U Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine otvorena je izložba Stećak.3D bazirana na savremenoj tehnologiji VR iskustva. Nakon Sarajeva, gdje će biti postavljena do 2. juna, izložba putuje u Zvornik, potom Zenicu, Mostar, Banja Luku i Stolac.
Izložbu Stećak.3D organizira Fondacija Mak Dizdar, u okviru šireg projekta „StećAR: Enhanced Vision of Stećak“, koji se bavi mapiranjem nekropola stećaka i povezivanjem mladih iz Bosne i Hercegovine radom na aktualiziranju kulturne baštine.
3D izložba najljepših stećaka u BiH (FOTO: Jasmin Alibegović/DOBARPORTAL)
Na izložbi su predstavljeni neki od najljepših stećaka sa 10 lokaliteta u Bosni i Hercegovini, a posjetitelji izložbe imali su priliku da dožive posve novo iskustvo srednjovjekovnih nekropola pogledom kroz VR naočale.
“Mi smo stvorili 15 preciznih 3D modela stećaka sa različitih lokaliteta u Bosni i Hercegovini. To ima velik značaj najprije za proučavanje stećaka jer sada širom svijeta naučnici mogu pristupiti i pogledati precizan prikaz u tri dimenzije tih objekata koji su često, teško pristupačni. Nadamo se da ćemo kroz ovu VR tehnologiju približiti stećke, naše kulturno naslijeđe i širem stanovništvu, prije svega mladim ljudima koje bi trebalo animirati da vide naše bogatstvo”, kazao je Gorčin Dizdar iz Fondacije “Mak Dizdar”.
3D izložba najljepših stećaka u BiH (FOTO: Jasmin Alibegović/DOBARPORTAL)
Naglasio je da, iako su stećci prije pet godina dobili status UNESCO svjetskog naslijeđa, briga o njima nije se promijenila uopće.
“Većina tih lokaliteta gdje se nalaze stećci je neobilježena i nezaštićena. Velika ironija je da se mi svi, kao i u svemu, na nacionalnoj osnovi volimo svađati kome to pripada, a zapravo niko se ne brine o tome i to propada pred našim očima. Cilj ovog projekta je upravo da nas ujedini u toj zajedničkoj brizi o stećcima. Tužno da je ovakve projekte gotovo nikada ne podržavaju domaće institucije, a trebale bi zbog te brige za naše kulturno naslijeđe. Stećci su veliki kulturno turistički potencijal koji nam može donijeti opipljive ekonomske prednosti, ali nema sluha za to”, istakao je Gorčin Dizdar.
3D izložba najljepših stećaka u BiH (FOTO: Jasmin Alibegović/DOBARPORTAL)
Ovo virtuelno iskustvo osmislio je Zlatan Filipović, profesor multimedijalne umjetnosti i dizajna na Američkom univerzitetu Sharjah u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a Mašinski fakultet Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru zaslužan je za izradu 3D printova.
Na web stranici stecakmap.info koja je, također, kreirana u okviru ovog projekta, predstavljene su fotografije, GPS koordinate i osnovni podaci o preko dvije stotine nekropola širom Bosne i Hercegovine, koje su prikupili projektni volonteri.
Projekat se realizuje zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI), koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).
i 3D izložba najljepših stećaka u BiH (FOTO: Jasmin Alibegović/DOBARPORTAL)
Kapsula je novo super mjesto u gradu koje trebate posjetiti, na pauzi od posla ili u toku šetnje napraviti predah. Na odličnoj lokaciji u blizini gradskog saobraćaja, a dovoljno odmaknuto od gužve kako bi vaš ugođaj bio potpun.
“Spisak naših jela koje izdvajamo – od slanih specijaliteta “Kapsula” to su teleći doner, Cordon blue piletina, ali i pomfrit salata. Od poslastica izdvajamo Fruit waffle, te Wellnes waffle. Posjetite nas na Pofalićima i otkrijte šta to još imamo u ponudi za vas”, istakla je vlasnica radnje Denisa Mehinagić.
Interesantna stvar je da delicije koje su u ponudi ove radnje možete naručiti na kućnu adresu putem njihovog korpa.ba profila klikom OVDJE. Za sve informacije posjetite Facebook stranicu ili Instagram profil Kapsula-e ili ih nazovite na broj telefona 062 072 232.
