Mehmed Ibrahimović iz Gradačca, mladić rođen 1997. godine, već dugo čeka na operaciju za koju mu na klinici u Baselu u Švicarskoj daju velike šanse, da će ponovo stati na svoje noge i vratiti osnovne životne funkcije.
Apel za pomoć
Za njegovu operaciju i ozdravljenje potrebno je ukupno 147.000 CHF. Porodica je od 2018. do februara ove godine prikupila skoro pola potrebnog iznosa. Kada su nam se obratili s molbom za pomoć u prikupljanju sredstava bilo je potrebno prikupiti još 150.000 KM. Od tada, od februara do danas, uspjeli smo putem humanitarnog telefona i humanitarnih kutija postavljenih u objektima @mesic prom, te dobrovoljnim prilozima dobrih ljudi datih porodici prikupiti svi zajedno oko 3.000 KM što Mehmedu i njegovoj porodici zaista puno znači i sve smo blizi nasem cilju.
Mehmeda dijeli 147.000 KM od njegovog sna, da nakon 14 godina ponovo moze stati na noge i samostalno obavljati osnovne životne funkcije.
Jedan poziv u iznosu od 2 KM sa bilo kojeg telefonskog operatera u BiH pomaže Mehmedu da bude korak bliže do svog cilja. Nazovite 17031 i ne zaboravite nečije malo je nekome sve.
U Neumu je održana završna konferencija projekta „Programa upravljanja obalnim područjem BiH (CAMP BH)“ i obilježen “Dan mediteranske obale”, koji je pokrenuo 2007. godine UN mediteranski centar za obale -PAP/RAC (Priority Actions Programme/Regional Activity Centre) radi jačanja svijesti o vrijednosti obalnih područja.
Andreju Gajiću, mladom naučniku i istraživaču u oblasti marinske biologije, koji je svojim znanjem i ekspertizom ovom projektu dao ogroman doprinos dodijeljena je titula „Počasni ambasador Mediteranske obale”, imenovan od strane Barcelonske konvencije (UNEP, PAP/RAC).
“Kao Ambasador Mediteranskog mora, zagovarat ću znanstveno utemeljenu i klimatski-pametno očuvanje vrsta, koje možemo postići kroz regionalno jedinstvene mjere za dugoročnu in-situ konzervaciju. Nadalje, zagovarat ću značaj donošenja novih spoznaja o vrstama koje su ocijenjene kao nedovoljno poznate na IUCN listama, te značajnom proširenju zaštićenih područja i njihovom kvalitetnijem menadžmentu. Moja trenutna istraživanja usredotočena su na razumijevanje iznimno rijetkih i vrlo ugroženih ajkula i raža u južnom Jadranu, njihovih ključnih staništa i naravno ugroženosti. Sa stečenim spoznajama nadam se da ćemo moći predložiti bolje regionalne mjere za zaštitu” izjavio je međunarodno nagrađivani naučnik Andrej Gajić koji djeluje u oblastima ihtiologije i patobiologije.
Dr. sc. Senad Oprašić, član biroa Barcelonske konvencije i GEF focal point kazao je da je nagrada dodijeljena kao priznanje za Andrejev ukupni znanstveni doprinos u Jadranskom moru, te ostatku Sredozemlja, kao i za značajan doprinos koji je dao u dopunama odredaba Barcelonske konvencije, te Aneksa II njenog Protokola.
“U ovom trenutku važno je naglasiti da je upravo Andrej odigrao i ključnu ulogu u razvoju biologije mora u Bosni i Hercegovini, koja je prethodno bila potpuno zanemarena”, naglasio je Dr. sc. Senad Oprašić.
Mr. oec. Josip Njavro, koordinator CAMP BiH, i pomoćnik načelnika općine Neum dodao je da je Andrej posebno vezan za Neum-Klek, jedini dio mora koji pripada Bosni i Hercegovini, gdje je započeo svoju karijeru, sproveo mnogobrojna znanstvena istraživanja koja su rezultirala originalnim podacima o brojnim značajnim vrstama, te dala preporuke za njihovu zaštitu.
“U svom radu Andrej aktivno radi na edukacijama i redovito surađuje s lokalnom zajednicom. U njemu vidimo trajnog znanstvenog suradnika u svim aktivnostima kada je u pitanju zaštita morskog i obalnog područja Bosne i Hercegovine, odnosno Neuma, koji tako dobro poznaje i uvijek mu se rado vraća”, izjavio je mr. oec. Josip Njavro.
Željka Škaričić, direktorica PAP/RAC za Mediteransko more istakla je da je Andrej međunarodno nagrađivani znanstvenik, koji je posvetio čitav svoj život ka boljem razumijevanju i zaštiti morskih pasa i raža.
“Naprosto smo bili zapanjeni njegovim jedinstvenom pristupom, ljubavlju, poštovanjem ali i velikim znanjem. Sigurni smo da će njegov način rada doprinijeti dugoročnoj zaštiti vrsta o kojima toliko brine”, zaključila je na dodjeli priznanja Željka Škaričić.
