Home DOBAR DOBRE PRIČE MAJO MARILOVIĆ: Njegovanje kulturnog blaga voda Bosne i Hercegovine

MAJO MARILOVIĆ: Njegovanje kulturnog blaga voda Bosne i Hercegovine

Majo Marilović je sarajevski poduzetnik i direktor firme Kraljevska d.o.o., koja donosi čar srednjovjekovnog glavnog grada Bosne i Hercegovine, Bobovca,  vodom koja ima veliki historijski značaj i boce u kojima se pakuje sa slikama starog grada.

Kao veliki ljubitelj srednjovjekovnog bosanskog kraljevstva, Majo nastoji da oživi duh srednjovjekovne Bosne u modernom dobu na inovativan način. Svoju misiju nastoji ostvariti kroz vodu koja se nalazi dvadesetak kilometara od Vareša, krije se Radakova
stijena. Ispod stijene izvire voda i to ne bilo kakva, već ona od koje se jedva rastavila kraljica Katarina Kotromanić pri svom posljednjem odlasku s Bobovca.

U nastavku vam dobarportal.net donosi intervju sa Majom Marilovićem.

Šta Vas je motivisalo da ostvarite tako jednu inovativnu i ambicioznu ideju?

Iz biblioteke sam posudio knjigu “Bobovac i Kraljeva Sutjeska” čiji je autor Pavao Anđelić u kojoj sam pročitao da je posljednja bosanska kraljica Katarina napustajući Bobovac rekla da joj je žao ostaviti tri doba u Bosni: “Zbogom ostaj moja Bosno slavna i u tebi tri dobra- pšenice s Ljesnice, ribe iz Bukovice i Vode Radakovice jer toga troga nigdje na svijetu nema”. Odmah sam poželio da otkrijem ovaj posebni izvor i kada sam vidio da se nalazi u netaknutoj prirodi i da voda izvire iz stijene i jednostavno više nije bilo pitanje da li? Nego samo kako oživjeti ovu priču i podjeliti je sa svima.

Kakav je kulturno-historijski značaj vode koja izvire ispod Radakova stijene?

Historijski značaj je ogroman, imamo izvor koji su koristili banovi i kraljevi Bosne od prije više od 700 godina. Svi skupa trebamo više da se zanimamo za naše porijeklo i bogato naslijeđe. Nove generacije mogu upasti u zamku i pomisliti da naša država postoji od Dejtona ili da smo nastali samo raspadom Jugoslavije. Ipak svi znamo da postoji povelja Kulina bana koja je najstariji dokument jednog južnoslavenskog vladara i to pisanog bosančicom, originalnim bosanskim pismom i to 1189. godine.

Radakova stijena (FOTO: Majo Marilović, privatni arhiv)

Šta Vas toliko veže za srednjovjekovnu bosansku državu?

Srednjovjekovna Bosna je u stvari najznačajniji i najslavniji period koji je ova zemlja imala. Bosna je imala pored svog jezika i pisma i svoju crkvu bosansku koja je bila nezavisna, a u to vrijeme biti nezavisan od Vatikana je bila velika hrabrost i snaga. Uzvišeni ideali koji su njegovani ovdje toliko stotina godina su fascinantni i dan danas i cijenjeni i u puno većim i materijalno naprednijim državama.

Kakav je kvalitet navedene vode ispod Radakova stijene?

Što se tiče kvaliteta Kraljevske vode, prema detaljnim analizama koje je obavilo Federalno ministarstvo zdravlja, i klasifikaciji od strane Svijetske zdravstvene organizacije ova voda spada u najviše rangiranu vodu sa pet zvjezdica, alkalnu uz prirodan pH7,92 i po klasifikaciji je blago mineralizirana planinska voda iz zaštićenog područja. Punjena na izvoru na principu stalnog toka (bez prethodnog skladištenja u tankove, ispunpavanja i sl.) Vodimo računa o ambalaži kako estetski tako i da pakovanja budu ekološka. Kratko i jasno, ne točimo Kraljevsku vodu u jednokratnu plastiku. Dizajn i sam kvalitet pakovanja su nešto u šta ulažemo mnogo truda.

Kraljevska (FOTO: Majo Marilović, privatni arhiv)

Kakav je Vaš stav prema gledanju modernog bh. društva na temu srednjovjekovne Bosne?

Moderno bosanskohercegovačko društvo nije svjesno ogromne vrijednosti i potencijala koje nam naša srednjovjekovna ostavština nudi. Na novim generacijama je da to isprave.

Imate li ikakav konačni komentar za naše čitaoce?

Uz zahvalnost za poziv i ovaj intervju, vama i čitaocima bih preporučio relativno novu knjigu u kojoj ćete saznati jako puno o Bosni, kako srednjovjekovnoj tako i o Bosni kroz sve periode kroz koje je prošla do danas, zatim i veoma značajnu projekciju kako bi Bosna trebala izgledati u budućnosti. Naslov knjige je “Tragom drevnih Bošnjana”, a autori su Taner Aličehić i Đenan Galešić.

Autor: Rijad Ahmetović

Bilješka o autoru: Rijad Ahmetović rođen je 18.01.2002. u Sarajevu. Bavi se aktivizmom te je i omladinski autor. Također, koordinator je mnogih organizacija u NVO sektoru punih šest godina.

Komentari

komentar

Must Read

JU-JUTSU KLUB “SENSEI”: Naučite tehnike za samoodbranu koje će vam spasiti život

Željko Stjepanović, trener je u sarajevskom JU-JUTSU klubu "SENSEI" koji funkcioniše više od 15 godina i u kome se podučava samoodbrana za uzraste od...

Svjetlosna čarolija na Jahorini

Skijaški centar Jahorina, jedan od najmodernijih ski centara u regiji, izabran je za prvu ski destinaciju u sklopu koje su prezentirane svjetlosne dekoracije s...

FOTOGRAFIJE KOJE OSTAVLJAJU BEZ DAHA: Ljepote Srebrenice kroz objektiv Ibre Begića

Ibro Begić, rođen 27. aprila 1995. godine, mladi je, talentovani fotograf iz Srebrenice, koji svoju ljubav prema ovom poslu zajedno sa bratom upakuje u...

ALEKSANDRA BOŠKOVIĆ: Dušu treba puniti znanjem, ono je lijek za sve

Aleksandra Bošković diplomirana je inžinjerka hemije, a osim obrazovanja, ova 24-godišnja djevojka iz Istočnog Sarajeva od svoje osme godine bavi se karateom.  U razgovoru za...

FOTOGRAFKINJA AMINA HODŽIĆ: Planova nemam, ali mašte i ideja imam

    Amina Hodžić iz Visokog apsolventica je na Odsjeku za komparativnu književnost i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta Univerziteta...

Komentari

komentar