ANIDA ČELEBIĆ: Medicina je stil života, a pred studentima su jako teški izazovi

DOBAR PORTAL
-
0
ANIDA ČELEBIĆ: Medicina je stil života, a pred studentima su jako teški izazovi

Međunarodni dan studenata obilježava se 17. novembra u znak sjećanja na studentske demonstracije u Pragu koje su nacisti ugušili zatvorivši sve ustanove visokog obrazovanja u Češkoj i poslavši više od 1.200 studenata u koncentracione logore, dok je devet studenata i profesora strijeljano.

Kako studenti treba da budu temelj društva i oni koji će izgraditi mnogo bolji i ljepši svijet, na ovaj simboličan datum za dobarportal.net govorila je Anida Čelebić, studentica četvrte godine Medicinskog fakulteta Univerziteta u Zenici.

Naša sagovornica oduvijek je voljela knjige i nauku, a sama ljubav prema knjigama kod nje se rodila još u ranom djetinstvu i traje do dan danas. Sebe opisuje kao ambicioznu, strastvenu i empatičnu osobu koja voli da putuje, riskira te da u svaki dan unese pozitivnu energiju.

Zbog čega ste odabrali medicinu kao životni poziv?

Pred kraj srednje škole počela sam ozbiljno razmišljati kojim zanimanjem u životu želim da se bavim. S obzirom na to da sam pohađala školu za dentalnog tehničara, logičan slijed događaja bio je da svoje obrazovanje nastavim na Stomatološkom fakultetu, međutim odluka je ipak pala na medicinu. Ovaj poziv sam odabrala, jer medicina nije samo posao, već egzaktna nauka, stil života koji vas motiviše da uvijek budete bolji, da napredujete, nesebično pomažete ljudima i pravovremeno vidite plodove vašeg truda i rada.

Kako izgleda život jedne studentice medicine?

Moj dan je jako ispunjen. Od ranih jutarnjih, do kasnih večernjih sati. Radnim danima i vikendom, u zavisnosti od dinamike obaveza.Veliki dio vremena odvajam za fakultetske obaveze i učenje. Naravno, pored toga postoji niz drugih stvari koje volim da radim i uz koje se nastojim odmoriti i napuniti baterije za novi radni dan. Uživam u putovanjima, izlascima, druženju sa porodicom i prijateljima, gledanju edukativnih serija i filmova. Ponekad mi se čini da je 24 sata u danu malo za sve što planiram da uradim, ali smatram da je u svemu bitan balans, jer na kraju krajeva, kvalitetan rad zahtijeva i kvalitetan odmor.

Koliko je pandemija korona virusa utjecala na studente medicine?

Pandemija je uveliko uticala na sve studente, a ne samo studente medicine. Smatram da online nastava nikad nije i neće moći zamijeniti predavanja uživo. Naravno, studenti medicine su se zaista našli u nezavidnom položaju obustavljanjem vježbi jer je za nas kontakt sa pacijentima jako bitan, posebno na kliničkim godinama gdje kroz praksu naučimo većinu stvari koje primjenjujemo kroz cijelu karijeru. Ovim putem javno želim da se zahvalim svim asistentima Medicinskog fakulteta Univerziteta u Zenici koji su u jeku pandemije pored svog posla i pored stotina zaraženih pacijenta, iznalazili razne načine da studentima adekvatno prenesu znanje.

Anida Čelebić (FOTO: Anida Čelebić, privatni arhiv)

Na šta ste najviše ponosni u dosadašnjem radu?

Ponosna sam što me medicina naučila da pad ne znači da moraš ostati na dnu, već da nakon svakog pada treba da ustaneš i da nikad ne odustaneš. Također, moram da spomenem da sam koautor naučno istraživačkog rada koji je objavljen u turskom časopisu “Medeniyet Medical Journal” te na platformi “PubMed”. Rijetkost je da rad studenta bude indeksiran u tako eminentnu bazu naučnih radova i definitivno će to uvijek biti lijep podsjetnik na moje studentske dane.

Kako uspijevate uskladiti sve obaveze?

Trudim se da adekvatno rasporedim vrijeme za rad i vrijeme za odmor. Život studenta medicine je izuzetno naporan i stresan i ponekad pomislim da ništa neću stići na vrijeme, ali ipak se na kraju sve nekako posloži. Mislim da je tajna u dosljednosti. Bitno je da svaki dan ostvarite neki mali cilj jer u konačnici jedan veliki cilj je ustvari skupina ostvarenih malih ciljeva.

Kakav je položaj studenata u Bosni i Hercegovini i koji su to izazovi pred njima?

Iskrena da budem, položaj studenata u Bosni i Hercegovini je jako loš. Smatram da vlast i institucije još uvijek nisu prepoznali pravu važnost studenata u lancu ove države. Obrazovanje je stub i oslonac koji daje kvalitetnu radnu snagu i zdravu sredinu jednoj državi. U Bosni i Hercegovini je jako teško završiti fakultet i pred studentima su jako teški izazovi, posebno finansijski, zbog čega su mnogi studenti često primorani da prekinu svoje studije.

Anida Čelebić sa kolegicama i kolegama (FOTO: Anida Čelebić, privatni arhiv)

Zaljubljenica ste u knjige. Koje Vam je omiljeno književno djelo, autor i zbog čega?

