MLADI UMJETNICI ZA MLADE SPORTISTE: Novi video koji prikazuje odnos društva prema talentima

0

Objavljen je novi, drugi video za mlade koji prikazuje odnos društva prema talentima, našim biserima.

Autorica Mersida Sadiković, aktivistica iz Sarajeva, smatra da je bosankohercegovačka javnost toliko inertna da je ne dotiču riječi naše mladosti.

“Poruke su jasne, bez dramaturgije, pričane iz srca i duše, bez prethodnog naučenog teksta. Ne znam šta je potrebno da se građanska svijest probudi, da urade nešto za budućnost naše djece. Ako i dalje budemo nijemo posmatrali šta se dešava s našom omladinom, koja se uporno trudi da pokaže koliko vrijedi, gledat ćemo i dalje kolone mladih ljudi kako odlaze iz prelijepe Bosne i Hercegovine. Njima ne treba puno, imaju znanje, volju i upornost, a samo im je potrebna naša podrška. Potrebno je samo saslušati šta imaju reći i dati im priliku da pokažu koliko i šta mogu, a mogu jako puno, što dokazuju i prezentacijom koju sam uspjela snimiti”, kaže Mersida Sadiković te dodaje da će nastaviti raditi na projektima koji pokazuju talentovanu omladinu, jer ne može biti nijemi posmatrač.

KOLUMNA SAMRE HALILOVIĆ: Opšti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini

0

Bliži se 26 godina od službenog potpisivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (Daytonski mirovni sporazum). Službeno potpisivanje Daytonskog mirovnog sporazuma, održano 14. decembra 1995. u Parizu, nastalo je kao rezultat Daytonskih pregovora koji su se vodili 21 dan u mjesecu novembru.

Nakon 26 godina od potpisivanja Daytonskog sporazuma država Bosna i Hercegovina se nalazi u stanju destruktivnih procesa od, prije svega, onih vladajućih struktura u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska.

Daytonski mirovni sporazum je predstavljao/je trebao predstavljati put ka izgradnji buduće sigurnosti i stabilnosti Bosne i Hercegovine. Kao posljednji u nizu sporazuma za mir, označavao je najviši uspjeh tadašnje bosanske diplomatske scene ili njenih aktera. Osnovna uspjeha Daytonskog mirovnog sporazuma leži u okončanju rata – njime je završena agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Ovim Sporazumom Bosna i Hercegovina je zadržala svoj dugogodišnji kontinuitet, te je nastavila postojati sa svojim međunarodno priznatim granicama.

Prve slabosti Daytonski mirovni sporazum je pokazao odmah u godinama poslije rata, što se naročito osjetilo na području uspostavljenog manjeg bosanskohercegovačog entiteta kontinuiranim izazivanjem nestabilnosti. Stoga, možemo reći da je 1995. godine ostvario samo jedno, a to je okončanje rata ili uspostavljanje mira. U periodu kasnije, mir se direktno ili indirektno ugrožavao, kako od unutrašnjih, tako i od spoljašnjih aktera.

Za ovaj Sporazum pod antidemokratskim režimima, vidnim ugrožavanjem mira i sigurnosti, nepoštivanjem suvereniteta i teritorijalnog integriteta države Bosne i Hercegovine, namjenskim izazivanjem sukoba i/ili kriza, blokiranjem rada institucija, i atmosferom koja je još uvijek zagađena velikodržavnim ideologijama, mir predstavlja veliki zalogaj.

Separatističke težnje člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika ne može zaustaviti Daytonski mirovni sporazum. Nelogična i zasebna tumačenja odredbi Sporazuma ne mogu osigurati mir u Bosni i Hercegovini. Na Daytonski mirovni sporazum možemo gledati kao na iscrpljenu ili “potrošenu” stvar, koji u vremenu danas, od onog puta koji je predviđao mir i stabilnost, sada sve više utire put nestabilnosti, otežavajući normalno funkcionisanje Bosne i Hercegovine.

Stvoreni entitet Republika Srpska direktno radi na destabilizaciji države Bosne i Hercegovine kako bi se ista pokazala nefunkcionalnom i kako bi se separatizam normalizovao. Ovakve predstave zasigurno bi imale uslovno rečeno, nekada prolaz, ali danas taj prolaz podržava samo Republika Srbija koja se formalno ne miješa u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine, ali to u realnim, stvarnim zbivanjem je puka suprotnost.

