložila svim mladima koji imaju želju da volontiraju?




Predložila bih svim mladim osobama koje žele da volontiraju da dobro razmisle prvo o svojim mogućnostima i sposobnostima. Potom, da izaberu mjesto u širem značenju te riječi gdje bi mogli da volontiraju, jer smatram da svaka osoba može da doprinese volontiranjem samo u pozitivnom kontekstu te riječi. Naravno, volonterke i volonteri moraju dobro da paze, pogotovo kada su maloljetne/ni da ih “nadređeni” ne iskorištavaju, odnosno da se dobro upoznaju sa zakonom o volontiranju, kao i o zaštiti dječijih prava, ukoliko se radi o maloljetnoj osobi, jer uglavnom volontiranje i počinje kada je vrijeme za polazak u srednju školu.

Autor: Rijad Ahmetović

Bilješka o autoru: Rijad Ahmetović rođen je 18.01.2002. u Sarajevu. Bavi se aktivizmom te je i omladinski autor. Također, koordinator je mnogih organizacija u NVO sektoru punih šest godina.

MEJREMA FOJNICA: Ulazak u svijet poezije s knjigom “Otkad smo prestali”

DOBAR PORTAL
-
0
MEJREMA FOJNICA: Ulazak u svijet poezije s knjigom “Otkad smo prestali”

Male provincije nerijetko rađaju velike ljude, jer to su oni dovoljno hrabri da se odupru kodeksu ponašanja male sredine. Kaže jedan srbijanski pisac da nema malih gradova, već samo malih ljudi, a očito ona nije jedna od njih. Mejrema Fojnica, 20-godišnja Zavidovićanka još 2019. godine objavila je svoju prvu knjigu ”Otkad smo prestali” i time uplovila u književne vode.

U razgovoru za dobarportal.net ova mlada književnica ističe da ponekad pomisli da joj je lakše napisti neku knjigu, nego reći nekoliko rečenica o sebi.

“Za sebe uvijek volim da kažem da mi je glava negdje u oblacima dok su stopala na tlu. Često shvatam da na život gledam kroz ‘ružičaste naočare’. Smatram da svijet ne vidimo onakav kakav jeste, nego kakvi smo mi, iznutra. Sada i kao odrasla djevojka, žena, ostala sam dijete u duši. Ponosna sam na sebe zbog toga”, kaže Mejrema Fojnica.

Navodi da je potreba da iznese emocije oduvijek bila sastavni dio nje.




”Neko osjećanja skrije, zataška u sebe i ne pušta van. Nikada ne ugledaju svjetlost dana. Ja, međutim, nikada nisam bila od tih ljudi. Koliko je to dobra ili loša stvar, upitno je, ali oduvijek sam pokazivala i iznosila ono što zaista osjećam. Neko emocije i razmišljanja ispolji u razgovoru s najmilijima, neko kroz suze, ili smijeh, a ja kroz pisanje. Svi imamo svoje načine, a pero i papir su izgleda moji“, ističe naša sagovornica.

Dodaje kako joj je bilo lakše zapisati razne stvari koje joj prođu kroz srce i glavu, nego podijeliti ih s drugim ljudima.

“Pretpostavljam da je jedan od glavnih razloga mog posvećivanja pisanju to što sam na neki način odrastala sama, bez prijatelja. Kada nemate nekoga s kime biste podijelili kako ste proveli dan ili koja vam je omiljena boja, počnete dijeliti s listom papira. Dakle, počela sam još kao djevojčica, a ozbiljnije sam se posvetila pisanju u svojoj 18 godini”, govori ova mlada Zavidovićanka.

Mejrema Fojnica (FOTO: Mejrema Fojnica, privatni arhiv)

Prema njenim riječima, kroz pisanje je shvatila da mnogo lakše iznosi emocije i na skladniji način pokazuje šta misli ukoliko je to prikazano vrlo jednostavno.




”Odlučila sam da će moj prvijenac biti knjiga poezije. U svojoj prvoj knjizi “Otkad smo prestali”, napisala sam malo, ali rekla mnogo. Knjiga ima pet poglavlja koji su zasebno posvećeni različitim ljudima i situacijama u mom životu, ali i ljudima koje nisam srela, a koji se mogu poistovjetiti s riječima moje duše. Ova knjiga je posvećena svakome ko se u njoj pronađe”, podvlači Mejrema Fojnica.