Čitam zaista mnoge žanrove. Kada bih baš odabrala neki koji mi je posebno drag rekla bih trileri, ali generalno se trudim da izbor bude raznolik jer iz svega što pročitamo možemo nešto naučiti i izvući neku pouku koju dalje preslikavamo na svoj životni put. Knjige su naočale kroz koje gledamo na život i svijet.  Nemam neko posebno omiljeno djelo ali knjigu koja mi je posebno draga i koju bih preporučila svima da je imaju i iščitavaju je knjiga Robina Sharme pod nazivom “Budni u 5 i vaš je čitav svijet”. Idealna je za napredak, za naviku ranog ustajanja i još mnogo toga. Ustati jedan sat ranije svaki dan, može uveliko promijeniti život.

Šta Vas je posljednji put istinski obradovalo?

Položen jako važan ispit!

Koji su Vaši planovi i očekivanja u budućnosti?

Imam zaista dosta planova. Trenutno želim da privedem kraju studij, a kasnije se opredijelim za specijalizaciju koju budem smatrala najboljom za sebe. Iako me već jedna grana medicine posebno zanima, još uvijek nisam u potpunosti odlučila da li ću se baš tim baviti. Kako god, trudit ću se da budem odgovoran i savjestan ljekar!

Šta biste poručili mladima?

Nikada nemojte povjerovati ljudima kada vam kažu da nešto ne možete, jer to će te čuti mnogo puta. Nikada nemojte sebe ubijediti da nešto ne možete, jer to će te također osjetiti mnogo puta. Sve možete samo ako ste dovoljno hrabri i vrijedni i nemojte dozvoliti da neko drugi bude krojač vaše sudbine. Vaša sudbina je samo u vašim rukama. Budite ambiciozni i odvažni, radite ono što vaš čini sretnima makar to ne imalo smisla nijednoj osobi u vašem okruženju.

PREDSTAVLJAJU OPASNOST: Neeksplodirana ubojita sredstva kao prepreka za razvoj turizma

DOBAR PORTAL
-
0
PREDSTAVLJAJU OPASNOST: Neeksplodirana ubojita sredstva kao prepreka za razvoj turizma

Istočna Bosna je regija u Bosni i Hercegovini i prepoznatljiva je po svojim prirodnim i historijiskim ljepotama kao što su Nacionalni park Sutjeska, Nacionalni park Drina i Most Mehmed – paše Sokolovića. Jedan od takvih spomenika je stari grad Samobor, koji je nekada pripadao bosanskoj velikaškoj porodici Kosača.

Samobor predstavlja jedan od nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, a prema spisima iz ovog perioda, sagradio ga je Sandalj Hranić Kosača 1397. godine na samoj litici planine Gostun. Ovaj stari grad je izgrađen na nadmorskoj visini od 800 metara, što je tipična visina za gradove koji su se gradili u srednjem vijeku.

Ruševine Samobora (FOTO: Haris Tutić, privatni arhiv)

Iako je grad, zbog vremena i raznih invazija, u ruševnom stanju, još uvijek možemo vidjeti zidine starih bosanskih kuća. Od građavina se do današnjeg dana samo održala kula koja je vjerovatno služila kao osmatračnica u slučaju napada neprijateljske vojske. Ispod lokaliteta starog grada se nalaze i stećci koji dolaze iz perioda kasne Srednjovjekovne Bosne i ranog perioda osmanske vladavine.

“Iako se u historijskim izvorima spominje kao grad, trenutačna situacija na terenu govori o nešto drukčijem karakteru Samobora. Uzimajući u obzir stratešku poziciju užeg dijela tvrđave sa impozantno očuvanom kulom, na kojoj možemo primjetiti dvije faze gradnje: srednjovjekovnu i osmansku, i pogled koji se pruža sa njenog položaja na okolne brdske puteve, čini se da Samobor u srednjovjekovnoj fazi nije predstavljao grad kao grad, nego više utvrdu ili neku vrstu moguće privremene rezidencije za vojvode i njima popratnu administraciju”, navodi arheolog Damir Deljo.

Kula u Samoboru (FOTO: Haris Tutić, privatni arhiv)

Planina Gostun se nalazi u blizini mjesta Ustiprača u općini Novo Goražde. Ova planina je specifična zbog svoje lokacije jer se nalazi u dva kanjona, u kanjonu rijeke Drine i kanjonu desne drinske pritoke Janjine. Ova planina predstavlja turistički potencijal zbog svoje prirodne i kulturno-historijiske ljepote.

Međutim, zbog ratnih zbivanja, na ovom mjestu su se vodili ratni okršaji. Kao posljedica rata, ova planina je lokalitet na kojem se nalazi još mnogo neeksplodiranih ubojitih sredstava (NUS), što sprečava turiste da posjete ovu historijisko značajnu planinu.

Tabla “Pazi mine” na putu za Samobor (FOTO: Haris Tutić, privatni arhiv)

Iako je rat završio prije 26 godina, NUS i dalje predstavlja opasnost za stanovnike regija koje su najviše oštećene, stoga se ne javlja zainteresovanost kod turista da obilaze mjesta kao što je Samobor. Od završetka rata 1996. godine, na području Bosne i Hercegovine poginulo je 630 ljudi, ranjeno je 1714 osoba, od NUS-a, ipak vlasti pokazuju slabu zainteresovanost da se određena područja očiste i tako se omogući slobodno kretanje.

Kako nam kaže Tomislav Čarapić, uposlenik općine Novo Goražde, sprovedene su akcije čišćenja određenih lokaliteta, međutim prioritet nije bio lokalitet Gostuna u cjelini.