Također se zasigurno moglo pretpostaviti, da će ljestvica koju drži Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine težiti uspostavljanju vlastitog eniteta pozivajući se na diskreditovani položaj u odnosu na druga dva naroda. Različitim tumačenjem Daytona, uporedo se odvija sa pravdanjem kršenja istog. Najveći nosioci opstrukcijske vlasti su oni koji pozivaju na poštivanje Daytona a žele i rade na razgradnji Bosne i Hercegovine. Da bi se mir sačuvao, Daytonski mirovni sporazum treba u potpunosti razgraditi ili temeljno dograditi.

Autor: Samra Halilović

Bilješka o autoru: Samra Halilović rođena je 20.09.1998. godine u Tuzli, a živi u Srebrenici. Studentica je treće godine studijskog programa Politologija, usmjerenja- Međunarodni odnosi i diplomatija na Filozofskom fakultetu u Tuzli. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem bloga, a oblasti njenog intesovanja su: ljudska prava, nediskriminacija, borba protiv rasne i vjerske intolerancije, govor mržnje u medijima i praćenje medija.

Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove dobarportal.net. 

HISTORIJSKI USPJEH: Studentice Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu najbolje na evropskom takmičenju

0

Na Međunarodni dan ljudskih prava, 10. decembra 2021. godine, studentice Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu su ostvarile historijski uspjeh na najprestižnijem međunarodnom takmičenjima iz ljudskih prava.

Naime, od 09. do 11. decembra 2021. godine, održano je 8. transevropsko takmičenje u simulaciji suđenja pred Evropskim sudom za ljudska prava. Ovo takmičenje već osam godina organizuje nevladina organizacija Civil Rights Defenders. Takmičenje okupljanja pobjednike dva regionalna takmičenja: skandinavijakog i zapadno-balkanskog.

U ovogodišnjem takmičenju susreli su se: Pravni fakultet u Sarajevu i Pravni fakultet iz Kopenhagena. Takmičenje je održano na engleskom jeziku, u sudnici Evropskog sudu za ljudska prava u Straabourgu. Sudijsko vijeće su činili: Arnfinn Bardsen, sudija ispred Kraljevine Norveške, Tim Eicke, sudija ispred Ujedinjenog Kraljevstva i Faris Vehabović, sudija ispred Bosne i Hercegovine. 

Takmičarke i treneri (FOTO: Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu)

Nakom odigrana dva meča, za pobjednika je proglašen Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Radi se o jednom od najboljih uspjeha kojeg je Pravni fakultet u Sarajevu (i bilo koji drugi pravni fakultet iz Bosne i Hercegovine) ostvario na međunarodnom takmičenju.

Ekipu Pravnog fakulteta su činile studentice: Emina Kukuljac, Delila Islamović, Lamija Dedagić i Anesa Karaman, a njih su za takmičenje pripremali asistent Harun Išerić i Anesa Šećerkadić. Ostvareni uspjeh svjedoči izvrsnost i prestiž Pravnog fakulteta u Sarajevu u obrazovanju budućnih pravnika.

KOLUMNA ADMIRE KREHMIĆ: Ujedinjeni Arapski Emirati trebaju biti na listi za posjetu

0

Na jesen sam odlučila da putujem u Dubai, konačno da ostvarim ono što sam željela godinama. Odabrala sam novembar da bih izbjegla jaku vrućinu, tako da sam uživala na ugodnih 30 stepeni.

Arapi i njihova kultura mi nisu strani s obzirom na to da godinama imam uspješnu poslovnu saradnju s njima. Naime, kada pričamo o Arapima i kulturi, treba napomenuti da se tu  podrazumijeva nekoliko država koje se razlikuju jedna od druge. Svaka zajednica ima nešto specifično, svojstveno samo tom području. Za moj prvi put odabrala sam Ujedinjene Arapske Emirate, nesluteći kakav će trag ostaviti na mene to putovanje. Dubai je turistički grad, kao što je Istanbul u Turskoj. Grad koji ima apsolutno sve.

