Tim robotičira iz Bosne i Hercegovine, okupljen oko CERIT – Centra za edukaciju, robotiku, inovacije i tehnologiju, pobijedio je na Međunarodnoj robotičkoj olimpijadi “The 2021 First Global Challenge” Discover&Recover.
Ekipa je na ovom prestižnom svjetskom takmičenju od ukupno 65 mogućih bodova, osvojila nevjerovatnih 63,7 bodova.
“Vrijedni i predani rad našeg tima, kojeg čine: Lejla Nuhić, Anis Kazazić i Merjema Pajić iz Druge gimnazije Mostar, Luka Jurković, Marko Masnić i Luka Džalto iz Srednje škole Čapljina, te Fatima Sidran iz Srednje škole Stolac, pod mentorstvom prof.Anes Hadžiomerović, IT ing.Deni Ajanić i Armin Đidelija, urodio je plodom da su od samog početka 27.6.2021. godine Međunarodne robotičke olimpijade FGC2021 Discover&Recover zadržali lidersku poziciju do samog kraja 30.10.2021. godine kada je bilo zvanično proglašenje pobjednika i predstavljeni konačni rezultati”, kazali su iz CERIT-a Mostar.
Bh. tim najbolji na prestižnom svjetskom takmičenju (FOTO: CERIT)Bh. tim osvojio nevjerovatnih 63,7 bodova (FOTO: CERIT)
Bosna i Hercegovina je država sa prirodnim bogatstvima, koje je čine unikatnom, kao što su: prašume, planine, vodopadi i, naravno, rijeke. Najpoznatije bh. rijeke su: Drina, Sava, Bosna, Vrbas i Una. Također, ove rijeke imaju mnogobrojene pritoke koje su bitne za stanovništvo koje živi na ovim prostorima.
Rijeke su oduvijek bile jako bitne za razvoj ekonomije Bosne i Hercegovine, bilo da se radi o sportu, turizmu, ribolovu ili proizvodnji električne struje. Zbog ovakve aktivnosti, rijeke se sve više zagađuju i to stvara nove probleme za biljke, životinje i čovjeka. Bosna i Hercegovina, zajedno sa Srbijom i Crnom Gorom, je bila u centru skandala zbog zagađenja rijeka Lim i Drina u januaru 2021. godine, zbog nagomilavanja ogromne količne otpada. Tek tada se obratila pažnja na potencijalne ekološke ili tehničke katastrofe, koje mogu biti izazvane fizičkim čvrstim otpadom, u ovom slučaju, na hidroelektrani Višegrad.
“Neadekvatno odlaganje otpada dovodi do neželjenih posljedica kako na zdravlje, tako i na okoliš. Dolazi do postepene degradacije životne sredine. Najveći problem u našoj državi jeste nedostatak infrastrukture kao npr. veće i adekvatnije deponije”, navodi sanitarni inžinjer, Adnan Ošijan.
Adnan Ošijan (FOTO: Adnan Ošijan, privatni arhiv)
Infrastruktura na bosanskohercegovačkim rijekama nije dovoljno razvijena, naročito ako se radi o biološkom ili hemijiskom otpadu. Ipak, problem također predstavlja ogromna količina fizičkog otpada koji se nakuplja u rijekama.
“Što se tiče nakupljanja ‘fizičkog otpada’, tj. otpada u čvrstom stanju, neželjene posljedice po životnu sredinu i zdravlje ništa ne odstupaju od neželjenih posljedica koje izaziva tečni otpad. Neadekvatno nakupljanje čvrstog otpada jedan je od najvećih problema u Bosni i Hercegovini. Ogromne količine čvrstog otpada se nakupljaju u rijekama, jezerima i na tlu te tako formiraju tzv. divlje deponije, te tako degradiraju iste sisteme”, dodaje Ošijan.
Najveći problem predstavlja nakupljanje otpada iz sredina u kojima su razvijenje različite grane industrije koje svoj otpad, zbog jednostavnog načina odlaganja ili zbog nedostatka adekvatne deponije, odlažu u rijeke. Primjer za to je rijeka Bosna koja protiče kroz gradove u kojima je industrija razvijena kao što su: Sarajevo, Ilijaš, Zenica, Zavidovići, Maglaj i Doboj. Zbog manjka zainteresovanosti ili nedostatka sredstava da se instaliriaju specijalni filteri koji bi zaštitile rijeke od hemijiskog i biološkog otpada, rijeke bi se trebala zaštiti od čvrstog otpada koji se nakuplja zbog neadekvatnog odlaganja iz domaćinstava.
