OMLADINSKI KAMP NA JAHORINI: Kako pravilno koristiti medije

0

Kako pravilno pristupiti medijskim sadržajima i prepoznati kvalitetne i korisne informacije u medijima, pitanja su na koja odgovaraju polaznici i polaznice omladinskog kampa medijske pismenosti održanog početkom augusta na Jahorini.

U nastavku pogledajte video sa izjavama učesnica i učesnika.

TALENTIRANA UMJETNICA: Nirmela Čalija, mlada Sarajka čiji slikarski radovi plijene pažnju

0

Nirmela Čalija iz Sarajeva ima 17 godina, a njeni slikarski radovi plijene pažnju mnogih.

 

Ova mlada djevojka u glavnom gradu Bosne i Hercegovine pohađa Srednju zubotehničku školu, a kako kaže u razgovoru za dobarportal.net, interes za crtanjem kod nje se pojavio još i prije polaska u osnovnu školu.

“Uživala sam u vremenu koje bih iskoristila crtajući, radeći bilo šta što je bilo vezano za umjetnost i kreativnost. Osoba sam sa vrlo razvijenom maštom i vjerujem da to doista doprinosi u stvaranju originalnih radova. Mogla bih reći da sam interesovanje za crtanje pokupila i od svog oca, koji je moj kritičar broj jedan,  kojem idem kada želim čuti iskreno mišljenje o svom radu”, kaže Nirmela Čalija.

Dodaje kako voli isprobavati razne tehnike i načine crtanja, jer se ne može odlučiti samo za jedno.

“Kada je u pitanju moje crtanje, veliki sam perfekcionista, tako da se trudim usavršiti se u svakom polju. Moja prva ljubav bili su portreti, te mogu reći da se najviše posvećujem ipak tome. Težim ka što realniijem izgledu svojih crteža, koristeći se sjenčenjem”, ističe naša sagovornica.

Prema njenim riječima, činjenica da uvijek može bolje, dovoljna je da je motiviše.

“Motivaciju predstavlja i svaki komentar podrške koji dobijem kada objavim novi crtež, te naravno i sve bolji izgled mojih radova. Napredak u radu bi trebao biti sasvim dovoljna motivacija. Vjerujem da u umjetnosti i načinu izražavanja, kao što je crtanje, ne postoji rečenica: ‘Ovo je najbolje što mogu.’. Riječ ‘najbolje’ je ovdje nedostižna, jer umjetnik svakim svojim radom postaje sve bolji i bolji, te konstantno raste i nadograđuje svoje znanje i sposobnost”, ističe mlada Sarajka.

Naglašava kako inspiraciju pronalazi u okruženju, u ljudima, odnosno u svemu.

“Anatomija čovjeka je ono što me zaista nekada ostavi zapanjenom, te se trenutno najviše posvećujem tome. Savršenstvo u stvaranju, naizgled se čini jednostavnim i ne toliko posebnim. Gledajući to očima umjetnika, to se pretvara u nešto vrijedno istražiti kroz crteže, jer zaista nekada pronađem inspiraciju u nečijoj boji očiju, osmijehu, izrazima lica, te pokretima. Težim ka originalnosti, tako mogu reći da je to ujedno moja najveća motivacija i inspiracija”, govori ova talentirana djevojka.

Kako kaže, trenutno joj je potrebna samo obična olovka te može početi crtanje.

“Uživam i u korištenju bojica, vodenih boja, često se znam koristiti i hemijskom olovkom. Zapravo, tehnika zavisi od onoga što želim nacrtati. Ukoliko želim da naslikam pejzaž, koristim vodene boje i za još bolji izgled rada, koristim bojice. Za sada mogu reći da se najviše koristim olovkama, jer daju efekat onakav kakav želim”, kaže Nirmela Čalija.

Ističe da je najteže nacrtati ono čega nije veliki fan, odnosno ono što nije njena kreacija i ideja.

“Pritisak koji dolazi sa nečijim zahtjevom šta nacrtati, nije nimalo prijatan, ali smatram da je u umjetnosti potrebno izaći iz zone komfora”, dodaje naša sagovornica koja ne voli raditi bilo šta po određenim kalupima te vjeruje da svaki čovjek ima poseban način gledanja na sve.

Napominje da do sada nije pohađala bilo kakve kurseve crtanja.

“U umjetnosti, ne volim vjerovati u to da se bilo šta radi na određeni način, po određenim pravilima.  Svaki poznati umjetnik, poznat je upravo po svojoj originalnosti. Ne smatram kurseve lošim, no kreativnost i mašta koju možete posjedovati, ne uči se na kursevima. Potrebno je istražiti samog sebe, te se upoznati sa svojim sposobnostima i okusiti djelić po djelić svoje mašte”, govori ova samouka umjetnica koja na jedan detaljniji crtež, prosječno potroši 2-3 sata.

Poruke koje šalje kroz svoje crteže nekada budu poruke koje su striktno posvećene njoj samoj i periodu kroz koji prolazi.

“Želim samoj sebi biti motivacija. Pored toga, želim poslati poruku svima da ukoliko imaju želju za crtanjem, da zaborave na strah mišljenja drugih. Vaša mašta je samo vaša, vaš način izražavanja je samo vaš, vi ste kao jedinka oličenje originalnosti i vjerujem da se ovo treba potencirati u umjetnosti. Sve dokle unosite ljubav, rad i trud u svoje crteže, poruke koje šaljete kroz njih, zasigurno će uvijek biti pozitivnog karaktera”, smatra mlada Sarajka.