Da li verujete u sudbinu? Da li mislite da najteže terete nose najjači? Ako pođemo od tačnosti te jedne takve teorije današnji stanovnici Bosne i Hercegovine mogu biti smatrani Spartancima današnjice.
Strpljivo zaceljujući i dalje bolne ratne rane nekadašnji drugovi i drugarice, nekadašnji Titovi pioniri – naši roditelji – danas više ne liče na te bezbrižne studente iz „onih dana“ kada su se ljubavi dešavale na radnim akcijama, kada nije igralo ulogu da li si Dragan/a, Enis/a ili Ivan/a, jer svi su bili „naši“. Ta generacija kao da nikada nije preradila posleratne traume. A i kako bi? Posle rata, umesto oružjem rat je nastavljen političkom instrumentalizacijom medija: „Nismo isti, ne možemo se voleti, ne možemo zajedno!“ sluša ta generacija nekadašnjih pionira i možda neko na trenutak i oseti nostalgiju prisećajući se vremena pre ratnih 90-ih.
Ili pak tog Sarajeva u kom su se, prema rečima moje „tetke iz Beča“ koja je tamo studirala (izbegla 1992. godine) pravile najbolje fešte. Moj „tetak iz Beča“ (takođe izbegao 1992. godine), muzičar i dan danas tvrdi da „Beč nije ništa kakvo je Sarajevo…“ I iako znam da Sarajevo nikada nisu preboleli, a verujem da nije ni ono njih, oni tamo nikada nisu ponovo otišli. „Društvo se rasulo. Nije to više to.“ Ta rečenica me uvek vrati u sadašnjost. Rasuli smo se i mi, koji se tog rata ni ne sećamo. Rasuli smo se, jer je taj isti rat vođen i na našim časovima istorije (a kako čujem, i na časovima povijesti i historije). Naši talenti i naša budućnost su bili u opasnosti da budu protraćeni u državi u kojoj zdrava diskusija nije pozdravljena, u kojoj se u mnoštvu pravilnih odgovora bira pogrešan, u kojoj se – umesto patriotizma koji se zasniva na empatiji, na ljubavi prema svojoj i poštovanju prema ostalim nacijama – forsira netrpeljivost.
Netrpeljivost i nacionalizam koji je kod mnogih mladih ljudi, vaspitavanih od strane nostalgičnih roditelja – nekadašnjih pionira – koji i dan danas čeznu za oživljavanjem ideje bratstva i jedinstva doveo do krize identiteta. “Odakle si?” Meni, koja sam rođena u jednoj od meni najlepših zemalja – Hrvatskoj, a iz koje smo izbegli i koje se iz tog perioda ni ne sećam, meni koja sam šest puta menjala školu zbog poslovnih obaveza roditelja, odrastajući u različitim zemljama, pa i u Srbiji i Bosni i Hercegovini i koja sam sa 17 godina došla da živim “kod tetke iz Beča” u Beč… nije bilo lako odgovoriti na to pitanje. Moj šaljivi odgovor je uglavnom glasio: „Da li imaš sat vremena da ti objasnim?“ Magija Beča, kao i mnogih drugih velikih zapadnih gradova je ta da će vam mnogo ljudi na to reći „E, i kod mene je isto tako“ i samo se nasmejati. Ili će jednostavno promeniti temu, jer to svakako nije ni bitno. “Bitno je gde ideš” je klasičan odgovor koji ćete čuti.
A gde ti ideš, Bosno i Hercegovino? Gde ti odlaze mladi ljudi i zidove čijih fakulteta krase njihove diplome je poznato. Koliko se napatila generacija Titovih pionira napustivši te potpuno nepripremljeno je takođe poznato. Ne možeš se praviti da ne vidiš, da ne osećaš… da smo svi mi jedna duša gde god se sretnemo ovako rasuti. Ali jedno ti priznajem, očeličiti, to umeš. Kao što rekoh, tvoja deca su Spartanci današnjice. I znaj da u jednoj normalnoj sredini, daleko od kuće, ista ta tvoja deca su najbolja. I ona će tebe možda i preboleti, ali da li ćeš ti njih?
Autor: Tajana Gudenus
Bilješka o autoru: Tajana Gudenus je doktorantica u posljednjem semestru na Glavnom Bečkom Univerzitetu, direktorica digitalne agencije “Go&Grow Digital”, kolumnistica i majka dvoje djece.
Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove dobarportal.net.
”Trčim za mir!” je događaj koji planira da okupi sve one koji žele da doprinesu promociji mira i zdravog stila života. Ovaj međunarodni događaj sportsko-humanitarnog karaktera koji ujedno doprinosi promociji turističkog potencijala ovog dijela Bosne i Hercegovine, organiziraju nevladine i neprofitne organizacije Global Analitika iz Sarajeva, Klub MASA iz Mostara i Pomozimo djeci iz Banja Luke.
