ALEKSANDRA BOŠKOVIĆ: Dušu treba puniti znanjem, ono je lijek za sve

Aleksandra Bošković diplomirana je inžinjerka hemije, a osim obrazovanja, ova 24-godišnja djevojka iz Istočnog Sarajeva od svoje osme godine bavi se karateom. 

U razgovoru za dobarportal.net ističe da je sport ujedno i dio njene ličnosti.

“Osnovnu školu završila sam kao Vukovac, odnosno sa svim peticama, a srednju školu-smjer farmaceutki tehničar također sa odličnim uspjehom. Posljednje dvije godine treniram jogu i kroz nju upoznajem tijelo kao jedan kompleksniji sistem. Trenerila sam i latino-američke plesove, a poseban lijek za moju dušu je čitanje knjiga kroz koje upoznajem neki drugi svijet, sakriven ispod površine, a svoj um obogaćujem novim znanjem”, kaže Aleksandra Bošković.

Dodaje da voli i pisati te svoje slobodno vrijeme koristi za pisanje tekstova koje rado podijeli sa prijateljima na Facebook profilu.

“Vodim i stranicu ‘Snaga uma’ na kojoj rado podijelim neki inspirativan tekst. Često planinarim uživajući u jedinstvu sa prirodom i svim prirodnim ljepotama koje nam Bosna i Hercegovina pruža. Mnogo volim da upoznajem i druge kulture i učim o njima, a uz to učim i jezike, pa sam završila i kurs slovenačkog jezika”, priča naša sagovornica.

Naglašava da su je uvijek inspirisale jake i borbene žene, one koje imaju snagu da se nadmeću sa muškarcima u intelektualnom smislu.

“Uvijek sam u sebi nosila taj borbeni duh i želju da budem bolja. Posmatrajući druge kako se nadmeću jedni sa drugima, ja sam sve vrijeme znala da jedina osoba od koje mogu biti bolja sam Ja sama. Pobijeđivala sam sebe iz dana u dan i trudila se da budem bolja verzija sebe. Odatle i želja za ovim borbenim sportom. Mnogobrojni su uspjesi, ali onaj koji je kruna moje sportske karijere je osvojena medalja na Svjetskom prevenstvu u Novom Sadu”, govori ova ambiciozna djevojka.

Aleksandra Bošković (FOTO: Aleksandra Bošković, privatni arhiv)

Napominje da joga individualno djeluje na svakog pojedinca, a otkrila nam je i koje benefite je njeno tijelo dobilo zahvaljujući jogi.

“Joga je disciplina kojom kroz tjelesne pokrete uz koncentraciju na svoje tijelo i um postižemo stanje fizičke, pihičke i duhovne ravnoteže. Pravilnim izvođenjem vježbi: učimo kontrolisati disanje, poboljšavamo kondiciju i gipkost, jačamo tetive i mišiće, a stres se redukuje do određenog nivoa. Povezujemo se sa sobom, svojom suštinom. Učimo da razumijemo svoje tijelo, a nivo energije se povećava”, objašnjava Aleksandra Bošković.

Dala nam je odgovor i na pitanje kako voditi zdrav život u vremenu punom izazova.

“Prvo. Trebaš znati šta želiš od sebe! Ko želiš da postaneš? Ako želiš da napreduješ kao ličnost tvoj fokus mora biti na zdravom životu. Samo tako se pravilno možeš razviti u jednu kompletnu individuu, zadovoljnu sa sobom. Duša, tijelo i um su jedna cijelina. Ne mogu jedno bez drugoga i posmatrati se odvojeno. Ako nekome od njih ne usmjerimo dovoljno pažnje, razvoj i ličnost trpe, a to nikome nije cilj. Treba biti u miru sa sobom i tada si kompletan. Zato svaki dan trebaš izdvojiti bar pola sata i uraditi nešto korisno za sebe i svoje tijelo. Budi uvijek zahvalan na nečemu, to je pokretačka snaga”, jasna je ova inteligentna djevojka.

Smatra da su uravnotežena ishrana kao i dovoljan unos tečnosti veoma bitni za naše zdravlje.

“Osim što ćemo ljepše izgledati i biti zadovoljniji sa sobom, tijelo će nam biti zahvalno što ga ne kažnjavamo brzom hranom ili drugim proizvodima koje on kao izvorne za stvaranje kvalitetne energije ne prepoznaje. Hrana nije samo potreba ili rješenje za soptveno nezadovoljstvo, ona je pokretačko gorivo za cjelokupni ljudski sistem. Ako je gorivo nekvalitetno, kako ćete imati dovoljno energije i dobro funkcionisati, otežavate sebi proces”, podvlači naša sagovornica.

Potom je podijelila i nutricionistički savjet svim mladim osobama.

“Mladi za početak trebaju unositi što manje slatkiša, brze hrane, soli i alkohola. U fokusu njihove ishrane trebaju biti: voće, povrće i žitarice uz dovoljan unos tečnosti”, sugerira Aleksandra Bošković.

