Šahovski turnir pod nazivom “IT CHESS CUP AGENTLOCATOR 2021” bit će otvoren u subotu, 25. decembra u 10:30 sati, u prostorijama firme AgentLocator u Maglajskoj 1.
Ovo je prvi šahovski rapid turnir u historiji Bosne i Hercegovine sa kojeg će se mečevi prenositi uživo i to na najprestižnijim svjetskim šahovskim portalima chess24.com, chess.com, chessbomb.com i live.followchess.com.
Organizator turnira je Šahovski klub Sarajevo u saradnji sa firmom AgentLocator iz Sarajeva. Zaista historijski trenutak za šahovski sport u Bosni i Hercegovini.
Na otvaranju će se medijima obratiti akademik prof. dr. Enver Raljević, počasni predsjednik ŠK Sarajevo i direktor turnira, te glavni predstavnik firme AgentLocator, Dževdet Dautbegović.
Turnir je pozivnog karaktera. Nastupit će devet renomiranih šahista. Prvi favoriti turnira su velemajstori Milan Vukić i Emir Dizdarević.
Sarajka Melina Čatak već dugi niz godina bavi se modelingom, a iza sebe ima i nekoliko značajnih inostranih angažmana.
U razgovoru za dobarporal.net ističe da svoj posao shvaća veoma ozbiljno te da joj to donosi i uspjeh.
“Naravno, da model se ne može biti bez visine ispod 170 centimetara i ostalih kriterija koji su neophodni. Svaka modna kuća da bi vas angažovala kao modela traži od vas Models Book, a to je lična karta svakog modela. Model ne može imati vještački izgled, kada djevojke prenapumpaju usne, ugrade velike vještačke trepavice i duge vještače nokte to nisu odlike modela”, kaže Melina Čatak.
Dodaje da je za njeno lijepo tijelo najviše zaslužena genetika, zdrava ishrana i trening koji je neizostavan kako bi održala vitku liniju. Zatim nam je i kazala šta sve sadrži njena kozmetička torba.
“Navest ću vam nekoliko stvari koje su neophodne u mojoj kozmetičkoj torbi: balzam za usne, hidratantna krema i maskara. Dok u neseseru imam mnogo šminke, volim da kupujem kozmetiku, iako se u privatnom životu rijetko šminkam”, govori ova manekenka.
Prema njenim riječima, ne treba se potrošiti mnogo novca da bi naša koža bila njegovana, iako svi vole otići na neke skupe tretmane, a otkrila nam je i neke svoje beauty rituale.
“Pijem mnogo vode i imam osjećaj da je to vrlo važan dio moje beauty rutine. Svako jutro se kupam i umivam hladnom vodom, jer hladna voda zateže našu kožu, a pri tome poboljšava zdravlje i sprječava nastanak bora i celulita. Mnogo njegujem svoje lice, radim česte pilinga lica, koristim kvalitetne hidratantne dnevne i noćne kreme. Svoje lice masiram beauty roletom, očistim svoje lice prije upotrebe face rollera, nanesem serum i počnem s lediranim rollerom masažu. Nana mi je oduvijek govorila da za zdravu i sjajnu kosu je najbolja maska iz bakine kuhinje od meda i jaja. Kosa nakon korištenja maske dobiva sjajnu, zdravu i lepršavu dlaku, dlaku bez ikakvih oštećenja”, navodi Melina Čatak.
Kada je riječ o njenom izboru modnih kombinacija, tvrdi da prati svjetske modne trendove koje se nose u datom trenutku, odnosno godišnjem dobu.
“Iskreno, to imate nešto u sebi ili nemate. Ja uvijek biram classy kombinacije. Zimi najviše volim nositi vunene džempere, kapute, kape i rukavice. Sve ono u čemu se osjećam toplo i udobno”, naglašava naša sagovornica.
Kako na Instagramu ima više od 10 hiljada pratilaca, ispričala nam je i šta za nju znači ta brojka.
“Ovo je vrijeme društvenih mreža. Poslovi se također završavaju putem istih, zatim sve informacije koje nam mogu biti od pomoći su nam dostupne. Tako i taj Instagram ima dobru stranu. Svakako da u mom poslu su bitni pratioci jer ja mimo modelinga promovišem i druge proizvode”, riječi su ove Sarajke.
