ZDRAVLJE: Prirodna ili moderna medicina, šta je bolje?

AnaDominik Rodić
-
0
ZDRAVLJE: Prirodna ili moderna medicina, šta je bolje?

Kada postoje pitanja o tome koja medicina može biti adekvatnija za pomoć čovjeku, prirodna ili moderna, treba razmisliti o mnogo stvari prije svega.

Kako bi slikovitije objasnila ovo delikatno pitanje, moram reći nešto o najvećoj i najnaprednijoj laboratoriji na svijetu! Sigurno mislite na neke opasne svjetske laboratorije, ali ova stane od prilike u dvije ruke svojom veličinom i zove se jetra. Ovaj organ dnevno radi preko 200 hemijskih reakcija koje ni najsuvremenije laboratorije nisu u stanju da urade tom brzinom, a sve u svojstvu detoksa i pomoći skladištenja hranjljivih materija. To je svakako, jako grubo opisano šta taj mali organ radi. Nego, ako je to jedan najnapredniji kompleks laboratorija na svijetu, onda on mora biti sposoban da uposli više uposlenika i stručnjaka kako bi radio dobro.

Pa tako, vratimo se činjenici obimne funkcije ovog organa. Kada nismo previše brinuli o prehrani, emocijama poput bijesa, nastojali potopiti ružno raspoloženje porocima, a radi depresije se nismo dovoljno kretali, naša jetra će patiti i jedan dan ćemo morati posjetiti liječnika. Logičan slijed događaja je da smo se razboljeli. Kako bi se izborili sa poslijedicama naše nebrige o sebi, moramo slušati nekoliko stručnjaka koji će nas uvesti u tok oporavka ove velike laboratorije. Kada posmatramo struku moderne medicine, oni su sve naše kolege koje ne rješavaju ni jedan od problema kojima se mi bavimo, ali u obrnuto! Oni se naime bave poslijedicama (ako govorimo o jetri hepatitis, hepatomegalija, masnoće u krvi, upala žućne vrećice… To su ujedno i poslijedice neodgovornog odnosa prema sebi) koje se moraju otkloniti.

Zamislimo da nakon ste završili tretmane koje nudi struka, imate potrebu saznati više o sebi i uči u uzrok koji možete iskorijeniti kada je u pitanju Vaše zdravlje? Tada se javljate alternativnom i prirodnim medicinaru. On se bavi uzrokom koji je oštetio Vašu laboratoriju. Tako da će prirodni medicinar pomoći sa svim što uključuje jačanje organizma, detoks od lijekova, probleme sa emocijama koje blokiraju određeni organ, pa na poslijetku navike koje štete organizmu. Na taj način, dopuštate svom organu da se izliječi cjelokupno, bez mogućnosti povratka oboljenja.

A kada smo već pomenuli štetu na našoj labaratorijici. Svaki organizam ima sposobnost adaptacije. Kao takav, on se adaptira i nenagtivne stvari i kao kontraefekt se stvori ovisnost. Najlakše objašnjeno, organizam postaje ovisan o materijama koje unosi, jer zbog metaboličkih aktivnosti biva zbunjen da bez tih tvari ne može funkcionirati. Što dublje ulazimo u ovisnost,  organizam stvara veću štetu i ovisnost postaje jača. To naravno, oslikava se i na našu svijest. Taj dio problema rješavaju psiholozi, psihijatri i alternativna, prirodna i duhovna medicina. Naravno, svijet bi bio dosadno mjesto za život kada bi svi bili stručni za sve, a ovako… Svako nalazi svoje mjesto pod suncem!

Bilješka o autoru: AnaDominik Rodić živi i radi u Sarajevu. Naučnica je i terapeutkinja prirodne medicine. Možete je pronaći na Facebooku i Instragramu .

NEZABORAVNO ISKUSTVO: Djeca iz Zenice na interkulturalnoj razmjeni u Švicarskoj

DOBAR PORTAL
-
0
NEZABORAVNO ISKUSTVO: Djeca iz Zenice na interkulturalnoj razmjeni u Švicarskoj

Nakon tri godine pauze, 40 djece iz Zenice zajedno sa 6 supervizora, učestvovalo je na interkulturalnoj razmjeni u dječijem selu Pestalozzi, ili u raju za djecu – kako ga od milja zovu. 

Iz Udruženja za brigu i opšta prava djece “Naša djeca” iz Zenice ističu da je dječije selo Pestalozzi mjesto u kojem ih u okrilju hladnih Alpi grije ljubav jednih prema drugima.

“U okruženju u kojem je sve kreirano za djecu, djeca su ponukana da razmisle o važnim pitanjima i životnim vrijednostima o kojima ne žele ili nemaju vremena da misle u svojim komfornim zonama. Djeca pored kognitivnih i emocionalnih vještina, u Pestalozziju uče kako da se osamostale i preuzmu odgovornost, ali i kako da funkcionišu u velikim grupama i timovima, te koliko je svaki pojedinac u toj velikoj grupi podjednako važan”, navode iz Udruženja za brigu i opšta prava djece “Naša djeca” iz Zenice.

Dodaju da je program u školi poprilično intenzivan i realizuje se svaki radni dan od 9 do 12 h, te od 14 do 17 h, a jedan segmenat radionica koje djeca pohađaju usmjeren je na istraživanje i pronalazak „sebe“.