“Svi naši gosti vole i dobro pojesti, a mi vam nudimo obje opcije – slano da vas zasiti, a slatko da uživate u čaroliji okusa”, kažu nam ljubazne uposlenice u doner i waffle house-u “Kapsula”.
U organizaciji Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), u Sarajevu je održan Okrugli stol pod nazivom “Efikasnost pravosuđa kroz procese imenovanja i njihove posljedice”.
Tema Okruglog stola bila je proces izbora i imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija, njihovog ocjenjivanja i uslova za napredovanje te utjecaja izrečenih disciplinskih sankcija na napredovanje nosilaca pravosudnih funkcija. Naime, izvještaji različitih međunarodnih i domaćih tijela i organizacija o stanju u pravosuđu u Bosni i Hercegovini ukazuju na brojne probleme koje je potrebno što prije riješiti kako bi pravosuđe postalo efikasnije i kako bi vratilo povjerenje javnosti.
Panelisti na Okruglom stolu bili su Mirza Hadžiomerović, zamjenik glavne disciplinske tužiteljice UDT-a, Selim Karamehić, član VSTV-a BiH, i Renata Radić-Dragić, novinarka CIN-a. Učešće u diskusiji uzeli su predstavnici bh. sudova i tužilaštava te ministri pravosuđa sa svih nivoa vlasti.
Također, učesnici okruglog stola dobili su uvid u dokument koji je uradila pravna ekspertica Sevima Seli-Terzić. U ovom dokumentu je dat kratak prikaz međunarodnih standarda i domaćih propisa u odnosu na navedena pitanja te najvažniji zaključci različitih izvještaja koji su se bavili ovim pitanjima, ali čije preporuke ni do danas nisu provedene. Osim toga, ovi problemi su prikazani i konkretnim primjerima koje je u svojim istraživačkim pričama prikupio CIN.
Hana Rudež rođena je 1995. godine u Splitu i bavi se modnim dizajnom.
U Sarajevu je završila vizualne komunikacije i grafički dizajn da bi 2019. godine osnovala brend “Monier Atelier”.
“I pored posla koji radim, moja ljubav prema kreiranju i dizajniranju nije nikada prestala. Samo je bilo pitanje vremena kada ću pokrenuti vlastiti brend. To se desilo 2019. godine. Proces podrazumijeva dizajniranje modela, traženje materijala i drugih potrepština do vođenja promotivnih kampanja i marketinga. Sve samostalno radim osim dijela šivanja kojeg sam prepustila šnajderici Anji s kojom imam blizak i profesionalan odnos”, kaže Hana Rudež.
Hana Rudež (FOTO: Instagram)
U decembru 2020. predstavila je prvu zimsku kolekciju, da bi već u martu 2021. dobila poziv od tima stilsta iz Srbije koji su radili kampanju za tamošnji modni časopis.
“Poslala sam im kreacije sa tigrastim printom, što je bila tematika tog šutinga. Oni su bili veoma zadovoljni i taj broj modnog časopisa odlično je prošao u Srbiji. To mi je dalo podstrek za bolji rad i nove saradnje u Srbiji”, ističe naša sagovornica.
Naglašava da je trenutno usmjerana ka tržištima u Hrvatskoj i Srbiji, iako bi najviše željela da uspije na bh. tržištu.
“Voljela bih da svjetske trendove provučem kroz svoje kreacije i da to ne bude slično postojećem modnom dizajnu u Bosni i Hercegovini. Želim osvježiti modnu scenu u Bosni i Hercegovini i malo odstupiti od nekih trenutnih stilova. Sad se priprema ljetna kolekcija i očekujem da ću time još više privući pažnju kupaca i javnosti”, dodaje ova svestrana djevojka.
Kreacija Hane Rudež (FOTO: moshicreative/Instagram)
Iako je zadovoljna dosadašnjim uspjehom, ova mlada 25-godišnjakinja ne namjerava odustati od svojih snova.
“U budućnosti planiram proširiti asortiman i nastaviti rad na izgradnji brenda. Uskoro će se neke od mojih kreacija naći u buticima u Sarajevu, a do tada moj rad možete pratite na Instagram profilu“, zaključuje Hana Rudež.