Naglašava da su joj roditelji najveća podrška.

“Moj otac je oduvijek želio da napiše knjigu, ali ga je život odnio u druge sfere i još uvijek nije. Željela sam da oživim njegov san koji je s godinama prenesen na mene i na kraju krajeva, jesam. Druga stvar koja mi je bila podrška i jedro jesu reakcije ljudi koji bi pročitali ono što sam napisala. Način na koji su ostajali raznježeni i puni emocija nakon čitanja me bodrio da izdam knjigu, da ne stajem s pisanjem. To su dva osnovna vida podrške kroz moje pisanje”, riječi su naše sagovornice.

Mejrema Fojnica (FOTO: Mejrema Fojnica, privatni arhiv)

Za reakciju publike, ima samo riječ hvale, dodajući da kritiku nije primala isuviše ozbiljno.

”S obzirom na to da je samo moja uža porodica i nekoliko bliskih prijatelja znalo da pišem i da planiram izdati knjigu, okolina se veoma iznenadila kada je na društvenim mrežama osvanula fotografija mene s mojoj knjigom. Uslijedile su mnogobrojne riječi podrške i zaprimila sam ogromne količine čestitki. Pozitivne reakcije su bile u mnogo većem broju nego što sam očekivala, a one negativne mogu nabrojati na prste. Negativne sam poprimila samo od nekoliko osoba starije dobi, kojima je zasmetalo što žensko iznosi svoje emocije na tako slobodan i otvoren način jer kako kažu oduvijek je to posao muškaraca. Na takve se nisam obazirala, moje vrijeme tek dolazi ”, potcrtava ova mlada književnica.

Napominje da i u budućnosti planira objaviti mnoga djela koja još nije prenijela na papir.




“Trebam još uvijek poredati dosta stvari na svoje mjesto, kako u privatnom životu, tako i što se tiče djela koja bi bila spremna da budu odštampana. Pustiti knjigu među svijet čitatelja je kao pružiti svoju dušu na pladnju, posebno ako je prožeta osjećajima samog pisca. S tim stvarima treba biti veoma pažljiv. Naravno da je toliko toga u meni što čeka da bude među koricama knjiga, ali sve u svoje vrijeme. Mogu reći da ja jedva čekam da sve što sam planirala napisati jednoga dana ako Bog da i oživi ”, zaključuje Mejrema Fojnica.

Autor: Ilma Garankić

Bilješka o autoru: Ilma Garankić rođena je 28.05.2001. godine u Zenici i trenutno je studentica prve godine Odsjeka politologije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

AMILA REKIĆ: Kreirala bojanku za djecu u pokretu

ANISA MAHMUTOVIĆ
-
0
AMILA REKIĆ: Kreirala bojanku za djecu u pokretu

Mlada Cazinjanka sa tuzlanskom adresom, Amila Rekić, volonterka je koja već godinama pomaže ljudima u pokretu, siromašnima, ali i bolesnoj djeci. Od početka migrantske krize u Bosni i Hercegovini maksimalno se angažirala kako bi ljudima u tranziciji pomogla da dođu do svoga cilja.

Amila je nedavno napravila svoju prvu bojanku. Nimalo običnu, nimalo beznačajnu, simboličnog naziva “Kalbi”, što u prevodu znači ‘srce’. Bojanka je, kako nam i sama kaže, napravljena iz ljubavi i podrške za najosjetljiviju kategoriju migranata i izbjeglica – djecu u pokretu. Ista je nastala uz pomoć djece kreatora radova i njihovih roditelja te financijske podrške Fondacije Schuler Helfen Leben koji su simpatičnu i predivnu ideju pretvorili u stvarnost.

Zahvale idu i Štampariji OFF-SET Tuzla na korektnosti i lagodnoj saradnji te organizaciji Save the Children koja se potrudila da iste budu dostupne za svu djecu i distribuirane po prihvatnim centrima i kampovima, između ostalog za djecu u Sedri, Borićima i Miralu. Bojanke će doći i do djece u pokretu u Tuzlanskom kantonu uz podršku Udruženja “Zemlja djece”.