Uvjerena je da će umjetnost zauvijek biti dio njenog života.

“Pored crtanja, uživam i u stranim jezicima, te se nadam da ću se nakon srednje škole moći posvetiti dijelom i tome. Smatram da je duševni mir vrlo važan, a znam da ću ga imati sve dok radim ono što volim. Materijalne stvari nisu moj prioritet, te sve ono što bi me vezalo za materijalizam nije u planu za moju budućnost. Voljela bih svoj život provesti u putovanjima, upoznavanju novih ljudi i novih kultura, te što boljem upoznavanju sebe. Ipak će svaki čovjek, do kraja svog života, ostati učenik, bez obzira koliko znao”, zaključuje Nirmela Čalija.

OMLADINSKI KAMP NA JAHORINI: Kako pronaći kvalitetne medijske sadržaje

0

Četvrti omladinski kamp medijske pismenosti odžan je od 5. do 9. augusta na Jahorini. Trinaest polaznika i polaznica iz nekoliko bh. gradova je učestvovalo na kampu na kojem su imali priliku učiti i razgovarati o temama kao što su verifikacija informacija, karakteristike bh. medijske scene, historija bh. novinarstva, ratni i huškački narativi i mnoge druge. 

 

Poštujući propisane preventivne mjere zaštite od koronavirusa i uz skraćenu i prilagođenu agendu, pored usvajanja teorijskih znanja i praktičnih vještina medijske pismenosti, učesnici i učesnice su kreirali fotografije kojima su pokazali na koji način oni vide medije, i kako možemo i trebamo konzumirati medijski sadržaj.

“Ja biram medije od kojih ću naučiti nešto što mogu da primijenim u svakodnevnom životu”, govori Vildana Šahurić, učesnica kampa. Ona smatra da svako treba odabrati medije koje će pratiti na osnovu toga da li imaju historiju objavljivanja lažnih vijesti ili dezinformacija. Samo oni mediji koji su provjereni, smatra, treba da budu oni kojima možemo vjerovati.

Na kampu je učestvovao i Filip Blažić koji kaže da je teško steći povjerenje u medije i ono što njemu pomaže je kada su mediji transprentni i objektivni prilikom pristupa svakoj priči. I Vladimir Ruf smatra da je potrebno što više čitati relevantne medije, ali da ne treba u potpunosti prestati pratiti one koji šire dezinformacije.

“Jedino na način da upoređujemo i jedne i druge medije možemo steći dovoljan nivo medijske psimenosti”, kaže Ruf.

Sumeja Mehmedović, učesnica kampa, smatra da je medijska pismenost bitan korak ka pravilnoj konzumaciji medija, i da moramo postaviti određene parametre prema kojima možemo odlučiti kojem mediju možemo vjerovati, a kojem ne.

“Mislim da mediji koji imaju uredničku strukturu, odnosno one gate keepere koji dozvoljavaju da neke informacije prolaze ili ne – takvi mediji su mnogo kredibilniji od onih koji su anonimni i koji nemaju jasno određenog urednika”, zaključuje Mehmedović.

Medijska pismenost, koja podrazumijeva i kritičko razmišljanje, te analizu medijskih sadržaja, pokazala se posebno važnom u proteklih nekoliko mjeseci u kojima su mediji, ali i publika, u velikoj mjeri okrenuti jednoj temi – pandemiji koronavirusa, te svjedočimo velikom broju lažnih vijesti i dezinformacija. Zbog općeg nepovjerenja građana i građanki prema politici i političkim akterima, kombinovano sa velikim brojem medija koji šire neprovjerene informacije i lažne vijesti, kompletno društvo je dovedeno u opasnu situaciju, smatra Emir Zulejhić, stalni predavač na omladinskim kampovima medijske pismenosti i urednik portala Raskrinkavanje.ba.

“Za rezultat dobijemo ovo što gledamo u ljetnim mjesecima u BiH. Većina ljudi ne poštuje mjere, šeta bez maske, bez držanja socijalne distance. Organizuju se privatni i komercijalni događaji za pedeset, stotinu pa čak i više stotina ljudi. Sve to je jako opasno za javno zdravlje i može pogoršati, a evo vidimo i da pogoršava situaciju”, zaključuje Zulejhić.

Prvi put predavačica na omladinskom kampu bila je profesorica Belma Buljubašić koja je doktorirala na temu medijske propagande i smatra da je sa pojavom društvenih mreža, pogotovo Facebooka, borba sa propagandom i lažnim vijestima sve teža. Buljubašić je s učesnicima prošla kroz temu huškačkih i radikalnih narativa u bh. medijskom prostoru.

“Medijska pismenost je relativno novi pojam. Jako se puno govori o njemu u posljednjih nekoliko godina. Da bi osoba uopšte bila medijski pismena mora poznavati i medijsko okruženje i historijat bh. medija. Tako ćemo uvidjeti da fake news i propagandna aktivnost nisu nikakva specifičnost ovog vremena – da je to postojalo i prije. Samo sada postoji mnogo više kanala komunikacije pa se to sve brže širi”, istakla je profesorica Belma Buljubašić.

Polaznici i polaznice omladinskog kampa medijske pismenosti odgovarali su na pitanje šta je potrebno učiniti kako bi se unaprijedila medijska pismenost mladih osoba.