Kreacija Hane Rudež (FOTO: moshicreative/Instagram)
Fondacija za socijalno uključivanje u Bosni i Hercegovini (FSU u BiH) i Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju (IBHI) u Sarajevu su održali Finalnu konferenciju projekta „Izgradimo zagovaračku platformu za socijalnu uključenost u Bosni i Hercegovini – Zastani i poslušaj“ koji finansiraju Evropska unija i UNICEF.
FSU u Bosni i Hercegovini i IBHI su predstavili najznačajnija postignuća dvoipogodišnjeg rada. Među njima su, svakako, tri moderne Strategije socijalnog uključivanja, ekspertski pripremljene u okviru projekta za Federaciju Bosne i Hercegovine, Republiku Srpsku i Brčko distrikt Bosne i Hercegovine za period 2021 -2027. Dokumenti su usklađeni sa standardima Evropske unije, a njihovo usvajanje bi predstavljalo značajan korak na putu socijalne uključenosti ranjivih kategorija bh društva kao i smanjenja siromaštva, što je i jedan od prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU.
“Mi smo sada na kraju ozbiljnog projekta kojeg su finansirali Evropska unija i UNICEF. Vezano za podatke, fokusiram se na jednu aktivnost, a to je priprema tri Stategije socijalnog uključivanja za bh. entitete FBiH i RS te Brčko distrikt BiH. Strategije su urađene tako jer su ustavne nadležnosti podijeljene. One su urađene po istoj metodlogiji, a ideja je bila da na osnovu njih se napravi državna BiH Strategija. Međutim, taj projekat nije prihvaćen. Ovo je jako važna stvar jer time se realizuje prioritet broj 13. iz Mišljenja Evropske komisije, a s druge strane ovo je najozbiljnija kritika vlastima BiH”, istakao je Žarko Papić, direktor Incijative za bolju i humaniju inkluziju.
Prema njegovim riječima, projekat je bh. javnosti približio aktivni koncept
socijalnog uključivanja i doprinio je umrežavanju i jačanju organizacija civilnog društva ujedinjenih u Koaliciju marginalizovanih grupa u BiH „KOMA“ koja trenutno broji 121 članicu i kao takva je jedinstvena u cijelom regionu.
“Dvije nevladine organizacije i 121 članica Koalicija “KOMA” uradile nešto što je trebalo da uradi vlast prethodne dvije godine. Siromaštvo je veoma veliko i prema procjenama Svjetske banke više od 20% stanovnika BiH je siromašno bilo prije pandemija COVID-19. Sa koronakrizom ta se procjena sigurno diže za nekoliko procenata. S druge, nas naše zvanične institucije bukvalno varaju oko podataka za siromaštvo, krivom metodologijom”, naveo je Žarko Papić.
Žarko Papić (FOTO: Jasmin Alibegović/DOBARPORTAL)
Istakao je da prioritet 13 iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovin za članstvo u EU obuhvata unaprijeđenje, zaštitu i inkluziju ranjivih grupa, posebno osoba sa invaliditetom i djece.
“Zaštita djece je investicija, a ne trošak zato što su djeca ljudski izvor. To je budućnost. Borba protiv siromaštva, zaštita i uključivanje osoba sa invaliditetom, žene, osobe treće životne dobi… Sve to smo na ozbiljan način pokušali da rješimo kroz konkretne politike u ovim dokumentima uz konsultaciju s velikim brojem nevladinih organizacija. U entitetu FBiH je prihvaćno kroz Razvojni plan FBiH da se radi na osnovu ovoga Strategija socijalnog uključivanja, u Brčko distriktu je naša Strategija u potpunosti uključenja u njihovu Strategiju koja je usvojena nedavno, dok je u entitetu RS polovično obzirom da oni rade Razvojnu strategiju socijalne zaštite koristeći ove naše dokumente. Za razliku od mase potrošenih novaca na agitovanje nevladinog sektora za Evropsku uniju, mi imamo opipljive rezultate i žao mi što to baš nije primijećeno”, dodao je Žarko Papić.
Naveo je da je bitno razumijeti da je realizacija 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU nije samo stvar Vlade.
“U to mogu ući svi građani, a posebno nevladine organizacije. Bilo bi dobro da na ovaj ili onaj način registruju i primijete. Usput rečeno, sretan vam 25. maj, Dan mladosti. Mi ćemo na kraju ove konferencije, simbolično štafetu podrške marginalizovanim grupama predati delegaciji Evropske unije”, poručio je Žarko Papić.