Aleksandra Bošković (FOTO: Aleksandra Bošković, privatni arhiv)

Kako je i sama veoma aktivna u društvu, mišljenja je da su i ostali mladi u Bosni i Hercegovini mnogo ambiciozni, željni da rade, uče i napreduju.

“Moj fokus je bar bio usmjeren među takvim mladim ljudima koji traže svijetlo u tami i uvijek oni trebaju da budu prioritetni za ovu državu. O njima treba da se govori. Nažalost kod na nas se nekako više pažnje poklanja onima koji prihvataju tamniju stranu života i ne žele da je promijene. To je i jedan od razloga zašto kao društvo ne možemo napredovati. Plašimo se promijene koja je sastavni dio života”, navodi ova marljiva djevojka.

Prema njenim riječima, mnoge su prednosti kod svestranih osoba, odnosno multipotencijalista.

“Mi vidimo priliku u svemu. Vidimo priliku za novom spoznajom i novim znanjem, a zar ima nešto ljepše od nove spoznaje koja dodatno obogaćuje tvoju ličnost. Dušu treba puniti znanjem, ono je lijek za sve. Ambicija je uvijek pokretač ka većim ciljevima”, tvrdi naša sagovornica.

Priznaje da bi voljela da svaki mladi čovjek bude zadovoljan sa sobom i ne pronalazi pogrešne uzore te da svi naučimo u sebi prepoznati koliko kao osobe vrijedimo i koliko možemo ponuditi ovom svijetu.

“Budite dovoljno hrabri i samovjesni. Spremni da se suočite sa sobom i da radite na sebi. Ne tražite vrijednost u površnosti, dok život i sva njegova vrijednost-prave vrijednosti prolaze pored vas neprimjećeni. Obradujte nekoga komplimentom, zagrljajem, učinite bar jednu osobu srećnom, osjećat ćete se mnogo bolje. Uskratite ovaj svijet za jedno lično nezadovoljstvo. Ne odustajte od sebe i onoga što jeste”, zaključuje Aleksandra Bošković koju je posljednji put istinski obradovao zagrljaj roditelja i kojem se svaki put sve više obraduje, jer zna koliki je to Božji dar, a i da ga neće imati cijeli život.

FOTOGRAFKINJA AMINA HODŽIĆ: Planova nemam, ali mašte i ideja imam

0

 

 

Amina Hodžić iz Visokog apsolventica je na Odsjeku za komparativnu književnost i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, a ova 22-godišnja djevojka od svoje 13. godine bavi se fotografijom.

U razgovoru za dobarportal.net ističe da interesovanje za svijet fotografije gaji još od malih nogu.

“Još kada sam bila djevojčica sate i dane sam provodila istražujući stare porodične albume, analizirajući ljude, izraze lica, pokrete, odjeću, okruženje itd. Vremenom se javila i želja da ja neki trenutak zabilježim, da i ja pokušam realizovati neku ideju. Prve fotografije su nastajale mobitelom, sa vrlo lošom kamerom, ali meni je to bilo i više nego dovoljno za početak. Kasnije kako je moj brat primjetio da interesovanje ne jenjava, za moj četrnesti rođendan poklonio mi je moj prvi pravi fotoaparat koji je otvorio put ka svemu što je kasnije uslijedilo”, priča Amina Hodžić.

Dodaje kako najviše voli rad s ljudima. Iako je svi sada znaju po fotografijama vjenčanja, napominje da je sve zapravo počelo od portreta.

“Sada portreti su nešto što radim baš za svoju dušu. Ako primjetim nekoga da ima neobično i zanimljivo lice ili cjelokupan dojam, priču, javim se sama i ponudim da uradimo neki shooting. Osim toga fotografišem prijatelje i poznanike, jer uvijek je lakše imati ispred objektiva nekoga koga poznajemo, neko ko nas poznaje, atmosfera je u startu mnogo opuštenija, tako da ko duže prati moj rad, može primjetiti nekoliko lica koja se često ponavljaju”, kaže naša sagovornica.

Fotografija Amine Hodžić (FOTO: Amina Hodžić, privatni arhiv)

Ova talentirana Visočanka naglašava da voli modnu, ali i dokumentarnu fotografiju.

“To sam oduvijek znala, ali sam pravu priliku imala tek prije dvije godine na European Fashion Passportu u Sarajevu.  Tada smo u sklopu takmičenja imali priliku da fotografišemo dizajnersku odjeću i profesionalne modele. Osim toga, mnogo volim dokumentarnu fotografiju i imam u planu da joj se više posvetim u budućnosti”, govori ova mlada fotografkinja.

Otkrila je i šta je najviše inpiriše kada je riječ o fotografisanju.

“Svjetlo, boje, ljudi, emocije, historija… Inspiracija nikada ne dolazi iz samo jednog izvora, uvijek je to spoj više elemenata. Najviše volim taj početni impuls, trenutak kada se ideja rađa”, navodi Amina Hodžić.