“Čvrsti otpad u velikoj mjeri ima potencijal da zagađuje vode. Pri tome, zagađenje vode se može definirati kao bilo kakva promjena fizičkih, hemijskih ili bioloških karakteristika vode koja je čini neupotrebljivom za upotrebu u prirodnom stanju. Posljedice zagađenja vodenih ekosistema su višestruke, jer svaka od zagađujućih materija ima različite efekte na različite grupe organizama koji tu obitavaju”, objašnjava Ošijan.
Gradovi širom Australije su počeli da primjenjuju jednostavno, a ipak efikasno rješenje za problem čvrstog otpada, takozvani “drain sock” ili “odvodna čarapa”, jednostavni način prikupljanja otpada pomoću instalacije odvodne čarape na kanalizacione odvode ili na odvode manjih potoka.
Carol Adams (FOTO: abc.net.au)
U izjavi za “Australian Broadcasting Corporation” gradonačelnica grada Kwinana, Carol Adams, izjavila je da su građani tražili jednostavno i ne tako skupo rješenje za problem nakupljanja čvrstog otpada.
“Mislim da neke od najboljih ideja dolaze iz najlakših i najjednostavnijih koncepata”, rekla je gradonačelnica Adams.
O uspješnosti ove inovacije najbolje govore brojke o nakupljenom otpadu, ali i čistiji okoliš kao posljedica odvodne čarape.
“Prošle zime, ekipa za održavanje je odnijela 370 kilograma krhotina i smeća koje bi otišlo u rijeke i okoliš”, istakla je Adams za ABC.
Odvodna čarapa nije samo popularna u Australiji. Ovaj produkt je privukao pažnju vlasti i udruženja u državama kao što su: Čile, Brazil, Filipini, Novi Zeland i mnoge evropske države.
Odvodna čarapa (FOTO: abc.net.au)
Vlasti u Bosni i Hercegovini, ali i mnogobrojna ekološka udruženja, bi trebali uzeti u razmatrenje ove ideje koja se pokazala efikasna širom svijeta. Iako instalacija odvodne čarape iznosi 10.000 KM, to je mala cijena koju možemo platiti da zaštitimo životnu sredinu i živote ljudi, biljaka i životinja.
Autor: Haris Tutić
Bilješka o autoru: Haris Tutić rođen je 1997. godine u Goraždu i od srednje škole bavi se novinarstvom i aktivizmom kroz Omladinsku novinsku asocijaciju u Bosni i Hercegovini. Diplomirao je 2019. godine na Odsjeku za komunikologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, a trenutno radi master tezu na istom fakultetu. Kroz svoju novinarsku karijeru radio je u nekoliko medija te je aktivan član nekoliko nevladinih lokalnih, regionalnih i svjetskih organizacija.
Od 28. maja do 24. oktobra 2021. godine u Beogradu je održano 15. Regionalno takmičenje u simulaciji suđenja iz ljudskih prava. Takmičenje se sastoji u simulaciji postupka pred Evropskom sudom za ljudska prava i jedno je od najprestižnijih takmičenja za pravne fakultete iz ljudskih prava u Evropi, a organizuje ga švedska nevladina organizacije Civil Rights Defenders.
Na Takmičenju je učestvovalo 12 pravnih fakulteta sa prostora bivše Jugoslavije i Albanije, i to iz Ljubljane, Zagreba, Rijeke, Splita, Niša, Skoplja, Podgorice, Tirane, Banja Luke, Novog Sada, Mostara i Sarajeva.
Članice ekipe Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu bile su: Emina Kukuljac, Lamija Dedagić, Anesa Karaman i Delila Islamović. Studentice je za Takmičenje pripremao asistent na Pravnom fakultetu, Harun Išerić.
U okviru usmenog dijela Takmičenja, ekipa Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu odnijela je pobjedu u pet mečeva i to protiv pravnih fakulteta iz Tirane, Zagreba, Ljubljane i dva finalna meča protiv Pravnog fakulteta iz Niša. Na ovaj način je Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu ostvario svoj najbolji uspjeh na ovom Takmičenju. Istovremeno, ostvareni uspjeh je najbolji, kojeg je ostvario pravni fakultet iz Bosne i Hercegovine, na ovom Takmičenju.