S obzirom na to da su putovanja sastavni dio njenog života, obznanila je i koji je grad posebno oduševio.
“Ima mnogo lijepih država i gradova u kojima sam bila i koji su me jako oduševili ali bih izdvojila Pariz jer je to grad ljubavi i mode”, potcrtava Melina Čatak.
Ova manekenka poručuje da nije vjerovala u ljubav na prvi pogled dok nije upoznala sadašnjeg dečka.
“Duše se jednostavno prepoznaju. Ne obazirem se na nabacivanja drugih muškaraca jer sam zauzeta djevojka”, jasna je naša sagovornica.
Na kraju razgovora najavila je novi editorijal te je iznijela i druge svoje planove za budućnost.
“Radim već na nekoliko projekata u Njemačkoj u koju sam se nedavno skroz preselila te sam se posvetila novom životu s dečkom i karijeri. Primaran cilj su mi daljnja napredovanja u modelingu i naravno da sam okružena ljudima koje volim i da i dalje radim stvari koje me usrećuju”, zaključuje Melina Čatak.
Mladi Bosne i Hercegovine su opredjeljeni razvoju i prosperitetu naše zemlje te putem aktivizma rješavaju različite problematike s kojima se naše društvo bori, a jedan od dokaza te tvrdnje je upravo pozitivna priča koju nam donosi neformalna grupa mladih iz čitave Bosne i Hercegovine.
U sklopu programa koji realizuje aktivistička grupa Citizens Against Terrorism (CAT BiH), uz podršku NATO alijanse u Bosni i Hercegovini, grupa mladih ljudi je pokrenula online kampanju #PodTepih, koja će se u narednih mjesec dana na društvenim mrežama fokusirati na ključne izazove s kojima se naše društvo sreće, a pri tome se “guraju pod tepih.”
Medijska, informacijska i politička pismenost, cyber sigurnost, borba protiv šovinizma i nacionalizma te mnoge druge teme će putem online komunikacije s građanima naše zemlje biti stavljene u fokus i istaknute kao važan element razvoja naše zajednice.
Jedan od kreatora sadržaja ove kampanje, Enes Pašić je u predstavljanju ovog projekta istakao kako je upravo medijska pismenost ključni momenat u procesu kreiranja zdrave političke kulture u Bosni i Hercegovini. Kako je naglasio, medijska pismenost predstavlja osnovu za razvoj i nadogradnju kritičke svijesti bosanskohercegovačkog društva, koje se iz dana u dan nalazi pred uistinu zamršenim političkim i društvenim izazovima.
Ovu kampanju trenutno možete pratiti na Instagram profilu @podtepih, a u narednim danima se očekuje i širenje na druge društvene mreže.
Niste se naspavali, nemate vremena, prezauzeti ste, umorni od svega, sprečava vas neko, nemate dovoljno novca… Sve izgovor do izgovora, je li u tome stvar? Možda ste vi stvar koja vas sprečava u onome što ste zamislili uraditi. Vi.
Vjerovatno vam izgovori zvuče kao nešto najbolje u toj vašoj zoni komfora. Osobi koja ih izmišlja. Svima pričate kako vam je teško, žalite se da bi vas i oni sažalijevali. Želite to? Neka vas, imam vam nešto reći. Kada vidite nekoga da uživa i živi život punim plućima, nemojte biti ljubomorni. Baš te osobe nemaju više vremena od vas, zauzeti su više nego vi, mnogo toga ih sprečava, ali razlika između vas i njih je ta da nemaju izgovore, pametno troše vrijeme i ne odustaju.
Dok spavate, oni rade. Dok je praznik, oni rade. Dok kukate, oni rade. I zato, dok ste ljubomorni, oni uživaju. Sami su to napravili, svojim radom. Niko im to nije poklonio. Ljudi će vam oprostiti sve osim uspjeha. Probudite se, iskoristite resurse i potencijale koje imate, znate i vi da možete, samo, kočite sami sebe. Imate problem s vašim životom, okruženjem…? Šta ste uradili povodom toga osim što mrzite svijet oko sebe čim ujutro progledate?