“Postoje napori općinske vlasti i viših nivoa vlasti putem Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini (BHMAK) da se od mina očisti lokalitet Gostuna. Do sada se sve radi prema prioritetima, a prioriteti su područja gdje ljudi žive ili se vraćaju obnavljati svoje domove i imanja”, navodi Čarapić.

Označena deminirana staza (FOTO: Haris Tutić, privatni arhiv)

Općina Novo Goražde je lokalitet gdje NUS predstavlja jedan od najvećih problema sa kojim se suočavaju stanovnici i lokalna vlast.

“Nemamo datum do kada će biti izvršeno deminiranje kontaminiranih područja opštine, oko 5% teritorije opštine Novo Goražde je kontaminirano minama i NUS-om. To je spor i skup proces, a naša opština je jedna od rijetkih gdje je ovo izražen problem”, dodaje Čarapić.

Novo Goražde nije jedina općina koja ima problem sa NUS-om, smatra se da je 1125 km2, odnosno 2,2 % teritorija Bosne i Hercegovine, kontaminirano minama. Ovo predstavlja problem za razvoj turizma u državi koja ima turistički potencijal, ali veći je problem što 26 godina nakon rata mine uništavaju živote stanovnicima Bosne i Hercegovine. Pored nezainteresovanosti viših nivoa vlasti, prema riječima Tomislava Čarapića, ni u nevladinom sektoru nije bilo incijativa da se projektima riješi ovaj problem.

Autor: Haris Tutić

Bilješka o autoru: Haris Tutić rođen je 1997. godine u Goraždu i od srednje škole bavi se novinarstvom i aktivizmom kroz Omladinsku novinsku asocijaciju u Bosni i Hercegovini. Diplomirao je 2019. godine na Odsjeku za komunikologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, a trenutno radi master tezu na istom fakultetu. Kroz svoju novinarsku karijeru radio je u nekoliko medija te je aktivan član nekoliko nevladinih lokalnih, regionalnih i svjetskih organizacija.

MOSTARSKA FORTICA: Banka čistog zraka i bonus adrenalinskih doživljaja

DOBAR PORTAL
-
0
MOSTARSKA FORTICA: Banka čistog zraka i bonus adrenalinskih doživljaja

Mostarska Fortica, brdo pokraj planine Velež, jedno je od onih mjesta koje je svojim položajem bilo predodređeno za mjesto odmora i rekreacije.

Na početku 20. stoljeća, Austro-Ugarska je tu sagradila utvrđenje (fort), koje se koristilo kao kasarna, skladište, a ponekad i zatvor za vojne zarobljenike ili prestupnike. Lokalni put koji je tu napravljen, suprotno praksi da se u izgradnji pruga i puteva angažuje lokalno stanovništvo, najvjerovatnije je služio za izvoz šume s Veleži – kako se nekad izgovaralo – ali moguće je da je postojao i tajni plan. Za koji, eto, lokalci nisu znali.

Fortica iznad Mostara (FOTO: Ahmed Burić, privatni arhiv)

Ipak, lokalna je raja na brdu, ogromnim kamenim slovima, ispisala poruku zahvalnosti caru Franji Josipu za sve što je Carevina napravila u godinama dolaska u Bosnu i Hercegovinu. Od tada do Drugog Svjetskog rata se očigledno nije imalo na čemu zahvaljivati, a italijanska vojska je za okupacije Nezavisne Države Hrvatske tu također pravila bunkere. Jednom bunkeri – vazda bunkeri. Prošao je tako Drugi svjetski rat, a onda je u šezdesetim godinama put asfaltiran, vjerovatno najviše zahvaljujući činjenici da je Džemal Bijedić, bivši predsjednik jugoslovenske Savezne vlade, bio – mostarac.

E, onda se omladina dosjetila pa je slovima veličine 8 X 10 kamenjem ispisala „Tito volimo te.“ Taj se natpis vidio sa većine mostarskih ulica, a na Forticu se nije išlo, osim ako ste aktivni sportista ili ozbiljan rekreativac pa ste išli na trčanje u šuškavcu po vjetru i čistom, valjda najčistijem, zraku na svijetu, koji čiste vjetrovi s Mediterana i kontinenta. Vazdušna banja, što bi se reklo, što je siguran znak da ničeg drugog nema. U međuvremenu, prošao je još jedan rat, a Tito je otišao u zaborav. Umjesto njega, dodato je ime države pa sad stoji „Volimo te BiH“.

Fortica iznad Mostara (FOTO: Ahmed Burić, privatni arhiv)

Tročlana porodica, otac, majka i kćerka, koračaju skywalkom ispod kojeg se vidi stjenjak, a pogled puca sve do kraja Mostarskog polja i dalje na jug. Otac malo „probava“ kvalitet, hercegovački se šali kako malo pucketa, a kćerka se već oprezno smješka. Majka gleda svoja posla, dok nam jedan od vodiča objašnjava šta se sve učinilo da Fortica danas postane najposjećenija mostarska destinacija, nakon Starog mosta, naravno.

Trend adrenalinskih avantura i povratka prirodi nije zaobišao ni Mostar: od 2012. kad je markirana biciklistička staza, preko inicijative za uređenje Sportsko-avanturističkog Parka 2016., do vidikovca i najdužeg zip-linea u Bosni i Hercegovini, u ovom dijelu Podveležja narasta nova, zanimljiva destinacija, koju ne treba zaobići. Čak i ako niste adrenalin-freak pa vam hod preko visećeg mosta (ferate) i nije baš prva misao kako da zabavno potrošite vrijeme, tu su mountain safari, ljuljačka koja vas baca prema zalasku sunca i planinarski dom u kojem vas čeka okrijepa: kureljača je pita od krumpira i sira i specijalitet je iz malog planinarskog doma, smještenog u nekadašnjem italijanskom bunkeru.

