Majo Marilović je sarajevski poduzetnik i direktor firme Kraljevska d.o.o., koja donosi čar srednjovjekovnog glavnog grada Bosne i Hercegovine, Bobovca, vodom koja ima veliki historijski značaj i boce u kojima se pakuje sa slikama starog grada.
Kao veliki ljubitelj srednjovjekovnog bosanskog kraljevstva, Majo nastoji da oživi duh srednjovjekovne Bosne u modernom dobu na inovativan način. Svoju misiju nastoji ostvariti kroz vodu koja se nalazi dvadesetak kilometara od Vareša, krije se Radakova
stijena. Ispod stijene izvire voda i to ne bilo kakva, već ona od koje se jedva rastavila kraljica Katarina Kotromanić pri svom posljednjem odlasku s Bobovca.
U nastavku vam dobarportal.net donosi intervju sa Majom Marilovićem.
Šta Vas je motivisalo da ostvarite tako jednu inovativnu i ambicioznu ideju?
Iz biblioteke sam posudio knjigu “Bobovac i Kraljeva Sutjeska” čiji je autor Pavao Anđelić u kojoj sam pročitao da je posljednja bosanska kraljica Katarina napustajući Bobovac rekla da joj je žao ostaviti tri doba u Bosni: “Zbogom ostaj moja Bosno slavna i u tebi tri dobra- pšenice s Ljesnice, ribe iz Bukovice i Vode Radakovice jer toga troga nigdje na svijetu nema”. Odmah sam poželio da otkrijem ovaj posebni izvor i kada sam vidio da se nalazi u netaknutoj prirodi i da voda izvire iz stijene i jednostavno više nije bilo pitanje da li? Nego samo kako oživjeti ovu priču i podjeliti je sa svima.
Kakav je kulturno-historijski značaj vode koja izvire ispod Radakova stijene?
Historijski značaj je ogroman, imamo izvor koji su koristili banovi i kraljevi Bosne od prije više od 700 godina. Svi skupa trebamo više da se zanimamo za naše porijeklo i bogato naslijeđe. Nove generacije mogu upasti u zamku i pomisliti da naša država postoji od Dejtona ili da smo nastali samo raspadom Jugoslavije. Ipak svi znamo da postoji povelja Kulina bana koja je najstariji dokument jednog južnoslavenskog vladara i to pisanog bosančicom, originalnim bosanskim pismom i to 1189. godine.
Šta Vas toliko veže za srednjovjekovnu bosansku državu?
Srednjovjekovna Bosna je u stvari najznačajniji i najslavniji period koji je ova zemlja imala. Bosna je imala pored svog jezika i pisma i svoju crkvu bosansku koja je bila nezavisna, a u to vrijeme biti nezavisan od Vatikana je bila velika hrabrost i snaga. Uzvišeni ideali koji su njegovani ovdje toliko stotina godina su fascinantni i dan danas i cijenjeni i u puno većim i materijalno naprednijim državama.
Kakav je kvalitet navedene vode ispod Radakova stijene?
Što se tiče kvaliteta Kraljevske vode, prema detaljnim analizama koje je obavilo Federalno ministarstvo zdravlja, i klasifikaciji od strane Svijetske zdravstvene organizacije ova voda spada u najviše rangiranu vodu sa pet zvjezdica, alkalnu uz prirodan pH7,92 i po klasifikaciji je blago mineralizirana planinska voda iz zaštićenog područja. Punjena na izvoru na principu stalnog toka (bez prethodnog skladištenja u tankove, ispunpavanja i sl.) Vodimo računa o ambalaži kako estetski tako i da pakovanja budu ekološka. Kratko i jasno, ne točimo Kraljevsku vodu u jednokratnu plastiku. Dizajn i sam kvalitet pakovanja su nešto u šta ulažemo mnogo truda.
Kakav je Vaš stav prema gledanju modernog bh. društva na temu srednjovjekovne Bosne?
Moderno bosanskohercegovačko društvo nije svjesno ogromne vrijednosti i potencijala koje nam naša srednjovjekovna ostavština nudi. Na novim generacijama je da to isprave.
Imate li ikakav konačni komentar za naše čitaoce?
Uz zahvalnost za poziv i ovaj intervju, vama i čitaocima bih preporučio relativno novu knjigu u kojoj ćete saznati jako puno o Bosni, kako srednjovjekovnoj tako i o Bosni kroz sve periode kroz koje je prošla do danas, zatim i veoma značajnu projekciju kako bi Bosna trebala izgledati u budućnosti. Naslov knjige je “Tragom drevnih Bošnjana”, a autori su Taner Aličehić i Đenan Galešić.
Autor: Rijad Ahmetović
Bilješka o autoru: Rijad Ahmetović rođen je 18.01.2002. u Sarajevu. Bavi se aktivizmom te je i omladinski autor. Također, koordinator je mnogih organizacija u NVO sektoru punih šest godina.