Prva po redu ovogodišnja utrka je posvećena želji za mirom u Bosni i Hercegovini i svijetu, a moto utrke je ”Nema puta ka miru. Mir je put!”. Podršku su iskazale društveno-odgovorne kompanije i institucije HNŽ-a i Grada Mostara.
Trčim za mir! A ti? (FOTO: PR)
”Važno je naglasiti da su do sada u značajnoj mjeri međunarodni događaj podržali kompanija Greenstat BiH i Norveško-bosanska privredna komora, Veleposlanstvo Slovačke u BiH, kao i Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK/Ž, Sportski savez Grada Mostara, Gradsko vijeće Grada Mostara, Vijeće mladih Grada Mostara, Turistička zajednica HNK/Ž, kao i društveno-odgovorne kompanije Vivia, Argeta i Sonic studio“, stoji u priopćenju organizacijskog odbora utrke.
Veći dio trkačke staze prostire se u predjelu Rujišta koji je smješten u podnožju planine Prenj, staza prolazi kroz područja tri općine i to: Istočni Mostar – Mostar – Konjic. Rujište je udaljeno 25 km od Mostara, nalazi se na nadmorskoj visini od 1050 metara. Posebnosti idiličnog Rujišta su endemske vrste bora, poznata “munika” i izuzetno čist zrak i okoliš. Rujište kao planinski prostor je poznat kao najbogatije područje kisikom u ovom dijelu Evrope. Prelijepi planinski krajolik bogat kisikom, je idealan za sve sportaše, ali i rekreativce i ostale posjetitelje što ovu utrku čini posebno privlačnom.
Utrka će se održati 1. listopada sa početkom u 12:00 sati na trail stazi od 5, 10 i 21 km. Prijaviti se možete do 27.09.2022. godine putem web stranice www.trcimzamir.org ili ovog linka. Pitanja i zahtjev za dodatnim informacijama možete uputiti i putem vibera na broj 066/461-363.
“Ova trka ne samo da promoviše važnost održivosti mira i zdravog stila života, već i društvenu odgovornost prema zajednici. Prilikom svake uplate kotizacije, dio sredstava direktno uplaćujemo Javnoj ustanovi Dječiji dom Mostar, koji obezbjeđuje njegu djece izvan vlastite porodice, skrb za mlade koje obuhvata privremeni smještaj te cjelodnevni boravak za djecu bez roditelja, djecu koju roditelji zanemaruju i sl.”
Za sve one koji neće biti u mogućnosti da im se pridruže i podrže, postoji mogućnost da trče izabranu distancu virtualno, uz dokaz o istrčanoj ruti sa Strave, će putem pošte dobiti majicu i finišersku medalju. Jer mir gradimo zajedno!
Mi smo zajednica, dijelimo istu strast, trčimo zajedno i udružimo snage na ovom jedinstvenom događaju, u ime univerzalnog cilja koji se zove: MIR!
Trčim za mir! A ti? (FOTO: PR)
Svi prijavljeni trkači uz plaćenu kotizaciju dobit će: super kvalitetnu i kul dizajniranu majicu, unikatnu finišersku medalju, okrepe na ruti utrke, medicinsku skrb, poklone sponzora, elektronsko mjerenje vremena osvježenje i ručak nakon utrke
Utrka je ograničena na 400 sudionika.
Organizator će po prijavi tolikog broja sudionika zatvoriti prijave i prije naznačenih rokova. Prijava za utrku je važeća nakon uplate startnine!
Pravo nastupa
Na utrci mogu nastupiti svi koji na dan utrke imaju navršenih 10 godina, za trku od 5 km. Maloljetne osobe mogu nastupiti uz prethodno odobrenje roditelja. Osobe mlađe od 10 godina, smiju nastupiti uz odobrenje roditelja i liječnika. Osobe mlađe od 8 godina ne smiju nastupiti na utrci.
Prijavom na utrku sudionik je suglasan da organizator smije koristiti fotografije nastale za vrijeme, neposredno prije i poslije utrke za svoje interne potrebe i potrebe promocije događaja. Natjecatelj je suglasan da organizator smije koristiti njegove osobne podatke za internu komunikaciju i u promocijske svrhe organizatora.
Preuzimanje startnih paketa na Rujištu (Mostar) – hotel & restoran „Snježna kuća“:
Udruženje/udruga BH novinari poziva studente/ice novinarstva i komunikologije i novinare/ke i urednike/ce iz Bosne i Hercegovine da se prijave na Novinarsku akademiju 2022 – školu edukacije novinara i studenata novinarstva, koju BH novinari organiziraju od 2013. godine.
Edukativni kamp Novinarske akademije 2022 održava se uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH, i biće organizovan od 5. do 9. oktobra 2022. godine u hotelu Villa Ugar na Vlašiću.