 

FULL FACT IZVJEŠTAJ: Izazovi prilikom online provjere istinitosti informacija

AMER MUJEZINOVIĆ
-
0
FULL FACT IZVJEŠTAJ: Izazovi prilikom online provjere istinitosti informacija

Full Fact, britanska je neovisna, dobrotvorna organizacija za provjeru činjenica i Facebookov nezavisni partner u borbi protiv lažnih vijesti, koja je provela istraživanje o glavnim izazovima s kojima se suočavaju fact-checkeri širom svijeta prilikom otkrivanja i provjere tvrdnji koje su plasirane online.

 

Rezultati izvještaja “Izazovi online provjere činjenica: Kako tehnologija može (i ne može) pomoći” temelje se na intervjuima s devetnaest fact-checkera širom svijeta i sadrže ideje za pomoć u rješavanju nekih od najčešćih izazova, s naglaskom na partnerstva s tehnološkim i internet kompanijama. Više informacije i cjelovit izvještaj dostupno je ovdje. Tri pitanja o Facebookovom programu provjere činjenica

1. Što je Facebookov nezavisni program provjere činjenica (3PFC)? – U određenim zemljama Facebook radi s nezavisnim fact-checkerima (3PFC) koji pregledaju i ocjenjuju tačnost plasiranih priča. Ovi partneri Facebooka su certificirani od strane Međunarodne mreže za provjeru činjenica (International Fact-Checking Network – IFCN), koja primjenjuje Kodeks načela koji uključuje niz obveza kojih se fact-checkeri moraju pridržavati prilikom promoviranja izvrsnosti u provjeri činjenica:

nestranačnost i pravičnost, transparentnost izvora, transparentnost finansiranja i organizacije, transparentnost metodologije, otvorena i iskrena politika korekcija.

 

2. Što se desi ako 3PFC partner označi neku priču kao lažnu? – Jednom kada 3PFC partner ocijeni priču lažnom, izmijenjenom ili djelomično lažnom, Facebook je prikaže znatno niže u News Feedu nego što bi inače bila. Na Instagramu takve informacije, također, budu potisnute niže, a teže ih je pronaći sa stranice Explore i korištenjem hashtaga.

– Uz to, sadržaj na Facebooku i Instagramu koji je ocijenjen kao lažni ili izmijenjen vidno je označen kao takav da čitatelji sami odluče kakve će sadržaje čitati, dijeliti, te kojim će informacijama vjerovati. Te su oznake prikazane na vrhu lažnih i izmijenjenih fotografija i videozapisa, kao i na Instagram Stories, a povezane su linkom s procjenom provjere plasiranih činjenica. Za sadržaj koji je ocijenjen kao djelomično lažan ili mu nedostaje kontekst primijenjuje se oznaka upozorenja lakše težine. Ć

– Na stranicama i domenama koje opetovano dijele lažne vijesti smanjit će se njihova distribucija, te onemogućiti zarada i oglašavanja. Čitateljima i administratorima stranica bit će poslana obavijest ako pokušaju podijeliti priču ili su u prošlosti podijelili priču za koju je utvrđeno da je lažna.

 

3. Koju vrstu sadržaja može provjeravati 3PFC? – U fokusu programa provjere činjenica je identificiranje i rješavanje viralnih dezinformacija, naročito onih koje su ciljano plasirane, bez ikakve osnove. Partneri za provjeru činjenica daju prioritet dokazano lažnim tvrdnjama, posebno onima koje su pravovremene ili su u trendu i važne za čitatelja. – 3PFC može analizrati sve vrste sadržaja, uključujući fotografije i videa Strategija za zaustavljanje dezinformacija na Facebooku sastoji se iz tri dijela, a 3PFC program je jedan od njih:

1. Facebok ukljanja račune i sadržaje koji krše Standarde zajednice i narušavaju sigurnost platforme. a. Dezinformacije se najčešće šire s lažnih računa na društvenim mrežama – samo u trećem kvartalu 2020 Facebook je onesposobio 1.3 milijardu lažnih računa. b. Facebook uklanja sadržaje koji imaju utjecaj na birače ili bilo kakve pogrešne informacije koja bi mogle prouzrokovati nasilje u stvarnom svijetu ili kreirati neposrednu štetu.

2. Facebook smanjuje distribuiranje i vidljivost sadržaja koji direktno ne krši standarde zajednice, ali je unatoč tome nekvalitetan. a. Širom svijeta Facebook sarađuje s 80 partnera za provjeru činjenica na više od 60 jezika. Kad se ustanovi da je neka informacija lažna, dramatično se smanjuje distribucija tog sadržaja. b. Također, smanjujeje se mogućnost širenja ostalog neželjenog, senzacionalnog sadržaja kao što je mamac za klik i mamac za angažman – što se također može podudarati s plasiranjem dezinformacija.