Fortica iznad Mostara (FOTO: Ahmed Burić, privatni arhiv)

Obilazak terena u društvu domaćina Robija i Beće je prilika da se nešto nauči o prostoru, montaži opreme i adrenalinskim trendovima. Sunce zalazi, ljuljačku smo već nazvali Ljiljana, a porodica sa skywalka odlazi na kafu.

  • Vidi, opet piše „volimo te?“
  • Hajde, bogati, ko danas koga više voli!? – mudro zaključi gospođa Majka.
  • Pa, priroda je da se voli. – kratko će Njezin čovjek.

Kći je već na sigurnom. Mostar je ovo. Tako nekako. A Fortica je mjesto da se provede dan. Ili, više njih. Ima i ta mogućnost. Pa izvolite. Banka zraka, malo avanture i bonus adrenalin. Tri u jedan. I ne treba više. #Fortica #ViaDinarica 

Ahmed Burić u društvu domaćina (FOTO: Ahmed Burić, privatni arhiv)

Autor: Ahmed Burić 

Bilješka o autoru: Ahmed Burić rođen je u Sarajevu 1967. godine i bosanskohercegovački je književnik, pjesnik i novinar. Objavljivao je svoje pjesme, priče, reportaže, intervjue, eseje i kolumne u svim najznačajnijim medijima Jugoistočne Evrope, a tekstovi su mu prevođeni na njemački, engleski, češki, slovenački, francuski i španski jezik.

PLETENJE S LJUBAVLJU: Velida Hajduković izrađuje mekane i tople rukotvorine

DOBAR PORTAL
-
0
PLETENJE S LJUBAVLJU: Velida Hajduković izrađuje mekane i tople rukotvorine

Velida Hajduković diplomirala je na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu u Sarajevu i trenutno stažira. Ova djevojka koja dolazi iz jednog malog mjesta nedaleko od grada Visokog u razgovoru za dobarportal.net istakla je kako su je oduvijek privlačili ručni radovi i sposobnost da svoju maštu pretvori u nešto lijepo čime će usrećiti druge.

Sa svoje 24. godine počela se baviti pletenjem razbijajući predrasude da je to posao samo za starije osobe.

“Ideja za ovim biznisom je došla sticajem različitih životnih okolnosti. U životu sam uvijek voljela da izlazim iz okvira, da razbijem predrasude i pomjerim granice. Ljubav prema pletenju datira još od djetinjstva jer sam kao mala djevojčica uživala u kreativnim aktivnostima, od crtanja do pravljenja nakita. Osnovama pletenja me naučila mama, a nove načine sam naučila preko interneta i uz pomoć moje sestre. Kako se približavalo vrijeme da obnovim ulogu tetke a da se moja sestra ostvari u ulozi majke, došla je do ideje da napravimo dječiju dekicu”, priča Velida Hajduković.

Oduševljene dobijenim rezultatom i zahvaljujući višku vremena zbog ograničenog kretanja tokom pojave korona virusa, odlučile su napraviti još nekoliko većih dekica.

“Znajući za moju ljubav prema ručnom radu i voljom za stvaranjem moja sestra biva inicijator i glavni krivac da kreativnost pokažem i drugima. Ubrzo nakon samog početka pletenje mi je postalo jedan od načina nošenja sa tugom i bolom izazvanim gubitkom oca. Moj cilj je da svojim radovima usrećim mnoge novopečene roditelje, sestre, tetke koje za svoje mališane ili za sebe biraju mekane i tople rukotvorine”, kaže naša sagovornica.

Rukotvorine Velide Hajduković (FOTO: Velida Hajduković, privatni arhiv)

Dodaje da su na samom početku u ponudi bile dekice za djecu i odrasle, ali je sada proširena ponuda proizvoda.

“Na zahtjev kupaca počela sam da pletem šalove, ponča i trake za kosu. Od nedavno su u ponudi i višenamjenske prostirke te dječije vreće za spavanje. Proizvodi se mogu naručiti putem ‘Puffy landd’ Instagram i Facebook stranice. Lično preuzimanje je moguće u Visokom i Kaknju, a u ostale gradove šaljem poštom”, govori Velida Hajduković.

Napominje da su osmijesi i pozitivne reakcije kupaca prisutne od samog početka.

“Najveći uspjeh mi je kada se kupci vraćaju po još ‘Puffy landd’ kreacija. To je znak da su i više nego zadovoljni mekoćom, udobnošću i dizajnom mojih rukotvorina. Posebno sretnom me čine saznanja da ‘Puffy landd’ dekice često bebama postaju onaj predmet bez kojeg se ne može”, naglašava naša sagovornica.

Rukotvorina Velide Hajduković (FOTO: Velida Hajduković, privatni arhiv)

Kako tvrdi, svaku dekicu, pončo ili šal plete sa mnogo ljubavi.

“Ovaj biznis trenutno radim samo u svoje slobodno vrijeme ali razmišljam o njegovom širenju. Želim da moje rukotvorine ostanu dio rođendanskih iznenađenja, poklona za praznike i važne događaje. Neopisivo zadovoljstvo, radost i smiraj koji mi donosi te zadovoljni kupci me pokreću da ovaj mali biznis proširim i na tržište Europe”, jasna je ova ambiciozna djevojka.

Prema njenim riječima, pokretanje bilo kojeg biznisa traži mnogo edukacije, odricanja, upornosti i rada.