Kao rezultat ostvarenog uspjeha, ekipa Pravnog fakulteta u Sarajevu učestvovat će u velikom – transevropskom – finalu koje će se održati u sudnicama Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. U ovom finalu, susrest će se sa pobjednikom identičnog takmičenja koje se održava među pravnim fakultetima država Skandinavije.
Ostvareni uspjeh svjedoči prestižnost Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na regionalnoj sceni pravnih fakulteta te uspjeh Fakulteta u afirmaciji učešće svojih studenata u regionalnim i međunarodnim takmičenjima za studente pravnih fakulteta. U konačnici, pravni fakultet na ovaj način aktivno doprinosi većoj prepoznatljivosti Univerziteta u Sarajevu i grada Sarajeva.
Osamnaest mladih novinara sa Zapadnog Balkana okupilo se u Tirani od 10. do 14. oktobra 2021. godine kako bi razgovarali o medijskim izazovima u cijeloj regiji i razmišljali o načinima njihovog rješavanja.
Događaj pod nazivom “Staza mladih” sada je tradicija prisustva OSCE-a u Albaniji, koji okuplja mlade ljude iz regiona od 2017. godine radi povezivanja i rasprave o demokratiji, sigurnosti, miru i saradnji. Ovo je bio prvi put da se “Staza mladih” fokusirala na jednu specifičnu temu – medije – kako bi se složila sa 8. OSCE -ovom Medijskom konferencijom za jugoistočnu Evropu (SEEMC) koja je održana u Tirani 11. i 12. oktobra 2021. godine.
Mladi novinari Zapadnog Balkana sastali se u Tirani (FOTO: Prisustvo OSCE-a u Albaniji)
Mladi novinari su zajedno radili na razvoju dokumenta-Tiranske medijske platforme-gdje su prepoznali važnost i hitnost rješavanja nekih od najhitnijih medijskih pitanja, kao što su niski etički standardi, ograničena samoregulacija, nizak nivo medijske pismenosti, lažne vijesti i dezinformacije, ograničene mogućnosti čuvanja kapija, loši uslovi rada i nedostatak sigurnosti i zaštite posebno za novinarke.
U ime svih učesnika “Staze mladih”, njih dvoje – Ljubica Ivanova iz Sjeverne Makedonije i Lazar Čovs iz Srbije – predstavili su Platformu na SEEMC -u. Pozvali su pažnju državnih institucija, medija i međunarodnih organizacija na njihov skup preporuka te naglasili da mladi novinari sebe vide kao dio rješenja.
Mladi novinari Zapadnog Balkana predstavili medijsku platformu u Tirani (FOTO: Prisustvo OSCE-a u Albaniji)
Tokom svog boravka u Albaniji, mladi novinari sastali su se, između ostalih, sa ministricom mladih, Borom Muzhaqi, gradonačelnikom Tirane, Erionom Veliajem, generalnom direktoricom Nacionalne agencije za mlade, Kleinom Kasanai, šefom Odjela za novinarstvo, Markom Markuom, generalnim sekretarom Regionalne omladine Ured za saradnju (RYCO), Albertom Hanijem, holandskim ambasadorom, Reinoutom Vosom, kao i predstavnicom OSCE-a za slobodu medija, Teresom Ribeiro, i šefom OSCE-ovog prisustva Vincenzom Del Monacom.
Mladi novinari Zapadnog Balkana u Tirani (FOTO: Prisustvo OSCE-a u Albaniji)
Posjetili su i bivši politički zatvor u Spaču i slušali svjedočenja iz albanske komunističke prošlosti kao podsjetnik da se sloboda i sloboda medija ne smiju uzimati zdravo za gotovo.
Prisustvo OSCE-a u Albaniji organiziralo je “Stazu mladih 2021” uz podršku Austrijske razvojne agencije, ambasada Grčke i Italije u Albaniji te u saradnji s Općinom Tirana, RYCO-om, Odsjekom za novinarstvo Univerziteta u Tirani i drugim OSCE-om terenskim operacijama u regionu.
Bosna i Hercegovina, sa historijiskog aspekta, karakterstična je država i razlikuje se od država u regionu, ali i svijetu. Bilo da se radi o rijeci Drini, koja je bila granica između Istočnog i Zapadnog Rimskog carstva, Crkvi bosanskoj ili multikulturalnosti, za ovaj prostor može se reći da je sepcifičan i zanimljiv.