Fotografija Amine Hodžić (FOTO: Amina Hodžić, privatni arhiv)

Potom se osvrnula i na mnogobrojne izazove s kojima se suočava dok fotografiše.

“Izazovi tehničke prirode se najviše tiču pitanja vremenske prognoze, izvora svjetlosti, vremenskog okvira unutar kojeg moramo postići šta smo zamislili. I naravno, tu su uvijek neke nepredviđene okolnosti koje mogu dodatno zakomplikovati sve, ali vrlo često i pozitivno iznenaditi pa dati neki poseban šmek”, tvrdi naša sagovornica.

Ipak, smatra da se najveći izazovi kriju u samom odnosu sa ljudima.

“Kako za kratak vremenski period ostvariti odnos povjerenja sa osobom koja treba stati pred objektiv? Kako dobiti reakciju, emociju, nešto stvarno, nešto što se kasnije osjeti preko fotografije? Kako motivisati i prenijeti svoju viziju drugome? To su samo neka pitanja s kojima se susreće svaki fotograf. Zbog toga često kažem da u radu sa ljudima je prvo potrebno biti dobar psiholog i ostvariti kvalitetnu komunikaciju jer ona služi kao temelj za sve”, podvlači ova velika zaljubljenica u fotografiju.

Fotografija Amine Hodžić (FOTO: Amina Hodžić, privatni arhiv)

Uvjerena je da svaki fotograf ima drugačiji pristup i način rada, i to zavisi dosta i do vrste fotografije.

“Ipak vjerujem da je osnova ideja koju je potrebno razraditi a tek onda krenuti u realizaciju. Ni najbolji fotoaparat nam ne može pomoći u realizaciji ako je ideja loša, nedovršena ili nejasna. Realizacija traje duže nego što to većina ljudi zamišlja. Ja mnogo više vremena provodim u obradi nego na terenu, nekad sati, nekad dani, zavisi o čemu je riječ, ali ovo mi je najdraži dio cijelog procesa, dođe mi kao igra i opuštanje”, jasna je Amina Hodžić.

U svom dosadašnjem radu ponosna je na svaku uspješnu saradnju i projekat, što je znak da napreduje.

“Još kada dugogodišnji rad dobije potvrdu u vidu neke nagrade, bila bi laž kazati da ima nešto što može nadmašiti taj osjećaj. U maju 2021. godine osvojila sam prvo mjesto na takmičenju sa fotografijom ‘Sarajevski John Doe’. I kada je riječ o nagradama, ova zaista ima posebno mjesto iz više razloga. Naročito sam ponosna znajući za žiri koji stoji iza te odluke i komentara koje sam čula na dan proglašenja. Definitivno highlight godine”, konstatuje ova nadarena fotografkinja.

Amina Hodžić (FOTO: Amina Hodžić, privatni arhiv)

Priznaje da je teško govoriti o sebi i svome radu pošto svi imamo drugačiju percepciju o onome što kreiramo jer u to unosimo dio sebe, pa onda je upitno koliko je tačno to što mislimo.

“Stoga, prepuštam drugima da analiziraju, ocijene i traže ono po čemu se moj rad razlikuje od drugih. Meni je samo važno da me ispunjava to što radim, sve dok je tako, vjerujem da ću nastaviti u ovom pravcu”, poručuje naša sagovornica.

Na kraju potcrtava da nije osoba koja nešto pretjerano planira jer se dosta toga kod nje do sada odvijalo sticajem raznih okolnosti i vjeruje da će se tako i nastaviti.

“Kada sam otvorila Facebook stranicu prije nekoliko godina da objavljujem fotografije cvijeća iz dvorišta, a zatim i portrete meni bliskih ljudi, nije mi moglo ni pasti na pamet da ću jednom dobijati poruke i upite godinu unaprijed da zakazujem termine. To me i dalje iznenađuje. Planova nemam, to bi podrazumijevalo da već imam detaljno razrađen svaki korak puta, ali mašte i ideja imam. Maštam da ću nekad u budućnosti imati svoje izložbe fotografija, da ću otvoriti svoj studio, te da ću fotografisati i van granica Bosne i Hercegovine”, zaključuje Amina Hodžić.

PONOS DRŽAVE: Robotički tim BiH trenutno prvi u svijetu na Međunarodnoj robotičkoj olimpijadi FGC2021

0

Tim mladih Bosne i Hercegovine, okupljeni oko CERIT – Centra za edukaciju robotiku, inovacije i tehnologiju u Mostaru, učestvuju ove godine na svojevrsnoj Međunarodnoj robotičkoj olimpijadi FGC2021 pod nazivom Discover & Recover i trenutno zauzimaju prvo mjesto od 177 zemalja učesnica.