POZDRAV DO IDUĆE GODINE: Završen 26. Sarajevo Film Festival

0

Na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu, koji je od 14. do 21. augusta održan u online formatu, na platformi http://ondemand.sff.ba, cinelinkindustrydays.com i talentssarajevo.com, bilo je 250 angažiranih, 320 predstavnika medija, 1536 gostiju iz 47 zemalja i preko 130.000 gledalaca u 59 zemalja svijeta.

 

 

Prikazano je 187 filmova iz 56 zemalja, od kojih je 64 imalo svoje svjetske, a 8 međunarodne premijere. 49 filmova bilo je u takmičarskim programima, od čega je bilo 29 svjetskih premijera.

 

Prošlogodišnji red carpet na Sarajevo Film Festivalu (FOTO: Elma Nikšić /IZVOR: DOBARPORTAL.NET)

Održano je 5 Masterclass razgovora: s režiserom Michelom Hazanaviciusom, glumicom Bérénice Bejo, režiserom Michelom Francom – dobitnikom Počasnog Srca Sarajeva i gosta programa Posvećeno, glumcem Madsom Mikkelsenom – dobitnikom Počasnog Srca Sarajeva i režiserom Rithyjem Panhom. Organizovano je 13 panel diskusija sa vodećim profesionalcima u okviru CineLink razgovora, 15 webinara za mlade filmske profesionalce, te više od 800 sastanka vezanih za ostvarivanje saradnje na realizaciji 49 novih filmskih projekata predstavljenih na CineLinku.

 

Festival je otvoren svjetskom premijerom filma Pjera Žalice “Koncentriši se, baba” koju je u dva sata od početka prikazivanja gledalo skoro 14.000 gledalaca u 42 zemlje svijeta.

 

Festival je zatvoren projekcijom ovog filma u Ljetnom kinu Raiffeisen, na zatvorenoj projekciji za ekipu filma i partnere festivala, uz pridržavanje svih epidemioloških mjera i maksimalan broj od 100 posjetilaca.

 

Vidimo se na 27. Sarajevo Film Festivalu 2021., poručuju iz direkcije Sarajevo Film Festivala.

Glavni sponzori ovogodišnjeg SFF-a

ONLINE SFF: Dodijeljene nagrade 26. Sarajevo Film Festivala

0

Dodijeljene su nagrade ovogodišnjeg izdanja Sarajevo Film Festivala. U nešto drukčijem izdanju ovogodišnji SFF donio je ipak mnoga iznenađenja kada su film i produkcija u pitanju. Pročitate spisak nagrađenih na 26. izdanju.

 

 

TAKMIČARSKI PROGRAM – IGRANI FILM

Predsjednik žirija: Michel Hazanavicius (reditelj, scenarist, Francuska). Članovi žirija: Carlo Chatrian (umjetnički direktor Međunarodnog filmskog festivala u Berlinu, Njemačka), Jadranka Đokić (glumica, Hrvatska), Srdan Golubović (redatelj, Srbija), Andrea Stavenhagen (rukovoditeljica Industry odjela i edukacije Morelia Film Festivala, Meksiko)

 

SRCE SARAJEVA ZA NAJBOLJI FILM: EGZIL / EXIL / Njemačka, Belgija, Kosovo / Režija: Visar Morina / Producenti: Janine Jackowski, Jonas Dornbach, Maren Ade

Novčanu nagradu, u iznosu od 16.000 €, sufinansira Turistička zajednica Kantona Sarajevo

 

SRCE SARAJEVA ZA NAJBOLJEG REDITELJA: Ru Hasanov, UNUTRAŠNJE OSTRVO / DAXILDƏKI ADA / Azerbejdžan, Francuska

Novčanu nagradu, u iznosu od 10.000 €, obezbjeđuje Agnes B.

 

SRCE SARAJEVA ZA NAJBOLJU GLUMICU: Marija Škaričić, MARE / Švicarska, Hrvatska

Novčana nagrada u iznosu od 2.500 €

 

SRCE SARAJEVA ZA NAJBOLJEG GLUMCA: Vangelis Mourikis, KOPAČ / DIGGER / Grčka, Francuska

Novčana nagrada u iznosu od 2.500 €

 

 

TAKMIČARSKI PROGRAM – DOKUMENTARNI FILM

Žiri: Lejla Dedić (producentica, Programski odjel, Al Jazeera Balkans, BiH) / Goran Dević (reditelj, Hrvatska) / Tue Steen Müller (konsultant i kritičar za dokumentarne filmove)

 

SRCE SARAJEVA ZA NAJBOLJI DOKUMENTARNI FILM: MERRY CHRISTMAS, YIWU / Švedska, Srbija, Njemačka, Francuska, Belgija, Katar / Režija: Mladen Kovačević

Novčanu nagradu, u iznosu od 3.000 €, obezbjeđuje Vlada Švicarske

SPECIJALNA NAGRADA ŽIRIJA: HOLY FATHER / Rumunija / Režija: Andrei Dăscălescu / Novčana nagrada u iznosu od 2.500 €

 

NAGRADA ZA LJUDSKA PRAVA: ACASĂ, MOJ DOM / ACASĂ / Rumunija, Njemačka, Finska / Režija: Radu Ciorniciuc

Nagrada za ljudska prava dodjeljuje se za najbolji film iz Takmičarskog programa – dokumentarni film koji obrađuje tematiku ljudskih prava. Nagradu u iznosu od 3.000 € obezbjeđuje Kraljevina Nizozemske.

