FOTOGRAFIJE KOJE OSTAVLJAJU BEZ DAHA: Ljepote Srebrenice kroz objektiv Ibre Begića

0
2025
Ibro Begić (FOTO: Ibro Begić, privatni arhiv)

Ibro Begić, rođen 27. aprila 1995. godine, mladi je, talentovani fotograf iz Srebrenice, koji svoju ljubav prema ovom poslu zajedno sa bratom upakuje u najbolje okvire srebreničkih fotografija.

Nakon što je njegova porodica bila primorana napustiti Srebrenicu, Ibro dobar dio djetinjstva provodi u Vozućoj. Potom Ibro zajedno sa bratom i sestrom boravi u domu u Sarajevu za djecu bez jednog ili oba roditelja. Tu završavaju osnovnu školu, a nakon toga se vraćaju u Srebrenicu. U nastavku vam dobarportal.net donosi intervju sa Ibrom Begićem.

Možeš li se kratko osvrnuti na dane povratka u Srebrenicu?

Tada počinje nova era za mene i brata, dva nestašna dječaka, istražili smo svaki ćošak grada odmah potom ga i zavoljeli. Osjećali smo slobodu napokon, naša kuća trošna i puna rupa od metaka ali naša i nama mnogo draga. Stari je sagradio davno prije rata za nas, rahmet mu duši. Nisam upamtio mog babu ali mama mi je puno toga pričala o njemu. Život je dao da nas zaštiti, šehid i heroj naš. Imao je samo dva mjeseca da nas grli. Ja i brat blizanac smo dva njegova ljiljana i dan danas pa i zauvijek. Mi smo pravi momci i krećemo u srednju školu, hemijski tehničar, zadnja klupa sa bratom od prvog dana pa do zadnjeg, isto kao u domu, nismo se nikad razdvajali i naučili smo da zajedno funkcionišemo i prebrodimo svaki problem. Imao sam poštovanje od njega jer ja sam ipak stariji brat, pa pet minuta-pet minuta.

Odakle tvoj interes za fotografiju i umjetnost? 

Kada bi negdje vidio fotografa sa aparatom gledao bi uporno u njega i fotoaparat. Zamišljao sam sebe na tom mjestu, želja je rasla sve više i više. Definitivno moramo kupiti aparat, skupili smo nešto para i nesto smo dobili od mame, zatim na internetu pronašli neki polovan ali i povoljan fotoaparat, nije loš, taman, kako je lijep, a nije baš ni skup, 400 KM, toliko i imamo. Odmah smo ga kupili, kad je stigao bio sam najsretnija osoba u Srebrenici definitivno. Nisam ga ispuštao iz ruku. Rado bih te slikao da imaš za profilnu na fb, ej da vidiš kakvo imam oko sokolovo, vidi vidi ove, slika kida, govorio sam!!… i krenulo je fotografisanje svega i svačega, sve smo slikali, hej vidi Srebrenica je baš fotogenična…

Ibro Begić sa bratom (FOTO: Ibro Begić, privatni arhiv)

Tvoj brat i ti ste pokrenuli stranicu kojom promovišete ljepote Srebrenice, „Srebrenica Photo“, koji je bio glavni faktor zbog kojeg ste se odlučili na otvaranje ovakve stranice?

Pa došli smo na ideju da naše slike pokažemo drugim ljudima kojim Srebrenica uistinu nešto znači. 2015. godine kreirali smo facebook stranicu Srebrenica Photo i krenuli sa objavama raznih fotografija iz Srebrenice. Primijetili smo da ljudi reaguju i rado gledaju naše fotografije. Srebrenica Photo je stranica sa bogatom galerijom fotografija i video sadržaja, stvorena je za sve ljude dobre volje pa čak i ako nemaju veze sa Srebrenicom, svi su dobro došli. Mnogo ljudi sa predrasudama gleda na Srebrenicu i pretežno ljudi imaju lose komentare npr. tu nema života i to je grad smrti. Mi smo odlučili pokazati kroz naše oči i objektiv starog fotoaparata da ovdje postoji i može puno bolje i ljepše, nije sve tako sivo. Naša mjesna zajednica dominira zelenilom i prirodnim ljepotama i to treba da bude karta na koju igramo. Ovdje gdje loša politika igra veliku ulogu i otvoreno na kartu nacionalizma, tužno je jer se o tome glasno šuti a rješenja ni na pomolu. Ipak puno je djece u Srebrenici koja imaju šire poglede i bolju perspektivu, iskreno se nadam da donose i promjene. U Srebrenici je suživot neophodan za velike korake naprijed.