First Global Challenge je takmičenje čija je misija da inspiriše mlade svih nacija u nauci, tehnologiji, inžinjerstvu i matematici (STEM) i na taj način skreće pažnju na važnost ovakvog tipa edukacije. STEM osim što je jako aktualno područje zapošljavanja, nudi mogućnost usvajanja i razvijanja mnogih vještina potrebnih danas.

Inače se bave globalnim problemima, energetska učinkovitost, pročišćavanje okenana isl. Tako su naši reprezentativci predstavljali Bosnu i Hercegovinu 2018. godine u Mexico Cityu, 2019. u Dubaiu, gdje su osvojili tri nagrade, i to jednu Outstanding mentor i dvije Safety Awards te 2020. i 2021. zbog pandemije COVID-19, takmičenje se održava online.

Ovogodišnji reprezentativci Bosne i Hercegovine su Lejla Nuhić, Anis Kazazić i Merjema Pajić, koji dolaze iz Druge gimnazije Mostar, Fatima Sidran iz Srednje škole Stolac, te Marko Masnić, Luka Jurković i Luka Džalto, koji dolaze iz Srednje škole Čapljina, zajedno sa svojim mentorima, prof. Anesom Hadžiomerovićem, ing.Denijem Ajanićem, Arminom Djidelijom i Amilom Čagalj. Amila i Armin bili su takmičari prethodnih godina, a svoje iskustvo i stečena znanja sada dijele kao mentori sa mladim takmičarima.

Izvršavajući zadatke koji uključuju dizajniranje i implementiranje projekta u kategorijama ekonomije, ekologije, edukacije, zdravlja, lansiranje CubeSat satelita u atmosferu, izgradnja robota sposobnih za izvršavanje mnogih zahtjevnih radnji, samo su neki od zadataka koje trebaju izvršiti.

“Sudjelovanjem u raznim online tehničkim usavršavanjima i angažmana na društvenim mrežama, tim BiH u ovom periodu zauzima vodeću poziciju, na šta smo izuzetno ponosni”, saopćili su iz CERIT-a.

Tim iz Bosne i Hercegovine odlučio je napraviti i sistem pametnog navodnjavanja, što je jedan od zadataka, pomoću Arduina, a u alijansi su s timom Kazahstana čiji je zadatak sličan njihovom.

Takmičenje je počelo 27. juna i traje do 28. septembra 2021.

VREMEPLOV U SARAJEVU: Vršnjačko nasilje kroz vrijeme

0

Vremeplov “Vršnjačko nasilje kroz vrijeme”, koji simbolično pokazuje da nasilje nije pravi put, održan je u Sarajevu, u prostoru Kutcha. 

Vršnjačko nasilje je prisutno u Bosni i Hercegovini, ali se naročito u toku pandemije COVID-19 ova tema zapostavila. Vremeplov je dođagaj kojim su organizatori podsjetili sve aktere na vršnjačko nasilje i koje su posljedice istog.

Ovaj događaj organizovale su Medina Mahmić, Imane Belladem i Hana Hodžić, učesnice Humanity in Action Fellowshipa organizacije Humanity in Action. 

Događaju su prisustvovala djeca od 5. do 9. razreda osnovne škole i 1. razreda srednje škole. U razgogoru sa pedagoginjama, Azrom Hodžić, Amelom Nadarević i organizatoricama govorilo se kako se nositi i reagovati na vršnjačko nasilje.

“S obzirom na to da je početak školske godine, uvidjele smo važnost vršnjačkog nasilja, te smo započele projekat ‘Vršnjačko nasilje kroz vrijeme’. Svrha našeg projekta je da kroz razgovore i radionice s djecom podignemo svijest o vršnjačkom nasilju. S obzirmo na to da na radionice koje su se održale i feedback od djece koji smo dobili i svih učesnika, shvatili smo da djeca svakodnevno prolaze kroz vršnjačko nasilje bez obzira da li su nasilnici, žrtve ili tihi posmatrači”, kažu organizatorice.

U narednom periodu planirana je objava bookleta sa iskustvima i savjetima iz anonimne ankete koji je sproveden na početku projekta. Projekat “Vršnjačko nasilje kroz vrijeme” vodi edukativna organizacija Humanity in Action Bosne i Hercegovina uz podršku National Endowment for Democracy.

SARA DERVIŠEVIĆ: Zeničanka koja blista na modnim pistama

0

Sara Dervišević iz Zenice još od ranog djetinjstva gaji ljubav prema modelingu. Ova 20-godišnjakinja od malih nogu uvijek se zadržavala pred ogledalom isprobavajući kombinacije odjeće i fotografirajući se.

“Moja majka je prepoznala određenu volju, želju i talenat u tome svemu tako da sam krenula u školu manekenstva pod vodstvom moje današnje direktorice i menađerice Selme Maličbegović. Prve korake na modnoj pisti sam napravila sa svojih devet godina tako da se ljubav prema modelingu stvorila od malih nogu”, priča Sara Dervišević.