“Kroz različite aktivnosti učimo o sebi, svojim karakteristikama i emocijama. Tema identiteta je tema koja nas prati kroz sve ostale teme i aktivnosti, zbog čega je jedna od ključnih u ovih 15 dana. Djeca su imala priliku učiti o demokratiji i ljudskim pravima, te razmisliti o dobrim i lošim stranama demokratije u Bosni i Hercegovini. Na interaktivan način učili smo i o pravičnosti i pravednosti, te razlici između ovih pojmova, u teoriji i praksi. O švicarskoj demokratiji, naučili smo i na plastičnom primjeru odabira filma koji ćemo gledati tokom slobodnog popodneva”, naglašavaju iz Udruženja za brigu i opšta prava djece “Naša djeca” iz Zenice.

Napominju da su Međunarodni dan demokratije (15.09.) obilježili uličnom akcijom u St.Gallenu.

“Petog dana naše razmjene, pridružili su nam se učenici švicarskih škola sa kojima smo narednih nekoliko dana dijelili učionicu. Iako su bili mlađi od učesnika iz Bosne i Hercegovine, brzo su pronašli zajedničke interese i želju za saradnju i komunikaciju, što je važan dio naše razmjene. Zajedno su odrađivali kreativne zadatke i kako su nam rekli, napravili jedan od najbolje odrađenih zadataka i grupnih prezentacija posljednjih godina. Obzirom da smo na našu interkulturalnu razmjenu krenuli u prvoj sedmici redovne škole, djeca nisu željela propustiti gradivo, te su i pored učešća u intenzivnom programu vrijedno prepisivali nove lekcije i išli u korak s novim gradivom. Ali ne brinite, ništa nas nije spriječilo da naše slobodno vrijeme iskoristimo na najbolji mogući način i odlično se zabavimo”, kazuju. 

Nastavljaju kako su pored ogromne količine kolača i slatka koje su ponijeli u Švicarsku, na interkulturalnoj večeri
prezentovali i tačke koje su pripremali mjesecima prije polaska.

“U bojama Bosne i Hercegovine, kroz prezentaciju koju smo pripremili, predstavili smo talente naše djece. Zajedno smo pjevali stihove „…ovo je zemlja za nas, ovo je kuća za svu našu djecu.“, jer Pestalozzi to zaista jeste. Poslijepodnevne aktivnosti bile su bazirane na slobodno vrijeme za sportske aktivnosti, igre bez granica, treasure hunt, kvizove i društvene igre ili čak partiju stonog tenisa. A nebrojeno puta zajedno smo gledali i zalazak sunca u selu”, saopćavaju iz Udruženja za brigu i opšta prava djece “Naša djeca” iz Zenice.

Obzanjuju da su tokom vikenda, djeca zajedno sa supervizorima odmarala od radne sedmice i uživala u šetnjama kroz švicarske gradove Luzern, Zurich i St. Gallen, te njemački grad Konstantz.

“Naša zadnja ekskurzija bila je rezervisana za švicarski naučni centar Technorama u kojem su djeca postala naučnici i istraživači i uživali u svim mogućnostima ovog „muzeja“. Pretposljednji dan razmjene, učesnici su radili na odabiru tema i pripremama za radijsku emisiju koja je realizovana na Power Up radiju i po ko zna koji put učinili nas ponosnima. Pakovanje kofera odložili smo za poslije, čak i zadnjeg dana, te smo se uputili na turu pješačenja do Gabrisa, planine s koje se vide planinski vrhovi susjednih zamalja Švicarske. Nakon povratka, uslijedila je i finalna ceremonija i dodijela diploma. A sutradan i naš povratak kući”, istakli su.

Na kraju poručuju da je svaka interkulturalna razmjena u dječijem selu Pestalozzi nezaboravno iskustvo i priča za sebe.

“I svaku riječ te priče nemoguće je prepričati onima koji je ne dožive. Tih 15 dana zajedno dijelimo kuću, dijelimo sobe s našim cimerima, dijelimo zadatke, školsku klupu. Ali ono važnije – jedni drugima izmamimo osmijeh na licu, smirujemo ljutnju, ublažavamo tugu i brišemo suze tokom tih 15 dana suživota. Ovo je od samog početka specifična razmjena, jer je prva koja je realizovana nakon COVID-a i novonastalih okolnosti u svijetu, sretni smo i ponosni što smo i ovog puta uspješno realizovali razmjenu i omogućili da 40 djece iz Zenice bude dio ovog iskustva. Udruženje za brigu i opšta prava djece “Naša djeca” Zenica zahvaljuje se svima onima koji su na bilo koji način podržali razmjenu, roditeljima naše djece na povjerenju, te profesorima supervizorima bez kojih ova razmjena ne bi bila ovako uspješna”, zaključuju iz Udruženja za brigu i opšta prava djece “Naša djeca” iz Zenice.

OSVOJI GRANT DO 5.000 KM: Prijavi se za Vera Šnajder Nagradu

DOBAR PORTAL
-
0
OSVOJI GRANT DO 5.000 KM: Prijavi se za Vera Šnajder Nagradu

Fondacija budućnosti u Bosni i Hercegovini drugu godinu zaredom nagrađuje mlade naučnice.

Od 2015. godine, Fondacija budućnosti u Bosni i Hercegovini pomaže mladim ljudima da dosegnu svoj puni potencijal u STEM i IT sektoru kroz mentorstva i stipendije.