Ko sve posjećuje stranicu, da li se radi o ljudima samo iz Bosne i Hercegovine ili je i inostranstvo zaljubljenik u vaše fotografije?

Naše fotografije su privukle mnogo pažnje i nekako smo uspjeli stvoriti pozitivnu sliku o nama, naše stranice Srebrenica Photo i grada Srebrenice. Uglavnom mnogo je pozitivnih komentara i reakcija, ljudi su zahvalni jer nemaju priliku da često dođu u Srebrenicu. Skupili smo mnogo Srebreničana rasutih po cijelom svijetu na jedno mjesto, prate našu stranicu i ljudi koji nemaju veze sa Srebrenicom ali imaju simpatiju prema njoj. Mnogo je i stranaca koji su posjetili Srebrenicu ili trebaju posjetiti pa se jave sa lijepim utiscima i pozitivno iznenađeni, ili pak trebaju samo neku informaciju ili pitanje šta to Srebrenica nudi za turiste. Često dobijemo poruku od raje gdje nam se zahvaljuju i daju veliku podršku za dalji rad ove stranice i nekada žele da nekako pomognu. Nekada u inbox dobijemo molbu da slikamo njima posebnu lokaciju ili njihove kuće. Srebrenica Photo nije stranica samo za određene ljude, naša galerija je otvorena za sve ljude dobre volje i pozitivne energije.

Srebrenica (FOTO: Ibro Begić, privatni arhiv)

Fotografije koje objavljujete su sa raznih destinacija Srebrenice i okoline, mnogi posjetioci stranice po prvi put vide neka mjesta. Ima li Srebrenica skrivenih ljepota ili su samo ljepote Srebrenice zaboravljene?

Srebrenica je mjesto sa mnogo prirodnih ljepota, puno je lokacija koje naprosto znaju da ostave bez daha. Istina je da mali broj ljudi dođe kako bi obišlo sve te prirodne ljepote. Ali eto mi nastojimo dočarati bar neki dio naše Srebrenice i u nadi da će porasti turizam i posjećenost uglavnom cijelog Podrinja.

Koja su to mjesta koja treba posjetiti u Srebrenici?

Kao što sam već naglasio, Srebrenica je puna prirodnih ljepota. Njom protiču mnoge rijeke, jedna od njih je Drina. Ako se neko odluči posjetiti Srebrenicu Nacionalni park „Drina“ je neizostavan, veliki kanjon Drine sa jezerom Perućac kao i planina Sušica i Bijele vode sa
pogledom na krajolik koji ostavlja bez daha. Nacionalni park zauzima 6.315 hektara tako da trebaš neko vrijeme da se sve istraži. Tu ima 635 različitih biljnih vrsta i podvrsta, neka stabla su prave zagonetke za naučnike. U Srebrenici je mnogo starih gradova i stećaka, mnogo toga pod zaštitom UNESCO-a. I onaj ko dođe u Srebrenicu a usput je i prirodoljubac, neće se pokajati. Postoje u Srebrenici i mnogi izvori ljekovite vode, Guber u kojoj su naučno dokazana ljekovita svojstva i danas se koristi u medicinske svrhe i pomogao je mnogim u izlječenju raznih tegoba i oboljenja.

Ibro Begić (FOTO: Ibro Begić, privatni arhiv)

Po tebi, koje je to najljepše mjesto koje si obišao u Srebrenici, neko koje te posebno ispunjava ili neko na kojem si „uhvatio“ najljepše fotografije?