Jedan od simbola Bosne i Hercegovine su stećci, koji predstavljaju nadgrobne spomenike iz perioda srednjovjekovne bosanske države. Specifičnost stećaka je njihov oblik, struktura i simboli koji su ucrtani u kamen, a koji govore mnogo o kulturi naroda koji je tada živio na ovim prostorima. Od 70.000 evidentiranih stećaka na 3.300 lokaliteta, u Bosni i Hercegovini nalazi se oko 60.000. Ipak, bh. građani i turisti iz drugih zemalja najčešće posjećuju nekropolu u Stocu. Razlog za ovakav trend je nepristupačnost nekih nekropola i generalan nedostatak turističke promocije historijiskog nasljeđa Bosne i Hercegovine. Jedna od takvih nekropola se nalazi kod Kućarina u Hrančićima, općina Goražde, ali ovaj prostor lokalno stanovništvo naziva Goršić polje.
Gorišić polje (FOTO: Google Maps)
Ova nekropola broji 325 stećaka, što predstavlja jednu od najvećih nekropola stećaka, a na ovom lokalitetu je brojka bila znatno veća. Prema riječima profesora Eldina Baljevića, nesavjesno postupanje sa sa ovim spomenicima i izgradnja putne komunikacije između sela, najviše su oštetili ovu nekropolu. Nekropola u Goršić polju uvrštena je na UNESCO-vu listu 2016. godine, međutim zbog neodržavanja i neodgovornosti lokalnih vlasti, ovaj lokalitet bi mogao biti uklonjen sa liste.
“Biti samo na UNESCO-voj listi nije dovoljno, jer sa te liste možemo biti vrlo lahko izbačeni zbog postojećih standarda. Ministarstvo za civilne poslove i općina Goražde zajedno sa UNESCO-m su se obavezali da će urediti taj lokalitet, ali po tom pitanju se nije ništa uradilo”, ističe profesor Baljević.
Stećci u Kučarini u Hrančićima, Goražde (Foto: j MAG)
Iako je ovo područje jako bogato sa stećcima i historijom, turističke posjete su skoro pa nepostojeće. Razlozi za ovo su mnogobrojni, kao što je loša putnička komunikacija ili sam odnos turističke zajednice prema ovoj nekropoli.
“Pravi naziv za ovakav odnos prema spomeniku je neznanje i nehtijenje, resursi postoje, ali se ne koriste. Mladi će to vjerovatno prepoznati jer nije problem pronaći novac, problem je odrediti ljude koji će napraviti projekat i koje će se povezati sa stručnjacima iz svijeta”, smatra profesor.
Eldin Baljević (FOTO: Haris Tutić)
Ova nekropola je prilika za lokalnu zajednicu, ali i za Bosnu i Hercegovinu da razvije turizam i da otkrije više o historijiskoj važnosti ovoga prostora. Na spomenicima se mogu pronaći različiti motivi koji govore o vjerovanjima ljudi iz tog vremena kao što su: mačevi, ljiljani, razni biljni simboli, jeleni i slova bosančice. Mnogi spisi dubrovačkih trgovaca nam govore o regije Gornjeg podrinja, zbog čega postoji mogućnost da se otkriju spomenici za koje se prije nije znalo, jer sama nekropola Goršić polje uvrštena je na Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine 2010. godine.
Turistička zajednica Bosansko–podrinjskog kantona, pored nekoliko turističkih brošura u kojima se spominje nekropola Goršić polje, uradila je jako malo da se ovaj prostor promoviše. Profesor Baljević preporučuje svima koji budu posjetili Goražde da obiđu i ovaj lokalitet i da se upoznaju sa srednjovjekovnog historijom ovog prostora.
Autor: Haris Tutić
Bilješka o autoru: Haris Tutić rođen je 1997. godine u Goraždu i od srednje škole bavi se novinarstvom i aktivizmom kroz Omladinsku novinsku asocijaciju u Bosni i Hercegovini. Diplomirao je 2019. godine na Odsjeku za komunikologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, a trenutno radi master tezu na istom fakultetu. Kroz svoju novinarsku karijeru radio je u nekoliko medija te je aktivan član nekoliko nevladinih lokalnih, regionalnih i svjetskih organizacija.
