Lejla Burazerović rođena je i živi u Belgiji, ali svoje slobodno vrijeme provodi u Sarajevu za kojeg je jako vezana.
Ova 20-godišnja djevojka diplomirala je žurnalistiku, komunikacije i medije, a od ranog djetinjstva bavi se muzikom i pjevanjem.
„Moja ljubav prema muzici i pjevanju je krenula od ranog djetinjstva. Jako sam bila inspirirana jednim francuskim pjevačem koji se u to vrijeme takmičio u jednom francuskom programu. Također mnogo volim Adele i uvijek sam željela da ostvarim sličnu karijeru. Pored nje, veliku naklonost imam prema izvođačima sa naših prostora kao što su Dino Merlin, Marija Šerifović, Tijana Bogićević…“, kaže Lejla Burazerović.
Potom nam je otkrila i na šta je najviše ponosna u dosadašnjem radu.
„Najveći uspjeh što se tiče muzike je bilo moje učešće u belgijskom ‘The Voice-u’, gdje sam, sa nepunih 16 godina, kročila u svijet muzike i susret sa medijima. U tom takmičenju ostvarila sam zapažen uspjeh došavši do osmine finala“, priča naša sagovornica.
Dodaje da su joj pop muzika i jazz najdraži žanrovi, te da mnogo voli pjevati ljubavne balade jer tako može iskazati svoje emocije, a ne krije i da često voli da se okuša i u drugim žanrovima.
„Mislim da što me najviše razlikuje od drugih mnogo talentovanih mladih izvođača jeste što umijem pjevati na četiri različita jezika. Volim također da pjevam različite žanrove muzike. Uvijek dobijem mnogo pozitivnih komentara koji me ujedno motivišu za dalji rad“, govori Lejla Burazerović.
Mišljenja je da društvene mreže imaju veliki i pozitivni uticaj na muziku.
„Veliki broj pjesama su ostvarile historijske rekorde u toku nekoliko dana zahvaljujući tim trendovima. Društvene mrže pomažu mnogim mladim izvođačima kao što sam ja da postanu poznati i da pokažu svoj talent besplatnom reklamom širom svijeta“, smatra naša sagovornica.
Zatim je poredila muzičku scenu u Bosni i Hercegovini i Belgiji.
„Belgijska muzička scena je mnogo različita od bosanskohercegovačke po tom što se ne osjeti toliko podržavanje mladih pjevača od strane belgijske publike. Uvjerena sam da se u Bosni i Hercegovini zna uživati i da muzika ima zaista mnogo više važnosti ovdje. Naš narod zna podržati mlade izvođače“, naglašava Lejla Burazerović.
Ističe da trenutno nije u ljubavnoj vezi jer ima puno obaveza.
„Želim da gradim sebe i da se skoncentrišem na svoje planove jer se zaista puno vežem za ljude. Od svoje porodice sam uvijek imala veliku podršku. Također, mnogo volim da se družim i da upoznajem nove ljude, mislim da je poštovanje u bilo kakvoj vezi najveći plus“, izjavljuje naša sagovornica.
Napominje da voli da je uvijek sređena, prvenstveno radi sebe, jer je to čini sretnom.
„Moj cilj zaista nije da privlačim pažnju svojim izgledom već svojim glasom, ali često dobijem lijepe komentare kada objavim neku fotografiju“, jasna je Lejla Burazerović.
Navodi da je uvijek bila mnogo stroga prema sebi te da voli da se bori i radi ono što želi.
„Mislim da imam mnogo planova koje želim ostvariti i da sam trenutno na dobrom putu koji vodi ka njima. Najveći mi je san da budem pjevačica i nadam se da će se moj trud isplatiti kad tad, i ako mogu da priznam da sam mnogo ponosna na sebe“, riječi su naše sagovornice
Mladima poručuje da je sve moguće i da nijedan san nije neostvarljiv.
„Uz mnogo truda i rada sve se isplati. Upornost je ključ uspjeha“, zaključuje Lejla Burazerović.
Selma Demirović rođena je i odrasla u Gradačcu, a studirala u Ljubljani na privatnom fakultetu za kozmetiku i wellness, međutim životni put ju je vratio rodnom kraju gdje je radila u privatnom poduzeću dok nije rodila svog sina i posvetila se majčinstvu.