Za nekog ko dolazi s Balkana, prva stvar koju sam primijetila je činjenica da nema kriminala niti korupcije. Vlada je stvorila sistem koji savršeno funckioniše, samim tim se pobrinula za svakog svog građanina. Više od pola Dubaija, rekla bih čak 70% su stranci (ako ne i više). Lokalno stanovništvo uglavnom radi u državnim institucijama, odnosno pri državi. Tamo ćete sresti ljude iz Indije, Filipina, Tajlanda, Afričkih zemalja, mali procenat ljudi iz Turske. Rekla bih da je konkurencija velika jer su svi mogući biznisi pokrenuti od strane stranog stanovništva. Činjenica je da se vlast brine o svom narodu, ali još jedna pa možda i bitnija činjenica je da se ljudi brinu jedni o drugima. Ne prose, ne gladuju.

Bila sam svjedok mnogim situacijama i upoznala se s ljudima koji rade obične poslove. Apsolutno svaki stanovnik voli državu i Sheikha Dubaija. Zaista sam mislila da je to nemoguće i bila uporna s pitanjima. Ono što je mene, mogu reći i blago šokiralo je ljubaznost ljudi. U bilo kojoj ustanovi, firmi, trgovačkom centru, bilo kojem mjestu koje možete zamisliti, pa čak i na aerodromu. To je ono što me još muči nakon mog povratka. Emirati imaju jako stroge zakone, ljudi su u strahu od zakona.

Interesantno je da smo toliko slušali o tome kako su žene tlačene u Arapskim zemljama generalno i da nemaju nikakva prava. Ja kao žena ne bih odabrala drugo mjesto za život, do tamo. Tamo nećete naći slučaj da su ženu napali, silovali itd. Zakon štiti ženu u svakom smislu i u većini slučajeva je na njenoj strani. Interesantna činjenica je da smijete u pola noći šetati i hodati gdje želite bez straha da vas neko može napasti, opljačkati itd. Prilikom vožnje taksijem, taksista mi je rekao kako imaju tri kamere u automobilu i da se nijedan taksista ne usudi napraviti nešto pogrešno.

Otkako sam došla govorim da su ti ljudi deset godina ispred nas u svemu. Pošto se nisam bavila papirima niti sam obavljala pozive, sve sam radila preko aplikacije online. Sam primjer za taksi, kada rezervišete vožnju dobijete podatke o vozaču i automobilu. Nema rasizma, nema maltretiranja na vjerskoj osnovi niti bilo kojoj drugoj. Niko vam ne govori kako treba da se nosite i šta da radite, osim u državnim institucijama gdje lokalci uglavnom nose tradicionalnu odjeću. Dubai se razlikuje od Abu Dhabija, s tim da moram priznati da sam se u Abu Dhabi zaljubila na prvi pogled. Jako tradicionalan i miran grad. Uglavnom su lokalci, i žene i muškarci nose tradicionalnu odjeću.

Emirati su država koja nudi velike mogućnosti za posao, biznis, zaradu generalno. Oduvijek sam slušala kako je to jako skupa država, međutim nije sve tako kako kažu. Ono što je skupo je smještaj, to u slučaju da živite tamo. Ono što je specifično u Dubaiju jeste da je grad podijeljen na stari i novi koje odvaja rijeka. Sam duh starog grada je fascinantan i moram priznati, meni lično draži. Emirati su 2. decembra napunili 50 godina postojanja što je nevjerovatno ako pogledate koliko su se izgradili. Sve što vam je potrebno za život, od hrane do ostalih stvari sve je pristupačno svima.

Vrlo često sam poredila cijene i moram reći da je Sarajevo skuplje što se tiče odjevnih predmeta. Mogla bih pisati beskonačno o toj lijepoj zemlji s divnim ljudima. Zaista bih voljela da ljudi sa naših prostora mogu da vide malo više od onog što mi imamo ovdje i da razumiju isto tako. Moj odlazak i upoznavanje s ljudima različitih nacionalnosti i kultura je totalno promijenilo moje razmišljanje i percepciju, čak što više razbilo mnoge predrasude koje su se, nažalost, krile negdje u meni.

Završit ću ovaj članak sa još jednom činjenicom koja je mene kao muslimanku, posebno oduševila, a to je da se u vrijeme poziva na namaz (ezana) gasi muzika u trgovačkim centrima, restoranima, kafićima. Štaviše imate slobodu i sami zahtijevati da ugase muziku i nemaju pravo da odbiju. Svojom posjetom i informisanjem o historijskim činjenicama, vizijama koje su stvorene prije dvadeset godina, ustvari je ono što vidimo danas. Vjerujem da će vizije koje imaju danas ostvariti kroz nekoliko godina. Sve ovo što sam napisala ustvari je samo mali dio onog što je nevjerovatno. Ujedinjeni Arapski Emirati definitivno trebaju biti na listi za posjetu.