Znate, izgovori više nisu validni. Ne priznaju se. Lažete sebe. Prekinut ćete to jer znate istinu, a istina je da imate vremena. Ako nešto želite, toliko jako, borite se i uzmite što želite. Bez posebnog mudrovanja i razmišljanja. Eliminišite sve što vam se nađe na putu. Samo, morat ćete ga sami napraviti. Ali ako imate cilj, znat ćete kuda gazite. Dovoljna je jaka želja, disciplina i energija. Krenuli ste, nema nazad. Sad znate da ćete uraditi što hoćete bez obzira na okolnosti.
Sve što je dobro i što vrijedi u životu počinje izazovom. Ono najvrjednije je na vrhu. I neće doći do vas, vi morate gore. Ništa vrijedno i veliko vam neće pasti u krilo i nećete sigurno reći: “ Oh pa ovo je bilo jednostavno, lakše je nego što sam mislio/la”. Sav vaš rast se dešava dok se penjete. Jer mali svakodnevni događaji čine život spektakularnim. Zato vi imate vaše vrijeme, bez izgovora, vašu šansu, moment, mjesto, priliku. Nema sutra, ne postoji. Imate samo danas. Da je sve tako lagano i jednostavno, svi bi imali veliku biografiju, jaku karijeru i izgrađen život koji žive punim plućima.
Svi čekate savršen trenutak i savršeno vrijeme a ne znate das u vam ga drugi postavili. Ne znate da je to savršeno njihovo savršeno, a ne vaše. Rekla sam vam, davno, savršenstvo ne smije imati manu. Sve što trebate da uradite je to da sami napravite savršenu priliku i vrijeme, vi postavite pravila, savršenu situaciju… I onda se ušuškate u nju. Do tad, ili nemate cilj, viziju i hrabrost ali imate izgovore, ili ste krenuli po velike stvari. Da vas podsjetim, na vama je šta ćete. Rast znači promjenu i promjena uključuje rizik, dok prelazimo iz poznatog u nepoznato.
Autor: IndiraHabibović
Bilješka o autoru: IndiraHabibović rođena je 23.1.2000. godine u Tuzli. Studentica je treće godine odsjeka za biologiju na Prirodno-matematičkom fakultetu Tuzla i trenutno vodi međunarodno poslovanje u Bosni i Hercegovini, kompanije sa sjedištem u Rusiji. Karate je trenirala deset godina, a prozu aktivno piše osam godina. Marketing i poduzetništvo su također poslovi u kojima uživa, a voli i sretna je kada pomaže drugima.
Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove dobarportal.net.
Hamza Bešić, talentovani 21-godišnji štoper, član FK Sarajevo, ovaj dio sezone proveo je na posudbi u BFK Vis Simm Bau. Nije tajna da je Hamza svojom atraktivnom igrom oduševljavao publiku u svim klubovima za koje je igrao.
Fudbal je zavolio od malih nogu, prije nego je krenuo u školu. Tad je počeo trenirati u Sportskoj akademiji Ilijaš. Nedugo nakon toga prelazi u lokalni klub NK Ilijaš te nakon toga OFK Ilijaš. Taj period je nešto što će zauvijek ostati Hamzi u sjećanju. Prve utakmice, prvi golovi, prve pobjede. Tada je znao da se samo fudbalom želi baviti. Nije prihvatio bilo kakvu drugu opciju osim fudbala. Čak i kad su mu govorili da se okrene školi, on to nije želio prihvatiti. Vjerovao je u sebe i kako kaže vjerovat će i dalje. To je nešto što mu niko ne može oduzeti. Nakon OFK Ilijaš dolazi u Sarajevo. Sjeća se dobro tih probnih utakmica i saznanja da će s njima započeti pripreme.
Kakve Vas uspomene vežu za početke u FK Sarajevo i koju utakmicu posebno pamtite?