 

TAKMIČARSKI PROGRAM – KRATKI FILM

Žiri: Stefan Đorđević (reditelj, Srbija), Thanasis Neofotistos (reditelj, Grčka), Ines Tanović (rediteljica, scenaristica, producentica, BiH)

 

SRCE SARAJEVA ZA NAJBOLJI KRATKI FILM – kvalifikacioni film za nominaciju za nagradu Oscar®: ANTIOTPAD /Hrvatska / Režija: Tin Žanić

Novčanu nagradu, u iznosu od 2.500 €, obezbjeđuje Podravka

 

SPECIJALNO PRIZNANJE ŽIRIJA: NJENIM STOPAMA / STA VÌMATA TIS / Grčka / Režija: Anastasia Kratidi

TAKMIČARSKI PROGRAM – STUDENTSKI FILM

Žiri: Anđelija Andrić (koordinatorica za međunarodne odnose u Filmskom centru Srbije, Srbija), Georges Goldenstern (generalni direktor, Cinéfondation, Francuska), Lana Matić (producentica, Hrvatska)

 

SRCE SARAJEVA ZA NAJBOLJI STUDENTSKI FILM: VELIKA ISTANBULSKA DEPRESIJA / BÜYÜK İSTANBUL DEPRESYONU / Turska, Japan / Režija: Zeynep Dilan Süren

Novčanu nagradu, u iznosu od 1.000 €, obezbjeđuje Vijeće za regionalnu saradnju.

 

POČASNO SRCE SARAJEVA: Michel Franco, reditelj / Mads Mikkelsen, glumac

 

NAGRADA AUDENTIA 2020

Žiri: Aida Begić, rediteljica (BiH), Marco Müller, umjetnički direktor Međunarodnog filmskog festivala „Pingyao Crouching Tiger Hidden Dragon“ (Italija/Kina), Iris Zappe-Heller, zamjenica direktora i voditeljica Odjela za rodnu jednakost i raznolikost Austrijskog filmskog instituta (Austrija)

GARAGE PEOPLE / Režija: Natalija Yefimkina

Nagrada se dodjeljuje redateljici dugometražnog filma iz jednog od programa ovogodišnjeg Sarajevo Film Festivala, kao podrška za njezin sljedeći film. Novčanu nagradu, u iznosu od 30.000 €, obezbjeđuje EURIMAGES

 

CINELINK NAGRADE / NAGRADE CINELINK KOPRODUKCIJSKOG MARKETA 2020.

 

Žiri: Sehad Čekić, Filmski centar Crne Gore / Georges Goldenstern, Cinefondation / Behrooz Hashemian, Silkroad Production / Elena Kotová, Eurimages / Annamaria Lodato, ARTE France Cinema / G%ordan Matić, Filmski centar Srbije

 

EURIMAGES CO-PRODUCTION DEVELOPMENT NAGRADA: THE OTTER / Režija: Srđan Vuletić / Nagrada u iznosu 20.000 €.

 

NAGRADA FILMSKOG CENTRA CRNE GORE: SPITE / Režija: Andrijana Stojković/ Nagrada u iznosu 10.000 €.

 

NAGRADA FILMSKOG CENTRA SRBIJE: SUPPORTING ROLE / Režija: Ana Urushadze / Nagrada u iznosu 10.000 €.

 

ARTEKINO INTERNATIONAL NAGRADA: SUDDENLY / Režija: Melisa Önel / Nagrada u iznosu od 6.000 €.

 

EAVE + NAGRADA: Vasilis Chrysanthopoulos / THE GOSPEL ACCORDING TO KIMON

WORK IN PROGRESS NAGRADE

Žiri: Elise Jalladeau, Thessaloniki International Film Festival / Petra Kader-Göbel, The Post Republic / Vanja Kaludjerčić, International Film Festival Rotterdam / Tobias Pausinger, The Match Factory / Esra Demirkiran, Turska nacionalna radio-televizija

NAGRADA TURSKE NACIONALNE RADIO-TELEVIZIJE: ULBOLSYN / Režija: Adilkhan Yerzhanov / Nagrada u iznosu od 25.000 €.

 

POST REPUBLIC NAGRADA: VERA DREAMS OF THE SEA / Režija: Kaltrina Krasniqi / Nagrada u postprodukcijskim uslugama u vrijednosti od 50.000 €.

 

CINELINK IRIDIUM NAGRADA: MOON 66 QUESTIONS / Režija: Jacqueline Lentzou / Nagrada u postprodukcijskim uslugama u vrijednosti od 20.000 €.

 

CINELINK DRAMA NAGRADE

Žiri: Cia Edström, TV Drama Vision – Göteborg Film Festival / Nebojša Taraba, Drugi Plan / Miroslav Terzić, reditelj

NAGRADA HRVATSKOG AUDIOVIZUALNOG CENTRA: BLACK DELTA / Kreatori: Dragos Bucur i Sofia Bucur / Stimulacija u razvoju projekta u vrijednosti od 15.000 €.

 

TV DRAMA VISION PITCH NAGRADA: ABYSS / Kreator: Marjan Alčevski

Projekat će biti prezentiran na TV DRAMA VISION u Göteborgu.