Autor: Admira Krehmić

Bilješka o autoru:  Admira Krehmić rođena je 01.3.1991 u Zenici. Odrasla u četiri države uključujući domovinu, a trenutno živi u Sarajevu. Po struci je magistar engleskog jezika. Posljednje tri godine aktivno daje instrukcije iz engleskog i turskog jezika. Pored toga ima iskustva u marketingu i pisanju. Iz hobija i ljubavi prema fotografiji radila je kao model za malezijski brend hidžaba. Nedavno je pokrenula svoj blog na engleskom jeziku.

Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove dobarportal.net. 

MLADA FOČANKA: Andrea Drakul predstavlja Bosnu i Hercegovinu na izboru World Top Model 2021. u Rimu

0

U subotu, 11. decembra 2021. godine, u hotel Sheraton u Rimu u Italiji, održat će se izbor za World Top Model 2021.  Prvi događaj World Top Model održan je u Cirihu 1990. godine i od tada, mnoge stvari su se promijenile u svijetu – ali moda i ljepota ostale su središnji dio naših života.

U svom jubilarnom 20. izdanju, World Top Model održan je u više od 10 svjetskih metropola, a domaćini su bila imena poput: Claudia Schiffer, Valeria Mazza, Markus Schenkenberg, Grace Jones, Richard Clayderman, Zucchero, i mnogi drugi. Do sada, događaj se organizovao u Cirihu, Milanu, Monte Karlu, Berlinu, Palma de Majorci, Rimu, Zanzibaru, Geteborgu, Luganu, Pragu i Budimpešti. Jednom godišnje, na događaju se bira model koji će najbolje predstavljati sve vrijednosti i lijepe strane modne industrije.

Cilj događaja je ukazati na značaj koji model ima u modnoj industriji te na taj način izraziti počast ljepoti i modi. Mnoge manekenke koje su osvojile WTM takmičenje imale su brilijantne karijere – predstavljale su ih prestižne agencije za modele i radile su za vodeće modne brendove i dizajnere širom svijeta. Značajan dio prihoda od manifestacije svake se godine donira u dobrotvorne svrhe.

Modna agencija ABC Models Mgmt International svojim dugogodišnjim radom i uspješnom saradnjom sa mnogobrojnim inozemnim modnim agencijama ponovo je pokazala da njihovi modeli pripadaju samom vrhu svjetske modne scene.

Ove godine, agencija ABC Models na prestižnom takmičenju World Top Model ima svoje tri predstavnice, iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije. Odluku o angažmanima djevojaka donijeli su italijanski modni skauti agencije “Major Models Mgmt” koja ima podružnice u više od 20 svjetskih metropola. Na svjetskom izboru World Top Model 2021 za ovu laskavu titulu borit će se djevojke iz više od 40 zemalja svijeta.

Prekrasna Andrea Drakul iz Foče je World Top Model za BiH 2021 godinu. Ima 16 godina i živi sa roditeljima i bratom. Ide u srednju školu i učenica je Gimnazije (opšti smjer). Devet godina je član Kulturno-umjetničkog društva Foča. Također je član školskog i crkvenog hora. Govori engleski jezik. Voli prirodu. Uživa da čita knjige.

Prije nekoliko mjeseci ostvarila joj se želja da se bavi modelingom. Na poziv UMAH-a, modne agencije šalju svoje potencijalne modele za koje smatraju da imaju predispozicije i za međunarodnu karijeru. Kao model Abc Models Mgmt International agencije, prijavila se na casting za World Top Model BiH 2021 i dobila je poziv od Major Milano da upravo ona bude predstavnica Bosne i Hercegovine na ovom prestižnom izboru u Italiji.

Andrea se nalazi već nekoliko dana u Rimu i priprema se za finalni izbor World Top Model. Šta sve krasi našu Andreu pogledajte na fotografijama, koje je uradila ekipa Abc Team Studio, a za styling su bili zaduženi Diana Fashion i Butik Still Trebinje.

Našoj Andrei želimo puno sreće i uspjeha u Rimu i nadamo se da će ovo biti samo početak njene uspješne karijere te da će u bliskoj budućnosti sigurnim koracima koračati rame uz rame s mnogim priznatim osobama iz svijeta mode.