3. Informiranje ljude dajući im više konteksta da bi oni sami mogli odlučiti šta će čitati i dijeliti, te kojem će sadržaju vjerovati

a. Kad fact-checker neki post ocijeni kao lažni, taj će sadržaj biti označen naljepnicom upozorenja, uz priloženu procjenu i istraživanje fact-checkera za sve one koji vide post, a pokušaju ga podijeliti ili već jesu.

b. Dugme za kontekst pruža informacije o izvorima članaka koje ljudi vide u News Feedu, a također, Facebook obavještava ljude kada je članak koji namjeravaju podijeliti stariji od 90 dana.

INDIRA HUSKIĆ: “Imamo povećan broj nasilja nad ženama, ali i djecom u Tuzlanskom kantonu”

ANISA MAHMUTOVIĆ
-
0
INDIRA HUSKIĆ: “Imamo povećan broj nasilja nad ženama, ali i djecom u Tuzlanskom kantonu”

Tamo gdje ima nasilja nema skladne porodice. A bez skladne porodice nema ni skladnog društva.

Zastupljenost nasilja nad ženama i djecom je sveprisutna i prevladava i u zemljama koje imaju stabilnost društvenog uređenja i nisu pogođene ratom niti prirodnim ili drugim nepogodama i nesrećama koje izazivaju kolaps i krizu u sistemima države.

Novinarka: Indira Huskić

U sigurnoj kući u Tuzli već raspolažu procentualnim podacima koji ukazuju da je, otkako su uvedene mjere ograničenja kretanja, došlo do povećanja nasilja nad ženama. Broj slučajeva nasilja vjerovatno je povećan i u drugim sigurnim kućama u Bosni i Hercegovini, ali do preciznih podataka u ovom trenutku teško je doći jer je ženama otežana komunikacija s onima koji bi im mogli pomoći, poručuju iz sigurnih kuća. Nasilje je u konstantnom porastu.

Javlja se u različitim oblicima i pronalazi najrazličitije kanale, naročito kad je riječ o nasilju koje nije vidljivo na prvi pogled.

Nasilje je svakodnevna realnost širom svijeta, s obzirom na današnju situaciju praćenu pandemijom korona virusa, imamo povećan broj nasilja nad ženama, ali i djecom u Tuzlanskom kantonu. Ne smijemo zaboraviti da je nasilje kod djece prisutno svuda, kod kuće, u školi, na ulici. Ono uništava samu srž društva i ima negativan utjecaj na dobrobit porodica i zajednica.

Posljedice nasilja nad djecom mogu biti razarajuće. Od najgoreg mogućeg scenarija, da od posljedica nasilja nad djetetom nastupi prerana smrt mlade osobe do odrastanja sa velikim emocionalnim, psihičkim ili fizičkim ožiljcima.

Preventivni rad vladinog i nevladinog sektora posljednjih godina omogućio je da problem nasilja u porodici postane vidljiv, da izađe ispod tepiha i iz četiri zida. O tome govori sve veći broj prijava žrtava, ali i izvještaja o počinjenju ovog krivičnog djela. U prvih šest mjeseci 2020. godine MUP TK Tužiteljstvu je uputio 73 izvještaja koji ukazuju na postojanje osnova sumnje u počinjenje krivičnog djela.

Na teritoriji BiH postoji osam sigurnih kuća sa ukupno 200 raspoloživih mjesta za žrtve porodičnog nasilja. “Vive Žene” u Tuzli svakodnevno bilježe porast prijavljenih slučajeva nasilja u porodici kako ističu iz ove organizacije.

Trenutna situacija u Bosni i Hercegovini doprinosi povećanom broju slučajeva nasilja u porodici. Prinudna izolacija dovela je u nezavidan položaj osobe koje su žrtve nasilja u porodici. Te osobe su ograničene da pristupe subjektima zaštite. Danijela Huremović, voditeljica Sigurne kuća u UG “Vive žene” Tuzla kazala je u razgovoru da su u proteklih mjesec dana imali pozive na njihove besplatne SOS telefone kao i javljanja žrtava na njihove društvene mreže i viber telefon. Istakla je da ima potrebe i za povećanjem broja smještaja u sigurnu kuću.