Jasna Rebac, predsjednica Udruženja mladih “Ružičnjak” iz Mostara, govorila je položaju mladih osoba invaliditetom.
“Ne mogu da zamislim da se projekat neće nastaviti obzirom na važnost stateškog planiranja na nivou cijele BiH u odnosu na potrebe pristupanja EU i pripremi, kako kažu marginalizovanih za kvalitetnije učešće u raspravama o pristupanja EU. Od početka sam uključena u rad ovog projekta i urađene su dvije izuzetno dobre Strategije na nivou entiteta poštujući pojedinosti i osobitosti entiteta. Zastani i poslušaj je izuzetno dobra poruka jer marginalizovani i dalje ostaju na strani, imaju malo prilika da se aktivno uključuju u rasprave o pristupu EU i zbog toga mislim da treba biti senzibiliziran i prihvatiti ovakve projekte kao potrebne”, istakla je Jasna Rebac.
Jasna Rebac (FOTO: Jasmin Alibegović/DOBARPORTAL)
Jakom kampanijom, produkcijom dokumentarnog filma „Zastani i poslušaj“, spota za istoimenu pjesmu kampanje i kratkih video priča u fokusu, u okviru projekta su na inovativan način prikazani i promovisani interesi i potrebe marginalizovanih grupa i njihovo učešće u razvoju socijalnih politika.
Fikret Zuko iz Udruženja slijepih Kantona Sarajevo govorio je o značaju uključivanja marginalizovanih grupa u procese koje predstoje Bosni i Hercegovini na putu ka EU.
“Nije se puno toga promijenilo u odnosu na prije desetak godina. Ovakvi projekti jačaju kapacitete organizacija osoba sa invaliditetom, jačaju kapacitete pojedinaca i podižu svijest javnosti o položaju osoba sa invaliditetom i drugih marginalizovanih grupa. Kroz ove procese koje provodi FSU u BiH, mi ustvari podižemo svijest o značaju da osobe sa invaliditetom i slijepi ljudi shvate značaj i njihovu ulogu u aktivitetima, udruženjima, organizacijama i da razumiju proces kojim mi idemo prema EU. Najčešće kada ljudi razgovaraju o tim pitanjima, nemaju jasno razumijevanje šta to mi dobivamo, koje sve benefite dobivamo kroz reforme na putu ka EU”, kazao je Fikret Zuko.
Fikret Zuko (FOTO: Jasmin Alibegović/DOBARPORTAL)
Dodao je da se ovakvim projektima podižu kapaciteti i znanja te dobiva bolje razumijevanje osoba sa invaliditetom.
“Mislim da sa ovim projektom treba nastaviti i u budućnosti zato što uvijek ima puno osoba sa invaliditetom koje nisu aktivne, a potencijal su, ne samo u udruženjima, nego ukupni potencijal jednog društva. Problem je suštinski i leži u tome da osobe sa invaliditetom nisu još došle do tog nivoa razumijevanja svoje uloge i mogućnosti koje one mogu postići. Tu je prvo njihovo razumijevanje personalno, a druga stvar je okruženje i porodica. Te predrasude da osobe sa invaliditetom trebaju biti u kući je ustvari učinak te porodice zapravo. Da bi osobe invaliditetom mogle biti aktivne, treba biti pristupačno okruženje, trebaju imati samopouzdanje. Ovi projekti neće praviti pristupačne ulice i liftove, ali podižu svijest i nas kako da se borimo, ali i svijest kod donosioca odluka, koji je to značaj za društvo, da jedan ogroman potencijal koji je sada neaktiviran da napravi promjenu”, zaključio je Fikret Zuko.
Suočavajući se sa izazovima koje nameće ubrzano širenje novih tehnologija kao i sa potrebom za inovativnim rješenjima u oblasti mobilnosti koji prate socio-ekonomske i demografske promjene, osam gradova u Adrionsko-Jonskoj regiji (Ljubljana, Maribor, Milano, Novi Sad, Patras, Podgorica, Sarajevo i Zagreb), predvođeni sa Politecnico di Milano, pokrenuli su projekat TRIBUTE – Integrirane i inovativne akcije za unaprijeđenje održive urbane mobilnosti – u okviru Evropskog Transnacionalnog okvira saradnje Interreg Adrion Programa.