IZBOR ZA MISS SVIJETA: Adna Biber u Puerto Rico nosi kreaciju modne dizajnerice Gordane Zucić

0

Miss Bosne i Hercegovine za 2021. godinu, Adna Biber iz Sarajeva, predstavlja našu zemlju na svjetskom izboru Miss World 2021., koji će se održati 16. decembra u Puerto Rico.

Na izboru Miss Svijeta važno je sve – fizički izgled, umijeće poziranja pred kamerama, različite vještine i umjetnosti te lični stav. Adna će, nesumnjivo, pažnju privući i unikatnom haljinom, koju je pripremila naša poznata dizajnerica, Gordana Zucić.

Gordana Zucić je dizajnerica koja iz naše države stvara modu koja se svijetom pronosi već više od 38 godina. Već nakon prvih nagrada za najbolje kolekcije i kreacije u vrijeme bivše države, kreće njen nezaustavljivi uspon te saradnje sa najvećim estradnim zvijezdama bivše Jugoslavije. U njenoj karijeri se izdvajaju modne revije i nagrade na svjetskim modnim pistama, kao i snimanja u prijestolnicama svjetske mode.

Adna Biber (FOTO: ABC MODELS)

Izdvojit ćemo samo najznačajnije: modne revije u Salzburgu, Beču, Madridu, u sjedištu UNESCO-a u Parizu, na rubu svijeta u Cape Town-u, Frankfurtu, Londonu, Zagrebu, Dubrovniku, Sarajevu, Zadru, Portorožu, na Filipinima….

Presretna je, kaže, što su njene kreacije osvanule na naslovnicama mnogobrojnih modnih časopisa. Modni kritičari izdvajaju da su Gordanine kreacije za drugi svijet te da je nestvarno njeno umijeće igranja sa različitim tkaninama, materijalima i bojama. Naša, a svjetska – Gordana Zucić.

Adna Biber (FOTO: ABC MODELS)

Kao dizajnericu haljine za ovo prestižno takmičenje, na njeno stvaranje potaklo je razmišljanje o našoj zemlji Bosni i Hercegovini i njenim brojnim, još uvijek nedovoljno istraženim i spominjanim, prirodnim i turističkim atrakcijama.

“Crnu sam uzela kao temeljnu boju haljine i upravo je ona ta koja predstavlja neiskorišteni potencijal naše zemlje, dok sam postepenim dodavanjem cvjetova u bojama, grana i listova, te Swarovski kristala, željela pokazati raskoš, čistoću i nezmjernu ljepotu naših šuma, vodopada, kanjona, tvrdih stijena, i ostalih fenomena Bosne i Hercegovine, te svakog pojedinca potaknuti da učini korak naprijed u isticanju bogatstava kojih je jedna mala’ zemlja Bosna i Hercegovina prepuna”, rekla je Gordana.

Adni želimo mnogo sreće u prestojećem takmičenju, a mi se optimistično nadamo kruni.

Adna Biber (FOTO: ABC MODELS)

ZEĆIR RAMČILOVIĆ: Nije dovoljno samo izražavati zabrinutost za stanje u BiH

0

U Skupštini Republike Sjeverne Makedonije na sjednici Nacionalnog savjeta za eurointegracije raspravljalo se o Izvještaju Europske komisije o napretku Sjeverne Makedonije za 2021., ali i o aktuelnom stanju, prije svega za predstojeće Vijeće ministara Europske unije na kojem, između ostalog, Sjeverna Makedonija očekuje da dobije datum za prvu međuvladinu konferenciju za početak pristupnih pregovora. 

Pred predstavnicima Delegacije Europske unije u Skoplju i ambasadorima članica Europske unije, predstavnicima Vlade Sjeverne Makedonije i narodnim poslanicima veliku pažnju privuklo je izlaganje Zećira Ramčilovića koji je bio uključen u razgovorima oko rješavanja spora s Grčkom.

“Razgovarao sam s mnogim, tada nosiocima funkcija uključenim u kreiranju politika Europske unije i Sjevernoatlantskog saveza (NATO), u smjeru ostvarivanja naših strateških ciljeva i rješavanju spora s Grčkom kao jedinoj prepreci, potenciram jedinoj prepreci. Dodali smo pridjev našem imenu Makedonija u cilju stabilnosti, sigurnosti, prosperiteta i budućnosti vezanim za članstvo u Europsku uniju i NATO. Postali smo članica NATO-a, ali još nismo počeli pregovore s Europskom unijom. Otvoreno pitam: Šta je Republika Sjeverna Makedonija pogriješila? Šta se promijenilo da u jednom istom periodu nemamo veto za NATO, a imamo veto za Europsku uniju”, kazao je Ramčilović.