“Pokrenuti biznis u Bosni i Hercegovini je izazovno, a pokrenuti biznis u Bosni i Hercegovini u vrijeme svjetske pandemije korona virusa je bilo još izazovnije. Smatram da nema boljeg biznisa od vlastitog. Raditi ono što volim za mene je već uspjeh”, konstatuje Velida Hajduković.

Rukotvorina Velide Hajduković (FOTO: Velida Hajduković, privatni arhiv)

Mišljenja je da mladi u Bosni i Hercegovini imaju potencijala i ideja, samo je potrebno da se odvaže i ne odustanu odmah na prvom koraku.

“Nadam se da će moj mali biznis poslužiti kao inspiracija barnekome od njih da ne čekaju promjene u državi nego da se pokrenu i rade ono što vole”, navodi naša sagovornica.

Vođena dosadašnjim pozitivnim reakcijama okoline poručuje da ima mnogo planova u budućnosti.

“Sreću koju meni donosi čitav proces želim nastaviti prenositi na sve one koji će uživati u mojim rukotvorinama. S obzirom na to da moje kreacije trenutno nastaju poslije klasičnog radnog vremena pripravničkog staža neću odustati od plana da unaprijedim proizvodnju i dizajn te da proširim asortiman proizvoda. Očekujem da će ljudi u našoj državi početi mnogo više da cijene rukotvorine i da će ih nekolicina prestati porediti sa proizvodima koje mogu pronaći bilo gdje”, zaključuje Velida Hajduković.

PUBLIKA UŽIVALA: Održan šesti međunarodni festival gitare “Guitar United”

DOBAR PORTAL
-
0
PUBLIKA UŽIVALA: Održan šesti međunarodni festival gitare “Guitar United”

U Kulturnom centru Istočno Novo Sarajevo od 28. do 31. oktobra 2021. godine održan je šesti međunarodni festival gitare “Guitar United”.

Program je otvorio Ištvan Remer, hrvatski umjetnik i profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Također, gledaoci i ljubitelji zvuka gitare imali su priliku uživati u izvedbama španskog umjetnika Daniela Hernandeza, kao i Tanosa Mičalasa iz Grčke.

Sudeći prema aplauzu koji je dobio, Daniel Hernandez, uspio je prenijeti duh španskog flamenca na sarajevsku publiku. Mladi Španac na kraju svog nastupa izveo je kompoziciju “Bulerias” i izazvao sveopšte oduševljenje.

“Guitar United” (FOTO: Ana Motika/dobarportal.net)

Posljednje večeri u okviru programa “Podijum za mlade” nastupili su najmlađi gitaristi, kao i student Muzičke akademije u Istočnom Sarajevu.

Festival je prevashodno nastao kao ideja promocije muzičke umjetnosti s klasičnom gitarom u centru pažnje. Prvi put festival je održan 2016. godine, i tada je postigao veliki uspjeh.

Autor: Ana Motika

Bilješka o autoru:  Ana Motika rođena je 22.10.1998. godine, a 2021. godine diplomirala je novinarstvo na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Piše i istražuje o marketingu, javnom nastupu i medijskoj pismenosti, iskustvima s putovanja, ravnopravnosti polova i rodno zasnovanom nasilju. Članica je Erasmus studentske mreže.

NAJBOLJI NA SVIJETU: Robotičari iz BiH pobijedili na Međunarodnoj robotičkoj olimpijadi

DOBAR PORTAL
-
0
NAJBOLJI NA SVIJETU: Robotičari iz BiH pobijedili na Međunarodnoj robotičkoj olimpijadi

Tim robotičira iz Bosne i Hercegovine, okupljen oko CERIT – Centra za edukaciju, robotiku, inovacije i tehnologiju, pobijedio je na Međunarodnoj robotičkoj olimpijadi “The 2021 First Global Challenge” Discover&Recover. 

Ekipa je na ovom prestižnom svjetskom takmičenju od ukupno 65 mogućih bodova, osvojila nevjerovatnih 63,7 bodova.

“Vrijedni i predani rad našeg tima, kojeg čine: Lejla Nuhić, Anis Kazazić i Merjema Pajić iz Druge gimnazije Mostar, Luka Jurković, Marko Masnić i Luka Džalto iz Srednje škole Čapljina, te Fatima Sidran iz Srednje škole Stolac, pod mentorstvom prof.Anes Hadžiomerović, IT ing.Deni Ajanić i Armin Đidelija, urodio je plodom da su od samog početka 27.6.2021. godine Međunarodne robotičke olimpijade FGC2021 Discover&Recover zadržali lidersku poziciju do samog kraja 30.10.2021. godine kada je bilo zvanično proglašenje pobjednika i predstavljeni konačni rezultati”, kazali su iz CERIT-a Mostar.

Bh. tim najbolji na prestižnom svjetskom takmičenju (FOTO: CERIT)

Bh. tim osvojio nevjerovatnih 63,7 bodova (FOTO: CERIT)

SAČUVAJMO PRIRODNA BOGATSTVA: Rješenje za uklanjanje čvrstog otpada iz bh. rijeka

DOBAR PORTAL
-
0
SAČUVAJMO PRIRODNA BOGATSTVA: Rješenje za uklanjanje čvrstog otpada iz bh. rijeka

Bosna i Hercegovina je država sa prirodnim bogatstvima, koje je čine unikatnom, kao što su: prašume, planine, vodopadi i, naravno, rijeke. Najpoznatije bh. rijeke su: Drina, Sava, Bosna, Vrbas i Una. Također, ove rijeke imaju mnogobrojene pritoke koje su bitne za stanovništvo koje živi na ovim prostorima.