U razgovoru za dobarportal.net ističe da ju je moda interesirala još od malih nogu.
„Pratila sam svjetsku modnu scenu, tražila kao i svaki tinejdžer svoje uzore, naravno dok nisam sagradila neki svoj stil, koji se nije puno mijenjao od tada do dan danas“, govori Selma Demirović.
Komentirajući modnu scenu u Bosni i Hercegovini, tvrdi da nismo tako daleko od svjetske modne scene, imajući u vidu budžet koji se odvaja za modu u našoj domovini.
„Mi ne možemo parirati državama Evropske unije poput Italije i Francuske koje izdvajaju ogroman budžet za visoku modu, ali smatram da smo se itekako približili svjetskoj modnoj sceni“, kaže naša sagovornica.
Navodi da njena omiljena odjevna kombinacija često zavisi od raspoloženja.
„Danas sve ćete me češće vidjeti u sportskom look-u nego u nekoj svečanoj haljini, ali naravno sve zavisi od prigode za koju sam obučena“, priča Selma Demirović.
Izjavljuje da je tajna njenog izgleda jednostavna.
„Zdrave životne navike i sport su neizostavan dio rituala i rutine za zdrav izgled i kvalitetan život“, jasna je naša sagovornica.
Podijelila je i jedan beauty savjet svim drugim djevojkama, a riječ je o takozvanoj Face-yoga metodi.
„Sve se više priča i piše o tom pojmu u beauty svijetu, i ja bih ga od srca preporučila svim djevojkama prije nego što pređu na agresivnije tretmane kao što je botox i hejaluronske korekcije i nadopunjavanja“, naglašava Selma Demirović.
Mišljenja je da društvene mreže imaju ogroman utjecaj na trendove.
„Ono na šta sam najviše ponosna u svom radu je prijateljski odnos koji sam izgradila sa svojom publikom te, razna divna poznanstva i prijateljstva koja sam stekla kroz ovaj posao“, poručuje naša sagovornica.
Kako je sretno udata žena i majka do sada nije imala posebno nekih neugodnih iskustava na mrežama.
„Mislim da sadržaj koji postavljam na svoj profil nije provokativan i ne provocira takve komentare, u slučaju da se počnu dešavati svjesna sam da je i to dio posla kojim se bavim“, napominje Selma Demirović.
Otkrila nam je i neke svoje planove za budućnost.
„Tu je mnogo toga, voljela bih se u budućnosti vidjeti kao uspješnu influencericu s obzirom na to da je ovo zaista posao koji sa srcem radim, sagraditi divnu i veliku porodicu je također jedan moj san, tako da puno je tu stvari za realizirati“, zaključuje naša sagovornica.
Anja Petrović, studentica je prve godine Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, smjer Njemački i engleski jezik i književnost.
Iako gaji ljubav prema istoriji, filozofiji, književnosti, ističe da je za izbor fakulteta, ipak, prevagnula ljubav prema jezicima.
“Osim učenja samog jezika, studije koje sam izabrala obuhvataju proučavanje književnosti, istorije, kulture, umjetnosti i filozofije, kako njemačke, britanske i američke, tako i svjetske, a kako sam veliki ljubitelj društvenih nauka smatrala sam da su ove studije savršen izbor za mene”, objašnjava Anja i dodaje da je sigurna da je ovim dobila mogućnost da se bavi sferama koje je privlače i u kojima ima mogućnost da napreduje.
Za sebe često kaže da je “artist”, a na pitanje šta pod time podrazumijeva ističe da taj termin svakako obuhvata širok spektar pojmova, a da je kako navodi, za nju umjetnik svaki čovjek na svijetu, bio toga svjestan ili ne.
“Na neki svoj način svaki je čovjek stvaralac, odnosno umjetnik. Nije bitno da li stvaramo likovna i muzička djela, skulpture, zidamo zgrade i hramove ili se bavimo ručnim radom i zaista nije neophodno da budemo poznati po svom radu, zadivimo druge ljude i ostvarimo velike uspjehe da bismo bili priznati kao ‘artisti’. Umjetnost se ne sastoji samo od stvaranja djela koja možemo unovčiti, koja nose snažnu poruku i mijenjaju svijet. Nekada je umjetnost i skrojiti život”, priča naša sagovornica u svom umjetničkom, ‘artističkom’ maniru, te široko obrazlaže ovaj termin i smisao njegovog značenja.