“Pružamo im prilike kroz mnoge projekte i programe koje realizujemo, a njihovi nevjerovatni rezultati su ono što nas motivira da nastavimo s našim radom. Dio našeg rada jeste organizovanje Vera Šnajder Nagrade za mlade naučnice u našoj zemlji. Vera Šnajder je bila prva bosanskohercegovačka matematičarka i prva dekanesa u bivšoj Jugoslaviji. Za mnoge, Vera je bosanskaohercegovačka Maria Curie. Svoje znanje u oblasti je usavršila na Institutu Henri Poincaré, koje je zatim uložila u obrazovni sistem svoje domovine. Na osnovu toga, Fondacija budućnosti u Bosni i Hercegovini nagrađuje i ove godine mladu naučnicu (dodiplomskog, magistarskog ili doktorskog studija) prirodnih i tehničkih fakulteta sa grantom u iznosu do 5.000 za odlazak na stručno putovanje u inostranstvo”, navode iz Fondacije budućnosti u Bosni i Hercegovini.

Dodaju da je cilj nagrade da inspiriše i pomogne mladim naučnicama naše zemlje da se, kao i Vera, vrate iz inostranstva sa novim znanjem i vještinama koje će uložiti u unapređenje naše zemlje.

“Ovim događajem želimo pokazati da je naša država sačinjena od mladih intelektualaca. Jedna od dvije prošlogodišnje pobjednice Vera Šnajder Nagrade jeste Zlata Jašarević. Put po njenom izboru je bio u Lisabon, Portugal, na konferenciju organizovanu od strane European Chemical Society. Osim što je iskusila šta se svojim trudom i radom u nauci može dobiti, naučila je dosta novih stvari i uvidjela da se putovanjima u inostranstvo na konferencije može dosta više naučiti i, posljedično, primjeniti u našoj zemlji. Kako je to izgledalo prošle godine se može pogledati na našoj stranici gdje smo pisali o prošlogodišnjim pobjednicama i podijelili njihova iskustva. Poziv je otvoren do 15. oktobra, a prijaviti se možete na ovaj link. Za više informacija, posjetite našu web stranicu o Vera Šnajder Nagradi“, saopćili su iz Fondacije budućnosti u Bosni i Hercegovini.

AMILA SULJIĆ: Ključ uspjeha za razvoj države su mladi

DOBAR PORTAL
-
0
AMILA SULJIĆ: Ključ uspjeha za razvoj države su mladi

Tuzlanka Amila Suljić studentica je Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu i trenutno radi kao call agentica u centru za engleski jezik.

U razgovoru za dobarportal.net komentirala je položaj mladih u Bosni i Hercegovini.

„Trenutno najveći problem koji muči svaku mladu osobu je obrazovni sistem od osnovnoškolskog ogledala pa do visokoškolskog obrazovanja. Koji se više od 150 godina nije mijenjao i prilagođavao učenicima i studentima, već izlazi na vidjelo kako taj sistem ne može da odgovori zahtjevima današnjeg tržišta 21. vijeka rada“, govori Amila Suljić.

Smatra da velika većina mladih bira da bude pasivna.

„Zbog samog problema dualizma mladi ili imaju sve i dolaze iz finih porodica i ništa im ne fali ili nemaju ništa. U oba slučaja imamo problem da su mladi nesposobni“, tvrdi naša sagovornica.

Amila Suljić (FOTO: Amila Suljić, privatni arhiv)

Zatim se osvrnula i na sve veći broj odlazaka mladih iz Bosne i Hercegovine.

„Koruptivna politika i dolazak na vlast u sve strukture nestručnih, nepoštenih, nemoralnih, nekompetentnih osoba na svim prostorima Bosne i Hercegovine. Šteta, zaista jer mladi i to pogotovo visokoobrazovani umjesto da izgrađuju zemlju primorani su da je napuste“, navodi ova mlada Tuzlanka.

Odgovorila je i na pitanje trebaju li mladi imati veću zastupljenost u politici.

„Na mladima svijet opstaje i jedino su oni ‘ključevi uspjeha za razvoj države’. Svaka perspektivna obrazovana mlada osoba izvor je novih ideja za izgradnju boljeg života“, dodaje Amila Suljić.

Amila Suljić (FOTO: Amila Suljić, privatni arhiv)

Prema njenim riječima, govor mržnje je itekako rasprostranjen među mladima u Bosni i Hercegovini.

„Okruženi smo različitim narativima, nakon ratova s nezavidnom političkom, socijalnom, i ekonomskom slikom društva mladi na prostorima Bosne i Hercegovine govor mržnje u nekom od svojih pojavnih oblika vide gotovo kao neminovnost“, kaže naša sagovornica.

Mišljenja je da su razum i razgovor jedini „lijek“ protiv predrasuda.

„Prije nego što osudite osobu, sjetite se da vi sigurno ne biste voljeli da vas neko osuđuje prije nego vas sasluša ili čak upozna“, jasna je ova mlada Tuzlanka.

Amila Suljić (FOTO: Amila Suljić, privatni arhiv)

Ne krije da je ponosna na navike koje je sprovela u djela, kroz konstantno izučavanje sebe i svojih mogućnosti te se nada uspjehu i u budućnosti.

„Želim prvenstveno da završim fakultet i da steknem dovoljno mogućnosti za život ispred mene. Da osiguram sebi i svojoj porodici, a i sutra svojoj djeci lagodan život“, izjavljuje Amila Suljić.

Na kraju razgovora imala je poruku za sve mlade.