Početak, kao svaki, bio je jako težak. Neke momke koje sam nedavno gledao na TV-u, sad dolazim i treniram s njima. Sve mi je bilo nestvarno. Sjećam se dobro, u tom momentu neko iz ekipe je potpisivao profesionalni ugovor, a ja u glavi sve zamišljam hoću li uspjeti dostignuti taj trenutak. I jesam, tri godine nakon toga. Taj period mi je ostavio mnogo lijepih uspomena za klub i za prijatelje iz kluba. Obišao mnoge gradove, kako u državi tako i van države, igrao protiv raznih ekipa. To se zaista ne zaboravlja. Jedna utakmica koja je na meni ostavila životni trag je derbi. Tad sam bio mlađi junior, igrali smo na Butmiru. U jednom momentu sam kliznuo, i izgubio svijest na trenutak. Ustao sam, osjetim da me glava boli, ali sebi govorim ništa, proći će. Stavljam ruku na glavu i vidim krv, trznuo sam se. Poslije su mi rekli da me igrač zakačio kramponima, i rasjekao sam glavu. Završio sam u bolnici ali hvala Bogu nisam imao nikakvih posljedica, osim tog traga koji i dan danas imam na glavi. Tad sam shvatio da nema odustajanja i da je ovo put kojim ću da idem.
Hamza Bešić (FOTO: Hamza Bešić, privatni arhiv)
Ovaj dio polusezone ste proveli u Prvoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine. Kakvo je Vaše iskustvo, kako je sve proteklo?
Smatram da mi je ovaj period, koji sam proveo na posudbi, dosta pomogao u mom razvoju kao igrača i kao ličnosti. Mogao bih reći čak da sam tek shvatio koliko se treba cijeniti nešto što imaš.
Evidentno je da postoje razlike između Prve lige Federacije Bosne i Hercegovine i Premijer lige Bosne i Hercegovine. Šta Vam je najteže palo, i na šta ste se teško navikli?
Razlike ima itekako, ali opet najveći problem su tereni. U ovoj polusezoni ne znam da li smo odigrali tri utakmice na dobrom terenu. Zbog toga i jeste velika razlika, a što se tiče konkretno igrača, Prva liga Federacije Bosne i Hercegovine ima zaista mnogo dobrih igrača koji mogu sigurno igrati Premijer ligu Bosne i Hercegovine.
Smatrate li da ste stekli neka nova iskustva na ovoj posudbi?
Novo iskustvo sam stekao, to je sigurno. Nisam imao problema u prilagođavanju sistemu igre koju je trener od nas zahtijevao, s obzirom na to da sam navikao na taj sistem, a to je posjed lopte. Mada, ponovo zbog uslova, nismo ni mogli igrati kako treba, pa tad su dolazili problemi.
Pred nama je zimski prijelazni rok. Kakva su Vaša očekivanja i koji je Vaš sljedeći korak?
Iskreno, sad sam fokusiran na održavanje forme i pripremu za nastavak sezone. Imam važeći ugovor s FK Sarajevo do 2024. pa ćemo vidjeti šta je najbolje za mene.
Hamza Bešić (FOTO: Hamza Bešić, privatni arhiv)
Gdje u budućnosti sebe vidite i koju bi želju sebi voljeli ispuniti?
Volio bih se vidjeti u Engleskoj. To je za mene san da zaigram u nekom od klubova iz Premijer lige, a i da zaigram u Ligi prvaka. Nadam se jednog dana da ću ispuniti to.
Kakav je Hamza privatno i kako provodite svoje slobodno vrijeme?
Privatno sam zaista povučena osoba. Ne eksponiram se i čuvam svoju privatnost. Slobodno vrijeme provodim uglavnom kući ili s društvom na kafi. Nisam tip koji se provodi i izlazi, imam svoj neki način kako uživam u životu. Jednostavan sam što se toga tiče.
Je li teško uskladiti privatni život s poslovnim te da li nailazite na razumijevanje ljudi koji Vas okružuju, ili bude tu i negodovanja?
Nije teško stvarno, barem meni. Dosad nisam imao problema što se toga tiče, mada je i razlog tome što nisam zatrpan obavezama, već pokušavam uskladiti koliko mogu.