 

S ovim je završeno i 26. izdanje, svima dobro znanog i popularnog, SFF-a, a ujedno i njegovo prvo izdanje u do sada neviđenoj online formi. Uprkos novim iskustvima, želja organizatora, ali i publike, jeste povratak SFF-a u svom 27. izdanju kroz tradicionalni oblik, neodvojiv paket projekcija uživo i dobrog noćnog provoda na prepunim sarajevskim ulicama. Ekipa portala dobarportal.net zahvaljuje se svim čitaocima koji su u našem društvu pratili sve filmske novosti 26. izdanja najveće domaće, ali i regionalne filmske smotre, uz poziv da i u narednom periodu svoje čitalačko povjerenje prepuste onima koji su uvijek na strani dobrih priča.

 

MANEKENKA ANA BRAJČIĆ: Treba hrabrosti i snage kada se ide u nepoznate krajeve

0

Manekenka Ana Brajčić odrasla je na Visu, a trenutno živi u Zagrebu. Ova 26-godišnja djevojka u glavnom gradu Hrvatske završila je studij novinarstva i diplomatije, a modeling joj je na početku bio hobi da bi vremenom zavoljela taj posao. 

 

U razgovoru za dobarportal.net ističe kako je kroz rad u drugim državama (Turska, Indija, Španija, Italija, Engleska) upoznala mnogo različitih kultura i ljudi.

“Do sada sam najviše ponosna na to da me nijedno iskustvo nije promijenilo te da treba hrabrosti i snage da kada se ide tako u nepoznate krajeve da se izdrže dobre i loše strane posla”, kaže Ana Brajčić.

Smatra da je fizički izgled u modelingu bitan, no ne bitniji od snalažljivosti i discipline.

“Možeš biti najljepša osoba no ukoliko nisi spreman na prilagođavanje i na uvjete koji nisu uvijek dobri onda teško da ćeš opstati. Uz to, rekla bih da je svaka osoba lijepa na svoj način tako da je i taj pojam fizičkog izgleda dosta relativan”, naglašava naša sagovornica koja podržava estetske zahvate ukoliko to ne izgleda pretjerano i ružno, već popravlja samopouzdanje i izgled osobe.

Ana Brajčić (FOTO: Ana Brajčić, privatni arhiv)

Dodaje kako nije neki fan teretana tako da joj više prija šetnja i kretanje u prirodi.

“Također, plivanje preko ljeta mi je draži izbor. Dakako kad sam pod ugovorom u drugim državama, onda se malo više posvetim vježbanju”, govori ova ljepotica.

Zanosna Višanka mnoge muškarce osvaja ljepotom, stilom i fotogeničnošću.

“Što se tiče muškaraca, pažnja je dobra jedino kad je od onog muškarca koji te zanima, sve ostalo je sporedno i ne pridajem pažnju tome. Privlače me muškarci koji znaju šta žele u životu, imaju dobar smisao za humor, spontani su i naravno mora biti neka hemija”, otkriva nam atraktivna manekenka.

Ana Brajčić (FOTO: Ana Brajčić, privatni arhiv)

Otkrila nam je da li bi se fotografirala naga te da li je imala takvih ponuda.

“Imala sam stvarno mnogo takvih ponuda, međutim ovisi sve o tome kako to izgleda, ako su to više modne fotografije na kojima je naglasak na umjetnost onda podržavam, ali ako je to samo gola i jeftino obrađena fotografija onda nema smisla. Lično još nisam pristala na takvo nešto niti se odlučila na to”, kaže naša sagovornica.

Na kraju dodaje kako je pandemija koronavirusa dosta poremetila njene planove i otkazala mnoga putovanja, snimanja i revije.

“Takva je situacija u cijelom svijetu i treba se prilagoditi tome. Budući da sam diplomirala onda moram razmisliti još o sljedećim ciljevima, ali mislim da to sve dolazi s vremenom. Razmišljam otići na rad u neku drugu državu, međutim moram vidjeti koliko će mi trenutna situacija to dozvoliti”, zaključuje Ana Brajčić.

Ana Brajčić (FOTO: Ana Brajčić, privatni arhiv)

ADNA TUPKOVIĆ, INSTRUKTORICA JAHANJA: Uz konje zaboravite na sve brige i probleme

Adna Tupković (22) iz Sarajeva jahanjem se počela baviti prije deset godina u Fondaciji “Zemlja prijateljstva i mira” i trenutno je instruktorica jahanja u Konjičkom klubu “Sarajevo” na ranču “Lazy Horse”.

 

Oova diplomirana psihologinja posljednje dvije godine volonterski je aktivna u Savezu konjičkih organizacija Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) kao članica upravnog odbora i predsjednica preponskog odbora.

“Konjički sport u BiH doživljava svoj procvat te se iz godine u godinu sve više popularizira i širi. Ponosno mogu reći da Savez trenutno broji 12 klubova članica iz FBiH te da svako malo dobivamo aplikacije za članstvo od novih klubova. Broj registrovanih jahača, konja, startova na takmičenju te i sam broj takmičenja u sezoni premašuje svaku prethodnu godinu. Ovo sve je rezultat mukotrpnog rada jahača, trenera, vlasnika klubova i konja te svih ostalih koji doprinose uspjehu pojedinaca i timova kao što su naši veterinari, potkivači, konjušari, roditelji i brojni volonteri i prijatelji. Savez je tu da podrži sve naše jahače parove koliko je u mogućnosti. Nažalost, država nema nikakvog sluha za ovaj sport. Sve što se uradilo u ovom sportu i rezultati koje imamo danas su posljedice rada i uloga pojedinaca kojima je stalo do rezultata”, kaže Adna Tupković za dobarportal.net.

