Home DOBAR DOBRE PRIČE EMOCIJE SU ZARAZNE: Kako društvene mreže utiču na našu svijest?

EMOCIJE SU ZARAZNE: Kako društvene mreže utiču na našu svijest?

Veliki broj članaka o utjecaju društvenih mreža započne različitim analizama, statistikama, brojkama, različitim izjavama i ostalim propratnim materijalima pa opet sva ta istraživanja kao da nemaju efekta u stvarnom svijetu jer mi i dalje ostajemo konzumenti svega pomenutog na isti način kao i ranije. S nadom da mojim čitaocima neće smetati, ja bih sva ta istraživanja za sada ostavio po strani.

Za početak je dovoljno da znamo da je danas skoro svako korisnik neke društvene mreže, a mlađi među nama su najznačajnija grupa korisnika. Stoga bih početni fokus ovog teksta izmjestio sa nekakvih analiza na moja lična znanja i iskustva koja sam prikupio kroz svoj rad kao informatičar i sudionik nekoliko većih konferencija sa tematikama bliskim današnjem naslovu kolumne.

Društvenu mrežu šturo možemo definisati kao mjesto na internet prostoru koje ima određen broj korisnika koji međusobno razmjenjuju neku vrstu informacija ili sadržaja. U suštini radi se o alatu za komuniciranje i informisanje, nevezano da li se radi o zabavnom, poslovnom ili informativnom karakteru tog alata. Razlog velikog rasta u popularnosti ovih mreža (tj. alata) jeste taj što su besplatne i vrlo pristupačne – potrebna je samo registracija, a zauzvrat nude olakšavanje prikupljanja informacija i komuniciranje.

Kao takve postale su mjesto koje virtuelno okuplja ljude, a pošto je ljudska priroda da i drugi ljudi idu tamo gdje je neko dešavanje tako je to uticalo da se mreže sve više šire proteklih nekoliko godina. Osnivači kompanija koje stoje iza društvenih mreža su uglavnom bili mladi ljudi koji su svoju ideju predstavljali drugim mladima pa je ekspanzija ovih mreža uglavnom i bila najveća među njima. Od tada pa do danas veliki broj korisnika su i dalje ova kategorija ljudi koji ove mreže/alate koriste u puno većem obimu nego starije generacije. Možemo zaključiti da je i utjecaj svega što se dešava na društvenim mrežama najveći na mlađe generacije.

Shodno navedenom jasna je činjenica da društvene mreže danas igraju veliku ulogu u formiranju stavova pojedinaca i imaju veliki utjecaj na svijest pojedinaca po različitim pitanjima. Međutim, manje je poznata činjenica da postoje tri načina kako društvene mreže utiču na našu svijest, a upravo u toj maloj sitnici se krije mnogo toga bitnog.

Prvo, mladi ljudi su puni nesigurnosti i često će se porediti sa drugima kroz njihove fotografije ili stavove u želji za društvenim odobravanjem kroz imitaciju opšte prihvaćenog standarda ponašanja ili ljepote, što je svakako u ljudskoj prirodi, ali kroz široke mogućnosti ovih platformi širi je i sadržaj koji utječe na korisnike. Dakle, sadržaj drugih korisnika direktno utječe na osobu koja je istom izložena, kao naprimjer: mala djeca koja pregledaju inostrane crtiće mogu poprimiti drugačiji naglasak, tinejdžeri prihvataju modne stilove nekih popularnih korisnika (tzv. infuensera), pojedine generacije prihvataju izazove i učestvuju u igrama koje mogu biti opasne ili sa smrtnim ishodom (TikTok izazovi), povećan je broj sadržaja sa seksualnim konotacijama što naročito utječe na tinejdžere koji prolaze kroz hormonalne promjene, postoji retorika apsolutne odbrane vlastitih stavova umjesto otvorenosti za dvosmjernu komunikaciju i milion drugih primjera. Sve to utječe na mlade osobe! Zapravo, utječe od pamtivijeka i u stvarnom životu, ali ljepota stvarnog života je ta što ste izloženi manjem broju stvari tu oko vas, a ne ogromnom broju stvari kao na internetu.