Rijeke su oduvijek bile jako bitne za razvoj ekonomije Bosne i Hercegovine, bilo da se radi o sportu, turizmu, ribolovu ili proizvodnji električne struje. Zbog ovakve aktivnosti, rijeke se sve više zagađuju i to stvara nove probleme za biljke, životinje i čovjeka. Bosna i Hercegovina, zajedno sa Srbijom i Crnom Gorom, je bila u centru skandala zbog zagađenja rijeka Lim i Drina u januaru 2021. godine, zbog nagomilavanja ogromne količne otpada. Tek tada se obratila pažnja na potencijalne ekološke ili tehničke katastrofe, koje mogu biti izazvane fizičkim čvrstim otpadom, u ovom slučaju, na hidroelektrani Višegrad.

“Neadekvatno odlaganje otpada dovodi do neželjenih posljedica kako na zdravlje, tako i na okoliš. Dolazi do postepene degradacije životne sredine. Najveći problem u našoj državi jeste nedostatak infrastrukture kao npr. veće i adekvatnije deponije”,  navodi sanitarni inžinjer, Adnan Ošijan.

Adnan Ošijan (FOTO: Adnan Ošijan, privatni arhiv)

Infrastruktura na bosanskohercegovačkim rijekama nije dovoljno razvijena, naročito ako se radi o biološkom ili hemijiskom otpadu. Ipak, problem također predstavlja ogromna količina fizičkog otpada koji se nakuplja u rijekama.

“Što se tiče nakupljanja ‘fizičkog otpada’, tj. otpada u čvrstom stanju, neželjene posljedice po životnu sredinu i zdravlje ništa ne odstupaju od neželjenih posljedica koje izaziva tečni otpad. Neadekvatno nakupljanje čvrstog otpada jedan je od najvećih problema u Bosni i Hercegovini. Ogromne količine čvrstog otpada se nakupljaju u rijekama, jezerima i na tlu te tako formiraju tzv. divlje deponije, te tako degradiraju iste sisteme”, dodaje Ošijan.

Najveći problem predstavlja nakupljanje otpada iz sredina u kojima su razvijenje različite grane industrije koje svoj otpad, zbog jednostavnog načina odlaganja ili zbog nedostatka adekvatne deponije, odlažu u rijeke. Primjer za to je rijeka Bosna koja protiče kroz gradove u kojima je industrija razvijena kao što su: Sarajevo, Ilijaš, Zenica, Zavidovići, Maglaj i Doboj. Zbog manjka zainteresovanosti ili nedostatka sredstava da se instaliriaju specijalni filteri koji bi zaštitile rijeke od hemijiskog i biološkog otpada, rijeke bi se trebala zaštiti od čvrstog otpada koji se nakuplja zbog neadekvatnog odlaganja iz domaćinstava.

“Čvrsti otpad u velikoj mjeri ima potencijal da zagađuje vode. Pri tome, zagađenje vode se može definirati kao bilo kakva promjena fizičkih, hemijskih ili bioloških karakteristika vode koja je čini neupotrebljivom za upotrebu u prirodnom stanju. Posljedice zagađenja vodenih ekosistema su višestruke, jer svaka od zagađujućih materija ima različite efekte na različite grupe organizama koji tu obitavaju”, objašnjava Ošijan.

Gradovi širom Australije su počeli da primjenjuju jednostavno, a ipak efikasno rješenje za problem čvrstog otpada, takozvani “drain sock” ili “odvodna čarapa”, jednostavni način prikupljanja otpada pomoću instalacije odvodne čarape na kanalizacione odvode ili na odvode manjih potoka.

Carol Adams (FOTO: abc.net.au)

U izjavi za “Australian Broadcasting Corporation” gradonačelnica grada Kwinana, Carol Adams, izjavila je da su građani tražili jednostavno i ne tako skupo rješenje za problem nakupljanja čvrstog otpada.

“Mislim da neke od najboljih ideja dolaze iz najlakših i najjednostavnijih koncepata”, rekla je gradonačelnica Adams.

O uspješnosti ove inovacije najbolje govore brojke o nakupljenom otpadu, ali i čistiji okoliš kao posljedica odvodne čarape.

“Prošle zime, ekipa za održavanje je odnijela 370 kilograma krhotina i smeća koje bi otišlo u rijeke i okoliš”, istakla je Adams za ABC.

Odvodna čarapa nije samo popularna u Australiji. Ovaj produkt je privukao pažnju vlasti i udruženja u državama kao što su: Čile, Brazil, Filipini, Novi Zeland i mnoge evropske države.

Odvodna čarapa (FOTO: abc.net.au)

Vlasti u Bosni i Hercegovini, ali i mnogobrojna ekološka udruženja, bi trebali uzeti u razmatrenje ove ideje koja se pokazala efikasna širom svijeta. Iako instalacija odvodne čarape iznosi 10.000 KM, to je mala cijena koju možemo platiti da zaštitimo životnu sredinu i živote ljudi, biljaka i životinja.

Autor: Haris Tutić

Bilješka o autoru: Haris Tutić rođen je 1997. godine u Goraždu i od srednje škole bavi se novinarstvom i aktivizmom kroz Omladinsku novinsku asocijaciju u Bosni i Hercegovini. Diplomirao je 2019. godine na Odsjeku za komunikologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, a trenutno radi master tezu na istom fakultetu. Kroz svoju novinarsku karijeru radio je u nekoliko medija te je aktivan član nekoliko nevladinih lokalnih, regionalnih i svjetskih organizacija.