Vive Žene Tuzla u partnerstvu sa MUP-om Tuzlanskog kantona provode projekat pod nazivom „Prevencija i sprečavanje nasilja na području TK“ koji će trajati do 30. aprila 2021. godine. Cilj projekta je obezbijediti zaštitu žrtvama nasilja u porodici kroz dosljedno podnošenje Zahtjeva za izricanje zaštitnih mjera, a jedna od aktivnosti projekta bila je i medijska kampanja „Čuješ, voliš, znaš – REAGUJ“, tokom 16 dana aktivizma, koja je po prvi put u fokus stavila, osim žrtve nasilja, i policijske službenike koji su jedan od najznačajnijih i često prvi kontakt za žrtve.

Prvi policijski službenici koji dođu na lice mjesta imaju prevashodno zadatak da zaustave nasilje, odnosno da spriječe nasilnika da dalje vrši nasilje i da žrtvi pruže neophodnu pomoć. „Prilikom pružanja pomoći svakako da koristimo i usluge sigurne kuće, zdravstvnih ustanova, moram spomenuti i centre za socijalni rad, jer u većini porodica, uglavnom su žrtve nasija žene i malodobna djeca“, kazala je potparolka MUP-A TK Amra Kapidžić.
Osim represivnih mjera, vidljivosti i osudi nasilja u porodici doprinijele su koordinirane preventivne mjere vladinog i nevladinog sektora koji se uveliko ogledao u podizanju svijesti društva o važnosti prijavljivanja nasilja ali i istrajnosti žrtava u postizanju pravde.

Iako zbog sporog i kompliciranog sudskog postupka veliki broj žrtava odustaje i povlači tužbu, sve je veći broj i onih hrabrih i odvažnih koje istraju do kraja.

Tekst je nastao u okviru webinara “Izvještavanje o rodno zasnovanom nasilju”. Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Udruženja BH novinari i Medicus Mundi Mediterania i ne održava nužno mišljenje ACCD.

PRVO 3MT TAKMIČENJE U BIH: Najbolji studenti doktorskih studija osvojili vrijedne novčane nagrade

DOBAR PORTAL
-
0
PRVO 3MT TAKMIČENJE U BIH: Najbolji studenti doktorskih studija osvojili vrijedne novčane nagrade

Proglašenjem pobjednika i dodjelom vrijednih novčanih nagrada na online svečanoj ceremoniji, završeno je prvo “The three-minute thesis” (3MT) takmičenje u Bosni i Hercegovini, koje je okupilo 70 bh. studenata doktorskih studija sa eminentnih univerziteta iz 21 zemlje širom svijeta. 

Takmičenje je trajalo četiri mjeseca, a organizovala ga je Fondacija budućnosti u Bosni i Hercegovini, u saradnji sa Asocijacijom za napredak nauke i tehnologije, Bosanskohercegovačko-američkom akademijom nauka i umjetnosti i Bosana fondacijom. Takmičari su imali zadatak da pripreme video-prezentaciju od tri minute. O najboljim je odlučivao stručni žiri kojeg su činila 22 bh. stručnjaka, profesori sa svjetskih univerziteta, naučnici istraživači.




Prvo mjesto i novčanu nagradu u iznosu od 3.000 eura osvojio je Nudžeim Selimović sa Univerziteta u Cirihu. Drugo mjesto i 2.000 eura pripalo je Almiru Aljoviću sa Ludvig Maksimilian univerziteta u Minhenu, a treće mjesto i 1.000 eura osvojila je Emina Šunje koja svoj doktorski studij obavlja paralelno na univerzitetima u Antverpu i Sarajevu.

Proglašeni pobjednici (FOTO: Sceenshot)

Podijeljene su i utješne nagrade pa su takmičari od 6 do 10 mjesta svojili po 200 eura, a od 11 do 18 po 100 eura. Ukupan novčani iznos podijeljen studentima je 20.000 KM. Prezentacije takmičara posljednji mjesec bile su dostupne i na YouTube  kanalu Fondacije budućnosti u Bosni i Hercegovini gdje je publika klikom na “like” mogla glasati i odabrati svog pobjednika. Najviše “likeova” osvojila je Zerina Kurtović sa Karolinska instituta u Švedskoj.