Možete li se predstaviti našim čitaocima s nekom zanimljivošću o Vama?
Ono što mogu za sebe reći je to da nikad nisam imao predrasude prema ljudima, zato što su osobe, koje me lično znaju, tad imale neki drugačiji pogled prema meni dok me nisu upoznale. I zaista volim da upoznajem ljude, da održavam odnos s njima. To mi je mnogo bitno.
Hamza Bešić (FOTO: Hamza Bešić, privatni arhiv)
Osim fudbala, bavite li se možda još nekim drugim sportovima?
Osim fudbala, bavio sam se košarkom i odbojkom. Mnogo volim odbojku, to mi je baš zanimljiv sport, čak sam trenirao jedan period mada je to kratko bilo. Košarku redovno igram s društvom i dosta mi pomaže kad sam na pauzi da se malo restartujem.
Pored druženja s prijateljima, kako još provodite slobodno vrijeme?
Volim igrati igrice. I na PlayStation-u i na PC-u. Najdraže su mi FIFA, CoD Warzone, NBA i CSGO. Nije rijetkost da baš zaglavim po nekoliko sati igrajući (smijeh).
Koja bi bila Vaša poruka za kraj našeg razgovora?
Za kraj, htio bih da se zahvalim svojoj porodici koja mi je mnogo pomogla u teškim trenucima i bez njih sigurno ne bih bio gdje sam sad.
Film “Quo Vadis, Aida?” Jasmile Žbanić, dobitnik tri nagrade Evropske filmske akademije 2021 – Evropski film godine, nagrade za režiju: Jasmila Žbanić i Evropska glumica godine: Jasna Đuričić, pogledajte online na VoD platformi kina Meeting Point.
Film o genocidu u Srebrenici online je dostupan gledaocima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji, Sjevernoj Makedoniji i Kosovu.
Radnja filma dešava se u julu 1995. godine, a glavni lik je Aida, prevoditeljica za Ujedinjene narode (UN), koja pokušava da spasi svoju porodicu nakon što Vojska Republike Srprke zauzima Srebrenicu. Jasmila Žbanić je napisala scenario i režirala film, a u glavnim ulogama su Jasna Đuričić, Izudin Bajrović, Boris Ler, Dino Bajrović, Emir Hadžihafizbegović i Boris Isaković.
U Bosni i Hercegovini film je premijerno prikazan u oktobru 2020. godine u Memorijalnom centru Potočari. Svjetska premijera filma održana je na 77. Venecija film festivalu, a nakon toga film je prikazan i na drugim brojnim festivalima među njima festival u Torontu, Hamburgu, na Viennaleu u Austriji, festivalu New Horizons u Poljskoj, Festivalu europskog filma u španjolskoj Sevilli, meksičkom Los Cabos film festivalu, francuskom Arras Film festivalu, međunarodnom film festivalu Macao u Kini.
Film je osvojio nekoliko međunarodnih nagrada, a bio je nominiran za Oscara u kategoriji za najbolji film na stranom jeziku kao kandidat Bosne i Hercegovine.
Objavljen je novi, drugi video za mlade koji prikazuje odnos društva prema talentima, našim biserima.
Autorica Mersida Sadiković, aktivistica iz Sarajeva, smatra da je bosankohercegovačka javnost toliko inertna da je ne dotiču riječi naše mladosti.
“Poruke su jasne, bez dramaturgije, pričane iz srca i duše, bez prethodnog naučenog teksta. Ne znam šta je potrebno da se građanska svijest probudi, da urade nešto za budućnost naše djece. Ako i dalje budemo nijemo posmatrali šta se dešava s našom omladinom, koja se uporno trudi da pokaže koliko vrijedi, gledat ćemo i dalje kolone mladih ljudi kako odlaze iz prelijepe Bosne i Hercegovine. Njima ne treba puno, imaju znanje, volju i upornost, a samo im je potrebna naša podrška. Potrebno je samo saslušati šta imaju reći i dati im priliku da pokažu koliko i šta mogu, a mogu jako puno, što dokazuju i prezentacijom koju sam uspjela snimiti”, kaže Mersida Sadiković te dodaje da će nastaviti raditi na projektima koji pokazuju talentovanu omladinu, jer ne može biti nijemi posmatrač.