TRIBUTE, koji je zvanično započeo u januaru 2021. godine, za cilj ima razvoj Transnacionalne Strategije za gradski prijevoz u Adrionsko-Jonskoj Regiji, u skladu sa novim EU ciljevima o održivoj, integriranoj i inkluzivnoj mobilnosti. Trajanje projekta je 30 mjeseci, a ukupna vrijednost projekta je 3,269,400.00 EUR, od kojih se 2,778,990.00 EUR finansira iz Evropskog Regionalnog Razvojnog Fonda (ERDF) i Instrumenta za pretpristupnu pomoć IPA II.
Prvi projektni sastanak održan je 12. februara 2021. godine, sa fokusom na planiranje i implementaciju narednih projektnih aktivnosti, kao i uspostavu projektnog Upravnog komiteta. Svi partneri su predstavili pilot aktivnosti koje planiraju implementirati, a koje će uključivati: inovativna rješenja za mobilnost starijih i osoba sa poteškoćama, napredni informacioni sistemi za javni prijevoz, mobilnost biciklima, električna vozila te integrirani sistemi za upravljanje integriranim urbanim prijevozom.
Pristup TRIBUTE projekta baziran je na kreiranju tzv. Living Labs, koji služe kao alat kojim se postiže bolje uključivanje građana, javne uprave, akademije, industrije i kompanija koje su zainteresirane za urbanu mobilnost, kako bi zajednički dizajnirali, isprobali i procijenili održiva i inovativna rješenja za gradove Adrionsko-Jonske regije.
Tokom narednog sastanka koji je organizirao Grad Maribor 16. aprila 2021. godine, kao vođa radnog paketa 1 (WP T1), predstavljena je metodologija kojom će se identificirati ciljne grupe koje će biti uključene u Living Labs te u transnacionalnu mrežu. Plan je da se do kraja maja mjeseca kreira sveobuhvatna baza ključnih učesnika u TRIBUTE projektu. U međuvremenu, Politecnico di Milano će razviti smjernice za implementaciju Living Labs.
Dana 21. i 22. maja 2021. godine, nekoliko studenata četvrte godine sudija za Njemački jezik i književnost Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zenici zajedno sa profesoricom svog Odsjeka učestvuju na Drugoj međunarodnoj naučno-stručnoj konferenciji pod simboličnim nazivom “Prozor u svijet obrazovanja, nauke i mladih”, koja se organizuje na Pedagoškom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, putem online linka.
Studenti Emina Horić, Adelisa Behramović, Adnan Valentić, Emina Sinanović, Nihada Sotfić i Elma Šut zajedno sa profesoricom Belmom Polić ranije su radili na kreiranju online glosara njemačkih i bosanskih neologizama, nastalih za vrijeme pandemije korona virusa, koje možete pogledati putem linka.
Kao dva ploda istraživanja o neologizmima u bosanskom i u njemačkom jeziku, nastala su i dva originalna naučna rada pod nazivima “Kreativna online nastava na predmetu Teorija prevođenja I” i “Njemačko-bosanski korona glosar kao rezultat online nastave”.
Vizija konferencije jeste da Pedagoški fakultet postane simbolom okupljanja najvećih stručnjaka nastavnog procesa svih nivoa obrazovanja i mjesto razmjene najinovativnijih i najkreativnijih ideja. Treća konferencija je planirana za tek dvije godine, a studenti su zajedno sa profesoricom Belmom Polić zauzeli svoja mjesta i svojih nekoliko minuta za svoja izlaganja. Glavne teme Druge međunarodne naučno-stručne konferencije su:
1. Online nastava – novi izazovi u obrazovanju; 2. Djeca s teškoćama u razvoju u doba pandemija; 3. Inovacije u odgoju i obrazovanju.
Zenički studenti germanistike sa profesoricom Belmom Polić (FOTO: Ustupljeno DOBARPORTAL.NET)
“Kao profesorica i inicijator cijelog projekta vezanog za izradu glosara i naučnih radova, ja sam ponosna na moje studente, zato sto je učešće u ovakvoj jednoj ozbiljnoj konferenciji njima potvrda da su na pravom putu, kada je njihovo obrazovanje u pitanju. A kao čovjeku, rad na ovakvom ozbiljnom projektu mi je pružilo priliku da se zbližim s mladim, pametnim ljudima, od kojih sam i ja učila. Budućnost pripada mladima”, istakla je profesorica Belma Polić.