Na svečanoj ceremoniji okupljenoj masi u ulozi gosta predavača obratio se profesor sa splitskog univerziteta Ivica Puljak, poznati naučnik, član tima koji je otkrio Higgsov bozon.

“Ovaj projekat je svjetska razina, a razum, nauka i humanizam su temelji svijeta. Danas živimo u eri ubrzanja, a jedini način da preživimo je da se krećemo brzo kao rijeka. Nauka nam širi vidike i čini nas građanima svijeta”, izjavio je Puljak i pozvao sve mlade ljude da budu naučnici, dijele znanje i konstantno istražuju.

Ivica Puljak (FOTO: Screenshot)

Takmičenje 3MT pružilo je studentima mogućnost istraživanja kako bi razvili svoje akademske, prezentacijske, istraživačke i komunikacijske vještine objašnjavajući svoja istraživanja publici koja nije iz njihove oblasti djelovanja.

“Izuzetno smo ponosni što smo okupili ovoliki broj mladih bh. Istraživača i upoznali javnost sa njihovim radom. Nadamo se da će ovo takmičenje svima poslužiti kao inspiracija i pokazatelj da se nauka i trud uvijek isplate, i da Bosna i Hercegovinaima ogroman istraživački potencijal, sa kojim nažalost nismo dovoljno upoznati”, izjavili su organizatori takmičenja.




Takmičenje je po prvi put organizovano u Bosni i Hercegovini i kreiralo je temelje za sljedeće korake ka promociji nauke i značaju naučnog istraživanja. Organizatori su najavili da će u toku 2021. biti upriličeno takmičenje za studente dodiplomskih i magistarskih studija, a 2022. godina je ponovo rezervisana za studente doktorskih studija. Cijelu ceremoniju možete pogledati na ovom linku.

AKTIVISTA MUHAMED TUCAKOVIĆ: Budimo društvo jednakih vrijednosti

DOBAR PORTAL
-
0
AKTIVISTA MUHAMED TUCAKOVIĆ: Budimo društvo jednakih vrijednosti

Muhamed Tucaković apsolvent je Međunarodnih odnosa i diplomatije na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu te je zaposlen kao projektni koordinator u Udruženju “Zaboravljena djeca rata”.

Ovaj 23-godišnjak u Udruženju “Zaboravljena djeca rata” počeo je raditi u julu 2020. godine, a prethodno je dugo vremena gradio svoju profesionalnu karijeru na aktivističkom radu.

“Udruženje ‘Zaboravljena djeca rata’ je nestranačka, nevladina i neprofitna organizacija koja djeluje na području Bosne i Hercegovine. Prvo je trenutno i jedino Udruženje u cijelom svijetu koje radi na društvenoj i pravnoj vidljivosti djece rođene zbog rata u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama Bosne i Hercegovine i drugim zakonskim propisima. Osnovni principi Udruženja su: dobrovoljnost, otvorenost, raznolikost, tolerancija i demokratija”, kaže Muhamed Tucaković.

Dodaje da je Udruženje osnovano 2015. godine od strane nekolicine mladih aktivista i djece zaboravljene od strane rata, a svrha organizacije i cilj njenog nastanka je da se poboljša pravno stanje djece.




“Radi se na pravnoj i društvenoj prepoznatljivosti kategorije djece rođene zbog rata ne samo njih  već i majki koja su preživjela ratna silovanja. Udruženju sam se pridružio zbog njegovog cilja, koji je stavljanje u fokus ranjive i marginalne grupe koje su zaboravljene od strane današnjeg društva. To je, prema mome mišljenju, jedan od najbitnijih načina borbe za pravednije društvo”, navodi naš sagovornik.

Brojne aktivnosti Udruženja (FOTO: Udruženje “Zaboravljena djeca rata”)

Napominje da su do sada u Udruženju uradili nekoliko projekata podrške članovima samog Udruženja. Tu je i nekoliko mirovnih kampova koji su radili sa mladim ljudima širom Bosne i Hercegovine, a izdvaja se i izložba “Breaking Free” koju su napravili sa osobama koje su bile žrtve silovanja.