Dodaje kako je najviše ponosna na svoju ličnost koju je izgradila tokom dosadašnje karijere.

“Kada bi birala jednu kampanju, reviju, izbor ljepote na kojima sam učestvovala zaista se ne bih mogla odlučiti za jednu mnogo toga je iza mene. Revija koja je zaista ostavila najljepše sjećanje na mene je European Fashion Passport. Toliko novih ljudi, poznanstava zaista jedno prelijepo iskustvo”, kaže naša sagovornica.

Sara Dervišević (FOTO: Sara Dervišević, privatni arhiv)

Ističe da fizički izgled igra veliku ulogu u modelingu, ali i da harizma te neki X faktor mogu biti presudni u izboru modela za određeni posao, a potom nam je kazala i koja je tajna njene vitke linije.

“Tajne zaista nema jako sam visoka tako da održavanje moje linije i nije toliko teško. Svim djevojkama preporučujem da se ne izgladnjuju i da svoju liniju mogu dovesti u red uz normalnu i zdravu ishranu, trening i puno tečnosti”, govori ova mlada Zeničanka.

Naglašava kako je istinski obraduju djevojke sa kojima svakodnevno radi.

“Projekat Izbor za Fotomodela BiH na kojem trenutno radim gdje sam u ulozi scouta i koreografa zaista me ispunjava. Prelijepe djevojke sa kojima radim iz grada u grad me istinski obraduju i ispunjavaju svojom energijom, ljubavlju i osmjesima”, navodi Sara Dervišević.

Sara Dervišević (FOTO: Sara Dervišević, privatni arhiv)

S obzirom na to da svojim izgledom privlači pažnju mnogih muškaraca, otkrila nam je i kako se nosi sa mnogobrojnim komentarima.

“‘Ljepota je u svemu, ali nije svima dato da je vide’ (Konfučije). Kao i svaka žena na ovome svijetu privlačim pažnju određenim ljudima, trudim se da kulturno odgovorim jačem polu na svaki kompliment, a ukoliko nisam zainteresirana za daljnju konverzaciju vrlo jasno se izrazim. Svakako u tome nema ništa loše svako ima pravo na svoj izbor”, tvrdi ova zanosna Zeničanka.

Napominje da trenutno nije u ljubavnoj vezi.

“Svakako to se nikada ne zna kada se može dogoditi na te stvari se ne može računati jer ljubav se jednostavno desi. Trenutno sam jako posvećena svojim poslovima i karijeri ali ne bježim od ljubavi ukoliko se prava dogodi. U muškarcu prije svega tražim prijatelja pa tek onda na red dolaze ostale stvari kao što su povjerenje, iskrenost, vjernost i poštovanje, a ostalo sve dolazi vremenom”, jasna je naša sagovornica.

Na kraju poručuje da su njeni planovi za budućnost veliki, no ostavila ih je u svojoj glavi.

“Ne kažu za džabe u narodu: ‘Što manje ljudi zna da si sretan, duže ćeš biti sretan’. Svoje planove, maštarije, želje ostavljam za neki drugi put svakako kod mene vrijedi ona djela ne riječi pa neka moja djela to i pokažu”, zaključuje Sara Dervišević.

Sara Dervišević (FOTO: Sara Dervišević, privatni arhiv)

ARNES JELEČ: Aktivizam mi je pomogao da pronađem svoj put

0

Koračajmo, koračajmo u smjeru života i ne osvrćimo se, jer vjetrenjače u nekom trenutku posustanu, a Don kihoti nestanu i ostane samo život. A život je poput priče koja se iznova i iznova piše, no ipak uvijek istim slovima, istim riječima, i sve traje, a svejedno ništa nije isto. Zarad onih koji idu naprijed, koji ne posustanu pred prvim vjetrenjačama, vrijedi vjerovati, jer uvijek se pojavi neki Don Kihot, a on nikako nije antijunak.

Arnes Jeleč je 21-godišnji student na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu na smjeru Međunarodni odnosi i diplomatija i jedan je koji tek treba da postane junak, jer je i sam spreman učiniti više, u ime ideala u koje vjeruje, za druge, za sebe i za sve nas.

“Od svoje 18-te godine aktivista sam u političkom i nevladinom sektoru. Član sam određene političke partije u kojoj sam obnašao razne partijske funkcije na lokalnom nivou. Također, suosnivač sam omladinske platforme Govori Glasnije čiji je cilj promovisanje i realizacija ideja mladih ljudi na nivou Bosne i Hercegovine. Dvije značajne akcije koje smo imali su javna tribina o zagađenosti zraka i sadnja drveća u općini Centar. Osim političkog aktivizma, učestvujem u radu raznih nevladinih organizacija kao što su: ‘Inicijativa mladih za ljudska prava Bosne i Hercegovine’, ‘Odisej’ i ‘Humanity in Action'”, kaže Arnes Jeleč.