“Da, umjetnost je živjeti, smijati se, osmisliti novu ideju, dobru foru i pokrenuti mlade. Umjetnost je kada svaki dan stvaramo iznova, kada gradimo sebe i svakim danom težimo da budemo bar malo bolji nego što smo bili juče. Umjetnost je i kada smo srećni, kada u svakom zlu vidimo nešto dobro, kada kreiramo krug ljudi koji nas okružuju i kada pravimo izbore u bibliotekama. Muzika koju slušamo, ljudi sa kojima provodimo sate, knjige koje čitamo i stvari kojima posvećujemo svoje vrijeme su naši izbori koje sami stvaramo i koji nas određuju”, govori Anja.
Rad Anje Petrović (FOTO: Anja Petrović, privatni arhiv)
Uvjerena je da postoji taj neki začarani krug u kom svaki stvaralac misli da on sam stvara umjetnost i pravi izbore sve do trenutka u kom shvati da su zapravo njegova umjetnost i njegovi izbori ono što je njega izgradilo i predstavilo kao ličnost.
“Iako imam jako malo godina, dozvolila sam sebi da bar u nekim segmentima života sebe smatram umjetnikom. Bavim se mnogim vrstama umjetnosti kao što su proučavanje jezika, književnosti, istorije likovne i muzičke umjetnosti, filozofije, teologije i svjetske istorije, u kojoj mi je moram priznati, istorija moje zemlje najbliža”, kazuje naša sagovornica.
Napominje da, pored posebne ljubavi koju njeguje prema književnosti, ipak je ljudima najpoznatija i najprepoznatljivija kao stvaralac likovne umjetnosti.
“Crtanjem se bavim tek od 14. godine i za ovaj kratak period sam uradila dosta toga. Iza mene je nekoliko izložbi, među kojima je i prva samostalna, kao i mnoštvo pohvala od porodice, prijatelja, poznanika i sugrađana. Uprkos svim lijepim stvarima koje sam kao umjetnik doživjela, najviše me ispunjava činjenica da mnoga djeca iz mog okruženja u meni vide jedan oblik uzora. Jako me raduje dječja zainteresovanost za stvaranje i nadam se da ću svakim danom biti bolji primjer”, poručuje ova svestrana djevojka koja dolazi iz malog mjesta, Čajniče, koje se nalazi na tromeđi Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije.
Poznato je da u manjim sredinama često vlada stereotip da je teško napredovati i uspjeti, međutim, Anja je čist primjer na koji način ova pretpostavka može da se demantuje.
“Čajniče je jako malo mjesto u kom su do sada odrasli i boravili mnogobrojni umjetnici. Neki od njih su se i te kako izborili za sebe i svoje ime, dok su drugi posustali i otišli u druge gradove u kojima su se osjećali, u najmanju ruku prihvaćenije. Predrasude su dio svakodnevnog života i nemoguće je pobjeći od njih u bilo kojoj sredini. Svakako ću se složiti da su manja mjesta podložnija mnogo većem broju osuda i predrasuda, ali isto tako nije nemoguće opstati i pokazati svoje pravo lice. Najveći problem sa kojim se susreću svi mladi ljudi u malim sredinama jeste strah od javne osude i odbacivanje od strane bliskih ljudi”, navodi naša sagovornica.
Dodaje da je izdvojiti se prvenstveno svojim stavovima, a onda i svojim ponašanjem posebno rizično zbog toga što je svaki pojedinac i sam preplašen, pa nerijetko odbijaju iznošenje ličnog stava i priklanjaju se mišljenju većine.
“I ja sam, takođe neko ko je prošao kroz manje lijepe periode i bio na meti osude, ali to je sastavni dio života i svaka osoba prođe i prolazi kroz takve trenutke. Rečenicu ‘Što te ne ubije, to te ojača’ smatram velikim klišeom i mislim da jednostavno ne bi trebalo da pridajemo značaj baš svemu što nas okružuje. To su naravno stavovi koji se stiču godinama i koji su nekada ostvarivi isključivo teoretski, ali svako od nas bi trebalo da živi svoj život. Nekad živimo kako želimo, nekad kako moramo a nekad kako mislimo da bi trebalo, ali jedno je sigurno: Život je da se živi. Jako je bitno da svi ljudi, a naročito mladi stvaraoci, shvate da nijedan komentar ne može da utiče na njihov život. Loši komentari traju kratko, dobri još kraće i jedino što nam ostaje na kraju dana kada ostanemo sami sa sobom jeste kako se mi osjećamo i da li smatramo da smo zadovoljili neke osnovne principe. Bitno je biti okružen pravim ljudima, uvidjeti prave vrijednosti i skupiti hrabrost, a kritike, pohvale i osude će nas svakako pratiti tokom cijelog života”, ističe Anja Petrović.