Govoreći o “velikoj slici” gdje nijedna država ne može da funkcioniše izolovano i da se region ostavlja pod utjecaj drugih, kojima nije centar u Briselu i koji mogu da imaju destruktivne posljedice, osvrnuo se i na stanje u Bosni i Hercegovini i tražio od Europske unije da djeluje odlučnije.

“Nije dovoljno samo da se debatuje za stanje u Bosni i Hercegovini i da se izrazi zabrinutost, kako se to desilo i prije deset dana na sesiji u Strazburu. Dok jedni upozoravaju na planove Milorada Dodika koji imaju ozbiljne destruktivne intencije da naprave krizu koja može prerasti u konflikt, drugi europski lideri poput Viktora Orbana susreću se s Miloradom Dodikom u znaku podrške njegovim nacionalističkim i secesionističkim namjerama”, istakao je Ramčilović.

Osudio je i dio izjave Izvjestioca Europskog parlamenta za Sjevernu Makedoniju, Ilhana Kučuka, u kojem on nabraja krize između balkanskih država, pri tom nabraja krizu između Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.

“Ova njegova rečenica je strašna jer s njom negira teritorijalni integritet i suverenitet države Bosne i Hercegovine. Nedozvoljivo je da nabrajate suverene države i u njima da svrstate i bosanskohercegovački entitet Republiku Srpsku. Za rješavanje jednog unutarnjeg pitanja jedne države ne pomaže se na ovaj način. Europska unija mora preuzeti sve, diplomatija, ali i sankcije prema ljudima i institucijama koje potkopavaju integritet i ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Ne samo kao Bošnjak, već kao zastupnik države koja ima odlične bilateralne odnose s Bosnom i Hercegovinom i koja je podržava i poštuje njen teritorijalni integritet i suverenitet ne mogu ovo da prešutim i najoštrije osuđujem”, naglasio je Ramčilović.

Na kraju je govorio i o ostvarivanju strateških ciljeva s osvrtom na napredak regiona.

“Radi se o cijelom regionu, u kojem Sjeverna Makedonija ima ključni značaj. I zato je potreban početak pregovora Sjeverne Makedonije s Europskom unijom, mi smo to zaslužili, a time će te ispratiti jasnu poruku o budućnosti regiona i građanima vratiti vjeru u bolju budućnost, а politike koje se baziraju na nacionalizam i podjele biti poražene”, zaključio je Ramčilović.

MULTIKULTURALNOST: Etnička saradnja kao put ka boljem standardu

0

Bosna i Hercegovina je država koja ima jedan od najkomplikovanijih političkih sistema na svijetu. Razlog za to je mulitietničnost i multikulturalnost, ali ponajviše događaji iz devedesetih koji su mnogo unazadili državu. Konflikt na teritoriji Bosne i Hercegovine je završio prije 25 godina, ali ipak mnogi ne vide da je država mnogo napredovala u periodu mira. Prema istraživanjima Međunarodnog monetarnog fonda, Bosna i Hercegovina je šesta najsiromašnija država u Europi i sedma država po nezaposlenosti.

Razloga za ovakvu situaciju je mnogo, ali jedan od najizraženijih je manjak multietnične saradnje. Veliki broj stanovništva i dalje ima predrasude prema pripadnicima drugih etničkih skupina, kao rezultat toga, država ostaje u „paralizovanom“ stanju u smislu finansijskog napredovanja. Imamo mnogo primjera gdje su države napredovale brzo nakon konflikta i u kojima je standard za kratko vrijeme narastao, ali i država koje imaju sličnu multikultralnost i multietničnost gdje se međusaradnja pokazala kao formula za bolji standard.

Jedan od takvih primjera je država u subsaharskoj Africi, bez izlaza na more, radi se o Ruandi. Veliki broj ljudi nikada ne bi čuo za ovu državu, međutim, negativni događaji iz 1994. godine su postavili ovu državu na svjetsku mapu. Ruanda je bila lokacija jednog od najbrutalnijih genocida koji su se desili u modernoj historiji, a konflikt se desio između dvije dominantne plemenske zajednice, Tutsi i Hutu. U periodu od nešto više od stotinu dana pripadnici plemena Hutu su ubili blizu milion ljudi. Ovo je jedan od najbrutalnijih pokušaja etničkog čišćenja u historiji čovječanstva.