Drugo, korisnici društvenih mreža izloženi su sadržaju jer do njih dolazi veliki broj različitih reklama koje oni nužno ne traže. Reklamiranje na društvenim mrežama je relativno jeftino, a vrlo efikasno jer kroz alate profilisanja možete tačno odrediti ciljanu skupinu za koju želite pustiti reklamu. Naprimjer, autor reklame može podesiti da se reklama prikaže osobama od 18 do 20 godina, koje su završile neku gimnaziju na prostoru Tuzlanskog kantona, koje interesuje sport i koji su ženskog spola. Takvo profilisanje omogućava svakom da uz vrlo malo znanja dosegne do jako velikog broja ljudi, bez da čak nužno ima i neke časne namjere. Ciljana skupina ne mora tražiti taj sadržaj, kroz reklamu on će sam doći do njih i na taj način direktno utjecati na njihove odluke kao odluke potrošača. A ne mora se raditi isključivo o proizvodima, može se raditi o političkim porukama ili zagovaračkim procesima i slično. Na taj način reklamer može utjecati na formiranje političkih stavova ili potrošačkih navika još od mladog doba jednog čovjeka pa kroz njegov čitav život, sve dok je korisnik te društvene mreže ili platforme.

Treće, postoje tvrdnje osoba povezanih sa ranim razvojem pojedinih društvenih mreža da su iste angažovale stručnjake iz psihologije po pitanju ovisnosti o kockanju, kako bi zajedno sa njima stvorile algoritme za sistem notifikacija (obavijesti) koji će stvoriti ovisnost kod korisnika za primanjem stalnih notifikacija i slijedom toga stalno privlačiti pažnju korisnika da češće koristi svoju društvenu mrežu. Bile ove tvrdnje istinite ili ne, evidentno je da postoji sindrom „koliko lajkova sam dobio/la“ i da ovakva ovisnost postoji. Moglo bi se reći da su ljudi svojevoljno uveli sistem ocjene drugih ljudi kroz „lajk“ kao sistem ocjene vrijednosti individua.

Ova tri načina su neki standardan obrazac za svaku društvenu mrežu kako može utjecati na razvoj svijesti pojedinca. Ali, skandal poput onog iz 2012. godine kada je Facebook testirao emocije 689,003 svojih korisnika, pokazao je da kompanije koje stoje iza društvenih mreža koriste ili mogu koristiti niz drugih metoda za utjecaj na potrošačku i političku svijest građana. Tako je na pomenutom primjeru iz 2012. godine mreža Facebook vršila eksperiment u trajanju od jedne sedmice na način da je za 689,003 svojih korisnika prikazivala samo negativan ili samo pozitivan sadržaj na vremenskoj liniji u cilju utvrđivanja reakcije korisnika na takav sadržaj.

Otkrili su da su emocije zarazne, odnosno korisnici koji su bili izloženi većem broju negativnog sadržaja su i sami potom počeli postavljati negativan sadržaj tj. postajali su manje pozitivnog duha i obratno. Ovakve manipulacije od strane jedne društvene mreže i njena kontrola nad vrstom sadržaja koji ćete dobiti direktno se održava na formiranje mišljenja kod individua, naročito mlađih osoba koje brže prihvataju sve predstavljeno.

Na kraju bih se osvrnuo na obim sadržaja koji je dostupan – on je beskrajan. Po čitav dan možete listati taj sadržaj na svakoj društvenoj mreži i ne biste pregledali sve dostupno. Mozak potom započinje, u cilju da stigne sve, da registruje samo fragmente informacija (naslove) čime se zapravo smanjuje pažnja čitaoca. Tako smo svjedoci da je prosječna pažnja većine stanovništva danas jako kratka pa takve osobe zapravo često formiraju pogrešne stavove o mnogo pitanja jer ne čitaju suštinu informacija koje su došle do njih. To kasnije direktno utječe na mogućnost učenja i praćenja nastave u školi čime opada i kvalitet znanja koje posjeduju te osobe.