„Pokrenite se, rad je stvorio čovjeka i učite i samo učite! Znanje je najveća moć“, zaključuje naša sagovornica.

SARA TUŠEVLJAK: Spašavanje rijeka i okoliša Bosne i Hercegovine za dobrobit svih

DOBAR PORTAL
-
0
SARA TUŠEVLJAK: Spašavanje rijeka i okoliša Bosne i Hercegovine za dobrobit svih

Generalna skupština Ujedinjenih nacija je u julu usvojila historijsku rezoluciju kojom je pristup čistom, zdravom i održivom okolišu proglašen ljudskim pravom.

Zajedničkim snagama zaustaviti izgradnju mini hidroelektrana na Kasindolskoj rijeci je cilj neformalne grupe građana iz Istočnog Sarajeva. Zdravije okruženje i okoliš u Bosni i Hercegovini akcijama ove i sličnih grupa postaju stvarnost za bh. društvo, uprkos izazovima i često negativnoj izloženosti s kojima se ove aktivističke grupe suočavaju. 

Priču o tome kako su troje zaposlenih ljudi, tri studentice, dvije srednjoškolke i jedna penzionerka postali ekološki heroji u Bosni i Hercegovini,  podijelila je sa nama jedna od članica grupe –  Sara Tuševljak, ekološka aktivistkinja i studentica Pravnog fakulteta u Istočnom Sarajevu.

“Smatram da bi svim ljudima trebale biti važne ekologija i aktivizam, a ne samo mladima. U našem Ustavu je propisano da svaka osoba ima pravo na zdravu životnu sredinu, a i da je svako u skladu sa Zakonom dužan, da u okviru svojih mogućnosti, štiti i unapređuje životnu sredinu”, priča Sara.

Uzrok za pobunu i akciju neformalne grupe građana/ki, čija je Sara članica, bila je najava izgradnje tri mHE: „Podivič“, „Slapi“, „Samar“.

“Kasindolska rijeka”, priča Sara, “bitan  je resurs. Izvire na planini Jahorini, svojim tokom prolazi kroz kanjone i ulijeva se u rijeku Željeznicu na Ilidži. Velikim dijelom, skoro 90% svoga toka je pitka, a prve otpadne vode se ulijevaju kod JZU ”Srbija“ u Kasindolu.”

Sara je odrasla uz Kasindoslu rijeku, i tu je naučila da pliva a ljubav prema prirodi joj je usadila porodica. Problemi počinju kada je jedna strana firma 2014. godine dobila koncesije za izgradnju čak tri mini hidroelektrane na Kasindolskoj rijeci i to: mHE “Slapi”, mHE “Podivič” i mHE “Samar”.  Ekološke dozvole su izdane za sve tri hidroelektrane 2015. godine.

“Građani su”, priča Sara “upućivali inicijative nadležnim organima tokom izgradnje, kako bi ukazali na probleme nelegalne gradnje, proceduralne i zakonske greške, i kršenje ekoloških standarda. U konačnici, izgradnja tri mHE bi prouzrokovala katastrofalne posljedice po biljni i životinjski svijet,  ali i na zdravlje čovjeka.”

Sara sa stricem pravi Facebook stranicu Stop izgradnji mHE na Kasindolskoj rijeci nakon saznanja da će početi izgradnja i druge mHE (mHE “Samar”) na Kasindolskoj rijeci. Facebook stranica je bila kanal komunikacije putem kojeg je ova grupa aktivista/kinja informisala građane Istočnog Sarajeva da mHE “Podivič“ radi od 2018. godine, kao i o stanju na terenu i o promjenama koje su se desile od kada je izgrađena. Tad je počela saradnja sa Resursnim Aarhus Centrom, Centrom civilnih inicijativa, Fondacijom Atelje za društvene promjene (ACT), a Sara je bila već članica Koalicije za zaštitu rijeka BiH.

“Niti prilikom izdavanja lokacijskih uslova koji su preduslov građevinskim dozvolama za tri mHE nije pribavljeno mišljenje lokalne zajednice na kojoj se planira gradnja što je suprotno odredbama Zakona o uređenju prostora i građenju. Okružni Sud u Banja Luci, nakon iznesene tužbe o izgradnji tri mini hidroelektrane na Kasindolskoj rijeci, izdao je četiri presude u korist građana i poništio tri ekološke dozvole kao i građevinsku dozvolu za mHE “Samar”. Ipak,  mini hidroelektrana “Podivič” je izgrađena  na Kasindolskoj rijeci”, istakla je Sara.

Sarina borba, i ostalih aktivista/kinja i dalje traje. Velike količine šuma su posječene i izgrađeni su putevi za potrebe izradnje mHE „Podivič“. Možda je upravo aktivizam i potreba da se traže zakonska sredstva zaštite prirode ono što je Saru podstaklo da upiše pravo.

Sara Tuševljak (FOTO: bosniaherzegovina.un.org)

“Provodim puno vremena u prirodi, planinarim i zbog toga mi je jako važno da se priroda zaštiti. Posebno Kasindolska rijeka, jer sam na njoj provela prelijepe trenutke sa svojom porodicom i prijateljima”, rekla je Sara.

Trenutni cilj ove neformalne grupe građana je da se isticanjem nepravilnosti i pritiskom na donosioce odluka ospori rad mHE „Podivič“ i zaustavi gradnja druge dvije planirane mHE. Traže trajno rješenje i zabranu izgradnje ostale dvije mini hidroelektrane.