Zenički studenti germanistike sa profesoricom Belmom Polić (FOTO: Ustupljeno DOBARPORTAL.NET)
S ciljem da javnost podsjeti na veličinu i važnost Vere Šnajder, ali i kreira jedinstvenu priliku za studentice u Bosni i Hercegovini, Fondacija budućnost u Bosni i Hercegovini dodjeljuje nagradu u iznosu do 5.000 KM za putne troškove i troškove naučnih konferencija za bh. studentice.
Ko je bila Vera Šnajder?
Vera Šnajder je rođena 2. februara 1904. godine u Reljevu, u blizini Sarajeva. Kao jedna od najboljih matematičarki svoje generacije, dobila je stipendiju Vlade Francuske, koja joj je omogućila da 1929. godine otputuje u Pariz. Tamo je provodila istraživanja na Institutu Henri Poincaré, koji su osnovali matematičari Émile Borel iz Francuske i George David Birkhoff iz Sjedinjenih Američkih Država, da bi potakli međunarodne razmjene u matematici i teorijskoj fizici. Miješajući se sa kremom francuske naučne zajednice, radila je i kao istraživač u Laboratoriju za hidrodinamiku na Sorboni, postavši prvi autor iz Bosne i Hercegovine koji je objavio rad iz matematike.
Vera je bila prva žena izabrana na poziciju dekana u cijeloj Jugoslaviji. Dugo godina je bila u Univerzitetskom senatu, u Prosvjetnom odboru Bosne i Hercegovine, ali i predsjednica Odbora Nacionalne biblioteke, članica Odbora za izbor naučnih saradnika, predsjednica Odbora za profesorske ispite i dugogodišnja predsjednica Jugoslovensko-francuskog društva. Što je još važnije, pomagala je studente i savjetovala mlađe stručno osoblje tokom svoje karijere s namjerom da se njihovo cjelokupno znanje i vještine dovedu do savršenstva. Na taj način bi mlada generacija postigla lični i profesionalni uspjeh, istovremeno služeći i unapređujući svoju domovinu.
Zašto je ova nagrada značajna?
Nagrada Vera Šnajder omogućit će istraživačima iz Bosne i Hercegovine koji su na početku karijere, a bit će im i veza između vlastite potrage za znanjem i kolektivnog društvenog napretka, da prisustvuju i učestvuju na međunarodnoj konferenciji izvan Bosne i Hercegovine koja je relevantna za njihovo trenutno istraživanje.
Uspješni kandidati će: a) predstaviti svoje trenutno istraživanje (kao pozvani izlagači – usmena prezentacija ili poster prezentacija) na međunarodnoj konferenciji. b) prisustvovat će međunarodnoj konferenciji kao delegat s ciljem širenja stečenog znanja u Bosni i Hercegovini kroz uspješnu izvedbu projekta ili programa.
Cilj nagrade je: 1.) da odabrana studentica postane globalni građanin 2.) da se vrati s novim znanjima i perspektivama, te ih uložiti u unapređenje naše nacije i društva 3.) da se vrati s novim kulturnim iskustvima, koja mogu pomoći u jačanju multikulturalnih i multietničkih temelja BiH.
Jeste li neko ko:
1. Služi kao uzor i pokazuje inicijativu, strast i motivaciju? 2. Osoba koja pokazuje snažne liderske osobine u svojoj profesiji, karijeri/studijama i/ili zajednici? 3. U sklopu svoje zajednice dižete svijest o problemima i pomažete u stvaranju dugotrajnih rješenja? 4. Želite biti dio Verinog nasljeđa i inspirisati i druge da postanu bolji vođe/profesionalci i u tom procesu stvore bolju Bosnu i Hercegovinu?
Ako ste neko ko posjeduje navedene osobine, svoje prijave možete slati na ovom linku. Prijave su otvorene do 31. maja 2021. godine.
Napomena: Ne možete se prijaviti za ovu nagradu ako ste studentica iz Bosne i Hercegovine koji živi ili studira u inozemstvu.