S druge strane, valja istaći i prednosti ovih platformi. Korištene umjereno i pravilno, a imajući u vidu sve gore ranije navedeno, one mogu biti jako korisne i mnogo olakšati svakodnevni život i komunikaciju. Kako postoji različit spektar društvenih mreža, tako i njihova upotreba može biti raznolika i često edukativna i zanimljiva.

Lično sam stava da smo u želji za sveopštom komunikacijom i socijalizacijom kroz društvene mreže samo postali više otuđeniji od onih koji su nam najbliži i da suštinski ne postižemo efekat koji su društvene mreže trebale imati. Od alata koji nam je omogućavao da se čujemo sa rodbinom iz daleka ili pročitamo neku vijest, došli smo do alata koji nas udaljava od realnosti i jedne od drugih, koji ima mogućnost mijenjanja i manipulisanja masovne svijesti. Teško je tu prepisati ikakav brz i jednostavan lijek, a najmađi među nama su u velikoj opasnosti da  budu žrtve toksičnog utjecaja.

Stava sam da mlade osobe trebaju učiti o tehnologiji, a to trebaju raditi u kontrolisanim uslovima dok ne steknu samosvijest i mogućnost rezonovanja činjenica. Takav ambijent za mlade osobe jesu osnovna i srednja škola i fakultet. Obrazovne institucije trebaju biti organizovane kao mjesta gdje je moguć cjelodnevni boravak i na kojima će se izvršavati sve obaveze i učiti o novim tehnologijama što će zapravo u konačnici spriječiti mlade osobe da budu izložene utjecajima stvari koje nisu na nivou njihovog uzrasta.

Autor: Kenan Gutić

Ovaj tekst sačinjen je u susret interaktivne online radionice na temu “Uticaj društvenih mreža na mlade”, a koja je nastala u okviru edukacije “Digitalna zaštita i sigurnost” koji je inicijativa Techsoupa Europe realiziran od U.G. Zašto ne.

Komentari

komentar

Must Read

OSCE ALBANIJA: Mladi novinari Zapadnog Balkana predstavili medijsku platformu u Tirani

Osamnaest mladih novinara sa Zapadnog Balkana okupilo se u Tirani od 10. do 14. oktobra 2021. godine kako bi razgovarali o medijskim izazovima u...

ZABORAVLJENA NEKROPOLA GORIŠIĆ POLJE: Potencijalni spomenik za razvoj bh. turizma

Bosna i Hercegovina, sa historijiskog aspekta, je karakterstična država i razlikuje se od država u regionu, ali i svijetu. Bilo da se radi o...

POTPISAN SPORAZUM: Iz Sarajeva krenulo uvođenje rodne ravnopravnosti na univerzitete u regionu

U Sarajevu je potpisan sporazum o regionalnoj saradnji javnih i privatnih univerziteta na implementaciji aktivnosti koje će doprinijeti afirmaciji rodne ravnopravnosti na univerzitetima u...

ADNA BIBER, MISS BIH: Voljela bih da osvojim krunu na svjetskom takmičenju

Adna Biber pobijedila je u finalu izbora za Miss Bosne i Hercegovine za 2021. godinu i ova 19-godišnja Sarajka će predstavljati našu domovinu na...

POČELA PRVA SEDMICA ODRŽIVOG RAZVOJA U BIH: Predstavljen Okvir za realizaciju Ciljeva

Prva Sedmica održivog razvoja u Bosni i Hercegovini počela je danas promocijom Okvira za realizaciju Ciljeva održivog razvoja u Bosni i  Hercegovini "Pozivam sve u...

Komentari

komentar