Prvi modul Novinarske akademije je namjenjen za studente/ice novinarstva i komunikologije i mlade novinare/ke (do 35 godina starosti).
Tema praktične obuke je “Uloga medija i medijskog izvještavanja u jačanju mira, suočavanja sa prošlošću i zaštita digniteta žrtava”, a predavači će biti istaknuti profesori novinarstva i novinarske etike, medijski profesionalci, međunarodni stručnjaci i aktivisti/ce civilnog društva.
Organizator snosi troškove boravka na Vlašiću, kao i putne troškove dolaska i odlaska sa Novinarske akademije 2022.
Za pojedinačnu prijavu na Novinarsku akademiju 2022 potrebno je popuniti online formu.Upitnik treba ispuniti/dostaviti najkasnije do 29. septembra 2022. godine do 23:00h.
Za sva pitanja stojimo na raspolaganju – telefon 033 223 818.
Ajla Hadžić apsolventica je na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu u Sarajevu, a ova 25-godišnja djevojka u periodu pandemije korona virusa pokrenula je svoj mali biznis.
U razgovoru za dobarportal.net ističe da je riječ o pletenju, a sve je počelo sasvim slučajno kada je na Instagramu vidjela jednu divnu fotografiju.
Ajla Hadžić (FOTO: Ajla Hadžić, privatni arhiv)
“Na toj fotografiji je bila dekica u pink boji i zaista izgledalo je predivno. Potražila sam odmah radnju i našla vunu, te odlučila da pokušam da izradim bar jedan proizvod. Gledala sam i učila sve na YouTube kanalu. Prvo što sam isplela je bio šal. Kasnije kako su dani, mjeseci odmicali plela sam sve novije i ljepše proizvode”, kaže Ajla Hadžić.
Dodaje da je proces pletenja veoma jednostavan.
“Sama po sebi, vuna je toliko praktična i lagana za pletenje, da mogu čak i djeca savladati vještine za veoma kratak vremenski period. Svakako u početku svi pratimo neke sheme ili tutorijale, ali kroz par napravljenih proizvoda kasnije vam ide sve lakše i lakše”, priča naša sagovornica.
Naglašava da izrađuje šalove, kape, pape, dekice do dva metra, džempere, odijelce za životinje, torbe, ogrtače, prsluke, a njeni proizvodi se mogu naručiti online putem Instagrama i Facebooka.
“Slanje je trenutno samo na području Bosne i Hercegovine i lično preuzimanje u Sarajevu. Vjerujem da ću uspjeti i van zemlje da šaljem svoje mekane proizvode, u posljednje vrijeme imam mnogo upita za to”, napominje ova vrijedna Sarajka.
U dosadašnjem radu ponosna je na cjelokupan trud i svoju borbenost.
“Ali ono što želim izdvojiti jeste, to što nisam odustala od svega i onda kada je bio period bez ijedne narudžbe. Bitno je reći da će uvijek u životu biti uspona i padova. Meni je taj pad dao samo veća krila da nastavim i zahvalna sam na tome”, govori Ajla Hadžić.
Ajla Hadžić (FOTO: Ajla Hadžić, privatni arhiv)
Tvrdi da je upornost njena tajna uspjeha.
“Volim da ukoliko nešto započnem da onda koračam najbolje što mogu uz trud, rad i borbu dostigla sam uvijek odlične rezultate”, navodi naša sagovornica.
Osvrćući se na pitanje kako zainteresirati mlade da se bave biznisom, smatra da svaka osoba ima neki talent za nešto.
“Samo trudom i radom možete ostvariti mnoge snove, postizati mnoge uspjehe i vjerovati da će na kraju biti odlično”, apostrofira ova poduzetna djevojka.
Ne krije da i u budućnosti želi učiti, raditi, otkrivati i neke novije proizvode za pletenje.
“Moram priznati da mi se u posljednje vrijeme sviđaju igračke od ove vunice, vjerujem da će biti odličan izbor za upotpunjavanje svih divnih radova na mojoj stranici. Jedna od želja mi je također da što prije realizujem projekt koji imam u planu i sigurna sam da će biti veoma koristan za sve nas”, izjavljuje Ajla Hadžić.
Mladima poručuje da vjeruju u sebe, svoje srce i da hrabro koračaju ka prilikama.
“U životu bude i uspona i padova, ali nedajte se obeshrabriti. Najbolje i najljepše stvari se dešavaju onima koji ne odustaju”, zaključuje naša sagovornica.
Međunarodni dan mira obilježava se 21. septembra, a tim povodom u Sarajevu je uz podršku Misije OSCE-a i Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini održana prezentacija publikacije “Mir kako ga mladi ljudi vide u Bosni i Hercegovini” čiji su autori mladi ljudi s teritorija cijele države.
Jedan od autora Damjan Jugović je 30-godišnji magistar bezbjednosti i diplomatije iz Ugljevika koji u razgovoru za dobarportal.net ističe da je mir osnovna pretpostavka razvoja i prosperiteta bilo kog pojedinca ili društva, pa tako i Bosne i Hercegovine.