Živjeti nije isto što i disati, jer nisu to samo mehanički koraci, živjeti znači osjećati, te zato i ne živi svako. Različiti smo, ponavljamo jedni drugima kao neku mantru, u pokušaju da ostanemo nadmoćno neuspoređeni, a ipak nesvjesni da našu različitost zapravo određuje život u nama. Želimo li biti različiti, zapitajmo se želimo li živjeti?!
A lahko je, lahko je izdvajati se, dovoljno je samo osjećati; rijetki ali ipak prisutni.
A takva je i ona; željna života, podriva svaki problem osjećajući svaku poru života, jer život ima svoju svrhu, a ona je živi idući u susret svim barijerama nestalnih misli malih ljudi.
Sumeja Ikanović je 22-godišnja studentica treće godine Filozofskog fakulteta, Odsjek za turski jezik i književnost, a odmah po rođenju, uslijed preranog porođaja od šest i pol mjeseci, dijagnosticirana joj je cerebralna paraliza, tako da svoj život provodi u invalidskim kolicima.
“Dakle, već 22 godine cerebralna paraliza je moj saputnik i učitelj. Sigurno se pitate kako mogu za jednu bolest reći da mi je ni manje ni više nego saputnik i učitelj. Mogu, jer je to zaista tako. Cebralna paraliza naučila me je svemu i kroz nju sam prošla kroz sve i svašta. Pitala sam se kako ću se izboriti sa ovom bolešću, pogledima i predrasudama ljudi. Mnogo je vremena prošlo od toga, mnogo sam plakala, ali kako je vrijeme prolazilo i ja sam se mijenjala”, priča Sumeja Ikanović.
U razgovoru za dobarportal.net ističe da je naučila živjeti sa cerebralnom paralizom.
“Uprkos ali i zahvaljujući ovoj bolesti naučila sam voljeti život, biti sretna, boriti se, posmatrati svijet i ljude iz drugog ugla i nikad ne odustati. Više ne tugujem zato što sam drugačija. Čak šta više počela sam voljeti različitost. Shvatila sam da je različitost jedno bogatstvo. Shvatila sam da me ljudi, moji pravi prijatelji mogu voljeti zbog onih posebnosti koje ja posjedujem, a ne zato što sam bolesna i što me žale. Danas moja cerebralna paraliza i ja živimo jedan sretan život”, navodi naša sagovornica.
Naglašava da je daljnje školovanje bilo upitno, jer su ljekari pod pretpostavkom njene bolesti predvidjeli obrazovanje u specijalnoj školi. Dodaje da se to se to ipak nije desilo zahvaljujući dragom Bogu, zatim njenim roditeljima te jednoj od liječnica koja zaista zaslužuje to važno zvanje.
“Ona je donijela konačan sud u moju korist a ne na moju štetu izjavivši da je moja bolest oštetila moždanu komoru za hodanje, a ne moje moždane vijuge i da ja kao dijete i sa ovakvom dijagnozom mogu biti genije u budućnosti na polju obrazovanja te da nema nikakvih prepreka da pohađam tradicionalnu školu. Ono što je također važno, ne samo u obrazovanju već generalno u životu jeste postaviti sebi konkretan cilj do kojeg želite doći. Također trebate imati na umu i to da kakve vi vibracije pošaljete ljudima oko sebe u većini slučajeva ćete i primiti iste”, govori ova ambiciozna djevojka.
Napominje da je svojim nastavnicima, učiteljima i profesorima i svakoj osobi u obrazovnom sistemu nastojala pokazati da se ne trebaju plašiti kada pristupaju invalidnoj osobi i upuštaju se u razgovor s njom samo zato što je ona u kolicima.
“Trudila sam se pokazati im koliko jedna invalidna osoba može biti puna života, posjedovati snage, upornosti, volje i želje da se probije kroz obrazovni sistem i što je najvažnije uspije. Nisam dozvolila da potcijene moju inteligenciju, moju pamet samo zato što ne mogu da hodam. Postigla sam svoj prvi cilj, a to je da će profesori i nastavnici koji su mene upoznali vjerujem sada sa osmijehom i zadovoljstvom, a ne sa strahom i nepoznanicom prihvatati buduće invalidne osobe za svoje učenike. Također sam ponosna na sebe, jer će se budući invalidni učenici i studenti osjećati sigurnije i samopouzdanije kada vide da im je sve prilagođeno i da ih niko ne gleda čudno, bar to mogu garantovati za ustanove u kojima sam provela školovanje”, kaže Sumeja Ikanović.