Dodaje da je političkim aktivizmom uspio dati doprinos i zajednici u kojoj živi.

“Bio sam sekretar i poslije predjednik svoje osnovne organizacije, član općinskog odbora partije Novi Grad Sarajevo, sekretar Foruma mladih u općini Novi Grad Sarajevo te Povjerenik Foruma mladih stranke u općini Novi Grad Sarajevo. Međutim političkiaktivizam se ne zasniva samo na tome koliko funkcija imate, te za mladu osobu puno je važnije kakve su akcije konkretno urađene. Tokom rada u Forumu mladih Novi Grad Sarajevo uspješno smo organizovali akcije čišćenja, seminare i edukacije za mlade političke aktiviste i aktivistice, te smo bili prvi u Kantonu Sarajevo u organizovanoj pomoći našim starijim građanima i građankama tokom pandemije COVID-19. Također smo redovno organizovali akcije darivanja krvi kao i donacija raznim organizacijama koje rade sa djecom bez roditelja”, navodi naš sagovornik.

Arnes Jeleč (FOTO: Arnes Jeleč, privatni arhiv)

Ističe da je u cijeloj priči nezobilazan i nevladin sektor koji je dugi niz godina dio političkog procesa u Bosni i Hercegovini.

“Radio sam sa mnogim nevladinim organizacijama koje se bave mladim ljudima, a iskustvo koje sam dobio ništa ne može zamjeniti. Smatram da me je sve to ispunilo te da sam ostavio pozitivan trag. Naravno to neće prestati, moj aktivizam se nastavlja i dalje. Siguran sam da će biti još prilika za mene da narastem kao osoba, naučim  nove stvari i nastavljam borbu za stvari koje vjerujem”, poručuje ovaj mladi Sarajlija.

Smatra da građani moraju biti ustrajni, jer za promjene smo zaslužni mi sami, a odlaskom iz domovine samo bježimo od postojećeg problema, što ne može biti rješenje.

“Živim u svijetu u kojem mnogi moji vršnjaci i vršnjakinje odlaze iz Bosne i Hercegovine u mnogo razvijenije države. Činjenica je da danas ne idu samo mladi ljudi iz države, već čitave porodice, pa čak i one sa dobrim prihodima. Imam prijatelja koji je također bio aktivan i radio sa raznim organizacijama, koji je stvarno pametan momak, ali rekao mi je da odlazi jer ovdje ne vidi budućnost. Takvih primjera je mnogo. Svoju budućnost vidim u Bosni i Hercegovini. Volim biti optimista i vjerujem da ovakvo stanje neće dugo biti”, jasan je Arnes Jeleč.

Arnes Jeleč (FOTO: Arnes Jeleč, privatni arhiv)

Prema njegovim riječima, da bi se stanje u Bosni i Hercegovini poboljšalo, potrebno je tražiti odgovornost od predstavnika vlasti.

“Naši političari su izabrani i upravo na njima leži najveća odgovornost promjene stanja u našoj državi. Nažalost pola naših građana ne glasa i to je veliki problem. Promjene su moguće ali za njih se trebamo svi truditi. Ako se status quo ne promjeni, odliv mozgova će se nastaviti i pitanje je kakvu ćemo državu imati za još deset godina. Svakome treba ostaviti da odluči za koga će glasati. Isto tako ako i dalje budu isti pobijeđivali na izborima, jedino što se može zaključiti je da je većini stanovnika Bosne i Hercegovine odlično, te da nema potrebe za bilo kakvom promjenom”, poručuje naš sagovornik.

Mišljenja je da privremeni odlazak iz Bosne i Hercegovine zarad sticanja znanja može biti veoma pozitivan, jer znanje ne poznaje države granice.

“Planiram da tokom svog studiranja odem na program razmjene te dobijem iskustvo studiranja vani. Moja je budućnost u Bosni i Hercegovini, međutim smatram da određeni perioid studiranja vani može donijeti puno pozitivnih stvari. Volio bih da master studij završim vani te da se onda vratim u Bosnu i Hercegovinu”, govori ovaj ambiciozni momak.

Poručuje kako ne voli propuštati prilike te zato koristi svaku koju dobije.

“Želim nastaviti smjerom kojim sada idem, kupiti više iskustava, učestvovati u još većem broju aktivnosti i projekata te njihovom organizovanju. Tokom tri godine aktivizma stekao sam znanja te radio na stvarima na kojima nikada prije nisam mislio da će me zanimati. Sve to mi je pomoglo da narastem kao osoba te da pronađem svoj put. Želim napredovati u političkom smislu i drago mi je da moja partija pruža priliku mladim ljudima da se dokažu”, zaključuje Arnes Jeleč.

Autor: Ilma Garankić

Bilješka o autoru: Ilma Garankić rođena je 28.05.2001. godine u Zenici i trenutno je studentica na Odsjeku za politologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

POZIV NA KONFERENCIJU: Moj nevidljivi svijet anksioznosti

0

Konferencija na temu mentalnog zdravlja, a pod nazovom “Moj nevidljivi svijet anksioznosti” bit će održana 11. septembra 2021. godine sa početkom u 11 sati u prostorijama Sarajevo School of Science and Technology.