“Borba nije uvijek laka, ali je uvijek vrijedna kada znamo šta se borimo”, istakla je Sara na kraju, kao poruku za sve aktivistkinje i aktiviste, piše bosniaherzegovina.un.org. 

SUMEJA HAJRADINOVIĆ: Radim dva posla i uvijek stižem odraditi svoj trening

DOBAR PORTAL
-
0
SUMEJA HAJRADINOVIĆ: Radim dva posla i uvijek stižem odraditi svoj trening

Sumeja Hajradinović je velika zaljubljenica u sport, i ova 24-godišnja Sarajka radi kao personalna trenerica i fizioterapeutkinja. 

U razgovoru za dobarportal.net ističe da je još od školskih dana bila uključena u sport.

“Uvijek sam voljela sport, isticala sam se u svakoj sportskoj disciplini kao najbolja, išla sam na razna takmičenja kroz školu i time sam sebi pokazala da mogu uspjeti u tom smjeru”, govori Sumeja Hajradinović.

Potom nam je kazala zbog čega nam je važna fizička aktivnost.

“Tjelesne aktivnosti prvenstveno utječu na zdravstvenu dobrobit svakog tijela (mišićnog, koštanog, srčanog sistema), utječu i na bolje psihičko zdravlje gdje se osjećamo sretno, zadovoljno i smireno, te također pomažu i da održimo odgovarajuću tjelesnu težinu gdje se osjećamo ljepše i zadovoljnije”, kaže naša sagovornica.

Sumeja Hajradinović (FOTO: Sumeja Hajradinović, privatni arhiv)

Dodaje da se trenutno bavi i body buildingom, gdje su uključena opterećenje i fitness sprave.

“Kada se krenete baviti fitnesom ili bilo kojim sportom najbitnije je da budete ustrajni i da se potrudite za svaki dobar rezultat gdje je uključena ishrana i zdrav stil života. Naravno, uz neku stručnu osobu koja će vas uvesti i pokazati vam sve smjernice do željenog rezultata”, navodi ova mlada Sarajka.

Zatim se osvrnula na važnost pravilne ishrane. 

“Sa ili bez treninga, trebamo voditi računa šta unosimo u sebe od hrane, jer se sve to manifestuje na našim tijelima, trebali bi obratiti pažnju na količinu hrane i na same namjernice. Voda je jedan od najbitnijih faktora i preporuka je 2,5 litra svaki dan. Navika je jako bitan faktor jer kako se kaže ‘dobre navike, dobar život'”, priča Sumeja Hajradinović. 

Sumeja Hajradinović (FOTO: Sumeja Hajradinović, privatni arhiv)

Otkrila nam je i šta najčešće savjetuje onima koji žele smršati. 

“Osobe koje žele smršati moraju uključiti kardio trening bar tri puta sedmično, gdje će se i mimo treninga više kretati, i opet da dodam ishrana je 80%, trening 20% mršavljenja”, naglašava naša sagovornica.

Smatra da kad imate najviše volje i želje tad možete trenirati i kad ste slobodni i kad imate obaveza i kad ste umorni, jer bez izgovora uvijek se može naći vremena za treniranje.

“Radim dva posla i uvijek stižem odraditi svoj trening. Dodala bih da je jutarnja rutina najbolja ali nažalost nisu svi u mogućnosti trenirati ujutru”, izjavljuje ova mlada Sarajka. 

Sumeja Hajradinović (FOTO: Sumeja Hajradinović, privatni arhiv)

Odgovorila je i na pitanje kako se motivisati za trening. 

“Najbolja motivacija mogu biti osobe koje su uspjele u fitnessu, osobe koje su smršale, osobe kojima je trening promijenio stil života i naravno kada postignete prve rezultate sami ste sebi motivacija za još boljim rezultatima”, jasna je Sumeja Hajradinović. 

Ova djevojka na Instagramu ima više od 20 hiljada pratioca, a tvrdi da je sve krenulo iz nekog hobija. 

“Volim objavljivati svoje fotografije i treninge, naravno sada mi je drago, stvaram nova poznanstva uključujući i nova zanimanja, danas preko Instagrama čak i zarađujem tako da podržavam društvene mreže”, napominje naša sagovornica.

Sumeja Hajradinović (FOTO: Sumeja Hajradinović, privatni arhiv)

Poručuje da trenutno nije u ljubavnoj vezi. 

“Nemam momka, nisam ostvarena na tom polju trenutno. Uvijek ima dobrih i loših komentara, zahvalna sam što je puno više dobrih, navikla sam na pohvale i lijepe riječi kada sam ja u pitanju tako da tog nikad ne manjka i nadam se da će tako ostati”, riječi su ove mlade Sarajke. 

Zaključuje da svoje planove ostvaruje i da je mnoge već ostvarila. 

“Očekujem da uvijek budem sposobna, jaka, abiciozna, pozitivna i zadovoljna, okružena kvalitetnim ljudima i pravim prijateljima. Hvala vam na pozivu za intervju, drago mi je što sam primijećena, osjećam se polaskano”, zavrašva Sumeja Hajradinović. 