Bliži se 26 godina od službenog potpisivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (Daytonski mirovni sporazum). Službeno potpisivanje Daytonskog mirovnog sporazuma, održano 14. decembra 1995. u Parizu, nastalo je kao rezultat Daytonskih pregovora koji su se vodili 21 dan u mjesecu novembru.
Nakon 26 godina od potpisivanja Daytonskog sporazuma država Bosna i Hercegovina se nalazi u stanju destruktivnih procesa od, prije svega, onih vladajućih struktura u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska.
Daytonski mirovni sporazum je predstavljao/je trebao predstavljati put ka izgradnji buduće sigurnosti i stabilnosti Bosne i Hercegovine. Kao posljednji u nizu sporazuma za mir, označavao je najviši uspjeh tadašnje bosanske diplomatske scene ili njenih aktera. Osnovna uspjeha Daytonskog mirovnog sporazuma leži u okončanju rata – njime je završena agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Ovim Sporazumom Bosna i Hercegovina je zadržala svoj dugogodišnji kontinuitet, te je nastavila postojati sa svojim međunarodno priznatim granicama.
Prve slabosti Daytonski mirovni sporazum je pokazao odmah u godinama poslije rata, što se naročito osjetilo na području uspostavljenog manjeg bosanskohercegovačog entiteta kontinuiranim izazivanjem nestabilnosti. Stoga, možemo reći da je 1995. godine ostvario samo jedno, a to je okončanje rata ili uspostavljanje mira. U periodu kasnije, mir se direktno ili indirektno ugrožavao, kako od unutrašnjih, tako i od spoljašnjih aktera.
Za ovaj Sporazum pod antidemokratskim režimima, vidnim ugrožavanjem mira i sigurnosti, nepoštivanjem suvereniteta i teritorijalnog integriteta države Bosne i Hercegovine, namjenskim izazivanjem sukoba i/ili kriza, blokiranjem rada institucija, i atmosferom koja je još uvijek zagađena velikodržavnim ideologijama, mir predstavlja veliki zalogaj.
Separatističke težnje člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika ne može zaustaviti Daytonski mirovni sporazum. Nelogična i zasebna tumačenja odredbi Sporazuma ne mogu osigurati mir u Bosni i Hercegovini. Na Daytonski mirovni sporazum možemo gledati kao na iscrpljenu ili “potrošenu” stvar, koji u vremenu danas, od onog puta koji je predviđao mir i stabilnost, sada sve više utire put nestabilnosti, otežavajući normalno funkcionisanje Bosne i Hercegovine.
Stvoreni entitet Republika Srpska direktno radi na destabilizaciji države Bosne i Hercegovine kako bi se ista pokazala nefunkcionalnom i kako bi se separatizam normalizovao. Ovakve predstave zasigurno bi imale uslovno rečeno, nekada prolaz, ali danas taj prolaz podržava samo Republika Srbija koja se formalno ne miješa u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine, ali to u realnim, stvarnim zbivanjem je puka suprotnost.
Također se zasigurno moglo pretpostaviti, da će ljestvica koju drži Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine težiti uspostavljanju vlastitog eniteta pozivajući se na diskreditovani položaj u odnosu na druga dva naroda. Različitim tumačenjem Daytona, uporedo se odvija sa pravdanjem kršenja istog. Najveći nosioci opstrukcijske vlasti su oni koji pozivaju na poštivanje Daytona a žele i rade na razgradnji Bosne i Hercegovine. Da bi se mir sačuvao, Daytonski mirovni sporazum treba u potpunosti razgraditi ili temeljno dograditi.
Autor: Samra Halilović
Bilješka o autoru: Samra Halilović rođena je 20.09.1998. godine u Tuzli, a živi u Srebrenici. Studentica je treće godine studijskog programa Politologija, usmjerenja- Međunarodni odnosi i diplomatija na Filozofskom fakultetu u Tuzli. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem bloga, a oblasti njenog intesovanja su: ljudska prava, nediskriminacija, borba protiv rasne i vjerske intolerancije, govor mržnje u medijima i praćenje medija.
Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove dobarportal.net.
Na Međunarodni dan ljudskih prava, 10. decembra 2021. godine, studentice Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu su ostvarile historijski uspjeh na najprestižnijem međunarodnom takmičenjima iz ljudskih prava.
Naime, od 09. do 11. decembra 2021. godine, održano je 8. transevropsko takmičenje u simulaciji suđenja pred Evropskim sudom za ljudska prava. Ovo takmičenje već osam godina organizuje nevladina organizacija Civil Rights Defenders. Takmičenje okupljanja pobjednike dva regionalna takmičenja: skandinavijakog i zapadno-balkanskog.
U ovogodišnjem takmičenju susreli su se: Pravni fakultet u Sarajevu i Pravni fakultet iz Kopenhagena. Takmičenje je održano na engleskom jeziku, u sudnici Evropskog sudu za ljudska prava u Straabourgu. Sudijsko vijeće su činili: Arnfinn Bardsen, sudija ispred Kraljevine Norveške, Tim Eicke, sudija ispred Ujedinjenog Kraljevstva i Faris Vehabović, sudija ispred Bosne i Hercegovine.
Takmičarke i treneri (FOTO: Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu)
Nakom odigrana dva meča, za pobjednika je proglašen Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Radi se o jednom od najboljih uspjeha kojeg je Pravni fakultet u Sarajevu (i bilo koji drugi pravni fakultet iz Bosne i Hercegovine) ostvario na međunarodnom takmičenju.
Ekipu Pravnog fakulteta su činile studentice: Emina Kukuljac, Delila Islamović, Lamija Dedagić i Anesa Karaman, a njih su za takmičenje pripremali asistent Harun Išerić i Anesa Šećerkadić. Ostvareni uspjeh svjedoči izvrsnost i prestiž Pravnog fakulteta u Sarajevu u obrazovanju budućnih pravnika.
Na jesen sam odlučila da putujem u Dubai, konačno da ostvarim ono što sam željela godinama. Odabrala sam novembar da bih izbjegla jaku vrućinu, tako da sam uživala na ugodnih 30 stepeni.
Arapi i njihova kultura mi nisu strani s obzirom na to da godinama imam uspješnu poslovnu saradnju s njima. Naime, kada pričamo o Arapima i kulturi, treba napomenuti da se tu podrazumijeva nekoliko država koje se razlikuju jedna od druge. Svaka zajednica ima nešto specifično, svojstveno samo tom području. Za moj prvi put odabrala sam Ujedinjene Arapske Emirate, nesluteći kakav će trag ostaviti na mene to putovanje. Dubai je turistički grad, kao što je Istanbul u Turskoj. Grad koji ima apsolutno sve.
Za nekog ko dolazi s Balkana, prva stvar koju sam primijetila je činjenica da nema kriminala niti korupcije. Vlada je stvorila sistem koji savršeno funckioniše, samim tim se pobrinula za svakog svog građanina. Više od pola Dubaija, rekla bih čak 70% su stranci (ako ne i više). Lokalno stanovništvo uglavnom radi u državnim institucijama, odnosno pri državi. Tamo ćete sresti ljude iz Indije, Filipina, Tajlanda, Afričkih zemalja, mali procenat ljudi iz Turske. Rekla bih da je konkurencija velika jer su svi mogući biznisi pokrenuti od strane stranog stanovništva. Činjenica je da se vlast brine o svom narodu, ali još jedna pa možda i bitnija činjenica je da se ljudi brinu jedni o drugima. Ne prose, ne gladuju.
Bila sam svjedok mnogim situacijama i upoznala se s ljudima koji rade obične poslove. Apsolutno svaki stanovnik voli državu i Sheikha Dubaija. Zaista sam mislila da je to nemoguće i bila uporna s pitanjima. Ono što je mene, mogu reći i blago šokiralo je ljubaznost ljudi. U bilo kojoj ustanovi, firmi, trgovačkom centru, bilo kojem mjestu koje možete zamisliti, pa čak i na aerodromu. To je ono što me još muči nakon mog povratka. Emirati imaju jako stroge zakone, ljudi su u strahu od zakona.