PONOS DRŽAVE: Ekipa Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu pobijedila na prestižnom regionalnom takmičenju u Beogradu

DOBAR PORTAL
-
0
PONOS DRŽAVE: Ekipa Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu pobijedila na prestižnom regionalnom takmičenju u Beogradu

Od 28. maja do 24. oktobra 2021. godine u Beogradu je održano 15. Regionalno takmičenje u simulaciji suđenja iz ljudskih prava. Takmičenje se sastoji u simulaciji postupka pred Evropskom sudom za ljudska prava i jedno je od najprestižnijih takmičenja za pravne fakultete iz ljudskih prava u Evropi, a organizuje ga švedska nevladina organizacije Civil Rights Defenders.

Na Takmičenju je učestvovalo 12 pravnih fakulteta sa prostora bivše Jugoslavije i Albanije, i to iz Ljubljane, Zagreba, Rijeke, Splita, Niša, Skoplja, Podgorice, Tirane, Banja Luke, Novog Sada, Mostara i Sarajeva.

Članice ekipe Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu bile su: Emina Kukuljac, Lamija Dedagić, Anesa Karaman i Delila Islamović. Studentice je za Takmičenje pripremao asistent na Pravnom fakultetu, Harun Išerić.

U okviru usmenog dijela Takmičenja, ekipa Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu odnijela je pobjedu u pet mečeva i to protiv pravnih fakulteta iz Tirane, Zagreba, Ljubljane i dva finalna meča protiv Pravnog fakulteta iz Niša. Na ovaj način je Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu ostvario svoj najbolji uspjeh na ovom Takmičenju. Istovremeno, ostvareni uspjeh je najbolji, kojeg je ostvario pravni fakultet iz Bosne i Hercegovine, na ovom Takmičenju.

Kao rezultat ostvarenog uspjeha, ekipa Pravnog fakulteta u Sarajevu učestvovat će u velikom – transevropskom – finalu koje će se održati u sudnicama Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. U ovom finalu, susrest će se sa pobjednikom identičnog takmičenja koje se održava među pravnim fakultetima država Skandinavije.

Ostvareni uspjeh svjedoči prestižnost Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na regionalnoj sceni pravnih fakulteta te uspjeh Fakulteta u afirmaciji učešće svojih studenata u regionalnim i međunarodnim takmičenjima za studente pravnih fakulteta. U konačnici, pravni fakultet na ovaj način aktivno doprinosi većoj prepoznatljivosti Univerziteta u Sarajevu i grada Sarajeva.

OSCE ALBANIJA: Mladi novinari Zapadnog Balkana predstavili medijsku platformu u Tirani

DOBAR PORTAL
-
0
OSCE ALBANIJA: Mladi novinari Zapadnog Balkana predstavili medijsku platformu u Tirani

Osamnaest mladih novinara sa Zapadnog Balkana okupilo se u Tirani od 10. do 14. oktobra 2021. godine kako bi razgovarali o medijskim izazovima u cijeloj regiji i razmišljali o načinima njihovog rješavanja.

Događaj pod nazivom “Staza mladih” sada je tradicija prisustva OSCE-a u Albaniji, koji okuplja mlade ljude iz regiona od 2017. godine radi povezivanja i rasprave o demokratiji, sigurnosti, miru i saradnji. Ovo je bio prvi put da se “Staza mladih” fokusirala na jednu specifičnu temu – medije – kako bi se složila sa 8. OSCE -ovom Medijskom konferencijom za jugoistočnu Evropu (SEEMC) koja je održana u Tirani 11. i 12. oktobra 2021. godine.

Mladi novinari Zapadnog Balkana sastali se u Tirani (FOTO: Prisustvo OSCE-a u Albaniji)

Mladi novinari su zajedno radili na razvoju dokumenta-Tiranske medijske platforme-gdje su prepoznali važnost i hitnost rješavanja nekih od najhitnijih medijskih pitanja, kao što su niski etički standardi, ograničena samoregulacija, nizak nivo medijske pismenosti, lažne vijesti i dezinformacije, ograničene mogućnosti čuvanja kapija, loši uslovi rada i nedostatak sigurnosti i zaštite posebno za novinarke.

U ime svih učesnika “Staze mladih”, njih dvoje – Ljubica Ivanova iz Sjeverne Makedonije i Lazar Čovs iz Srbije – predstavili su Platformu na SEEMC -u. Pozvali su pažnju državnih institucija, medija i međunarodnih organizacija na njihov skup preporuka te naglasili da mladi novinari sebe vide kao dio rješenja.

Mladi novinari Zapadnog Balkana predstavili medijsku platformu u Tirani (FOTO: Prisustvo OSCE-a u Albaniji)

Tokom svog boravka u Albaniji, mladi novinari sastali su se, između ostalih, sa ministricom mladih, Borom Muzhaqi, gradonačelnikom Tirane, Erionom Veliajem, generalnom direktoricom Nacionalne agencije za mlade, Kleinom Kasanai, šefom Odjela za novinarstvo, Markom Markuom, generalnim sekretarom Regionalne omladine Ured za saradnju (RYCO), Albertom Hanijem, holandskim ambasadorom, Reinoutom Vosom, kao i predstavnicom OSCE-a za slobodu medija, Teresom Ribeiro, i šefom OSCE-ovog prisustva Vincenzom Del Monacom.