U Sarajevu je potpisan sporazum o regionalnoj saradnji javnih i privatnih univerziteta na implementaciji aktivnosti koje će doprinijeti afirmaciji rodne ravnopravnosti na univerzitetima u Bosni i Hercegovini i regionu.
Inicijativa za ovom vrstom saradnje i umrežavanja potekla je iz TPO Fondacije u Bosni i Hercegovini na čelu sa profesoricom rodnih studija Zilkom Spahić Šiljak, koja je naglasila kako se potpisivanjem Memoranduma o saradnji sa 18 univerziteta iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore otvara vrlo važno poglavlje u integraciji principa rodne ravnopravnosti u visokom obrazovanju.
“TPO Fondacija u saradnji sa mrežom koordinatorica i koordinatora na svakom univerzitetu će tokom naredne četiri godine jačati institucionalne mehanizme rodne ravnopravnosti. Na univerzitetima obrazujemo kadrove za sve oblasti života i važno je da oni budu rodno senzibilizirani, ali i da se tokom studija osjećaju zaštićeno od bilo koje vrste diskriminacije, uključujući i rodno zasnovano nasilje”, rekla je programska direktorica Spahić Šiljak.
Dodala je da projekat pomaže univerzitetima da ispune standarde Evropske unije za apliciranje na evropske fondove, a državama ove regije pomaže da ispune Cilj 5. Održivog razvoja UN-a koji se odnosi na rodnu ravnopravnost. Britanski ambasador u Bosni i Hercegovini, Matthew Field, naglasio je važnost poduzimanja konkretnih koraka.
“Univerziteti imaju izuzetno važnu ulogu u promoviranju rodne ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini, svojim primjerom, ali i ulogom predvodnika i stručnjaka u polju rodne ravnopravnosti i inkluzije općenito. Veoma mi je drago da vodeći ljudi na univerzitetima prepoznaju potrebu da se više radi na promociji ovog pitanja i da poduzimaju konkretne korake”, rekao je ambasador Field.
Punu podršku ciljevima i aktivnostima predviđenima ovim projektom dao je i Univerzitet u Sarajevu, čiji je rektor Rifat Škrijelj izrazio zadovoljstvo zbog razvoja partnerskog odnosa.
“Univerzitet u Sarajevu kao najveći univerzitet u Bosni i Hercegovini izražava punu podršku ciljevima i aktivnostima predviđenima projektom UNIGEM. Po prvi put, osam državnih univerziteta u Bosni i Hercegovini, četiri privatna univerziteta, kao i šest univerziteta iz regije, imaju priliku zajedno raditi na uspostavi mehanizama za rodnu ravnopravnost. Dodatno, Univerzitet u Sarajevu će uspostaviti Resursni centar za edukaciju nastavnog kadra i studenata o pitanjima rodne ravnopravnosti, koji će biti na raspolaganju svim partnerskim univerzitetima u ovom projektu. Drago nam je da smo dio ove inicijative koja visokoškolskim institucijama, i regiji, olakšava praćenje standarda Evropske unije”, naglasio je rektor Univerziteta u Sarajevu, profesor Rifat Škrijelj.
Adna Biber pobijedila je u finalu izbora za Miss Bosne i Hercegovine za 2021. godinu i ova 19-godišnja Sarajka će predstavljati našu domovinu na izboru “Miss svijeta 2021”.
U razgovoru za dobarportal.net ističe da je završila Srednju zubotehničku školu, odsjek zubni tehničar, te da trenutno radi u struci, a upisala je i studij Međunarodnih odnosa i diplomatije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
“Modeling je moj san još od malena, uvijek sam maštala o hodanju po svjetskim pistama, a 2018. godine potpisala sam ugovor sa agencijom ABC Models, pomoću koje sam imala mnogobrojne angažmane. Tečno govorim engleski jezik. Smatram da sam suosjećajna, strpljiva i uporna osoba”, kaže Adna Biber.
Opisala nam je i kakav je osjećaj nositi titulu najljepše djevojke u Bosni i Hercegovini.
“Nositi ovu krunu je velika odgovornost ali i čast. Neopisiv je osjećaj i ponos predstavljati Bosnu i Hercegovinu među 130 zemalja. Mislim da je za uspjeh na modnoj sceni potrebna želja za ovim poslom i upornost”, navodi ova lijepa Sarajka koja dodaje da su zdrava ishrana i kretanje tajna njene vitke linije.