Interesantno je da smo toliko slušali o tome kako su žene tlačene u Arapskim zemljama generalno i da nemaju nikakva prava. Ja kao žena ne bih odabrala drugo mjesto za život, do tamo. Tamo nećete naći slučaj da su ženu napali, silovali itd. Zakon štiti ženu u svakom smislu i u većini slučajeva je na njenoj strani. Interesantna činjenica je da smijete u pola noći šetati i hodati gdje želite bez straha da vas neko može napasti, opljačkati itd. Prilikom vožnje taksijem, taksista mi je rekao kako imaju tri kamere u automobilu i da se nijedan taksista ne usudi napraviti nešto pogrešno.
Otkako sam došla govorim da su ti ljudi deset godina ispred nas u svemu. Pošto se nisam bavila papirima niti sam obavljala pozive, sve sam radila preko aplikacije online. Sam primjer za taksi, kada rezervišete vožnju dobijete podatke o vozaču i automobilu. Nema rasizma, nema maltretiranja na vjerskoj osnovi niti bilo kojoj drugoj. Niko vam ne govori kako treba da se nosite i šta da radite, osim u državnim institucijama gdje lokalci uglavnom nose tradicionalnu odjeću. Dubai se razlikuje od Abu Dhabija, s tim da moram priznati da sam se u Abu Dhabi zaljubila na prvi pogled. Jako tradicionalan i miran grad. Uglavnom su lokalci, i žene i muškarci nose tradicionalnu odjeću.
Emirati su država koja nudi velike mogućnosti za posao, biznis, zaradu generalno. Oduvijek sam slušala kako je to jako skupa država, međutim nije sve tako kako kažu. Ono što je skupo je smještaj, to u slučaju da živite tamo. Ono što je specifično u Dubaiju jeste da je grad podijeljen na stari i novi koje odvaja rijeka. Sam duh starog grada je fascinantan i moram priznati, meni lično draži. Emirati su 2. decembra napunili 50 godina postojanja što je nevjerovatno ako pogledate koliko su se izgradili. Sve što vam je potrebno za život, od hrane do ostalih stvari sve je pristupačno svima.
Vrlo često sam poredila cijene i moram reći da je Sarajevo skuplje što se tiče odjevnih predmeta. Mogla bih pisati beskonačno o toj lijepoj zemlji s divnim ljudima. Zaista bih voljela da ljudi sa naših prostora mogu da vide malo više od onog što mi imamo ovdje i da razumiju isto tako. Moj odlazak i upoznavanje s ljudima različitih nacionalnosti i kultura je totalno promijenilo moje razmišljanje i percepciju, čak što više razbilo mnoge predrasude koje su se, nažalost, krile negdje u meni.
Završit ću ovaj članak sa još jednom činjenicom koja je mene kao muslimanku, posebno oduševila, a to je da se u vrijeme poziva na namaz (ezana) gasi muzika u trgovačkim centrima, restoranima, kafićima. Štaviše imate slobodu i sami zahtijevati da ugase muziku i nemaju pravo da odbiju. Svojom posjetom i informisanjem o historijskim činjenicama, vizijama koje su stvorene prije dvadeset godina, ustvari je ono što vidimo danas. Vjerujem da će vizije koje imaju danas ostvariti kroz nekoliko godina. Sve ovo što sam napisala ustvari je samo mali dio onog što je nevjerovatno. Ujedinjeni Arapski Emirati definitivno trebaju biti na listi za posjetu.
Autor: Admira Krehmić
Bilješka o autoru: Admira Krehmić rođena je 01.3.1991 u Zenici. Odrasla u četiri države uključujući domovinu, a trenutno živi u Sarajevu. Po struci je magistar engleskog jezika. Posljednje tri godine aktivno daje instrukcije iz engleskog i turskog jezika. Pored toga ima iskustva u marketingu i pisanju. Iz hobija i ljubavi prema fotografiji radila je kao model za malezijski brend hidžaba. Nedavno je pokrenula svoj blog na engleskom jeziku.
Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove dobarportal.net.