Sa izložbe radova Anje Petrović (FOTO: Anja Petrović, privatni arhiv)
Kaže da ne vjeruje u sudbinu i da se trudi da sama snosi odgovornost za sve svoje postupke i da ne krivi okolinu ili zlu kob za svoje neuspjehe.
“Isto tako sam svjesna da univerzum često zna biti na mojoj strani. Već sam napomenula da potičem iz jako male sredine i da se uprkos mnogim preprekama bavim mnogim stvarima i sama sebi krojim život i na taj način sam zapravo i rekla da nekada moramo sami stvoriti i priliku i mogućnost. Istina je da je svaki novi dan nova prilika i da je isključivo na nama ta odluka kako ćemo ga provesti i na koji način ćemo ga iskoristiti, ali isto tako ne bih potcjenjivala sve srećne i slučajne okolnosti u koje život odvodi svakoga od nas. Nova poznanstva i prijateljstva su čist dokaz toga i mogu slobodno da kažem da su mi se najljepše stvari desile slučajno i bez bilo kakvog plana i očekivanja”, riječi su ove ambiciozne djevojke.
Nedavno je organizovala izložbu u svom rodnom mjestu i ističe da je zadovoljna reakcijama javnosti i brojem posjetilaca. Rado se prisjeća obraćanja posjetiocima, koje je kako navodi bilo izuzetno emotivno, te da je to bio trenutak kada je prvi put osjetila istinsku podršku i kada je shvatila da to što radi ima odjek, i da je uspjela da dopre do svojih sugrađana.
“U avgustu prošle godine otvorena je moja prva samostalna izložba i rado se prisjećam iste. Sada kada sagledam cijelu situaciju, svjesna sam da sam jako nespremna ušla u sve to i na neki način mi je žao što u tom trenutku nisam još više vjerovala u sebe. Od kada se pojavila ideja o organizovanju samostalne izložbe nisam naišla na veliku podršku i uglavnom je glavni razlog bio to sto je Čajniče malo mjesto i to što umjetnost, a naročito likovna, ne interesuje nikoga. Dosta sam razmišljala o tome da li da uopšte radim to i do konačne odluke sam došla tek onda kada sam prevazišla strah od neuspjeha. Na moju veliku radost nisam odustala od prvobitne ideje i zaista se nisam pokajala”, ističe Anja Petrović.
Rad Anje Petrović (FOTO: Anja Petrović, privatni arhiv)
Samom otvaranju je prisustvovalo između 70 i 100 ljudi, dok je određeni broj posjetilaca pogledao izložbu u periodu od narednih sedam dana, koliko je bila dostupna za posjetioce. Bitno joj je da je, kako kaže, organizovanjem veoma uspješne prve samostalne izložbe dala podstrek svim drugim mladim ljudima, kako u svom, tako i u drugim mjestima, i na jedan indirektan način objasnila da zaista ne bi trebalo da odustaju i da je strah od neuspjeha naš najveći, ali ujedno i lako savladivi neprijatelj.
Samo najbliža Anjina porodica je upoznata sa tim da je Anja i pisac, te da ima dosta materijala koji će nekada eventualno biti objavljen. Nas je interesovalo da li u budućnosti ima želju da objavi svoju knjigu ili roman, a Anja odgovara da iako bi uopšte došlo do toga, djelo bi bilo napisano po uzoru na Andrićeve “Znakove kraj puta”.
“U djelu bih se svakako bavila odgovorima na svakodnevna pitanja i nedoumice, kao i na približavanju religije i istinskog značenja patriotizma mladim ljudima. Takođe bih pokrenula manje popularne teme i težila bih ka tome da moj stil bude izgrađen po uzoru na djela Vladete Jerotića”, kazuje naša sagovornica.