“Naše Udruženje je prepoznalo umjetnost kao jedan od načina kako da izbaci priču koju žele da predstave javnosti i predstavu ‘U ime oca’ uz nekoliko omladinskih mirovnih kampova. Ajna Jusić, direktorica našeg Udruženja dobila je nekoliko priznanja radi njene hrabrosti da podijeli ličnu priču, a i samog njenog mirovnog i aktivističkog rada. Bila je i dobitnica mirovnog priznanja ‘Krunoslav Sukić’ a imala je priliku i da priča pred Organizacijom Ujedinjenih naroda te da održi predavanje za vrijeme dodjele Nobelove nagrade”, govori Muhamed Tucaković.

Ističe da u Udruženju koriste svaku priliku da ukažu na probleme djece rođene nakon ratnih silovanja.

“Traume izazvane posljednjim ratnim sukobom u našoj državi se prenose sa prošlih generacija na sadašnje, a naše Udruženje kroz rad i upornost pokušava da otvori priču i podstakne diskusiju o tim traumama”, naglašava naš sagovornik.

Prema njegovim riječima, svako može postati član Udruženja.




“Svi mogu da se pridruže našoj borbi. Udruženje trenutno radi na izmjenama Zakona o diskriminaciji u kojima bismo uključili djecu rođenu zbog rata, da ih društvo pravno prizna. Do sada nismo naišli na punu podršku od strane političara, ali se nadamo da ćemo doći do nje. Budimo društvo jednakih vrijednosti, a ne društvo različitih etiketa”, zaključuje Muhamed Tucaković.

Autor: Amila Mehinagić

Bilješka o autoru: Amila Mehinagić rođena je 02.02.1999. godine u Zenici i trenutno je studentica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

VRELO MILJACKE: Zavirite u neobičan i zagonetan pejzaž gdje ptice zadovoljno pjevaju

DOBAR PORTAL
-
0
VRELO MILJACKE: Zavirite u neobičan i zagonetan pejzaž gdje ptice zadovoljno pjevaju

Rijeka Miljacka svojim sjajom i čarolijom zanese mnoge posjetioce koji u Sarajevo dođu. Dok god protiče krije i kriti će tajne mnogih Sarajlija. Jednostavno, mala rijeka prepuna mostova ljubavi, prijateljstva i istinskih vrijednosti.




Za razliku od drugih, Sarajlije imaju mogućnost da uživaju u beskrajnoj ljepoti Miljacke o kojoj je pisano i pjevano u više navrata. Samo oni čije najveće tajne krije ova malena rijeka odu na njen izvor, a na izvoru sarajevska bajka počinje. Igra bezbroj potoka i voda isprepletenih sa kamenjem i okolnom šumom daju fascinantne pejzaže zbog kojeg sve više ljudi se odlučuje da posjeti ovu lokaciju koja podsjeća na lokacije iz najpoznatijih svjetskih bajki.

Vrelo Miljacke (FOTO: Screenshot)

To je mjesto koje je odličan primjer kako da razumijemo šta je to priroda, a ta priroda je knjiga sa bezbroj stranica i sa beskonačno mnogo sadržaja. Tu ptice zadovoljno pjevaju, a posjetioci koji dođu im zavide jer bi vrlo rado zamijenili mjesta i ostali tu, u šumi, na 1.010 metara nadmorske visine, a samo dva kilometra od centra Pala.




Gledati prvi put vrelo Miljacke je kao kad gledaš prvi put svijet oko sebe. Lijep je to svijet. Šaren, isprepleten mnogobrojnim tokovima, zelenilom i drvećem, a opet neobičan i zagonetan. Da, upravo takav je izvor sarajevske dame. To je mjesto gdje čovjek opet pušta svoje korijene i vezuje se sa onim što je bilo i bit će poslije nas. Ta nevjerovatna veza sa prirodom, tu u prelijepom ambijentu, dolazi do posebnog izražaja.

Uživajte u prelijepim kadrovima koje je za Vas pripremilo Udruženje “Mapa kulture”, koje je ujedno i autor ovog teksta.

SENADA MURATOVIĆ: Volim se srediti i umanjiti mišljenja da nogometašice van terena nisu ženstvene

DOBAR PORTAL
-
0
SENADA MURATOVIĆ: Volim se srediti i umanjiti mišljenja da nogometašice van terena nisu ženstvene

Senada Muratović mlada je nogometašica iz Brčkog. Za ovu 22-godišnju djevojku nogomet je nešto posebno, a svoj prvi trening doživjela je kao da je osvojila cijeli svijet.