Ja sam zaljubljenik u prirodu, nekada i cijeli dan provedem u šumi hodajući starim stazama. Volim da istražujem i mnogo je lokacija koje danas rado posjetim. Mi imamo i kuću na selu tako da tu provodim mnogo vremena, u selu Slapovići nadomak Srebrenice, udaljeno svega 13 kilometara. Kroz to selo protiče rijeka Jadar, još jedan od bisera Srebrenice, rijeka sa prelijepim kanjonom i vjetrovima, sa mnogo starih vodenica i pećinama oko starog grada koje su misterija i dan danas, neke nisu ni istražene. Kanjon rijeke Jadar je lokacija na koju se uvijek rado vratim a rijeka Jadar je dom riječne pastrmke, moje omiljene ribe i riječnih rakova pa čak i vidre.

Srebrenica je nekada bilo jedno od atraktivnijih mjesta, danas nažalost malo ljudi obilazi Srebrenicu. Kakva je percepcija mladih o Srebrenici i kakva je njihova perspektiva?

U Srebrenica je kao i u većini gradova u BiH veoma loš turizam. Srebrenicu inače posjete ljudi koji su rođeni tu i koje je situacija natjerala da sreću potraže malo dalje. Ljeti Srebru posjeti tu i tamo neki autobus đaka koji dođu na ekskurziju i u Memorijalni centar Potočari odati počast i proučiti fatihu našim šehidima. Srebrenica danas trpi odlaske mladih i perspektivnih kadrova trbuhom za kruhom i ako prošetaš Srebrenicom nekada i po podne stekneš dojam da su Srebrenicu napustili baš svi stanovnici. U Srebrenici se danas rađaju nove bebe, novi klinci i naše nove nade, nadam se da će Srebrenicu „dovest u red“ i da imaju puno bolje planove i perspektive od prošlih generacija.

Fotografija Ibre Begića (FOTO: Ibro Begić, privatni arhiv)

Stranicom „Srebrenica photo“ oživljavaš Srebrenicu. Šta predstavlja tebi fotografisanje, šta te u tome najviše privlači?

Još od malena sam osjećao ljubav prema fotografijama i umjetnosti i dobio sam jaku želju za fotografisanjem – zauvjiek zalediti neke momente, pokazati ih drugima. Fotografisanje, za mene je neki način uživanja, to mi u principu daje energiju i snagu za dalje, bilo to slikanje mobilnim telefonom ili fotoaparatom pa i dronom, uvijek mi napuni baterije. Uživam slikati prirodu, a jesen i proljeće me uvijek fasciniraju i motivišu da uzmem fotoaparat i ispucam stotine fotki svega što mi zapadne za oko u datom momentu.

Šta je to što te najviše motiviše i pokreće?

Nekada je mnogo stvari koje mi pomognu potrošiti dan, uglavnom je to posao koji radim ili šetnja sa fotoaparatom kroz neku staru šumsku stazu i fotkanje. Sa porodicom ili u društvu uz dobru pozitivnu energiju pa i lijepu atmosferu. Porodica na prvom mjestu i moj brat blizanac, ako ja nemam ideju šta danas on ima garant. Volim prirodu i sve što priroda daje, volim rijeke i izvore, planine i volim stijene i pećine, stare gradove, uvijek me to motiviše i da energije za novi radni dan i nove avanture.

Fotografija Ibre Begića (FOTO: Ibro Begić, privatni arhiv)

Koja je tvoja poruka mladima, ali i posjetiocima našeg portala?

Moja poruka za sve koji čitaju ovo, budi svoj i uvijek širi ljubav i pozitivu, cijeni i voli svoje, poštuj tuđe, poštuj starije osobe i uvijek pružaj pomoć ako si u mogućnosti, budi čovjek i domaćin. Čini ono sto te čini sretnim pa šta god to bilo. Čuvaj se i pazi.
Nadam se da nisam puno “smorio” i mnogo hvala na čitanju, ako odlučiš posjetiti Srebrenicu bujrum, rado ću vas ugostiti. Hvala na izdvojenom vremenu.

Autor: Samra Halilović

Bilješka o autoru: Samra Halilović rođena je 20.9.1998. godine u Tuzli, a živi u Srebrenici. Studentica je treće godine studijskog programa Politologija, usmjerenja- Međunarodni odnosi i diplomatija na Filozofskom fakultetu u Tuzli. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem bloga, a oblasti njenog intesovanja su: ljudska prava, nediskriminacija, borba protiv rasne i vjerske intolerancije, govor mržnje u medijima i praćenje medija.