Mi smo sigurni da će ova mlada i talentovana djevojka, koja po mnogo parametara ne može da se ukalupi u svakodnevnicu, uspjeti da ostvari sve što je zamislila, bilo da je riječ o crtanju, pisanju, slikanju ili učenju jezika, te da će biti dobar uzor i primjer kako svojim vršnjacima, tako i starijim generacijama.
Autor: Ana Motika
Bilješka o autoru: Ana Motika rođena je 22.10.1998. godine, a 2021. godine diplomirala je novinarstvo na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Piše i istražuje o marketingu, javnom nastupu i medijskoj pismenosti, iskustvima s putovanja, ravnopravnosti polova i rodno zasnovanom nasilju. Članica je Erasmus studentske mreže.
Sumeja Mešić iz Sarajeva ima 16 godina i učenica je drugog razreda Gimnazije Dobrinja, društveni smjer, a uskoro i autorica knjige “Pisma mlade dame”.
U razgovoru za dobarportal.net ističe da će knjiga biti bazirana na motivaciji za mlade, a uvjerena je da će dobro doći i onim starijim.
„Zapravo sve je počelo prije otprilike tri godine kada sam tražila utjehu u nečemu, ali i neku zanimaciju, to je na kraju bilo pisanje. Na kraju je to preraslo u ljubav prema pisanju, prema tome da nekad kada budem starija budem osoba koja će biti od pomoći drugima“, kaže Sumeja Mešić.
Dodaje kako je najviše inspiriše današnjica, odnosno neki postavljeni standardi u našim životima koji uopšte ne moraju biti takvi.
„Tu je i odluka da ja, ali i svaka druga osoba koja je u ovom svijetu pisanja i svijetu podizanja svijesti, budemo promjena. Najviše sam ponosna na to što uskoro izdajem svoju prvu knjigu, ali i na to koliko omladina daje do znanja da im moji tekstovi zaista pomažu u životu i daju motivaciju da idu dalje, što je svakako i cilj mog pisanja“, govori ova mlada autorica.
Prema njenim riječima, motivaciju crpi iz same sebe i iz svojih misli.
„Svjesna sam da dok ja imam motivaciju za pisanje i za sve općenito, da ću i drugima biti izvor inspiracije i motivacije“, naglašava naša sagovornica.
Sumeja Mešić (FOTO: Sumeja Mešić, privatni arhiv)
Ono što je specifično za njeno pisanje jeste da je samo bazirana na psihološke tekstove,
„Ne pišem neke druge vrste tekstova, osim ukoliko se desi neka situacija da moram ili dođem do neke inspiracije odjednom za takvo nešto“, napominje Sumeja Mešić.
Osvrnuvši se na utjecaj društvenih mreža, smatra da bi vjerovatno malo loše uticale na nju da nije osoba jakog karaktera i da se ne bavi pisanjem.
„S obzirom da mi je pisanje ključ svega i da se pretežno to može vidjeti na mojim društvenim mrežama, zaista dobro utiču na mene i moju svakodnevnicu“, jasna je ova mlada autorica.
Komentirala je i položaj mladih u Bosni i Hercegovini.
„Drago mi je vidjeti da zaista ima sve više i više nas koji želimo promijeniti dosta toga, naravno na bolje i ponosna sam na to. Vjerujem da će kroz koju godinu biti još više nas u tom svijetu i da će sve biti mnogo bolje nego sada“, optimistična je naša sagovornica.
Sumeja Mešić (FOTO: Sumeja Mešić, privatni arhiv)
Otkrila nam je i kakvi je muškarci najviše privlače.
„Kažu da kako zračiš tako privlačiš, tako da svi mi privlačimo sebi osobe onakve kakve mi zapravo jesmo. Zaista je bitno da je ta osoba na istom stepenu kao i ja, ili možda i na višem, kako bismo se zajedno gradili i bili bolji u svemu“, tvrdi Sumeja Mešić.
Ne krije da nakon gimnazije planira upisati Filozofski fakultet na Univerzitetu u Sarajevu, odsjek za psihologiju.
„Očekujem svakako i da ću biti autorica još mnogih knjiga, da ću biti bolja u ovome čime se bavim, jer uvijek može bolje naravno“, priča ova mlada autorica.
Mladima poručuje da ne odustaju od svog cilja.