Adna Biber (FOTO: Direkcija Miss BiH)
Potom je iznijela svoje mišljenje o estetskim operacijama te otkrila da li bi nešto korigovala na sebi.
“Smatram da svako može raditi sa svojim tijelom šta želi ukoliko osjeti potrebu ili ima neki kompleks kojeg se želi riješiti. Estetske korekcije su mi uredu, ali u granicama. Na sebi ne bih ništa mijenjala, osjećam se dobro u svojoj koži”, jasna je naša sagovornica.
Napominje kako ne obraća pažnju na komentare muškaraca, jer je već jedan osvojio njeno srce.
“Pored sebe imam muškarca mojih snova. Pronašla sam u jednom muškarcu sve što sam željela: poštovanje, sigurnost, podršku i ljubav. Imam želju da jednog dana osnujem porodicu s njim”, govori novoizabrana Miss BiH.
Adna Biber (FOTO: Direkcija Miss BiH)
Ne krije da ima velika očekivanja od svjetskog takmičenja koje će se održati 16. decembra u Portoriku.
“Sve u životu što sam započela, počela sam s namjerom sa budem najbolja u tome. Pa tako i ovo takmičenje, trudit ću se da se plasiram što bolje. Voljela bih da osvojim krunu na svjetskom takmičenju, ali ako ne uspijem, nadam se da ću našoj državi donijeti barem neku od lenti”, naglašava ova zanosna djevojka.
Mladima poručuje da vjeruju u sebe ma koliko ih drugi sputavali i govorili da su im planovi neostvarivi.
“S tim da i ja spadam u tu kategoriju mladih, poručila bih im ono što bih i sama poslušala. Vjerujte u sebe. Slijedite svoje srce, pratite svoje snove, ne dajte da vas obeshrabre tuđi komentari. I na koliko god prepreka naišli, znajte da poslije kiše uvijek dođe duga, svaki trud se isplati”, zaključuje Adna Biber.
Prva Sedmica održivog razvoja u Bosni i Hercegovini počela je danas promocijom Okvira za realizaciju Ciljeva održivog razvoja u Bosni i Hercegovini
“Pozivam sve u Bosni i Hercegovini da pročitaju Okvir za realizaciju Ciljeva održivog razvoja i koriste ga u svom djelovanju. On uključuje oblasti dobre uprave, zdravstva, energetske efikasnosti, obrazovanja pa sve do ekonomskom prosperiteta. Ovo je alat koji stoji na raspolaganju svima nama, na izgradnji jednog pravičnijeg i ozbiljnijeg društva za sve”, rekla je na otvaranju Sedmice održivog razvoja Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini.
Šefica razvojne saradnje u Ambasadi Švedske u Bosni i Hercegovini, Eva Gibson Smedberg, istakla je da je Švedska finansirala izradu Okvira za realizaciju Ciljeva održivog razvoja.
“Usvajanje Okvira i formiranje Vijeća za ciljeve održivog razvoja i njegovo usvajanje od Vijeća ministara BiH je vrlo važan iskorak. Sada, kada su formalni uslovi ispunjeni, slijedi pravi posao, na terenu. Ono što je potrebno za uspješnu realizaciju svakako podrazumijeva jednu bolju svijest svih aktera u procesu”, istakla je Eva Gibson Smedberg.
Od ove godine Bosna i Hercegovina ima novouspostavljeno Vijeće/Savjet za praćenje realizacije Ciljeva održivog Razvoja.
“Nastavljamo ono što je započeto u BiH početkom 2017.godine kada je formirana prva radna grupa koja će se baviti ciljevima održivog razvoja uz ogromnu podršku kancelarije Ujedinjenih nacija u Sarajevu i Vlade Švedske. Sve institucije su morale zvanično usvojiti Okvir za realizaciju Ciljeva održivog razvoja kako bi dokument bio živ i kako bi krenula njegova implementacija. Izuzetno mi je zadovoljstvo da svim članovima Savjeta za praćenje realizacije Ciljeva održivog razvoja u BiH radimo zajedno sve ove godine. Nadam se će nakon pandemije doći bolje stanje i da ćemo uspjeti realizirati ciljeve”, naglasio je ambasador Miloš Prica iz Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.