 

Adna Tupković (FOTO: Adna Tupković, privatni arhiv)

Najviše je ponosna na svoju dosljednost i ljubav prema konjima koja ne jenjava.

“Uvijek sam govorila da je jahanje za mene samo izgovor da se družim sa tim životinjama i povećam našu povezanost. Nakon brojnih sati jahanja, takmičenja, seminara, osvojenih medalja, pehara, diploma, a kao moj najveći uspjeh diplome GALOP 6 iz Francuske 2015. godine, to se nije promijenilo. Posljednje četiri godine aktivno radim kao instruktorica jahanja. Ponosna sam da mogu nastaviti stopama svojih trenera, pogotovo osvjetlati obraz svoje dugogodišnje trenerice Ramije Mujić te prenijeti svo znanje koje sam usvojila, a koje je najvrijednije pogotovo u BiH, gdje vlada oskudica trenera dresurnog i preponskog jahanja”, ističe naša sagovornica.

 

Dodaje da su u Konjičkom klubu “Sarajevo”  djeca do 15 godina trenutno najbrojnija grupa jahača.

“Među njima vlada velika zainteresiranost, konzistentnost te odgovornost prema treningu i konjima. Jahanje potencira razvoj brojnih vještina koje su bitne za njihov psihofizički razvoj, a ja kao psihologinja sa velikim iskustvom rada sa djecom mogu slobodno da kažem da je napredak kod pojedinaca i više nego vidljiv i pozitivan. Međutim, na jahanje dolaze i zainteresirani odrasli koji nikad nisu probali jahanje te i oni iskusniji koji su već spremni za terensko jahanje i uživanje u prirodi preko vikenda. Gornje starosne granice za jahanje ne postoje. Potrebna su samo dobra volja i strpljenje”, govori ova mlada Sarajka.

Naglašava kako su konji prirodni antidepresivi.

 

“Uz konje zaboravite na sve brige i probleme te se maksimalno fokusirate njihovoj dobrobiti, a kad vas nose na leđima posebnom osjećaju povjerenja. Benefiti jahanja su brojni i za fizičko zdravlje pored psihičkog. Dok ne probate jahanje nećete shvatiti da je to daleko od sjedenja na konju. Brojni mišići su uključeni u održavanje na konju i davanje pravilnih komandi, a upale mišića su neizbježna pojava nakon treninga”, ističe Adna Tupković.

 

Adna Tupković (FOTO: Adna Tupković, privatni arhiv)

Kako kaže, u Savezu konjičkih organizacija FBiH rade na ujedinjenu u jedinstveni Savez Bosne i Hercegovine, kako bi postali članica Svjetske konjičke organizacije FEI te samim time omogućili međunarodna takmičenja za jahače parove i formirali reprezentaciju.

“Trenutni fokus Saveza je digitalizacija i licenciranje takmičara. Radimo mnogo i na osposobljavanju kadra, međutim, zbog pandemije koronavirusa, edukacije i licenciranja su bila onemogućena. Pandemija je usporila sve administrativne procese, onemogućila sjednice uživo, poremetila takmičarsku sezonu, skratila je sa osam na pet mjeseci te smanjila broj gledalaca”, riječi su naše sagovornice.

 

Ističe kako mnogi konjički klubovi pored sportskog dijela nude i rekreativno jahanje kako za domaće tako i za strane turiste.

“Tereni u BiH su fantastični, a u svijetu je sve poznatije terensko jahanje koje traje i po nekoliko dana sa obilascima prirodnih ljepota BiH. Prateći svjetske trendove ‘Lazy Horse’ je prošle godine organizovao takve ture za domaće i strane turiste koje su prošle i više nego uspješno i sa kojih su jahači ponijeli samo lijepe uspomene. Međutim ove sezone, zbog pandemije koronavirusa nije bilo prilike za održavanje istih. Jahanje može biti uspješna turistička atrakcija, ali samo ukoliko su sve mjere predostrožnosti i sigurnosti poduzete te ukoliko su konji mirni, pouzdani, a ljudi koji rade sa njima profesionalni i stručni”, govori ova mlada instruktorica jahanja.

 

Potcrtava da je prvi korak ka ulasku u ovaj sport ljubav prema životinjama, prvenstveno konjima.

“U ovom sportu nema mjesta za taštinu i nestrpljivost. Ukoliko želite da se vodite tu veliku plemenitu životinju i da se popnete na njena leđa, naoružajte se strpljenjem, razumijevanjem i saosjećajnošću”, zaključuje Adna Tupković koja na kraju dodaje da je takmičarska sezona uveliko počela i da su svi gledaoci dobrodošli uz obavezno poštivanje preventivnih mjera za suzbijanje koronavirusa.

 

PANDEMIJA KORONAVIRUSA: Ekipa “The books of knjige” nasmijala je region (VIDEO)

Crnogorski rock sastav i humoristička ekipa “The Books Of Knjige” sa Cetinja, uz podršku WHO-a, kreirala je možda čak i najbolji video na temu koronavirusa. Poenta svega je da u toku pandemije nosite zaštitnu masku i da držite distancu.