„Samo idite naprijed i ne gledajte na prepreke, njih će uvijek biti. Vidjet ćete koliko će drugi biti ponosni na vas, a ono najbitnije, koliko ćete vi biti ponosni na sebe. Trud, rad, volja zaista su ključ svakog uspjeha“, zaključuje naša sagovornica.
Uspješno je održano i ovogodišnje Evropsko prvenstvo za mlade sportaše stonotenisere u Beogradu, u Srbiji.
Klub “SPIN2012” ove godine imao je 4 svoja reprezentativca od kojih je najbolji rezultat ostvarila Džana Biogradlić plasirajući se u 32 najbolja mješovita para sa stonoteniserom Dariom Pejićem.
Klub i njihova glavna trenerica Amela Mujezinović se zahvaljuju svojim partnerima, a među njima su istaknuti Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, BHTelecom, kao i Visit Sarajevo (TZKS).
Amra Zahirović je 18-godišnja djevojka koja živi u Banovićima i koja se od ranog djetinjstva bavi pisanjem te je autorica zbirke poezije “Govor duše” i zbirke tekstova “Od mene tebi”.
U razgovoru za dobarportal.net ističe da je završila srednju medicinsku školu, a zatim upisala i medicinski fakultet, opći smjer.
“Od nižih razreda osnovne škole sam pisala razne dječije pjesmice, priče i slično. Vremenom je to samo postajalo kvalitetnije i teme radova su se mijenjale. Volim pisanje oduvijek, nemam tačan odgovor na to odakle i kada se ta ljubav stvorila, mislim da sam se rodila s tim”, kaže Amra Zahirović.
Dodaje da zapravo ne traži inspiraciju za pisanje.
“Najbolje radove napišem slučajno, sjedim i listam neku društvenu mrežu i odjednom mi u glavi krenu stihovi ili rečenice koje odmah zapisujem”, priča ova zaljubljenica u pisanu riječ.
Otkrila nam je i šta je to izdvaja od drugih autora.
“Rekla bih da me izdvaja to što jako rijetko pišem iz nekog svog iskustva kad je u pitanju poezija. Pišem, ali rakvi radovi jako rijetko budu objavljeni. A od ostalog, smatram da me izdvaja to što pored kreativnog pisanja pišem i edukativne tekstove u kojima se nalaze razni savjeti”, govori Amra Zahirović.
Naglašava da trenutno najviše voli pisati edukativne tekstove i tome je najposvećenija. U svojim tekstovima bavi se problemima koje najčešće imaju njeni vršnjaci, ali i ostali.
“Do sada sam najviše ponosna naravno na svoje zbirke, kao i na to što sam bila inspiracija nekim drugim ljudima da započnu neke stvari za koje nisu imali hrabrosti dok nisu čitali neke moje radove. Također, ponosna sam na sva nova prijateljstva koja sam stekla kroz pisanje”, navodi naša sagovornica.
Prema njenim riječima, društvene mreže su danas nešto osnovno preko čega ljudi komuniciraju i mišljenja je da mogu mnogo pomoći pri pronalaženju prave publike.
“Društvene mreže imaju i neke negativne strane, ali se ja uvijek trudim da stavim fokus na ono pozitivno i iskoristim maksimalno sve što se nudi”, napominje ova djevojka.
Odgovorila je i na pitanje kako uspijeva uskladiti sve obaveze.
“Kada je školski period tad obično smanjim pisanje da se posvetim školi. Kada imam slobodnog vremena, pišem i radim druge stvari koje volim. Važno je da se dobro organizujem, jer kada imam sve isplanirano tad obično i izvršim sve obaveze”, izjavljuje Amra Zahirović.
S obzirom na to da i svojim izgledom privlači pažnju muškaraca, kazala nam je i kako se nosi sa mnogobrojnim komentarima.
“Naravno to je nešto sasvim normalno i očekivano. Ljubazno dam do znanja da nisam zainteresovana za te stvari, ako se ponekad nađe neki negativan komentar ili uvredljiva poruka, uvijek postoji opcija blok”, poručuje naša sagovornica.
Osvrnula se i na svoje ciljeve i planove u budućnosti.
“Prvenstveno želim završiti fakultet i raditi taj posao jer je to nešto što volim od malena i to mi je najveći san i cilj. Također, mislim da je u današnje vrijeme jako bitno za osobu da bude edukovana (ne mislim isključivo na fakultet), pa se trudim da se što više edukujem. Kada je u pitanju pisanje, planiram nastaviti ovako i kroz nekoliko godina objaviti štampanu knjigu”, obznanjuje ova zaljubljenica u pisanu riječ.