Sumeja Hajradinović (FOTO: Sumeja Hajradinović, privatni arhiv)

PROMOCIJA U SARAJEVU: Predstavljena radio drama “Lejlin put” koja govori o kršenju ljudskih prava žena migrantkinja

DOBAR PORTAL
-
0
PROMOCIJA U SARAJEVU: Predstavljena radio drama “Lejlin put” koja govori o kršenju ljudskih prava žena migrantkinja

Radio drama simboličnog naziva “Lejlin put” i koja govori o mnogobrojnim problemima sa kojima se suočavaju žene migrantkinje predstavljena je u Sarajevu. 

Radio drama je rezultat saradnje dvije polaznice programa Sarajevo Fellowship nevladine organizacije Humanity in Action Aiše Avdić i Aleksandre Đukić, a cilj im je da kroz umjetnost zvuka slušateljima približe probleme sa kojima se suočavaju žene migrantkinje na putu do država Zapadne Evrope. Promociji radio drame su prisustvovali mnogobrojni građani i građanke koji su imali priliku poslušati radio dramu.

“Aiša i ja smo mjesecima radile na ovom projektu zajedno sa glumcima Akademije scenskih umjetnosti Dinom Mušanović i Benjaminom Bajramović na osmišljavanju skripta kako bismo na najbolji način postigle empatiju kod ljudi i kako bismo ih informisali o ovoj jako bitnoj temi”, rekla je Aleksandra Đukić, jedna od kreatorki ovog projekta.

Upravo putem forme radio drame, kreatorke projekta Aiša i Aleksandra su htjele postići određeni stepen intimnosti između slušatelja i glumaca, te potaknuti kreativnost i maštu kod slušatelja kako bi sami vizualizirali sliku Lejle na razgovoru za azil. 

“S problemom imigracije se ljudi u Bosni i Hercegovini suočavaju već neko vrijeme. Bilo je prijeko potrebno privući pažnju konkretno na probleme s kojima se nose žene s obzirom da ništa, do sada, o tome nisam pročitala nigdje u medijima. Ova radio drama je napravila odličan posao u prenošenju stvarnog stanja i problema žena migrantkinja”, kaže Delila Lekić koja je prisustvovala promociji.

Radio drama će biti dostupna za slušanje na sajtu BH radija 1.

INGRID MACDONALD: Zastanite, razmislite i osigurajte da se vaš glas čuje

DOBAR PORTAL
-
0
INGRID MACDONALD: Zastanite, razmislite i osigurajte da se vaš glas čuje

Dok teku posljednje pripreme za sutrašnje opšte izbore, Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini potiču sve građane da izađu na glasanje i odaberu kandidate koji će osigurati zeleniju, bolju i sigurniju budućnost za sve. Kao što je generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres nedavno izjavio, odluke koje danas donosimo ili koje ne donosimo mogu rezultirati daljnjim slamanjem održive budućnosti ili probojem u bolju budućnost. Izbor je na nama.

Dame, žene, prije ste se borile za pravo glasa. Pobrinite se da se vaši glasovi čuju sada. Mladi ljudi, ohrabruje me nedavna UNICEF-ova anketa koja je pokazala da više od 80% vas planira glasati. Sutra odaberite predstavnike koji vas slušaju i koji će vas i vaše prioritete uključiti u donošenje odluka.

Potičem sve da iskoriste ovu priliku za zagovaranje tema koje nas ujedinjuju, a ne razdvajaju. Ponovno osmišljavanje obrazovnog sistema, reforma preopterećenog zdravstvenog sistema, preusmjeravanje prema poslovima 21. vijeka, promicanje čišće i zelenije energije i pomicanje prema društveno osjetljivijim javnim budžetima kako niko ne bi bio zapostavljen, niti zaboravljen.

Bosna i Hercegovina je u dobroj poziciji za iskorištavanje energije sunca, vjetra i drugih obnovljivih izvora energije jer su ove tehnologije pristupačnije i jeftinije nego ikad prije. Prelaz na zeleniju privredu je generacijska prilika za stvaranje novih, zelenih radnih mjesta, poboljšanje energetske učinkovitost i osiguravanja da više ne udišemo zagađeni zrak. Poticanje održivog, uključivog i društveno odgovornog ekonomskog rasta je ključna odgovornost institucija u Bosni i Hercegovini.

Uz procijenjenih 47 posto mladih ljudi koji razmišljaju o odlasku iz zemlje, davanje prioriteta socio-ekonomskom oporavku radi rješavanja današnje rekordne inflacije i rasta cijena energije ne može se jednostavno “ostaviti za kasnije”. Čelnici i institucije u Bosni i Hercegovini nemaju vremena za gubljenje. Sve vas pozdravljam s nadom da će nakon ovih izbora Bosna i Hercegovina biti jača i ujedinjenija na svom putu ka pravednijoj, zelenijoj, prosperitetnijoj i inkluzivnijoj budućnosti.

Autor: Ingrid Macdonald

Bilješka o autoru: Rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, Ingrid Macdonald, u autorskom osvrtu govori o predstojećim Općim izborima u Bosni i Hercegovini. 

Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove dobarportal.net. 

KOLUMNA AJLE ČAUŠEVIĆ: Napokon predizborna šutnja

DOBAR PORTAL
-
0
KOLUMNA AJLE ČAUŠEVIĆ: Napokon predizborna šutnja

Još jedni izbori, još jedna predizborna šutnja, napokon je došao i taj trenutak. Imali smo priliku mjesec dana slušati različita obećanja širom cijele Bosne i Hercegovine. Bilo je toliko nerealnih obećanja kao i svake izbore, ali šta je tu je, to je još uvijek najbolja reklama.