Organizatori projekta Udruženje AKT i Mama Media d.o.o. Sarajevo istakli su da je primarni cilj konferecije okupiti najbolje govornike sa područja zdravstva, ali i alternativne medicine te posjetiocima dati priliku da javno progovore o svom problemu i sa sudionicima podijele svoju priču.

“Ono što želimo je također povezati sudionike, odnosno one koji se bore sa ovakvim svakodnevnicama, sa krajnjim osobama bitnim za njihovo zdravlje u smislu prevazilaženja datog problema. Cilj je da ova konferencija bude odgovor na sva pitanja posjetitelja i učesnika, ali i da bude nešto što će se organizirati svake godine”, saopćili su organizatori.

Navode da će učesnici panela biti psiholozi i psihijatri sa područja Kantona Sarajevo, poznate osobe koje žele javno da ispričaju svoje iskustvo, posjetioci koji žele javno da ispričaju svoje iskustvo, osobe koje se bave alternativnom medicinom te osobe koje nude rješenja novog doba.

Istakli su da konferencija nije ograničena po pitanju starosne dobi, kao ni pola, ali da je broj mjesta ograničen. Prijave za učešće na konferenciji možete slati na e-mail: lea@mamamedia.ba

FILM DRAGANA BJELOGRLIĆA: “Toma” zatvorio 27. Sarajevo Film Festival

0

Svjetskom premijerom filma “Toma” zatvoren je 27. Sarajevo Film Festival.

Ekipa filma, na čelu sa rediteljem i producentom Draganom Bjelogrlićem, prošetala je uoči premijere crvenim tepihom ispred Narodnog pozorišta.

Film “Toma” je impresionistički portret Tome Zdravkovića, koji prikazuje same njegove početke, vrhunac slave i ljubavi koje su ga inspirisale za neke od najvećih hitova, kao i odnos sa prijateljima koje je imao u ondašnjem umjetničkom miljeu.

Kako navode iz SFF-a, to je biografski film o “čovjeku koga ne pamtimo samo po njegovim pjesmama i načinu na koji ih je pjevao, već i kao jednog velikog boema, po ponašanju i u duši”.

Dan ranije, 19. augusta, dodjelom zvaničnih nagrada Srce Sarajeva u više kategorija završen je takmičarski dio SFF-a.

Najboljim igranim filmom 27. SFF-a proglašen je “Great Freedom” Sebastiana Meisea. Srce Sarajeva za najboljeg reditelja/icu dodijeljeno je Milici Tomović za film “Celts”, za najboljeg glumca Georg Friedrich u filmu “Great Freedom” a za a najbolju glumicu Srce Sarajeva dobio je ansambl glumica iz filma “Brdo na kojem riču lavice”.

Srce Sarajeva za najbolju dramsku seriju dodijeljena seriji “Porodica”, a za najbolju komediju Srce Sarajeva dodijeljeno je seriji “Dnevnik velikog Perice”.

IZUDIN BAJROVIĆ: Sarajevski ćevapi su brend, a politika zagađuje kulturni prostor

0

Ovogodišnji, 27. po redu, Sarajevo Film Festival, otvoren je svjetskom premijerom filma “Deset u pola” reditelja Danisa Tanovića. Radnja filma odvija se u pandemijom pogođenom Sarajevu i prati dvojicu ćevabdžija, prijatelja i antipoda, koji se sukobljavaju u vezi s kvalitetom ćevapa u njihovim radnjama, zapravo preispitujući životne odluke i prihvaćajući neminovne promjene.

Jednu od glavnih uloga u filmu ostvario je i Izudin Bajrović koji je u razgovoru za dobarportal.net govorio o ovom bh. ostvarenju.

“Sarajevski ćevapi su brend. Ko god dođe u Sarajevo i kada pitate turiste “Šta vam se najviše sviđa u Sarajevu?”, kažu “Ćevapi i ljudi su duhoviti”. Mi smo probali spojiti te dvije stvari u jedan proizvod, duhovitost i ćevape i napravili smo ovaj film koji je ipak mislim priča više nego o samim ćevapima”, kaže Izudin Bajrović.

Dodaje kako postoji neka čaršijska legenda da se uvijek pomaže onome ko zapadne u nevolju.

“Ja mislim da ta legenda počiva na realnim osnovama i da nije puka izmišljotina. Vjerujem da ljudi koji na neki način dijele isti hljeb, znaju da i oni mogu jednom doći u situaciju da im zatreba pomoć, a od koga će je potražiti nego od svojih saboraca, saputnika. Između ostalog, film priča i o tome kada neko zapadne u nevolju iz ovog ili onog razloga. Ljudi zapadaju u nevolje ne uvijek iz objektivnih, već vrlo često i subjektivnih razloga, ali ne znači da ih u tom trenutku treba otpisati i okrenuti glavu od njih kada im je pomoć najpotrebnija”, ističe sagovornik.