“Specifičnost mira u Bosni i Hercegovini jeste da je izraženiji takozvani negativni mir naspram pozitivnog mira, što je konsekvenca Dejtonskog mirovnog ugovora, koji je prekinuo sukobe ali nije ugradio stabilne i zdrave temelje razvoja društva i države. Negativni mir je personifikacija stanja koju karakteriše odsustvo sukoba, ali, istinski mir, pozitivni mir koji omogućava razvoj, ideološka pomirenja i mir sa sobom kao i s drugima, je nešto čemu mi u Bosni i Hercegovini trebamo težiti”, kaže Damjan Jugović.
Nastavlja da se predrasude odbacuju hrabrošću suočavanja s drugim i drugačijim, i uvažavanjem činjenice da smo različiti, odnosni drugim i drugačijim osobinama, kulturama, ideologijama, pozadinama, vizijama.
“Kada promijenimo način gledanja na određene stvari, one se i mijenjaju. A da bismo to postigli, moramo primijeniti krilaticu da znanje ide naprijed samo ako je u sukobu s mišljenjem većine. Moja vizija Bosne i Hercegovine jeste vizija za koju ćemo svi koji nastanjujemo ovaj prostor raditi zajedno, jer nijedna vizija ne radi dok mi ne radimo na realizaciji iste. Želio bih da se u dogledno vrijeme trend odlaska stanovništva preokrene, te da se svi stanovnici Bosne i Hercegovine, počnu vraćati na ove prostore. To je moguće ukoliko reformišemo društvo i zakone, koji će povećati odgovornost za izgovoreno, za djelovanje ili nedjelovanje. Želio bih vlast koja će biti zasnovana na istinskim principima diobe vlasti, a svaka od njene tri branše služiti kao korektiv jedna drugoj”, navodi Damjan Jugović.
S predstavljanja publikacije (FOTO: Sulejman Omerbašić)
Dijana Živković iz Mostara ima 21 godinu i napominje da je mir u Bosni i Hercegovini od iznimnog značaja, kako za mlade tako i za starije.
“Nitko ne želi biti u okruženju gdje vlada mržnja i sukob, upravo zbog toga ljudi i odlaze. Smatram da smo svi tu da bi se borili za bolje stanje u svojoj okolini, u svojoj državi. Mir utječe na sve aspekte naših života, a ljudi toga ponekad nisu ni svjesni. Izgradnja mira podrazumijeva razvijanje odnosa na svim društvenim nivoima, krenuvši od odnosa s nama samima i s našim najbližima. Kada bismo svi radili na tome, kvaliteta života u Bosni i Hercegovini bi se značajno poboljšala, što je, vjerujem, svima želja i cilj. Ljudi bi bili zadovoljniji u svojim kućama, svojim radnim mjestima, svojim lokalnim zajednicama. Ljudi bi počeli cijeniti svoju državu i rado bi ostajali u njoj. Upravo zbog toga je bitna edukacija mladih ljudi, potrebno ih je uputiti u tu temu jer samo zajedničkim snagama možemo doći do željenog cilja”, govori Dijana Živković.
Prema njezinim riječima, budućnost Bosne i Hercegovine je u rukama ljudi koji u njoj žive te je mišljenja da ova zemlja ima sve potrebne resurse da bude prosperitetna.
“Svake godine gubimo mlade, talentirane ljude zbog stanja u državi. No, to ne mora biti tako. Svi imamo želju za napretkom, a zajedničkim snagama do cilja možemo i doći. Nitko neće biti tu da nam pomaže zauvijek, naša budućnost ovisi o nama samima i onome što mi za svoju državu uradimo. Vidim Bosnu i Hercegovinu kao ujedinjenu zemlju, gdje se ne gleda tko je iz kojeg grada došao i kome se moli. Vidim je kao zemlju gdje pametni i educirani ljudi ostaju, rade i bore se. Vidim je kao zemlju koja će napokon početi cijeniti svoja prirodna bogatstva i sve što ima za ponuditi kako svojim ljudima, tako i onima koji dolaze sa strane. Imamo puno potencijala za napredak i nadam se da ćemo ga iskoristiti, zbog onih koji su bili prije nas i zbog svih onih koji će doći poslije nas”, poručuje Dijana Živković.
S predstavljanja publikacije (FOTO: Sulejman Omerbašić)
Ivan Volić iz Travnika magistar je novinarstva i hrvatskog jezika i književnosti i radi kao nastavnik hrvatskog u Osnovnoj školi KŠC “Petar Barbarić” u Travniku. Ovaj 26-godišnjak autor je dvije zbirke poezije “Prostori sebe” i “Sedamnaest osvita”, a njegov tekst o miru bio je upravo u poetskoj formi jer mu je taj način izražavanja najbliži.