Nakon mjesec dana došlo je pravo vrijeme da se čuje glas ili bolje da napišem vapaj naroda. Običnih građana! Danas svi ti koji su se borili za naše glasove čekaju u neizvjesnosti rezultate sutrašnjeg dana. Danas oni šute, ali mi imamo priliku da progovorimo! Jeste li zadovoljni sa predizbornim kampanjama? Nadate li se povjerenju naroda? Je li vas strah sutrašnjih rezultata?

Niste trebali zbog nas da ljepite svoje fotografije po bilbordima i drugim mjestima. Niste trebali zbog nas da trošite novac na razni reklamni predizborni materijal. Niste stvarno trebali da trošite novac za organizovanje raznih skupova kako bi nas upoznali sa programom koji ćete nam ponuditi naredne četiri godine ukoliko pobjedite.

Političke stranke u BiH potrošile su do 29.09. na izbornu kampanju oko 9,6 miliona KM, pokazuju preliminarni podaci Transparency International u Bosni i Hercegovini. Strah me i pomisliti koliki je krajnji iznos, a od pomisli koliko je porodica moglo bezbrižno živjeti od tog novca uhvati me neka tuga.

Recept za pobjedu je bio veoma jednostavan. Trebali ste nam riješiti problem grijanja, čeka nas neizvjesna zima. Trebali ste ukinuti akcize na gorivo. Trebali ste ukinuti PDV na osnovne životne namirnice.

Niste vi ništa drugačiji od nas. Znate šta nas muči i kako ste mogli, ne kupiti, nego dobiti naš glas. Smanjite nama studentima cijenu mjesečne karte kao što su to uradili u Sarajevskom kantonu. Izjednačite nam status, nemojte da se moramo stiditi zbog toga što dolazimo iz drugog kantona.

Znam da nije ni vama lako, ali ne treba nama puno. Nama samo treba jedan solidan život. Dajte nam da se ne moramo sekirati za neke stvari koje se mogu riješiti. Stvari koje vi možete riješiti.

Želim vam svima sreću a ukoliko prođete na pozicije za koje ste se kandidovali i ako budete željeli ostati tu evo vam recept. Slušajte samo običan narod, onaj koji ne traži milione, nego samo da se osjeća kao čovjek, a ne kao rob koji cijelu godinu radi za grijanje, opremanje djece u školu i brige hoće li mu porodica imati šta jesti. Zaista nije teško. Samo osluškujte.

Političari vrlo brzo zaborave ko ih je stavio na vlast, a nažalost nikad niste bili ni svjesni činjenice ko vas može skinuti sa vlasti. Nemojte nas zaboraviti, jer mi smo ti koji za četiri godine opet izlaze na izbore. Nemojte dopustiti da vam odemo, da napustimo državu. Ustvari nemojte taj problem isticati na predizbornim skupovima, kao vi ćete se boriti za naš ostanak.

Ne možete vi nama omogućiti da ostanemo kad vam nije bilo dosta sve ove duge godine zapošljavati podobne. Odakle vam više toliko podobnih? Zar niste i unučad obezbijedili? Otvorite vrata javnih institucija i nama koji nismo podobni. Možda mi imamo rješenje za bolje sutra, jer vi ga očito nemate. Kao politololog usmjerenja upravljanja državom moje kolegice, kolege i ja imamo osjećaj da ćemo upravljati nekom kasom u marketu, jer kod nas je sve naopako. U našoj državi bilo ko može biti direktor… Moje kolege i ja, kao neko ko je studirao taj smjer, mi ćemo se snaći. Vama očito ne treba naše znanje jer nije bitno ko upravlja državom. Nije bitno sve dok je vama dobro i dok vam je topla fotelja.

Nemojte na protukandidate gledati kao na suparnike, nego kao na kolege sa kojim ćete sutra raditi. Ujedinite se, budite odlučni da napravite bolje stanje u državi, samo zajedno to možete. Samo svi zajedno možemo promjeniti našu budućnost i budućnost generacija koje dolaze. Dragi moji sugrađani molim da izađemo na izbore u što većem broju. Nemojte glasati za one za koje znate da su podobni i korumpirani, ako glasate za takve nikako i nikada ne možete biti žrtve, nego saučesnici. Ne morate nužno biti simpatizer neke stranke da bi izašli i glasali… Izađite i glasajte za najmanje zlo! Možda vas ne zanima politika, ali vas sigurno zanima koliko ćete plaćati račune ili kada će zakrpiti rupe po kojima vozite svoje automobile za koje je većina nas digla kredite, zato glasajte! 

Sa našom pasivnošću smo dopustili da na važnim državnim funkcijama sjede ljudi iz različitih branši. U politici imamo one bez fakulteta, one sa kupljenim fakultetom i one koji su stvarno “zagrijali” stolicu i učili. U političkim partijama možemo sresti profesore, sportiste, informatičare, kuhare… Ljude koji su došli tu ili iz ličnog interesa ili sa vizijom da nešto poprave. Neki su veoma uspješni u tome, ali na kraju dana kada objektivno pogledamo mnogo njih nije kompetentno.