 

Ime ove svestrane ekipe ustvari, na neki način, predstavlja apsurd. Koliko znate, knjige su u doslovnom prevodu riječi, books. Registrovani su čak i kao nevladina organizacija, kažemo vam, svestrani ljudi. Iza njih su mnogobrojni projekti, među kojima se izdvajaju radijska emisija, rock album te kreiranje humorističkog sadržaja. Članove redakcije dobarportal.net nasmijao je novi video koji su snimili, a fokus je na pandemiji koronavirusa.

 

“Promotivni spot za prevenciju novog koronavirusa snimljen je pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije”, navode članovi TBOK ekipe, te dodaju i ovo:

“Samo poštovanjem zvaničnih mjera i preporuka, držanjem fizičke distance, redovnom higijenom ruku i pravilnim nošenjem maske, možemo pobijediti epidemiju”, zaključuju oni.

 

POGLEDAJTE VIDEO:

 

Vjerujemo da vam je ovaj video sadržaj pokazao, kroz šaljivu notu, kolika je važnost nošenja zaštitnih maski u vrijeme pandemije koronavirusa. Ekipa, svaka vam čast na kreativnosti!

 

26. SFF CINELINK TALKS: Može li dokumentarni film mijenjati svijet?

0

Rediteljice Judit Olah i Danijela Štajnfeld, sa rediteljem Đurom Gavranom i producentom Mikeom Lernerom bit će gosti panela Breaking the Silence – the power of documentary to bring change in society, koji će biti održan u okviru programa CineLink Talks 26. Sarajevo Film Festivala.

 

Panel će biti održan u srijedu, 19. augusta, sa početkom u 15 sati, a publika mu može pristupiti online na platformi Zoom uz meeting ID: 974 9116 8730.

 

Razgovor će moderirati Rada Šešić, selektorica Takmičarskog programa – dokumentarni film 26. Sarajevo Film Festivala.

Đuro Gavran (FOTO: SFF press)

Jedna od najvažnijih odlika dokumentarnog filma je mogućnost da se snime i prikažu životne teme važne najširoj publici, smatra Rada Šešić.

 

Svo troje odvažnih i izrazito talentiranih filmskih autora/ica, koji dolaze iz Mađarske, Srbije i Hrvatske, konkuriraju za Srce Sarajeva u Takmičarskom programu – dokumentarni film ovogodišnjeg Sarajevo Film Festivala, sa filmovima POVRATAK U EPIPO (Judit Olah,) ZACIJELI ME (Danijela Štajnfeld) i JEDNA OD NAS (Đuro Gavran,) a poveznica im je ista ili slična tema – seksualno zlostavljanje.

 

Danijela Stajnfeld (FOTO: SFF press)
Judit Olah (FOTO: SFF press)

 

Učesnici panela razgovarat će može li dokumentarni film utjecati na društvenu svijest, pa čak i inicirati trajne promjene u društvu. Razgovor će biti vođen na engleskom jeziku, broj slušalaca ograničen je na 1000, a pitanja će biti moguće postaviti putem chata.

 

LJEVICA, DESNICA I CENTAR ODGOVARAJU: Trebaju li mladi uzeti veće učešće u političkim procesima?

Ukoliko u Bosni i Hercegovini postanete član neke političke partije, kandidujete se ili ste istaknuti član neke stranke, prvi komentar javnosti je da ste baš tu radi lične koristi, nekih planova koje želite ostvariti.

Stranke u Bosni i Hercegovini prati mišljenje javnosti da su koruptivne, jednoumne i prilagodljive strukture, prema potrebama interesa, ekonomskih, političkih ili nekih trećih.

Ipak, ima mladih koji se odlučuju postati aktivni članovi, glasno govoriti o strožijim zakonima, pravednijem društvu s minimalnom količinom nepotizma i korupcije.

Emin, Naida i Nafa su mladi ljudi, članovi različitih političkih stranaka, bez zaposlenja, ali sa približnim stavovima kada je riječ o učešću mladih u kreiranju boljeg društva za sve.

Naida Ljuma iz Tuzle predsjednica je žena kantonalnog odbora Naroda i Pravde i generalna sekretarka ove stranke u Tuzlanskom kantonu. Svoje opredjeljenje za ovu stranku je donijela kako kaže jer je prepoznala: “Otvorenost i hrabrost samog predsjednika stranke, koji je, ujedno, potpuno drugačiji na našoj političkoj sceni. To se uvjerenje potvrdilo prilikom naših susreta, a čitav koncept i djelovanje stranke, podudara se sa mojim razmišljanjem i vizijama kako bi trebalo djelovati na našoj političkoj sceni. Narod i Pravda je stranka, kojoj mogu da vjerujem. U periodu od dana ulaska u stranku do danas, upoznala sam dosta eminentnih i posebnih osoba, što je produbilo i ojačalo moju vjeru u naše ciljeve.”

Emin Malkić iz Živinica je istaknuti član Demokratske fronte u Tuzlanskom kantonu. Za svoju ideologiju u jednoj rečenici kaže da je: “Demokratski socijalist.” Razlog zbog koga često kritikuje naše društvo je: “To da smo sami od sebe digli ruke. Da smo sebi stvorili gospodare u ljudskim likovima. Gotovo da je postalo opšteprihvaćeno da se kao građani ne pitamo ništa niti šta možemo promijeniti. Tu je korijen svih problema sa kojima živimo.”