“Mir je preduvjet svih drugih društvenih procesa. Ako nam nedostaje ta karika u lancu, nemoguće je govoriti o boljoj budućnosti. Koliko je mir važan, možda ponajbolje razumiju naši roditelji koji su na vlastitoj koži devedesetih osjetili nedostatak tog mira. Nakon rata među narodima Bosne i Hercegovine zaživio je izraz: ‘Samo nek ne puca’. I to savršeno oslikava primarne želje naših ljudi kada je u pitanju Bosna i Hercegovina i njezino egzistiranje. Koliko god nam se činilo da živimo u nezahvalnom vremenu, mislim da ipak trebamo biti svjesni činjenice da se ne puca i to je već dovoljno da možemo razmišljati o novoj i ljepšoj budućnosti”, izjavljuje Ivan Volić.
Smatra da mladi imaju ključnu ulogu u izgradnji prosperitetnije budućnosti u Bosni i Hercegovini.
“Mladi koji su neopterećeni ideologijama, podjelama i koji su spremni ustrajno raditi svakako trebaju biti nositelji promjena koje će nam ovu zemlju ponovno učiniti ugodnom i sigurnom za svakodnevni život. Potrebno im je samo dati malo prostora, sve druge potencijale sigurno već imaju”, naglašava Ivan Volić.
S predstavljanja publikacije (FOTO: Sulejman Omerbašić)
Amina Bećar iz Sarajeva završna je godina na Fakultetu islamskih nauka, odsjek Teologija, a uz to ova 22- godišnjakinja je i volonterka pri Nadbiskupijskom centru za mlade Ivan Pavao II te glavna rukovoditeljica operative Udruženja studenata Fakulteta islamskih nauka. Posljednjih mjesec dana stažirala je u Institutu za islamsku tradiciju Bošnjaka i tvrdi da je mir neminovna naplata za ono što mu je prethodilo.
“Mir sporo i bolno dolazi, ali jednom kada se ugnijezdi naša dužnost je da ga čuvamo. Niko na ovome svijetu ne zaslužuje živjeti u strahu od gubitka onoga što nam je Bog podario – prava na život. Nijedno dijete, bez obzira na boju kože, ime koje nosi, vjeroispovijest, porijeklo i ma kakve različitosti da nam na um padaju, ne zaslužuje odrastati u strahu ili prijevremeno sazrijevati”, jasna je Amina Bećar.
Uvjerava da je Bosna i Hercegovina bogata širokom lepezom talenata, a da ovdašnji mentalitet krase inat i upornost.
“Kombinacija svega navedenog, vjerujte, može da učini čuda. Naša djeca su uspješna na brojnim poljima i ne dozvolimo da ono što oni posjeduju, a što može da izgradi bolju Bosnu i Hercegovinu, jednom napusti svoje ognjište u nadi da se u tome ostvare. Neka mir bude naš čvrst podijum kako bismo odigrali što bolju predstavu”, apostrofira Amina Bećar.
S predstavljanja publikacije (FOTO: Sulejman Omerbašić)
Dr. Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini akcentira da priče koje su mladi ljudi podijelili u ovoj publikaciji nude viziju mirne, prosperitetne i jednakopravne budućnosti za Bosnu i Hercegovinu.
“Ohrabrila bih sve, a posebno kolege iz medija i one koji rade na omladinskim politikama da pročitaju ono što su ovi mladi talentovani ljudi napisali, te da se povežu sa autorima kako bismo im svi zajedno mogli pomoći da ostvare ovu viziju”, riječi su dr. Ingrid Macdonald.
Dr. Susan Penksa, vršiteljica dužnosti šefa Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini naznačila je da su predstavljene riječi i fotografije u publikaciji istinski inspirativne.
“U njima je prikazan duh jedne zemlje oslobođene političkih podjela, mjesto na kome su uzajamna empatija, poštovanje i razumijevanje stvar svakodnevice, a prošlost nije nešto što se negira, nego prevazilazi. Uvjerljive vizije mladih ljudi o prosperitetnoj i miroljubivoj Bosni i Hercegovini treba da motivišu izabrane lidere i kandidate za funkcije da fokusiraju svoje napore ka tome da osiguraju da Bosna i Hercegovina bude država u kojoj su svi jednako tretirani i u kojoj su vrijednosti povjerenja, integriteta i uzajamnog poštovanja od velike važnosti”, konstatira Dr. Susan Penksa.
Škola odbojke “Kovačići” Novo Sarajevo uspješno je realizirala projekt za djevojčice “Dođi i igraj”. Cilj projekta je druženje sa sportskim prijateljima koji također imaju ženski tim iz nekog manjeg grada u Bosni i Hercegovini. U sklopu projekta djevojčice iz Travnika su posjetile Sarajevo, te s domaćinom sudjelovale u radionici, obišle Općinu Novo Sarajevo, a nakon toga odigrali odbojkašku utakmicu.