Nakon ovih događaja, mnogi su pomislili da će se Ruanda teško oporaviti od posljedica, stvar koja je dodatno otežala situaciju je siromašno afričko okruženje. Također, nakon konflikta je došlo do određenih kriza koje su dodatno otežavale odnos u državi, kao što je etnička netrpeljivost. Ipak, mnoge organizacije danas Ruandu nazivaju afričkim Tigrom ili Singapurom Afrike zbog brzorastuće ekonomije. Ruanda je za relativno kratak vremenski period postigla parametre koje mogu parirati mnogim Europskim državama. Naime, prema istraživanjima organizacije koja rangira države na osnovu korupcije, CPI (Corruption Perceptions Index), Ruanda se nalazi na 49. mjestu dok je Bosna i Hercegovina rangirana na 111. mjestu. Ruanda je također 15. najbrže rastuća ekonomija na svijetu.

Korupcijiski indeks prema CPI Corruption Perceptions Index (FOTO: CPI)

Ova država bilježi uspjehe na poljima kao što je duži životni vijek, indeks ljudskog razvoja, smanjena stopa ubistava, a glavni grad Kigali je jedan od najčistijih gradova na svijetu. Glavni razlog za poboljšanje uslova u ovoj državi je pomirenje i međuetnička saradanje između plemena Ruande. Pripadnici plemena Tutis i Hutu rade rame uz rame da bi zajedno stvorili jednu bolju budućnost, a prema svim parametrima, oni je i stvaraju. Predsjednik Ruande, Paul Kagame, pripadnik je plemena Tutsi, u državi gdje 85% stanovništva čine pripadnici plemena Hutu, što nam govori da etnička i plemenska pripadnost ne predstavljaju prepreku u razvoju ekonomije.

Drugi primjer koji nam govori o važnosti saradnje između različitih etničkih i jezičnih pripadnosti za ekonomski razvoj je država koja sa sadašnjim ustavom postoji od 1848. godine. Govorimo o Švicarskoj, državi koja ima četiri oficijelna jezika (njemački, francuski, italijanski i retoromanski), jedan više od Bosne i Hercegovine, i četiri različite kulture. Švicarska ima 5. najbolji BDP (bruto domaćem proizvodu) na svijetu, 3. su na svijetu po indeksu ljudskog razvoja, stopa ubistava iznosi 0.6 na 100.000 stanovnika, a životni vijek im je 84 godine, što ih postavlja na 4. mjesto. Svi ovi parametri su jako impresivni, ali Švicarska i dalje bilježi brz rast i razvoj. Švicarska je također država koja ima dobru imigracijsku politiku, gdje 25% ljudi čini strano stanovništvo.

Indeks ljudskog razvoja prema UNDP-u (FOTO: UNDP)

Bosna i Hercegovina može za kratak vremenski period, kao što vidimo u navedenim primjerima, postići impresivne rezultate, međutim etničke narodnosti koje žive u Bosni i Hercegovini i dalje nemaju međusobno povjerenje. Razlog za netrpeljivost među narodima je konstantni medijiski i politički narativ koji promoviše nacionalističku politiku.

Mnoge političke opcije u Bosni i Hercegovini u svom statutu i političkom programu promovišu destruktivnu politiku koja udaljava narodnosti, dok bosanskohercegovačka ekonomija pati. Naravno, pored nedostatka međusobne saradnje, problem u Bosni i Hercegovini predstavlja i visok nivo korupcije od lokalne do državne vlasti, ali u medijskom prostoru se jako malo spominje ovaj problem, dok je u najvećem fokusu nacionalizam.

Autor: Haris Tutić

Bilješka o autoru: Haris Tutić rođen je 1997. godine u Goraždu i od srednje škole bavi se novinarstvom i aktivizmom kroz Omladinsku novinsku asocijaciju u Bosni i Hercegovini. Diplomirao je 2019. godine na Odsjeku za komunikologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, a trenutno radi master tezu na istom fakultetu. Kroz svoju novinarsku karijeru radio je u nekoliko medija te je aktivan član nekoliko nevladinih lokalnih, regionalnih i svjetskih organizacija.