Na kraju razgovora imala je i poruku za sve mlade.
“Mladima bih poručila da se edukuju i obrazuju koliko god im to mogućnosti dozvoljavaju. Postavite sebi prioritete i ne dopustite okolini da vas u tome spriječi. Ono najvažnije – nikada ne slušajte mišljenja drugih i ne plašite se osude”, zaključuje Amra Zahirović.
Klub i njihova glavna trenerica Amela Mujezinović se zahvaljuju svojim partnerima, a među njima su istaknuti Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, BHTelecom, kao i Visit Sarajevo (TZKS).
Škole drugačijih sjećanja i Kamp Kozarac su projekti bazirani na pomirenju i suočavanju s prošlošću na temi posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini i Drugog svjetskog rata, organizirani od strane Inicijative mladih za ljudska prava.
Inicijativa mladih za ljudska prava u BiH je prepoznatljiva po projektima suočavanja s prošlošću. Kamp Kozarac koji se održava u Kozarcu u suradnji (i ogromnoj odgovornosti) s CZM Kvartom iz Prijedora, Škola drugačijih sjećanja Istočna Bosna s bazom u Goraždu u kojoj koordinira aktivistkinja Mirjana Trifković, te Škola drugačijih sjećanja u Hercegovini s bazom u Stocu.
“Kao osoba koja je bila odgovorna na ovim projektima, moram reći da je definitivno zahtjevan posao, ali kada na kraju primijetite da je cilj stvarno ostvaren, da su mladi otvorili vrata priče koju nisu znali, da su počeli kritički propitivati i uviđati posljedice prethodnih sukoba na današnju socijalnu i ekonomsku situaciju, bude vam čast što ste bili dio tog iskustva”, kazala je Nadira Čurulija, koordinatorica dosadašnjih projekata.
Kamp Kozarac više baziran na događaje iz Prijedora i položaj žrtvi, dok Škole drugačijih sjećanja imaju akcenat na baš “drugačija” sjećanja rata koja ovise od položaja i ideološke percepcije individue koja je proživjela rat.
Ovi projekti su efektivan metod u, prvenstveno približavanju teme ratova na području bivše Jugoslavije, pošto današnji mladi vrlo često zbog političkog iskorištavanja te teme stvaraju averziju prema istoj, a onda u prikazivanju različitih percepcija istih događaja i pojma “narativ”, te pokretanje dijaloga i kritičkog razmišljanja.
Autor: Tea Iličić
Bilješka o autoru: Tea Iličić rođena je 1999. godine u Zenici. Aktivizmom se počela baviti još u srednjoj školi, odakle se zainteresirala za politologiju. Trenutno je studentica master studija međunarodnih odnosa i diplomacije na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Svoje vrijeme posvećuje neformalnom obrazovanju, koje smatra zanimljivijim načinom učenja.
Sarah Arnautović od malih nogu zavoljela je košarku koju je i igrala, a danas je ova 21-godišnja djevojka iz Tuzle uspješna košarkaška sutkinja i studentica Fakulteta zdravstvenih studija u Sarajevu.
U razgovoru za dobarportal.net ističe da je zadovoljna dosadašnjom sudijskom karijerom.
“Iako sa svojom 21 godinom smatram da sam tek počela da gradim svoju sudijsku karijeru, mogu reći da sam zadovoljna i iz dana u dan vjerujem, a i trudit ću se da ona bude još uspješnija. Shvatila sam da svoje snove mogu ostvariti te sam počela vrijedno raditi kako bih došla do željenog cilja”, kaže Sarah Arnautović.
Sarah Arnautović (FOTO: Sarah Arnautović, privatni arhiv)
Dodaje da trenutno sudi A1 i A2 ligu Bosne i Hercegovine.
“Izaći na teren kao košarkaška sutkinja nosi sa sobom odgovornost i smirenost. Košarka je brz i dinamičan sport, ali u svakom trenutku treba biti fokusiran na igru i biti spreman donositi odluke. Okolina u kojoj se nalazim ima dosta predrasuda prema sutkinjama pa se nadam da sa vremenom društvo neće tako gledati na žene”, ističe naša sagovornica.
