Home SLIDER NUTRICIONISTKINJA AMELA IVKOVIĆ O’REILLY: Hrana koju jedemo definiše život koji vodimo

NUTRICIONISTKINJA AMELA IVKOVIĆ O’REILLY: Hrana koju jedemo definiše život koji vodimo

Nutricionistkinja Amela Ivković O’Reilly školovala se u Sarajevu, Grazu, Dublinu, Londonu te je mnogo godina provela u ispitivanju važnosti hrane koju jedemo.

U razgovoru za dobarportal.net govorila je o osnovama ishrane i ulozi hranjivih sastojaka  na naše zdravlje kroz različite medicinske studije.

“Naša potreba za hranom je primarna, ali naš odnos prema njoj je složen; naša tjela se još uvjek odnose prema  hrani kao da smo u svijetu gdje preživljavamo, ali je hrana postala više nego dostupna; naša urođena žudnja za slatkišima i mastima, i njihova sveobuhvatna dostupnost, čini se da nas sada vode na put  tjelesnog uništenja. Hrana je puna složenih, biološki aktivnih molekula koji imaju ogroman uticaj na naše zdravlje. Mi smo ono što jedemo, hrana koju jedemo definiše život koji vodimo”, kaže Amela Ivković O’Reilly.

Dodaje da kada je počela put razumijevanja efekata hrane na zdravlje, osjećala je strah od negativnog i restriktivnog uticaja koji bi mogao imati na njen život.

“Htjela sam da budem slobodna da jedem sve što  želim i nisam željela  da se osjećam kao da sam na dijeti ali sam  također znala da moram napraviti promjene. Kako je moje znanje o ljekovitoj moći hrane raslo,  u isto vrijeme raslo je i moje samopouzdanje i zdravlje. Počela sam da stvaram omiljenu komfornu hranu, zamjenivši neke od sastojaka sa zdravijim alternativama. Proces sazrijevanja ili evolucije je potrajao neko vrijeme i sada mogu slobodno reći da volim hranu  i da uživam u hrani više nego ikada. Osjećam se zadovoljno i sretno, a moje zdravlje, moj probavni sistem, koža, hormoni i raspoloženje su divno balansirani”, ističe naša sagovornica.

Naglašava da je njen put ka zdravoj ishrani počeo postepeno.

“Nisam tip osobe koja funkcionira po principu sve ili ništa. Uvela sam jednu po jednu promjenu postepeno, preko deset godina, sada živim uglavnom na hrani bez  glutena, mljeka i rafiniranog šećera. Također jedem vrlo malo žitarica  i vjerovatno se najviše držim paleo koncepta, iako ne volim da pratim ništa sa imenom, shvatila sam  šta je  najbolje za mene i moje zdravlje. Svi recepti i savjeti koje podjelim zasnivaju se vrlo često na sopstvenim navikama u ishrani”, govori Amela Ivković O’Reilly.

Potcrtava da smo svi jedinstveni i ono što se radi za jednu osobu možda neće važiti za drugu.

“Kada radim sa klijentima, zasnivam svoje preporuke na osnovu svoje obuke i iskustva kako bi klijentu pomogla u postizanju njihovih  zdravstvenih ciljeva koji mogu biti mnogi i različiti. Snaga hrane je moja strast. Volim da radim sa klijentima i pomažem im da izgrade  bolje i zdravije  navike u izboru hrane. Nadam se da ću pomoći drugima da otkriju i slave zdravu ishranu, hranu koja je dostupna, lako je napraviti i koja je veoma ukusna! Cilj mi je osnažiti ljude da usvoje čistiji način ishrane, koja zatim postaje prirodna navika života, a ne kratkoročna posvećenost”, priča naša sagovornica.

Smatra da su službene prehrambene preporuke iz 70-ih godina (da se smanji unos životinjskih masnoća, a poveća unos prerađevina od žitarica i biljnih ulja) najveći fijasko zadnjih desetljeća koji je doveo do epidemije debljine, dijabetesa, metaboličkog sindroma, kardiovaskularnih bolesti, karcinoma, upalnih crijevnih bolesti, alergija i autoimunoloških bolesti.

“Tradicionalnu ljudsku ishranu bogatu prirodnim mastima zamijenila je jeftina procesirana hrana prepuna šećera, škroba, glutena, hidrogeniziranih masti i hemijskih aditiva. Poljoprivredni biznis, masovni uzgoj hrane i prehrambena industrija funkcioniraju po logici profita, cilj je da hrana bude isplatljiva i jeftina s dugim rokom trajanja, na uštrb njenog nutritivog sadržaja”,  kaže Amela Ivković O’Reilly.

Prema njenim riječima, novije dijete više stavljaju akcenat na izbjegavanje škroba i šećera nego masne hrane.

“Vaše tjelo skladišti višak šećera, tj. škroba (kojeg imamo u žitaricama, nekom voću i povrću), isto kao što to radi sa masnoćom. Ali masna hrana ima svoje prednosti. Ako je izbacite iz jelovnika, završićete tako što što ćete konstantno osjećati glad, umor i bićete loše volje. Doručak je krucijalan kako biste se dobro osećali tokom cjelog dana. Zdrava ishrana nalaže da počnete dan s proteinima, dobrim mastima i ugljikohidratima. Ako želite dugoročne rezultate, od ključnog značaja je da održavate nizak nivo šećera u krvi. Jedite proteine zajedno s ugljikohidratima i doći ćete do cilja”, poručuje naša sagovornica.

Ističe da je balansirana ishrana koja uključuje raznovrsne namirnice esencijalna.

“Insistiranje na jednoj, a izbjegavanje druge namirnice vodi ka neizbalansiranoj dijeti i nije preporučljivo. Izbjegavajte hranu koja je fabrički proizvedena odnosno onu koja je rafinirana i prerađena. Držite se pravila da jedete samo ono što možete da napravite u vašoj kuhinji”, zaključuje Amela Ivković O’Reilly.

Komentari

komentar

Must Read

JU-JUTSU KLUB “SENSEI”: Naučite tehnike za samoodbranu koje će vam spasiti život

Željko Stjepanović, trener je u sarajevskom JU-JUTSU klubu "SENSEI" koji funkcioniše više od 15 godina i u kome se podučava samoodbrana za uzraste od...

Svjetlosna čarolija na Jahorini

Skijaški centar Jahorina, jedan od najmodernijih ski centara u regiji, izabran je za prvu ski destinaciju u sklopu koje su prezentirane svjetlosne dekoracije s...

FOTOGRAFIJE KOJE OSTAVLJAJU BEZ DAHA: Ljepote Srebrenice kroz objektiv Ibre Begića

Ibro Begić, rođen 27. aprila 1995. godine, mladi je, talentovani fotograf iz Srebrenice, koji svoju ljubav prema ovom poslu zajedno sa bratom upakuje u...

ALEKSANDRA BOŠKOVIĆ: Dušu treba puniti znanjem, ono je lijek za sve

Aleksandra Bošković diplomirana je inžinjerka hemije, a osim obrazovanja, ova 24-godišnja djevojka iz Istočnog Sarajeva od svoje osme godine bavi se karateom.  U razgovoru za...

FOTOGRAFKINJA AMINA HODŽIĆ: Planova nemam, ali mašte i ideja imam

    Amina Hodžić iz Visokog apsolventica je na Odsjeku za komparativnu književnost i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta Univerziteta...

Komentari

komentar