Prema njegovim riječima, čiji su ćevapi najbolji jeste priča koja je na površini, ali da se ispod nje kriju i neke mnoge druge priče.

“Film govori i o odnosima među ljudima na čaršiji, o mladim ljudima, odlascima, ostancima. Neko bi da ode, a neko da ostane. Da li tu ljubav igra ikakvu ulogu, da li može prelomiti i da li smo izgubili sve te neke vrijednosti za koje mislimo da su tradicionalne i koliko se tradicija izgubila u ovom novom vremenu”, priča bh. glumac.

Izudin Bajrović (FOTO: Elma Nikšić/Dobarportal.net)

Otkrio je i kako je bilo sarađivati s mnogim poznatim ličnostima koji ne dolaze iz svijeta filma.

“Oni idu kod Đure na ćevape, ne idu kod mene. On (Đuro op.a.) je bio s Halidom, Bregom, s onim što liči na Lošu. Kod mene dolazi obična raja i kod mene nije fensi ćevabdžinica već mala čaršijska tako da to Đuru pitajte (smijeh)”, govori Izudin Bajrović.

Napominje da je film nastao u okviru projekta Sarajevo grad filma za globalne ekrane Obala Art Centra i Turske državne radiotelevizije te da ga nije finansirala Bosna i Hercegovina.

“Teško je govoriti o nečemu što ne postoji jer u ovom trenutku bh. kinematografija ne postoji. Svi se radujemo ovom projektu koji se nadam da će biti realiziran, a to je podrška BH Telecoma proizvodnji serijskog igranog programa u Bosni i Hercegovini koja bi trebala krenuti već od ove jeseni. Nadam se da će taj projekt na neki način živnuti pogotovo serijski program jer zapošljavaju puno više ljudi nego film. Kod nas su filmovi vrlo mali, jeftini. Serije moraju zaposliti više umjetnika, tehničkog osoblja i svih drugih neophodnih za proizvodnju projekta. Želim da se nadam da je to početak nekog ozbiljnog rada”, naglašava sagovornik.

Izudin Bajrović (FOTO: Elma Nikšić/Dobarportal.net)

Komentirao je i odnos politike i kulture.

“Politika ne miješa prste u kulturu, već zagađuje kulturni prostor. Politika je zagadila, kontaminirala čitav ovaj prostor. U kulturi se to naravno osjeća, ali se osjeća i u svakoj drugoj djelatnosti, pa i u medijima. Mediji su jedno od glavnih oružja politike. U ovom trenutku kultura nije oružje politike i s te strane možemo biti zadovoljni. Mislim da bi još gore bilo da otkriju da i mi možemo da budemo njihovo oružje. Ovako pucaju na nas, ali ako počnu da pucaju kulturom tek tada će nastati pravi problem. Mislim da je politika nesrazmjerno jako značajna na našim prostorima i državi u odnosu na ono koliko ona zaista pažnje zaslužuje”, navodi bh. glumac.

Na kraju je poručio kako smo se svi poželjeli živih susreta što je posebno uočljivo na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu.

“Čitava prošla godina je bila jako sumorna, stresna. Ljudi su se poželjeli i gledam evo rukuju se, grle se. Možda ćemo ispaštati zbog toga ove jeseni, ali ljudi su se zaista poželjeli tog ljudskog dodira”, zaključuje Izudin Bajrović.

SPIN 2012 najbolji klub u državi već godinama, osvajaju medalje i ponos su države

Stonoteniski klub Spin 2012 najbolji je stonoteniski klub u našoj državi.Osvajač je mnogobrojnih titula, a najznačajnije su osvajanje ženske Premijer lige BiH za žene punih osam godina, isto kao i osvajanje Kupa BIH za žene.

Pored ovih ekipnih titula, najbolji smo i u pojedinačnoj konkurenciji, što govori koliko se kvalitetno radi u našem kolektivu.

Imamo najveći broj članova dječaka i djevojčica koji osvajaju najsjajnija oličja za naš klub. Pored ovog takmičarskog dijela, organizator smo dugi niz godina i međunarpdnih takmičenja. I ove godine smo se odlučuili na takav korak. Naime, organizovat ćemo Međunarodni turnir, pod nazivom Spin 2021, na kojem će uzeti učešće veliki broj igrača iz regije, kao i naši domaći igrači. Jedan od konkretnih ciljeva jeste uspostavljanje međunarodne saradnje ovakvim vidom okupljanja najboljih igrača u kadetskoj i juniorskoj konkurenciji.

Opis aktivnosti: Turnir će se održati u nekoliko konkurencija u kategorijama dječaka i djevojčica. Igrat će se po grupama, a na kraju grupa ide knock out sistem do kraja.