Prema njenim riječima, nikada nije osjetila diskriminaciju te stoga na sebe gleda kao pozitivam primjer inkluzije.
“U Bosni i Hercegovini još uvijek postoji diskriminacija. Vidici ljudi su mnogo skučeni i ograničeni. Zato se što više trebamo truditi to promjeniti. Porodica je najvažnija u svemu tome kao temelj društva. Ukoliko imate invalidno ili po bilo čemu drugom drugačije dijete u porodici ne bojte se, ne stidite se toga, ne zatvarajte ga u kuću i samim tim ne sputavajte ga, jer će biti obogaćeno i upoznato sa jednim novim svijetom, jer svako dijete je, bilo ono invalidno ili ne svijet za sebe. Zato, posebno kada su invalidna djeca u pitanju ostavite negativnosti po strani i otvorite svoja srca bez straha i puni entuzijazma prema šarolikim, borbenim i nevinim svjetovima te djece. Sigurna sam da se pokajati nećete”, potcrtava naša sagovornica.
Poručuje da je osjećaj postojane svrhe razlog njenog neposustajanja.
“Ono što mene motivira da ne posustanem i hrabro nastavim dalje jeste prvenstveno to što znam da je dragi Bog sigurno predodredio da i ja imam neku svoju ulogu i doprinos u ovom velikom svijetu ostavivši me u životu iako se tada tome niko nadao nije. Zatim drugi razlog moje motivacije jesu ljudi oko mene koji me vole ovakvu kakva sam i zbog onoga što jesam te vjeruju u mene. Moja porodica, prijatelji, profesori”, zaključuje Sumeja Ikanović.
Autor: Ilma Garankić
Bilješka o autoru: Ilma Garankić rođena je 28.05.2001. godine u Zenici i trenutno je studentica prve godine Odsjeka politologije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
Iznadprosječni rast cijena energije potaknuo je inflaciju u Njemačkoj na najviši nivo u zadnje dvije godine. Gorivo i grijanje su znatno skuplji bili u aprilu ove godine, za razliku od istog perioda prošle godine.
Od januara 2021. godine do danas, četiri puta je zabilježen rast cijena osnovnih potrošačkih potrepština.
Mehmed Valjevac sa porodicom u Njemačkoj živi treću deceniju. Prema njegovom iskustvu posljedice pandemije su osjetili i naši radnici u toj zemlji. Sve je skuplje, nego ranije.
– Plin, struja, gorivo, kirija za stanove, građevinski materijal, a sada i namirnice su skuplje nego ranije. U Njemačkoj je mnogo ljudi radi manje sati i dobivaju samo 60 do 67 % plate. U gastronomiji i trgovini veliki broj radnika je ostao bez posla. Građevina je jedini sektor koji je napredovao, izjavio je Valjevac.
Kako nam je objasnio naš sagovornik, ova zemlja ima odličan socijalni sistem i to je razlog što ipak, pored svih poskupljenja, imaju manje problema.
Ekonomska situacija u Austriji je povoljnija i nije bilo značajnijeg poskupljenja.
Hurem Avdić je menadžer u osiguravajućoj kući. Prema njegovom iskustvu iz svakodnevnog života, do značajnijih poskupljenja nije došlo. Gorivo, meso i mliječni proizvodi su skuplji za 1 do 3 procenta, sve ostalo je na istom nivou kao i prije pandemije.
– Razlog za stabilniju ekonomsku situaciju jeste činjenica da je ta država kroz pandemiju pomagala skoro sve privredne sektore. Zabilježen je porast profita kada je riječ o građevini, ali i zabilježen pad profita u hotelijerstvu i ugostiteljstvu. Mnogi od naših građana koji su radili upravo u ovim uslužnim djelatnostima kao konobari ili kuhari, ostali su bez posla, – izjavio je Huremović.
Da će se pandemija ipak odraziti na sve privredne sektore, predviđaju i tamošnji ekonomski analitičari i prema nekim stavovima, ovim državama će trebati najmanje dvije godine za potpuni oporavak.