U razgovoru za dobraportal.net ističe da ljubav prema nogometu gaji još od svoje pete godine kada je sa dječacima zajedno igrala lopte.

“Nije me zanimalo ništa drugo osim lopte, ni komentari da to nije za jednu djevojčicu. Od malena sam sanjala kako ću jednog dana svima pokazati da to nije samo za dječake, sanjala sam igranje za veći klub, a iganje za reprezentaciju izgledalo je nemoguće, no jakom voljom i željom snovi su se počeli brzo ostvarivati. To je sve jedna velika emocija i sreća. Neopisivo”, kaže Senada Muratović.

Dok je igrala turnire sa dječacima, jedan trener je pozvao da se priključi treninzima te kako tvrdi bila je veoma sretna.




“Ubrzo su me primijetili i ženski klubovi tako da sam kao djevojčica od 13 godina dobila poziv da igram i kadetsku i seniorsku Premijer ligu Bosne i Hercegovine. To je znatno uticalo da iste godine mog igranja u Premijer ligi Bosne i Hercegovine dobijem i poziv za omladinsku selekciju Bosne i Hercegovine”, dodaje naša sagovornica koja je svoje prve nogometne korake napravila u tuzlanskoj Slobodi, a potom je nastupala za Gradinu, Modriču, mađarski Ujpest te MLE.

Senada Muratović (FOTO: Senada Muratović, privatni arhiv)

Također, ova talentovana Brčanka prošla je sve omladinske kategorije reprezentacije Bosne i Hercegovine što je i krunisala sa pozivom za A selekciju naše države.

“Od četiri utakmice nastupala sam dva puta u prvoj postavi, debitansku od 64 minute i jednu sam bila na klupi. Prvi svoj poziv sa 13 godina, ne bih mijenjala ni sa jednim osjećajem u životu, jer je to neopisivo, svaki ostali je dolazio isto sa mnogo emocija i sreće. Poziv za A reprezentaciju koji je toliko dugo iščekivan je jedan poseban osjećaj, ne može to razumjeti onaj ko nije tu ljubav i ponos osjetio. Reprezentacija je nešto najljepše što sportista može doživjeti”, navodi ova mlada nogometašica.

Nezgodna povreda odvojila ju je od terena godinu dana.




“Posljednjim nastupom za A reprezentaciju imala sam nezgodnu situaciju na terenu, gdje sam idući dan povratkom u Mađarsku u klub osjetila jake bolove i kočenje.  Trening u klubu nisam mogla odraditi jer nisam mogla saviti koljeno. Klupski ljekar mi je dao pauzu od šest mjeseci, ali nažalost to nisam ispoštovala i nastavila sam igrati, ali nakon mjesec dana došlo mi je do puknuća . Sada sam super. Najveći žal ostaje neostvareni  transfer u Torino. Tamo sam boravila neko vrijeme i zbog povrede morala sam da se vratim u Bosnu i Hercegovinu i napravim pauzu od godinu dana”, priča nam Senada Muratović.

Senada Muratović (FOTO: Senada Muratović, privatni arhiv)

Proteklu polusezonu nastupala je za Modriču.

“Kao povratnik iz inostranstva ponovo u Premijer ligu Bosne i Hercegovine jako teško mi je palo , jer sama nisam na fizičkom nivou da sam mogla tražiti inostrani angažman. Igrajući ovu polusezonu za Modriču bilo su veoma teški uslovi i mnogo je teže funkcionisati i raditi treninge koji nisu na toj kvaliteti na koju sam navikla u inostranim klubovima. Jako velika razlika se osjeti od pristupa do ispunjavanja svih obaveza prema jednom sportisti”, navodi naša sagovornica.

Osim što pruža odlične partije na terenu, ova mlada nogometašica ima i hobi, a bavi se fotomodelingom.




“Mnogo ljudi se interesuje i javlja putem društvenih mreža te mnogi komentari pristižu većinom lijepog i ohrabrujućeg sadržaja. Van terena, volim da opet odem na teren pogledati neku utakmicu i sve mi se vrti oko nogometa. Volim se družiti i izlaziti. Volim prije svega biti žensko, srediti se i umanjiti mišljenja da nogometašice van terena nisu ženstvene”, zaključuje Senada Muratović koja bi uskoro trebala napraviti inostrani transfer.

Senada Muratović (FOTO: Senada Muratović, privatni arhiv)
1...939495...166Stranica 94 of 166