Nafa Omerović iz Sapne je članica Stranke demokratske akcije i predsjednica Asocijacije žena ove stranke na nivou općine. Za politiku u Bosni i Hercegovini kaže da bi prvo: “Voljela ukinuti tročlano predsjedništvo jer je to očit primjer vođenja u dalju propast. Međusobna netrpeljivost tri konstutativna naroda eskalira sve više takvim vodstvom jer svako se vodi politikom manje ili više zastupljenosti i prava. Dala bih prednost najzastupljenijima, ali ne bih imala ništa protiv da na jedan demokrataki i liberalan način ljudi sami sebi izaberu vlast koju želi većina.”

Emin bi u političkim procesima naše zemlje krenuo od zvaničnika, smanjio njihove prihode.

“Smanjio bih primanja izabranih zvaničnika toliko da budu niža nego u realnom sektoru. Onda bi u politiku “išli” samo oni koji žele raditi za boljitak društva, a ne kako je sada slučaj, u većini oni koji žele dobro zaraditi.”

Za Naidu, politika u Bosni i Hercegovini ne postoji. “BH politika, u pravom smislu te riječi, u suštini ne postoji, pa ako upotrijebimo i riječ kvazi politika, ne bih je prihvatila. Kroz svoju stranku Narod i Pravda, pokušati ću da utičem da se postave prvo temelji političkog društva, pa tek onda da se radi na nadgradnji socijalnog društva koje će počivati na zaštiti, slobodi, pravdi, pravu na rad i sve ono što donosi istinska demokratija. Politika je umijeće mogućeg, tako da je potrebno okupiti sve zdrave snage ovog društva i boriti se za naše bolje sutra.”

Karakteristično za našu državu jeste da na funkcijama koje imenuju stranke često budu postavljeni ljudi treće životne dobi, odnosno oni kojima je vrijeme za penzionisanje.

Nafa smatra: “Da mladi imaju sasvim dovoljno prilika da se bave političkim pitanjima. Iz mog ličnog iskustva rekla bih da većina sama ne želi. Nastrojeni su kritički prema politici, ali nedovoljno spremni sami da se odvaže i predlože rješenja u politici. Mislim da su dosta pasivni i samim tim imamo situaciju gdje vladaju jedni te isiti ljudi po 20 godina.”

Naida ima nešto drugačije razmišljanje, kada je riječ o učešću mladih u kreiranju političkih procesa. “Vjerujem da bi u ravnomjernoj mjeri mladosti i zrelosti dobili jedan drugačiji, bolji i snažniji impuls, koji bi doveo do političkih promjena i izgradilo jedno bolje društvo, te otvorilo put ekonomiji i razvoju. Time bi se zaustavili i sami odlasci mladih ljudi ka Zapadu, jer bi došlo do masovnog zapošljavanja i boljih uslova života u našoj BiH. “

Emin je približnog stava kao i Naida: “Nije dovoljno samo da to budu mladi ljudi. Kvalitet je mnogo važnija komponenta od starosti. Ali nije normalno ni da ljudi od 65 godina idu po nove funkcije i mandate. Da bilo šta drugo rade – razumije se da bi bili u penziji ili pred njom.” 

Vizija mladih ljudi koji su u različitim političkim strankama, vezani istim nedaćama, nezaposlenjem, vođeni idejom za boljom budućnošću kako sebe samih, svojih prijatelja, tako i djece u našoj zemlji je prilično slična.

“Moja vizija je jednog dana obezbjediti građanima ove države vlast u interesu njih. Voljela bih raditi na svjesti građana i ponudila bih im politiku vladavine u interesu njih sve dok oni rade u interesu naše domovine u okviru njenih granica,” smatra Nafa Omerović iz Stranke demokratske akcije.

“Želim biti onaj koga se spominje kad se brani teza da u politici nisu svi isti. Prije svega urediti stanje u svom gradu.
Ponekad je važno da imate onog jednog koji konstantno “kopa” i izvlači na svjetlo dana ono što vlast želi sakriti. Građani su, u to želim da vjerujem, spremni da nakon svakog takvog slučaja presude akterima.
Preko noći se ovdje ne mogu dogoditi ogromne promjene – ali vjerujem da kao mlad, iskren i energičan čovjek mogu biti korektivni faktor, a upravo to nam je zaista potrebno,”stava je Emin Malkić iz Demokratske fronte.

“Čin djelovanja, pa i moje vizije o boljem i pravednijem društvu u kojem će svako imati pravo na: slobodu, rad, izbor, biti zaštićen u svim segmentima. Voljela bih da se približimo nordijskim sistemima demokratije, da uzmemo od njih šta je najbolje i primijenimo u našem društvu. Moramo poštovati i primijeniti sve stubove demokratije: vladavine prava, nezavisnog sudstva, poštivanja prava manjina, slobode govora, slobode medija i slobode,” kaže Naida Ljuma iz stranke Naroda i Pravde.

Da li mladi ljudi još ne ogrezli u kriminalu, korupciji, bez opterećenja prošlosti mogu napraviti nešto više od onoga što imamo priliku vidjeti u predhodnih 25 godina?

Hoćemo li konačno davati prilike obrazovanim, mladim ljudima, umjesto diplomantima sa sumnjivim diplomama?