Po dolasku gošći iz Travnika, u petak 16. septembra 2022. godine, prva aktivnost je bila održavanje radionice na temu “Sport nas spaja”. Radionica je održana u sali za borilačke sportove Sportske dvorane “Goran Čengić” na Grbavici. Radionicu je osmislio, pripremio i održao Damir Mahmutović, odbojkaški trener i bivši reprezentativac Bosne i Hercegovine u odbojci. Nakon toga uslijedio je obilazak i upoznavanje Općine Novo Sarajevo.
Damir Mahmutović održao radionicu za sudionice projekta
“Najviše smo se zadržali u Vilsonovom šetalištu gdje su djeca uživala uz druženje i fotografiranje. Druženje je nastavljeno uz zajednički ručak za oko 30 sudionica projekta, a zatim je odigrana utakmica u sportskoj dvorani ‘Goran Čengić‘ na Grbavici. Gošće su bile oduševljene ambijentom i uvjetima koje pruža ova moderna sportska dvorana. Meč je odigran u prijateljskoj atmosferi, bilo je dosta borbenosti i lijepih odbojkaških poena. Djevojčice su prvenstveno igrale jedne protiv drugih ali nešto kasnije i u pomiješanim ekipama”, istakli su organizatori.
Meč odigran u prijateljskoj atmosferi
Ovaj projekt je podržan od strane Općine Novo Sarajevo i Fondacije Mozaik putem zajednice za aktivizam i poduzetništvo mladih lonac.pro, uz financijsku podršku Vlade Švicarske i Ambasade Kraljevine Švedske u Bosni i Hercegovini te drugih financijskih partnera.
Trenutno se, uoči zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u New Yorku, održava globalni samit o Transformaciji obrazovanja. Tim povodom važno je istaknuti napredak koji je postignut kroz podršku Ujedinjenih nacija vlastima u Bosni i Hercegovini, a prema unapređenju pravednijeg i inkluzivnog obrazovanja u cijeloj zemlji.
Kada sam prije dvije i pol godine imenovana za rezidentnu koordinatoricu Ujedinjenih nacija, mnogima je bilo jasno da se, osim poremećaja izazvanih pandemijom COVID-19, obrazovni sistem suočava s nizom složenih i dugotrajnih prepreka, uključujući visoko decentralizirani obrazovni sektor, zastarjelu infrastrukturu i sve manji broj učenika. U 2018. godini, procjena Programa za međunarodno ocjenjivanje učenika (PISA) pokazala je da su 15-godišnji učenici iz Bosne i Hercegovine znatno ispod prosječne razine znanja u čitanju, matematici i prirodnim naukama u zemljama OECD-a, iako postoji relativno visoka potrošnja po studentu u odnosu na BDP zemlje.
Od krize do prilike
Pandemija COVID-19 poremetila je učenje za više od 400.000 učenika širom Bosne i Hercegovine, što je ove izazove stavilo u fokus. Ipak, ova je kriza također pružila jedinstvenu priliku za pružanje podrške vlastima u provođenju snažnije obrazovne reforme u cijeloj zemlji. Kada se pandemija počela širiti 2020. godine, agencije Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini udružile su se kako bi dale prioritet obrazovanju kao fokusu naših napora za oporavak od COVID-19. Brza procjena potreba, koju su UNICEF i UNESCO proveli u martu i aprilu 2020., bila je temelj za izradu UN programa za oporavak obrazovanja. Temeljni zajednički projekat, koji je pokrenut pod vodstvom UNICEF-a i UNESCO-a, u partnerstvu s ILO-om i UNV- om, nazvan je “Osmislimo Obrazovanje Ponovo: kreiranje kvalitetnijeg obrazovanja za djecu tokom i nakon COVID-19 krize s fokusom na najugroženije”.
Na globalnoj razini, ovaj projekat je bio jedan od samo 18 koji su dobili podršku Fonda za oporavak od COVID-19 pandemije generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, i jedini koji je bio usmjeren na obrazovni sektor. Što je još važnije, ovaj je projekat bio katalizator za jačanje podrške Ujedinjenih nacija prema međuresornoj saradnji ministarstava, poboljšanju nastavnih kapaciteta, modernizaciji ICT opreme i razvoju novih digitalnih platformi za učenje. Neposredni učinak bio je jasan. Između februara 2021. i marta 2022. UNICEF, UNESCO i ILO osigurali su da 2498 učitelja prođe obuku o digitalnom učenju i podučavanju, dok su također osigurali 664 digitalna uređaja (laptope i pomoćnu tehnologiju) za 110 škola (26% od ukupnog broja škola).
