NAPUSTIO NAS JE PRODAVAČ NOVINA MARKAN

Svaki dio grada ima svoju legendu, svaki most ima svoju priču. Lice koje smo mogli sresti na Carevom mostu bio je prodavač novina Markan. Sarajevski kolpoter Marko Didoi, sin Talijana i Bosanke.

FOTO: Markan, legendarni prodavač novina (izvor: google)

Generacije pamte ovo lice, Markan nije bio obični prodavač novina, već i sarajevska legenda. Niste mogli proći Carevim mostom, a da ne razmijenite toplu riječ sa Markanom.

Ljudi će ga se sjećati na razne načine, na prodavača novina koje odlikuje jednostavnost i posebnost, ali i poštenje. Prema njemu su se odnosili sa poštovanjem. O veličini Markanove ličnosti govori izložba posvećena njemu od grafičkog slikara i akademika, Irfana Hoze.

FOTO: Markan, legendarni prodavač novina (izvor: google)

Mnoge je potresla vijest o smrti Markana. Građani su na svoj način odavali počast „Markane legendo, mirno spavaj. Tvoj Bistrik“.

FOTO: Poruka na mostu, ostavljena u sjećanje na Markana, prodavača novina (izvor: google)

DOMINACIJA: Judo klub “Bosna” 25. put zaredom šampion BiH, Branislav Crnogorac prezadovoljan

0

Judo klub “Bosna” 25. put zaredom postao je šampion Bosne i Hercegovine.

 

Najtrofejniniji sportski kolektiv u našoj državi pobijedio je u muškoj i ženskoj konkurenciji, pojedinačno, ekipno i sveukupno.

Trener judo kluba “Bosna”, Branislav Crnogorac, u izjavi za dobarportal.net istaknuo je veliko zadovoljstvo zbog kontinuiranog uspjeha.

“Postignutim rezultatima sam prezadovoljan unatoč činjenici da uvijek može bolje. Pandemija koronavirusa je devastirala prije svega sport i trebat će puno vremena da se sport i sportisti vrate na zelenu granu”, kazao je Branislav Crnogorac.

Judo klub “Bosna” svojevrstan je kuriozitet bosanskohercegovačkog sporta.

“Očekivanje nas u klubu su da sačuvamo epitet najboljeg bh. sportskog kolektiva. Pokušat ćemo da još neko od sportista iz kluba, a koji nastupaju za državni tim ispune olimpijsku normu i da se priključe reprezentativnoj kolegici Larisi Cerić koja je u ovom trenutku siguran putnik za Olimpijske igre u Tokiju 2021. godine”, zaključio je Branislav Crnogorac.

ADMIRA KREHMIĆ: Lijepa i pametna žena je mnogima nestvarna kombinacija

Admira Krehmić magistar je engleskog jezika, a njena najveća ljubav je pisanje.

 

Ova mlada djevojka pokrenula je svoj blog na engleskom jeziku. 

“Nisam nikada izrazila želju da budem u prosvjeti, ali imala sam mnogo svojih studenata i još uvijek dajem privatne časove iz engleskog jezika”, kaže Admira Krehmić koja je radila i kao zastupnica za marketing.

Kako tvrdi, najviše je ponosna na to što je ostala dosljedna sebi.

“Tokom svih ovih godina, u svom radu nikad nisam tražila više nego što sam zaslužila, a isto tako nisam pristajala na manje. Mislim da je ključ imati cilj”, govori naša sagovornica.

Inspiraciju za pisanje pronalazi u prirodi.

“Najčešće je to kiša, vjetar… Nerijetko i ljudi i lijepa mjesta. Zaista nemoguće je samo sjesti planski i pisati, ta motivacija se većinom javi kada nemam kod sebe ni papir niti olovku”, otkriva Admira Krehmić koja govori i turski jezik.

Smatra da se još uvijek ne cijene ljepota i uspješnost kod žene.

