U posljednjih godinu dana naučili smo mnogo toga, a između ostalog smo spoznali i da je priroda oko nas zaista remek-djelo, netaknuto blago koje trebamo vidjeti i doživjeti. U nastavku smo pripremili deset idealnih mjesta za proljetnu posjetu našoj lijepoj Bosni i Hercegovini.
Neke lokacije ste sigurno vidjeli i možda posjetili, ali vjerujemo da postoje lokacije za koje ćete prvi put čuti i budite sigurni, nećete ostati ravnodušni.
- Treskavica i Veliko jezero
Planina Treskavica nalazi se 30 km od Sarajeva i idealna je lokacija ukoliko se ljubitelj alpinizma, brdskog biciklizma i planinarenja. Drugi je najviši vrh u Bosni i Hercegovini, odmah iza Maglića, sa svojih 2.088 m nadmorske visine. Prema legendi, Treskavica ima čak 365 izvora, među kojim su i izvori pet većih rijeka, Željeznice, Bistrice, Ljute, Bijele i Rakitnice. Veliko jezero smješteno je na Treskavici, na 1.550 m nadmorske visine i zaista oduzima dah.
- Prenj
Planinski masiv Prenj je smješten u sjeverozapadnom dijelu istočne Hercegovine, a okružen je Boračkim, Jablaničkim i Grabovičkim jezerom. Najviši vrh Zelena glava sa 2.115 m nadmorske visine čini dio planinskog lanca Dinarida, a mnogi ga smatraju najljepšom, ali i najsurovijom planinom u Bosni i Hercegovini.
- Visočica
Još jedna od bosanskih planinskih ljepotica, Visočica, sa najvišim vrhom Džamija (1967 m.n.v.) smještena je južno od Bjelašnice i predstavlja prirodnu granicu između središnje Bosne i Gornje Hercegovine. Bez imalo sumnje, to je jedan od najljepših vidikovaca na cijelom Velebitu.
- Ždrimačka jezera i Ždrimački slap
U neposrednoj blizini Gornjeg Vakufa, tačnije iznad sela Ždrimci, smješteno je ovo prirodno čudo. Slap je visine 29 m i od centra grada je udaljen svega nekoliko kilometara, a lokalni stanovnici ga nazivaju „neukrotivi div“. Posebnost Ždrimačkih jezera je da ona leže u pravoj liniji.
- Vodopadi Ilomske
Vodopadi Ilomske uključuju Veliki vodopad i Mali vodopad. U nekim novijim izvorima ga imenuju kao “Skakavac”. Veliki vodopad je visok čak 40 m. Oba vodopada se nalaze na nadmorskoj visini između 750 i 780 m. Ova prirodna atrakcija privlači mnoge planinare, turiste, ali i ribolovce, a okomita stijena sa koje rijeka pada pogodna je i za alpinističke potrebe.
- Blidinjsko jezero
Zaštićeni je geomorfološki spomenik prirode u sastavu Parka prirode Blidinje, u blizini Posušja. Smješteno je između planina Čvrsnice i Vrana. Sa 1.183 m nadmorske visine, 5,25 km² površine i 4,5 m najveće dubine, Blidinjsko jezero je najveće planinsko jezero u Bosni i Hercegovini.
- Hajdučka vrata, Čvrsnica
U sklopu Parka prirode Blidinje, nalazi se i planina Čvrsnica sa svojim fenomenom neopisive ljepote, prirodnim prolazom – Hajdučka vrata, kojeg neki nazivaju i Mijatov prolaz. Nalaze se na 2.000 m nadmorske visine, smještena u istočnom dijelu Čvrsnice i predstavljaju jedan od najljepših simbola Parka prirode Blidinje.
- Paklarske stijene, Vlašić
Nedaleko od vezirskog grada Travnika, nezaobilazna lokacija su upravo Paklarske stijene, vidikovac sa kojeg se pruža nevjerovatan pogled. Planina Vlašić se nalazi u Srednjoj Bosni i jedna je od najposjećenijih turističkih destinacija. Brojne planinarske i biciklističke staze se nalaze na planini Vlašić a uključuju i dolazak na vidikovac na Paklarskim stijenama.
- Orlovačko jezero
Na planini Zelengori, smješteno je ovo prirodno jezero tajanstvene ljepote sa nadomorskom visinom od 1.438 m. Jezero se nalazi u sklopu Nacionalnog parka Sutjeska. Predstavlja predivnu destinaciju za sve ljubitelje prirode i avanture. Jezero je bogato ribom, pa je često odlična lokacija za strastvene ribolovce. Ova destinacija pruža odlične uvjete ukoliko želite provesti nekoliko dana na ovom jezeru jer postoje odlične lokacija za kampiranje.
- Lukomir
Zasigurno jedno od najljepših naseljenih sela u Bosni i Hercegovini je Lukomir, smješteno u općini Konjic, na južnim obroncima Bjelašnice na 1.495 m nadmorske visine što ovo selo čini najvišim naseljenim mjestom u Bosni i Hercegovini. U vrijeme širenja korona virusa, Lukomir je zasigurno najviše posjećeno mjesto u našoj zemlji, ponajprije zbog kamenih kuća starih preko 200 godina i očuvane tradicije naših predaka. Dobio je i epitet „posljednje pravo bosansko selo“.
Autor: Melika Mehmedović
Bilješka o autoru: Melika Mehmedović rođena je 26.11.2000. godine u Sarajevu. Studentica je sanitarnog inžinjeringa na Fakultetu zdravstvenih studija u Sarajevu. Članica je skupštine Asocijacije studenata Fakulteta zdravstvenih studija te zaljubljenica u sport, muziku, književnost i prirodu.