Prema zajedničkim obavezama u obrazovanju
Kako se hitna faza odgovora na COVID-19 završavala, postalo je jasno da su resursi za učenje, obuka i oprema koje su osigurale Ujedinjene nacije, uvelike poboljšali saradnju između različitih ministarstava obrazovanja u zemlji i drugih aktera u sektoru. Nadovezujući se na ovaj osjećaj sinergije i saradnje, Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini su organizirale niz konsultacija prije samog globalnog Samita o transformaciji obrazovanja, pod vodstvom Ministarstva civilnih poslova BiH, i u bliskoj saradnji s resornim vlastima u entitetima, kantonima i Brčko Distriktu BiH. Ove konsultacije okupile su gotovo 1500 učesnika iz vladinog i nevladinog sektora, škola, akademske zajednice, mladih i privatnog sektora kako bi se razgovaralo o ključnim prioritetima uoči globanog Summita. Više od polovice učesnika (845) uključenih u konsultacije bilo je mlađe od 30 godina. Nakon ljeta provedenog u inkluzivnom dijalogu, obrazovne vlasti podnijele su izvještaj i Deklaraciju o predanosti Sekretarijatu Samita o transformaciji obrazovanja u New Yorku.
Ovu Deklaraciju usvojilo je 16 ministara nadležnih za pitanja obrazovanja na različitim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini. Predstavlja prvi izraz javne politike o obrazovanju u BiH u posljednjih dvadeset godina. Gledajući prema naprijed, UNESCO i UNICEF rade na podršci relevantnim obrazovnim vlastima na razvoju akcijskog plana koji bi bio usmjeren na provedbu obaveza navedenih u ovoj Deklaraciji. Vrijednost naših zajedničkih napora da transformiramo i ujedinimo agendu za obrazovanje širom Bosne i Hercegovine također su prepoznali i drugi partneri. U sklopu svoje opsežne podrške Bosni i Hercegovini, Evropska unija razmatra snažniji angažman u podršci obrazovanju u sljedećih 10 godina, pri čemu UNESCO i UNICEF aktivno pomažu u identificiranju prioriteta vezanih za obrazovanje.
Put do dugotrajne transformacije
Dok se pripremamo za uzbudljivu sedmicu dijaloga, rasprava i dogovaranja obaveza tokom Samita o transformaciji obrazovanja u New Yorku, ponosna sam na korake koje smo poduzeli kako bismo podržali vlasti u BiH u reformi obrazovnog sektora u zemlji, i izgradnji inkluzivnijeg, kvalitetnijeg i relevantnog iskustva učenja za sve. Dok se Bosna i Hercegovina još uvijek suočava s mnogim izazovima na svom putu ka kvalitetnom obrazovanju, u posljednje dvije i pol godine naučila sam da smo, uz jasno globalno vodstvo, potpomognuto katalitičkim zajedničkim financiranjem i istinskim partnerstvom sistema Ujedinjenih nacija sa vlastima, sada u jedinstvenoj poziciji u Bosni i Hercegovini da provedemo ove transformativne obrazovne promjene koje se događaju jednom u generaciji.
Autor:Ingrid Macdonald
Bilješka o autoru: Rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, Ingrid Macdonald, u autorskom osvrtu govori o konsultacijama o transformaciji obrazovanja u zemlji, dok se u New Yorku održava Samit transformacije obrazovanja Ujedinjenih nacija.
Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove dobarportal.net.
Let’s Do It tim u Bosni i Hercegovini je svečanom ceremonijom danas pokrenuo akciju Svjetski dan čišćenja koja se ove godine realizuje na 40 lokacija širom Bosne i Hercegovine.
U Sarajevu ekipe su krenule sa Željezničke stanice i čistile su na četiri različite lokacije, a pored Sarajeva neki od gradova u kojima se čistilo su: Bosanska Krupa, Bijeljina, Mostar, Prijedor, Brčko. Kiša u nekim gradovima je malo omela akciju, međutim volonteri nisu odustali, već su uprkos lošem vremenu ispunili svoj cilj.
Više od 15.000 volontera,svih starosnih grupa – od 7 do 77 godina starosti iz različitih sfera, širom Bosne i Hercegovine je uključilo se u akcije čišćenja -članstva nevladinih organizacija različitih interesnih grupa, neformalnih grupa, poslovnih subjekata, do porodica i individualaca. Značajan dio u obilježavanju Svjetskog dana čišćenja jeste i učešće 130 osnovnih i srednjih škola širom BiH, koje su čištile svoja dvorišta i školska okruženja. Svi oni su učestvovali sa jednim ciljem, pomoći da naša država i planeta Zemlja bude ljepše i čistije mjesto za život.
“Interes velikog broja volontera za učešće u akcijama čišćenja su izuzetna motivacija za naš rad. To nam pokazuje da imamo građane koji su prepoznali problem i spremni su raditi na njemu i kroz selektivno odlaganje otpada ukoliko im to sistem ponudi. Kroz dosadašnje iskustvo imamo značajne rezultate iza sebe, a naš dugoročni cilj je utjecati na promjenu svijesti o ekološkim problemima u svijetu i njihov utjecaj na ljude”, poručuju iz Let’s Do It tima.
Obilježen Svjetski dan čišćenja (FOTO: Let’s Do It tim u BiH)
