Home DRUŠTVO BiH PREDSTAVLJAJU OPASNOST: Neeksplodirana ubojita sredstva kao prepreka za razvoj turizma

PREDSTAVLJAJU OPASNOST: Neeksplodirana ubojita sredstva kao prepreka za razvoj turizma

Istočna Bosna je regija u Bosni i Hercegovini i prepoznatljiva je po svojim prirodnim i historijiskim ljepotama kao što su Nacionalni park Sutjeska, Nacionalni park Drina i Most Mehmed – paše Sokolovića. Jedan od takvih spomenika je stari grad Samobor, koji je nekada pripadao bosanskoj velikaškoj porodici Kosača.

Samobor predstavlja jedan od nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, a prema spisima iz ovog perioda, sagradio ga je Sandalj Hranić Kosača 1397. godine na samoj litici planine Gostun. Ovaj stari grad je izgrađen na nadmorskoj visini od 800 metara, što je tipična visina za gradove koji su se gradili u srednjem vijeku.

Ruševine Samobora (FOTO: Haris Tutić, privatni arhiv)

Iako je grad, zbog vremena i raznih invazija, u ruševnom stanju, još uvijek možemo vidjeti zidine starih bosanskih kuća. Od građavina se do današnjeg dana samo održala kula koja je vjerovatno služila kao osmatračnica u slučaju napada neprijateljske vojske. Ispod lokaliteta starog grada se nalaze i stećci koji dolaze iz perioda kasne Srednjovjekovne Bosne i ranog perioda osmanske vladavine.

“Iako se u historijskim izvorima spominje kao grad, trenutačna situacija na terenu govori o nešto drukčijem karakteru Samobora. Uzimajući u obzir stratešku poziciju užeg dijela tvrđave sa impozantno očuvanom kulom, na kojoj možemo primjetiti dvije faze gradnje: srednjovjekovnu i osmansku, i pogled koji se pruža sa njenog položaja na okolne brdske puteve, čini se da Samobor u srednjovjekovnoj fazi nije predstavljao grad kao grad, nego više utvrdu ili neku vrstu moguće privremene rezidencije za vojvode i njima popratnu administraciju”, navodi arheolog Damir Deljo.

Kula u Samoboru (FOTO: Haris Tutić, privatni arhiv)

Planina Gostun se nalazi u blizini mjesta Ustiprača u općini Novo Goražde. Ova planina je specifična zbog svoje lokacije jer se nalazi u dva kanjona, u kanjonu rijeke Drine i kanjonu desne drinske pritoke Janjine. Ova planina predstavlja turistički potencijal zbog svoje prirodne i kulturno-historijiske ljepote.

Međutim, zbog ratnih zbivanja, na ovom mjestu su se vodili ratni okršaji. Kao posljedica rata, ova planina je lokalitet na kojem se nalazi još mnogo neeksplodiranih ubojitih sredstava (NUS), što sprečava turiste da posjete ovu historijisko značajnu planinu.

Tabla “Pazi mine” na putu za Samobor (FOTO: Haris Tutić, privatni arhiv)

Iako je rat završio prije 26 godina, NUS i dalje predstavlja opasnost za stanovnike regija koje su najviše oštećene, stoga se ne javlja zainteresovanost kod turista da obilaze mjesta kao što je Samobor. Od završetka rata 1996. godine, na području Bosne i Hercegovine poginulo je 630 ljudi, ranjeno je 1714 osoba, od NUS-a, ipak vlasti pokazuju slabu zainteresovanost da se određena područja očiste i tako se omogući slobodno kretanje.

Kako nam kaže Tomislav Čarapić, uposlenik općine Novo Goražde, sprovedene su akcije čišćenja određenih lokaliteta, međutim prioritet nije bio lokalitet Gostuna u cjelini.

“Postoje napori općinske vlasti i viših nivoa vlasti putem Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini (BHMAK) da se od mina očisti lokalitet Gostuna. Do sada se sve radi prema prioritetima, a prioriteti su područja gdje ljudi žive ili se vraćaju obnavljati svoje domove i imanja”, navodi Čarapić.

Označena deminirana staza (FOTO: Haris Tutić, privatni arhiv)

Općina Novo Goražde je lokalitet gdje NUS predstavlja jedan od najvećih problema sa kojim se suočavaju stanovnici i lokalna vlast.

“Nemamo datum do kada će biti izvršeno deminiranje kontaminiranih područja opštine, oko 5% teritorije opštine Novo Goražde je kontaminirano minama i NUS-om. To je spor i skup proces, a naša opština je jedna od rijetkih gdje je ovo izražen problem”, dodaje Čarapić.

Novo Goražde nije jedina općina koja ima problem sa NUS-om, smatra se da je 1125 km2, odnosno 2,2 % teritorija Bosne i Hercegovine, kontaminirano minama. Ovo predstavlja problem za razvoj turizma u državi koja ima turistički potencijal, ali veći je problem što 26 godina nakon rata mine uništavaju živote stanovnicima Bosne i Hercegovine. Pored nezainteresovanosti viših nivoa vlasti, prema riječima Tomislava Čarapića, ni u nevladinom sektoru nije bilo incijativa da se projektima riješi ovaj problem.

Autor: Haris Tutić

Bilješka o autoru: Haris Tutić rođen je 1997. godine u Goraždu i od srednje škole bavi se novinarstvom i aktivizmom kroz Omladinsku novinsku asocijaciju u Bosni i Hercegovini. Diplomirao je 2019. godine na Odsjeku za komunikologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, a trenutno radi master tezu na istom fakultetu. Kroz svoju novinarsku karijeru radio je u nekoliko medija te je aktivan član nekoliko nevladinih lokalnih, regionalnih i svjetskih organizacija.

Komentari

komentar

Must Read

ZA STUDENTE I DIPLOMANTE: Futures Leaders Summit sa predavačima iz Applea, Netflixa, i brojnim drugima

Futures Leaders Summit (FLS) 2021, u organizaciji Fondacije budućnosti u Bosni i Hercegovini (BH Futures Foundation), se po prvi put ove godine održava u...

25. NOVEMBAR: Dan državnosti Bosne i Hercegovine

Dan državnosti Bosne i Hercegovine obilježava se svakog 25. novembra. Na taj dan 1943. godine u Mrkonjić Gradu održano je prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a (Zemaljsko...

KULTURA ŽIVI: “Teatrolog” okuplja mlade glumačke nade željne uspjeha

"Kultura nam je pala na niske grane", "prazna pozorišta", "pusti bioskopi", "na predstavama se spava"… Koliko puta smo bili u prilici da čujemo, ove...

KOLUMNA ANE MOTIKE: U Španiji sam živjela bajku

Otkad sam upisala fakultet razmišljala sam o studentskim razmjenama. S obzirom na to da sam generacija "Los Serrano" i "Los hombres de Paco" prilično...

MUAMERA SKENDEROVIĆ: Umjetnost nas vodi u nove svjetove i u nas same

Sarajka Muamera Skenderović plesom se aktivno bavi skoro deset godina. Svoju plesnu karijeru započela je u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, gdje danas podučava...

Komentari

komentar