Vjerujem da je većina nas imala priliku da bude dio društva u kojem se neko trača, gdje i sami učestvujemo u prenošenju informacija koje su možda tačne ili ne. Tračanje je sve učestalija pojava u društvu.

Pored svih motiva i mana, tračanje ima i jednu pozitivnu socijalnu funkciju. Kada tračamo
određenu osobu i njene postupke i ponašanja, mi zapravo sebi i osobi koja nas sluša dajemo upute i primjer da se ne ponašamo kao ta osoba. To bi trebala biti pozadina tračanja koja je u društvu zastupljena oduvijek i ima i svoje tradicionalno mjesto. Međutim, mnogi ljudi nemaju motiv u tračanju da upozore sebe i druge da se ne ponašaju poput određene osobe, nego imaju u sebi sljedeće motive.

1. Pričamo o drugima kako bi sebe uzdigli
– Kada pričamo o nekome i njegovim postupcima, tada mi smatramo da smo mi u boljoj poziciji i ubjeđujemo sebe da mi znamo koji su ispravni postupci i koja je najpametnija odluka koju je trebala ta osoba donijeti.

2. Želimo da budemo interesantni
– Kada nemamo zanimljivih priča da ispričamo o sebi, lakše nam je otvoriti temu na konto druge osobe i kreirati jedan dobar trač. Tada steknemo utisak da će nas drugi ljudi saslušati i da ćemo im sa tom pričom biti zanimljiviji. Tada uživamo da smo u centru pažnje i da smo barem na nekoliko minuta nekome interesantni.

3. Predstavljamo sebe kao nekog ko se uklopio u sistem vrijednosti koje je društvo uspostavilo
– Kada tračamo nekoga, mi tada imamo prividan osjećaj da smo se prilagodili i uklopili u postojeći sistem vrijednosti društva i da donosimo ispravne odluke, gdje bismo zbog takvog razmišljanja dobili zeleno svjetlo u društvu.

Kada sagledamo ova tri motiva za tračanje, možemo odmah uočiti da se radi o osobi sa niskim samopouzdanjem i samopoštovanjem. Ove osobine nas ne uljepšavaju nego baš suprotno: izazivamo kod druge osobe animozitet.

Kakve posljedice nosimo tračanjem?

1. Nosimo nesigurnost u sebi
– Kada se ponovo sretnemo sa osobom koju smo otračali, osjećat ćemo nesigurnost jer ne znamo da li je možda do te osobe stigao naš trač. Zatim se javlja i grižnja savjesti za koju možda nismo ni svjesni. Nećete moći više imati korektan odnos niti otvorenu komunikaciju sa datom osobom.

2. Past ćete u očima osobe koje vaš trač sluša
– U početku, dok tračate nekoga i ružne stvari iznosite o njoj na trenutak ćete misliti da ste osobi koja vas sluša interesantni. Ali nakon što otračate nekoga, osoba koja vas sluša može samo pomisliti “Bože, ako je mogla njega/nju otračati- tako će sutra i mene!”  I počet će se polako distancirati od vas. Dakle, sa takvim postupcima stvarate nepovoljnu i neugodnu klimu u svom odnosu.

Sada kada smo svjesni da je tračanje toksično i da samo gubimo još više ljudi oko sebe, postavlja se pitanje: kako da ja reagujem kada osoba pored mene trača neku drugu osobu?

Evo šta možete učiniti da ne budete dio tračanja:
1. Promijenite temu 
Važno je da ne šutite kada neko o nekome trača jer tada ostavljate utisak da ste bolji i pametniji od te osobe i samo će na vas prebaciti fokus tračanja. Prva tehnika zaustavljanje trača jeste da brzo osmislite neku novu temu gdje bi osoba preusmjerila razgovor na nešto zanimljivije i produktivnije.

A šta ako to ne uspije? Onda možete samo dodati kratke rečenice poput: “Ma da, život nije
jednostavan” ili bilo koja druga rečenica sa kojom biste potvrdili da ste ih saslušali, a istovremeno bi toj osobi dali do znanja da vas ne zanima ona o osoba u kojoj se priča.
Ovdje možemo primjeniti i princip ogledala koji nam govori da ne možemo vidjeti ono što nismo. Zvuči konfuzno? Sada ćemo to bolje objasniti.

Princip ogledala nam govori da mi vidimo, razumijemo i čujemo kroz filter u sebi. Kada pričamo o nekome, polazimo od sebe, polazimo od svog unutarnjeg stanja i naših tzv. “filtera”.  Ovdje treba napraviti jasnu razliku između primjećivanja i principa ogledala. Ako npr. primijetimo da je neko kockar, to ne odražava naše duhovno stanje niti naše duhovno ogledalo. To nije princip ogledala.

Princip ogledala je ono što slijedi nakon toga, odnosno nakon primjećivanja. Neko može dodati na to da je taj čovjek “propalitet”, “kukavica”, “bezobrazan”, “gubitnik”, dok druga osoba može reći “ko zna zašto on kocka”, “ko zna kakvi ga problemi muče” ili “ko zna šta ga boli”.  To je pokazatelj ko ste vi ustvari i da jednostavno ne možete shvatiti ono što nemate u sebi.

Dodala bih još i priču o tri Sokratova sita koju možete primjeniti svaki puta kada vam neko dođe sa “svježim tračem”. Sokrat smatra da prije nego što nešto kažemo, da je dobro razmisliti i prosijati ono što želimo reći. 

Prvi je sito istine. Odnosno da li ste provjerili da li je ono što želite ispričati istina ili je samo trač. Drugo sito je dobrota, odnoso da li to što želite iznijeti o osobi nešto dobro. Došli smo do trećeg sita, a to je sito korist i hoće li nam biti korisno to što čujemo odnosno izgovorimo. Ako je odgovor na sva tri sita “ne”, onda je bolje da te stvari zadržimo za sebe. Ovo također pomaže da i sami osvijestimo kakvima informacijama dopuštamo da neko hrani naš um.

Sljedeći put budimo pametniji kada se nađemo u društvu gdje će se određena osoba predstavljati negativno. Budite primjer drugima kako se treba postaviti u datim situacijama, a sada imate i konkretne upute za to.

Autor: Nela Banjić

Bilješka o autoru: Nela Banjić rođena je  25.01.1995. godine u Gifhornu (Njemačka). Diplomirani je pedagog/psiholog, sa iskustvom profesorice psihologije, logike i filozofije u srednjoj školi. Aktivistica je koja se zalaže za liderstvo mladih, prava žena te za teme usmjerene ka vlastitom duhovnom razvoju, a sve sa ciljem da doprinose razvoju zajednica u Bosni i Hercegovini, a time i cijelog svijeta. Govori njemački i engleski jezik, svira gitaru i zaljubljenica je u jogu.