Sarah Arnautović (FOTO: Sarah Arnautović, privatni arhiv)
Nastavlja da je uspjela povezati fizioterapiju sa košarkom.
“Tokom čitavog svog života, trudim se raditi ono što volim čime sam odlučila da želim i kroz obrazovanje, posao biti dio sportske priče. Kao fizioterapeut, sigurna sam da ću moći pomogati sportistima, što će mene činiti sretnom”, naglašava Sarah Arnautović.
Sarah Arnautović (FOTO: Sarah Arnautović, privatni arhiv)
Na kraju razgovora osvrnula i na samu košarkašku igru.
“Nakon iskustva koje sam stekla kao igračica, naučila sam predvidjeti igru i znam kako igrači razmišljaju u datim trenucima. Svjesna sam da će uvijek biti negativnih komentara, ali se trudim da izvučem iz njih dobru pouku i da mi oni budu motivacija ka daljem uspjehu”, zaključuje naša sagovornica.
Sarah Arnautović (FOTO: Sarah Arnautović, privatni arhiv)
Nova inicijativa poziva ljude širom Bosne i Hercegovine da se prijave za građanski forum za borbu protiv govora mržnje, dezinformacija i uznemiravanja na internetu uoči izbora u oktobru.
Oko 70 učesnika koji će biti odabrani stratificiranim slučajnim uzorkom, kako bi odražavali društvenu i regionalnu raznolikost, će učestvovati u izradi građanske povelje koja ima za cilj podizanje svijesti o rizicima štetnog internetskog sadržaja, pozivanje političkih aktera na odgovornost za zapaljivu retoriku i ohrabrivanje korisnika platfoma društvenih medija za poduzimanje odlučnih akcija za zaštitu digitalnog prostora Bosne i Hercegovine.
Inicijativu predvodi Centar za humanitarni dijalog (HD), švicarska privatna diplomatska organizacija posvećena sprečavanju i rješavanju sukoba širom svijeta.
“S približavanjem izbora u oktobru, toksična upotreba društvenih medija rizikuje da pogorša postojeće podjele u Bosni i Hercegovini”, rekao je Mark Baskin, viši savjetnik HD-a za Euroaziju i dodao“Građanski forum daje ljudima jedinstvenu priliku da odluče kakvo je ponašanje prihvatljivo na internetu kombinirajući deliberativnu demokratiju s naporima da se ojača odgovorna upotreba društvenih medija.”
„Govor mržnje i dezinformacije brzo se šire na društvenim mrežama u Bosni i Hercegovini“, kaže Leila Bičakčić, izvršna direktorica Centra za istraživačko novinarstvo i članica Upravnog odbora projekta te nastavlja “Mladi su posebno osjetljivi na ove trendove, a ovaj projekat će pomoći u podizanju svijesti o rizicima internetskog prostora među njima i širim društvom u Bosni i Hercegovini.”
Događaj će se održati od 28. do 31. jula u Hotelu Termag na Jahorini uz plaćene troškove, a učesnici će dobiti honorar za doprinos ovom značajnom radu.
Građani Bosne i Hecegovine se mogu prijaviti OVDJE za učešće na Forumu građana o odgovornom korištenju društvenih medija. Krajnji rok za prijave je 10. juli, a organizatori imaju za cilj uključiti učesnike iz svih područja BiH.
HD-ov tim za Balkan vodi projekat uz podršku HD-ovog globalnog programa Digital Conflict i sa smjericama upravnog odbora bosanskohercegovačkih akademika i medijskih stručnjaka, uključujući predstavnike BIRN-a, Zašto Ne, Media centra Sarajevo, Centra za istraživačko novinarstvo i Univerziteta u Sarajevu.
Ovaj projekat se nadograđuje na prethodne digitalne inicijative HD-a, koje uključuju potpisivanje značajnog mirovnog sporazuma na društvenim medijima u centralnoj Nigeriji i izbornih kodeksa ponašanja u Indoneziji i na Kosovu. Program “Digital Conflict” dio je privatne diplomatije, posredovanja i mirotvorstva ove švicarske organizacije u više od 75% oružanih sukoba širom svijeta.
Širom Balkana, HD radi na različitim posredničkim naporima sa nizom međunarodnih organizacija, organizacija civilnog društva, univerziteta i društvenih grupa.