Birajte pametno! Prođoše predizborne kampanje, za tri mjeseca uradiše više nego za četiri godine, baš iz tog razloga su mi dragi izbori. Svi se bore za vlast, nastaje trka ko će brže, ko će bolje. Nažalost, ovakav tempo treba biti sve vrijeme, a ne samo tik pred izbore. Izgradiše nam svašta nešta, dobiše donacija, pomagaše ova tri mjeseca svima, na sve strane su radili dobre stvari za našu domovinu. To je za pohvalu, ali vrlo često zaboravljamo da su političari tu zbog nas, da su oni u službi naroda, da nas oni zastupaju. Ne čine oni nama nikakvu uslugu ako urade nešto dobro za našu zajednicu, to je njihova dužnost, zato su tu.

Slažem se da političarima treba podrška i nije problem pljeskati ćemo im iako se kaže da je pljeskati političaru što je nešto uradio kao pljeskati bankomatu jer nam je dao naš novac, nema veze, pljeskati ćemo na svakom novom projektu, na svakoj novoj inicijativi, na svakom trudu da se uradi nešto dobro. Pljeskat ćemo i bodriti, nije bitno koje je boje vaš dres, ako dobro i pošteno radite mi ćemo pljeskati, ali hajde da plješćemo kroz cijeli mandate, a ne da radite kampanjski i da imamo priliku da čujemo za vas tek par mjeseci prije izbora.

Molim vas da svaku vašu ideju podijelite sa nama, želimo znati šta su vaši planovi, želimo pratiti vaš rad četiri godine, želimo kontinuitet, a ne tri mjeseca aktivnosti. Došlo je pravo vrijeme da pokažete da niste u politici zbog udobne fotelje. Došlo je vrijeme da pokažete da niste tu prvenstveno zbog novca, nego zbog svojih sugrađana. Vi ste naši predstavnici, trebate se tako i ponašati. Postanite svjesni da ste vi tu zbog nas. Glasači nemojte svoj glas dati nekome jer vam je dao čokoladu ili zato što vam je poznanik, vaš glas vrijedi puno više od toga!

Mi sutra odlučujemo i biramo naše predstavnike za naredne četiri godine, birajte pametno i dajte svoj glas onome za koga smatrate da ga stvarno zaslušuje. Sretno svima sutra, a vas dragi moji sugrađani molim da izađemo na izbore u što većem broju. Neka vam ne bude mrsko. To je malo vašeg slobodnog vremena i ono zaista nije ništa u odnosu na naredne četiri godine.

Autor: Ajla Čaušević/Visoko.co.ba 

Bilješka o autoru: Ajla Čaušević studentica je Odsjeku politologija, usmjerenje Upravljanje državom na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Autorica je dvije knjige, novinarka, a obnašala je i funkciju savjetnice za mlade ambasadora Velike Britanije. Završila je akademiju za menadžere društvenih mreža. Volonterka i veliki humanista.

Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove dobarportal.net. 

 

MANEKENKA MELINA ČATAK: Svi trebaju izaći na izbore i glasati

DOBAR PORTAL
-
0
MANEKENKA MELINA ČATAK: Svi trebaju izaći na izbore i glasati

Melina Čatak je mlada manekenka iz Sarajeva koja već dug niz godina uspješno gradi internacionalnu karijeru i sigurno može biti primjer drugim mladim da je uspjeh moguć.

U razgovoru za dobarportal.net komentirala je položaj mladih u Bosni i Hercegovini i pozvala sve da izađu na Opće izbore i glasaju u nedjelju, 2. oktobra. 

“Položaj mladih u Bosni i Hercegovini je veoma loš bez naznaka da će krenuti na bolje. Nema mladih u politici, teško se upisuju na fakultete i kada završe nema zaposlenja, te se odlučuju na odlazak iz države”, govori Melina Čatak.

Mišljenja je da su mladi poprilično pasivni u društvu. 

“Čast nekim izuzetcima. Većina ih se pomirila sa situacijom u državi, a neki se odlučuju na odlazak tražeći sreću nad boljim životom u inozemnoj državi”, kaže sagovornica.

 

Poručuje da većina stanovnika u Bosni i Hercegovini doslovno sklapa kraj s krajem.

“Od prosječne bh. plaće si ne mogu priuštiti ni neke od svakodnevnih stvari, ni godišnje odmore, te iste smatraju luksuzom.Te zbog tih razloga napuštaju Bosnu i Hercegovinu. Ako se nastavi trend odlazaka mladih, Bosna i Hercegovina će postati zemlja staraca i stranaca”, navodi ova mlada Sarajka.

Smatra da su mladi poprilično lijeni i nezainteresirani kada je riječ o politici.

“Dosta je zatvaranja u četiri zida, ne bojite se svojih osjećanja, onoga nepoznatog, novoga, drugačijeg, a osam milijardi nas je drugačijih. Svi se drže nečeg svoga, odnosno ‘svaka ovca svome toru’. Vrijeme je da se mladi probude i počnu borbu za svoje bolje sutra”, naglašava Melina Čatak. 

Poziva sve one koji imaju pravo glasa na Općim izborima u Bosni i Hercegovini da u nedjelju, 2. oktobra 2022. godine izađu na izbore i glasaju. 

“Veoma je važno da mladi glasaju u što većem broju na izborima. Treba imati hrabrosti za novo, za drugačije, promijenit i političku situaciju ne samo u Bosni i Hercegovini jer ništa bolje nije ni u susjednim zemljama. Situacija nam je ista. Letargija, svi smo letargični. Svi trebaju izaći na izbore i glasati, kako bi sebi dali mogućnost da sami odluče o svojoj sudbini”, zaključuje sagovornica.

1...676869...175Stranica 68 of 175