ZA STUDENTE I DIPLOMANTE: Futures Leaders Summit sa predavačima iz Applea, Netflixa, i brojnim drugima

0

Futures Leaders Summit (FLS) 2021, u organizaciji Fondacije budućnosti u Bosni i Hercegovini (BH Futures Foundation), se prvi put ove godine održava u Tuzli, od 15. do 17. decembra, a okuplja neke od najuspješnijih Bosanaca i Hercegovca koji rade za velike kompanije u Bosni i Hercegovini i inostranstvu.

Cilj je da se okupe STEM studenti i diplomanti kako bi proširili svoje znanje i postali nosioci promjena u društvu kroz sesije sa keynote govornicima, radionice i posjete kompanijama.

“U decembru se navršava punih 6 godina otkako djeluje Fondacija budućnosti u Bosni i Hercegovini, i želimo to krunisati Futures Leader Summit-om, najvećim summitom STEM lidera u Bosni i Hercegovini, koji će sigurno biti jedan od najspektakularnijih događaja koji smo ikad organizovali, a postat će tradicionalan. Naša profesionalna mreža broji nekoliko hiljada bh. profesionalaca, koji žive širom svijeta, i rade na projektima od globalnog značaja. Na ovaj način ćemo dati priliku domaćim studentima da se upoznaju sa njima, uče od njih, i stvore konekcije od ključnog značaja za njihovu buduću karijeru”, kazao je Edhem Eddie Čustović, osnivač Fondacije.

FLS okuplja renomirane bh. stručnjake koji su ostvarili sjajne karijerne uspjehe na svjetskom nivou, a koji sarađuju ili rade sa kompanijama kao što su Netflix, Apple, Massachusetts Institute of Technology (MIT), a neki od njih čak dali svoj doprinos u organizaciji Olimpijskih igara u Tokyiju.

Glavni organizacijski partner je BH Engineering Weeks, a finansijski su ga podržale i brojne kompanije, uključujući HTEC (Platinum sponzor), DKR – German Center for Robotics, Porsche Bosna i Hercegovina (Gold sponzori) i Mistral (Silver sponzor).

“Uspostavljanjem događaja koji će svake godine okupljati perspektivne change-makere u STEM oblastima želimo kreirati snažnu zajednicu koja će promijeniti način na koji percipiramo industriju i budućnost razvoja naše države. Ove godine, fokus događaja je važnost interdisciplinarnosti u STEM-u i u Tuzli ćemo ugostiti STEM studente i mlade profesionalce, i  pružiti priliku brojnim drugim entuzijastima praćenje keynote sesija online”, naglasio je Čustović. 

Svi zainteresovani studenti i diplomanti se mogu registrovati putem linka: https://www.fls.ba/registration, a organizacioni tim poziva sve zainteresovane da što prije apliciraju na Travel Grant koji omogućava pokrivanje svih troškova za ovaj događaj – od troškova karte za učešće do troškova putovanja i smještaja!

25. NOVEMBAR: Dan državnosti Bosne i Hercegovine

0

Dan državnosti Bosne i Hercegovine obilježava se svakog 25. novembra. Na taj dan 1943. godine u Mrkonjić Gradu održano je prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine). Na tom zasjedanju je donesena odluka o obnovi državnosti Bosne i Hercegovine, potvrđene su njene historijske granice, a Bosna i Hercegovina je definisana kao jedna od šest ravnopravnih republika u tadašnjoj Jugoslaviji.

Tog 25. novembra 1943. godine Bosna i Hercegovina je obnovila svoju državnost, koju je izgubila 1463. godine, kada je Bosna potpala pod upravu Osmanske imperije.

Nekoliko dana nakon toga, spomenuta odluka ZAVNOBIH-a je potvrđena i ozvaničena na Prvom zasjedanju AVNOJ-a, odnosno Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije u Jajcu. Bosna i Hercegovina je, nakon što je oslobođena 1945. godine, dobila zastavu i grb.

Zaključak zasjedanja ZAVNOBiH-a je da je Bosna i Hercegovina tom odlukom definisana kao jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj će svi narodi imati ista prava. Na zasjedanju ZAVNOBIH-a potvrdilo je i izglasalo 247 vijećnika ZAVNOBIH-a svih bosanskohercegovačkih naroda.

Na kraju, redakcija dobarportal.net svim građanima i građankama Bosne i Hercegovine želi sretan 25. novembar, Dan državnosti Bosne i Hercegovine.