Rezidentna predstavnica Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) BiH, Steliana Nedera, predstavila je sadržaj koji će se odvijati tokom Sedmice održivog razvoja.
“Izuzetno smo ponosni što smo imali priliku da podržimo i nastavimo podržavati ovaj proces, što smo imali mogućnost da osiguramo prostor za okupljanje svih aktera kada je riječ o saradnji sa Ujedinjenim nacijama i svim drugim agencijama u okviru naše porodice te osiguramo podršku u radu Vijeća praćenje realizacije Ciljeve održivog razvoja”, kazala je Nedera na početku svog obraćanja.
Prvi događaj namijenjen je lokalnom nivou. Riječ je o informativnom sastanku za lokalne samouprave gdje će članovi Vijeća za implementaciju Ciljeva održivog razvoja iskoristiti priliku da pozovu lokalne vlasti da uzmu aktivnije učešće u realizaciji ciljeva održivog razvoja. Na poslijepodnevnoj diskusiji tema je socijalna zaštita. Dodala je da će sutra biti vođeni “Razgovori budućnosti”, koji trebaju pomoći u premišljanju svjetlije i održivije budućnosti.
Trećeg dana Sedmice održivog razvoja održat će se konferencija “Zelena ekonomija – uspješnije poslovanje”. Cilj događaja je okupiti preduzeća i finansijske institucije kako bi razgovarali o tome šta zelena tranzicija znači za privatni sektor.
Sedmog oktobra bit će upriličen događaj o budućnosti obrazovanja na kojem će studenti voditi dijalog o novim smjerovima i alatima koje obrazovanje treba prigrliti za održivi život i rad. Sedmica održivog razvoja zatvorit će se potpisivanjem Deklaracije o održivom razvoju.
Omer Filan rođen je 1996. godine i dolazi iz jednog malog sela, Svilića, pokraj Gornjeg Vakufa, a u Sarajevo se doselio prije četiri godine.
Ovaj mladić, različitim poslovima, pokušao je izgraditi sebe, odnosno naći nešto u čemu se pronalazi i nešto gdje će sve ideje koje je imao u glavi moći pretvoriti u nešto stvarno, a to je pronašao u grafičkom dizajnu.
“Inače sam po prirodi umjetnik, volim muziku, ples, crtanje, kreativnost, i to se na meni vidjelo još dok sam dijete bilo, stalno sam crtao, radio nešto, jednostavno uvijek tražio nešto gdje ću kreativnost i ideje koje imam u glavi ispoljiti na neki umjetnički način. Grafički dizajn je upravo to, sklop mojih ideja i stvari kojima sam okružen”, priča Omer Filan.
Omer Filan (FOTO: Facebook)
Priznaje da mu je na početku bilo teško jer je sve sam učio, ali da je ipak zahvaljujući trudu i radu, idejama i kreativnosti, pokrenuo nešto što će mu omogućiti da ostvari svoje snove.
“Upravo zahvaljujući okruženju u kojem sam se našao dolaskom u Sarajevo i prijateljima koji su to poznavali, interesovanje je postalo veliko. Inače sam osoba koja sebi voli zadati velik cilj, i zadao sam sebi isti, odnosno radit ću i učit ću o tome a rezultati će doći. Naravno, uz mnogo strpljenja, truda i uloženog vremena sam tu gdje jesam, ali sad vidim koliko se isplatilo nespavanje, radeći druge poslove pa dođem umoran i opet se asociram na to, iskreno, u svemu tome možda najgore što nisam imao veliku podršku, nisam imao nekog ko bi me bodrio i davao vjetar u leđa, ali sada kad sve sagledam drago mi je što sam od prvog trenutka sam krenuo i što sam za svoj uspjeh zaslužan samo ja”, kaže naš sagovornik.
Smatra da je glavna razlika između njega i drugih grafičkih dizajnera u samom viđenju i osjećaju prema ovom poslu.
“Postoje ljudi koji ovaj posao gledaju kao posao s kojim mogu dobro profitirati i rade samo kako bi ostvarili taj profit, dok ja na ovo ne gledam kao posao, ne forsira me niko i ništa, radim koliko želim i kad želim. Svaki od mojih dizajna je spoj ideja i svakodnevnice, svakom se dizajnu posvećujem i svaki je poseban i urađen s puno ljubavi i truda. Trudim se da ja prvo budem zadovoljan, pa tek onda to dijelim s klijentima koji vide rad, koji obično budu prezadovoljni, bez da ih moram uvjeravati da je to dobro, iako im se isto ne sviđa, i samim tim stičem i povjerenja drugih ljudi. Često se desi da određeni dizajn bude početak jednog novog prijateljstva, što je naravno nešto zbog čega čovjek bude još sretniji i ponosniji”, govori ovaj kreativni mladić.