Mladi novinari Zapadnog Balkana u Tirani (FOTO: Prisustvo OSCE-a u Albaniji)

Posjetili su i bivši politički zatvor u Spaču i slušali svjedočenja iz albanske komunističke prošlosti kao podsjetnik da se sloboda i sloboda medija ne smiju uzimati zdravo za gotovo.

Prisustvo OSCE-a u Albaniji organiziralo je “Stazu mladih 2021” uz podršku Austrijske razvojne agencije, ambasada Grčke i Italije u Albaniji te u saradnji s Općinom Tirana, RYCO-om, Odsjekom za novinarstvo Univerziteta u Tirani i drugim OSCE-om terenskim operacijama u regionu.

Izvor: Prisustvo OSCE u Albaniji

ZABORAVLJENA NEKROPOLA GORIŠIĆ POLJE: Potencijalni spomenik za razvoj bh. turizma

DOBAR PORTAL
-
0
ZABORAVLJENA NEKROPOLA GORIŠIĆ POLJE: Potencijalni spomenik za razvoj bh. turizma

Bosna i Hercegovina, sa historijiskog aspekta, karakterstična je država i razlikuje se od država u regionu, ali i svijetu. Bilo da se radi o rijeci Drini, koja je bila granica između Istočnog i Zapadnog Rimskog carstva, Crkvi bosanskoj ili multikulturalnosti, za ovaj prostor može se reći da je sepcifičan i zanimljiv.

Jedan od simbola Bosne i Hercegovine su stećci, koji predstavljaju nadgrobne spomenike iz perioda srednjovjekovne bosanske države. Specifičnost stećaka je njihov oblik, struktura i simboli koji su ucrtani u kamen, a koji govore mnogo o kulturi naroda koji je tada živio na ovim prostorima. Od 70.000 evidentiranih stećaka na 3.300 lokaliteta, u Bosni i Hercegovini nalazi se oko 60.000. Ipak, bh. građani i turisti iz drugih zemalja najčešće posjećuju nekropolu u Stocu. Razlog za ovakav trend je nepristupačnost nekih nekropola i generalan nedostatak turističke promocije historijiskog nasljeđa Bosne i Hercegovine. Jedna od takvih nekropola se nalazi kod Kućarina u Hrančićima, općina Goražde, ali ovaj prostor lokalno stanovništvo naziva Goršić polje.

Gorišić polje (FOTO: Google Maps)

Ova nekropola broji 325 stećaka, što predstavlja jednu od najvećih nekropola stećaka, a na ovom lokalitetu je brojka bila znatno veća. Prema riječima profesora Eldina Baljevića, nesavjesno postupanje sa sa ovim spomenicima i izgradnja putne komunikacije između sela, najviše su oštetili ovu nekropolu. Nekropola u Goršić polju uvrštena je na UNESCO-vu listu 2016. godine, međutim zbog neodržavanja i neodgovornosti lokalnih vlasti, ovaj lokalitet bi mogao biti uklonjen sa liste.

“Biti samo na UNESCO-voj listi nije dovoljno, jer sa te liste možemo biti vrlo lahko izbačeni zbog postojećih standarda. Ministarstvo za civilne poslove i općina Goražde zajedno sa UNESCO-m su se obavezali da će urediti taj lokalitet, ali po tom pitanju se nije ništa uradilo”, ističe profesor Baljević.

Stećci u Kučarini u Hrančićima, Goražde (Foto: j MAG)

Iako je ovo područje jako bogato sa stećcima i historijom, turističke posjete su skoro pa nepostojeće. Razlozi za ovo su mnogobrojni, kao što je loša putnička komunikacija ili sam odnos turističke zajednice prema ovoj nekropoli.

“Pravi naziv za ovakav odnos prema spomeniku je neznanje i nehtijenje, resursi postoje, ali se ne koriste. Mladi će to vjerovatno prepoznati jer nije problem pronaći novac, problem je odrediti ljude koji će napraviti projekat i koje će se povezati sa stručnjacima iz svijeta”, smatra profesor.

Eldin Baljević (FOTO: Haris Tutić)

Ova nekropola je prilika za lokalnu zajednicu, ali i za Bosnu i Hercegovinu da razvije turizam i da otkrije više o historijiskoj važnosti ovoga prostora. Na spomenicima se mogu pronaći različiti motivi koji govore o vjerovanjima ljudi iz tog vremena kao što su: mačevi, ljiljani, razni biljni simboli, jeleni i slova bosančice. Mnogi spisi dubrovačkih trgovaca nam govore o regije Gornjeg podrinja, zbog čega postoji mogućnost da se otkriju spomenici za koje se prije nije znalo, jer sama nekropola Goršić polje uvrštena je na Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine 2010. godine.

Turistička zajednica Bosansko–podrinjskog kantona, pored nekoliko turističkih brošura u kojima se spominje nekropola Goršić polje, uradila je jako malo da se ovaj prostor promoviše. Profesor Baljević preporučuje svima koji budu posjetili Goražde da obiđu i ovaj lokalitet i da se upoznaju sa srednjovjekovnog historijom ovog prostora.

Autor: Haris Tutić

Bilješka o autoru: Haris Tutić rođen je 1997. godine u Goraždu i od srednje škole bavi se novinarstvom i aktivizmom kroz Omladinsku novinsku asocijaciju u Bosni i Hercegovini. Diplomirao je 2019. godine na Odsjeku za komunikologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, a trenutno radi master tezu na istom fakultetu. Kroz svoju novinarsku karijeru radio je u nekoliko medija te je aktivan član nekoliko nevladinih lokalnih, regionalnih i svjetskih organizacija.

1...949596...186Stranica 95 of 186