Rad Omera Filana (Foto: Facebook)
Dodaje kako proces kreiranja dizajna zavisi od vrste dizajna, odnosno toga šta klijent traži, da li ima neke ideje koje želi da primijeni ili da mu daje potpunu slobodu.
“Trudim se da ja nemam konkurenciju, odnosno da moji radovi budu unikatni i da donesu neku korist i mojim klijentima, pa istražim također malo više i o ponudi koju dobijem, to isto zna potrajati, jer perfekcionista sam i volim da pružim samo najbolje u svakom smislu i da moji klijenti i ja uvijek budemo korak ispred”, ističe Omer Filan.
Prema njegovim riječima, sam proces kreiranja kreće upravo od tih informacija, a potom ih on u svojoj glavi spaja i kreira ideje koje prenosi na papir.
“Prenesem sve što bi bilo od neke koristi, želje klijenta, moje ideje, i bilo šta što bi moglo doprinijeti izradi tog dizajna, spojim sve i prenosim na računar, odnosno programe gdje to digitalno kreiram. Poslije se obično konsultujem s klijentom gdje prikažem, a zatim ostaju sitnice koje završim i to je donekle taj proces koji je naizgled jednostavan, a zna potrajati čak i više od mjesec dana”, navodi naš sagovornik.
Rad Omera Filana (Foto: Facebook)
Naglašava da klijentima nudi unikatan dizajn koji obično bude očaravajući, a zadovoljstvo klijenata mu daje još veći vjetar u leđa i da svaki novi dizajn bude još bolji.
“Ponosim se jer sam uspio, jer nisam odustao i kad sam mislio ma nema od ovog ništa nastavio sam i radio, i došao na ovaj nivo, i donekle ispunio svoj cilj. Sarađivao sam s velikim svjetskim brendovim, poznatim ličnostima, osnovao nova poznanstva, prijateljstva, stekao iskustvo. U suštini, svaki moj dizajn je priča na koju sam ponosan i koja me čini sretnim”, jasan je ovaj inovativni mladić.
Poručuje kako ne želi planirati daleko u budućnost, ali ne krije da mu je želja da postane još poznatiji i uspješniji.
“Sada sam posvećen trenutnoj karijeri koju konstantno gradim i nadam se da ću jednog dana ispuniti svoje snove zahvaljujući grafičkom dizajnu, i iskreno se nadam da ću i nakon svega ostati prizeman i svoj uspjeh dijeliti s ljudima kojima je to potrebno”, zaključuje Omer Filan.
Mersida Sadiković, aktivistica iz Sarajeva, osmislila je i zajedno sa svojim timom realizirala projekat kratkog filma pod nazivom “Mladi umjetnici za mlade sportiste” koji ima za cilj ukazati na stvarno stanje u društvu i odnos vlasti prema mladim talentima.
Prema riječima autorice ovog filma, neophodan je pritisak, kako na političare, tako i na građanstvo, da ne drže zatvorene oči, da se već jednom probude i kažu šta misle o stanju u kojem se nalazimo.
“Treba političarima skrenuti pažnju šta im je zadatak, zbog čega su postavljeni na svoje funkcije koje koriste samo za vlastite potrebe, dođu na sastanke, odrijemaju jednu turu, dignu rukicu ponekad i redovno prime plaću. Građanski aktivizam je ključan u svakom demokratskom društvu, koje mi nažalost ne prepoznajemo jer nemamo političko obrazovanje. Nemaju ga ni ovi na vlasti, ali su itekako uvezani da jedni druge pripaze, a mi građani smo rasparčani, ne znamo da djelujemo”, ističe Mersida Sadiković.
Nada se da će ovaj kratki film bar nekima otvoriti oči, pokazati da vole domovinu, da mladima žele dobro i sretan i uspješan razvoj, kako u ličnom životu, tako i u profesionalnom.
“Na ovome ja lično neću stati, pripremam drugi video u kojem su u fokusu i dalje mladi talenti”, poručuje Mersida Sadiković.