“Lijepa, pri tome pametna žena je mnogima nestvarna kombinacija. Generalno mislim da žene još uvijek nisu tamo gdje pripadaju. Trebaju da se bore više, jer po svim svojstvima u očima svih su manje uspješne, pametne… Svakako, djela govore sama za sebe, pa na svu sreću, djelo niko ne može osporiti”, mišljenja je ova ambiciozna djevojka te dodaje da postoje predrasude prema uspješnim ženama.

Ipak, naglašava da ima i onih što bezuslovno podržavaju uspješne žene.

“Mnogo mi je drago da uvijek pročitam uspješne priče žena koje su sve postigle same. Generalno, u našoj državi mislim da ljudi još uvijek nisu stigli do nivoa prihvatanja drugih i njihovog izbora. Konkretno, ja sam imala neke nesporazume oko toga što nosim hidžab, a radila kao model. Na svu sreću, nisam od žena koje će se okrenuti na bilo koji od tih komentara, međutim žao mi je što ljudi reaguju na njima nepoznato na taj način”, riječi su naše sagovornice.

S obzirom na to da se okušala i kao model, otkrila je i kakav je osjećaj biti na modnoj sceni.

“Vjerovatno je to svaka djevojka kao mala maštala. Sve što volite, to budi lijep osjećaj u vama. Iako naporan, nekako taj osjećaj da radite nešto što volite vas odmori. Ja sam tip osobe koja može raditi samo ono što voli, na svakom drugom polju sam se zadržala relativno kratko. Iskreno, nije to nešto čime bih se bavila u životu, ali se uvijek radujem saradnji”, kaže Admira Krehmić.

Kako je učestvovala na mnogim seminarima, konferencijama i sajmovima, ističe da je društveni angažman od velikog značaja.

“Uvijek sam se posebno pripremala za to, znala i učiti dva dana prije, da se ne desi da nemam odgovor na postavljenjo pitanje. Druga stvar je to što sam ja lično uvijek upoznala mnogo uspješnih ljudi, ostvarila poznanstva, i u velikom slučaju i saradnju. Ne isključujem ni velika prijateljstva koja su se rodila iz toga”, govori ova svestrana djevojka.

Što ne želiš sebi, ne poželi nikome. Tako glasi rečenica kojom se vodi Admira Krehmić, koja ne pravi godišnje planove.

“Meni jednostavno dođe iznutra želja za nečim, tako da to kreiranje plana traje minimalno i odmah krećem u realizaciju. Planove ne bih otkrivala za sad, ali svakako ima veze sa umjetnošću, sa onim što ja volim, tako da ne sumnjam da će biti dobro ako Bog da”, ističe naša sagovornica.

Mladima poručuje da nikada ne pristaju na manje od onog što jesu i što zaslužuju.

“Prije ili kasnije će se naći neko ko će primjetiti vaš trud, a ako se i ne nađe, znate i sami koliko vrijedite. Sve se počinje malim neprimjetnim koracima, tako da je sasvim u redu pasti, ne jedanput, nego više puta. Najčešći slučaj kod nas u državi, vjerujem da je svugdje, da poslodavci daju sebi za pravo da određuju vaš nivo znanja i vašu sposobnost. Ne dopustite da se vama to desi, ipak vi zasigurno možete više i bolje od toga”, zaključuje Admira Krehmić.

DOGS TRUST U BiH: Zabavne online radionice za djecu od 8. juna

Online zabavne i edukativne radionice! Prijavite svoje predškolce! 4. juna 2020.

 

Pored radionica za školsku djecu, u periodu od 8. do 12.6., planirane su i zanimljive i korisne radionice za predškolce na koje ih roditelji mogu prijaviti na našoj web stranici. Radionice će biti upriličene na sljedeće teme:

„I pas je živo biće“

„Sigurno druženje i igra sa psima“

„Vlasnik i pas“

„Pseći jezik kontam”

„Svaki pas je poseban“

U okviru radionica upriličit ćemo brojne nagradne igre na kojima će djeca moći osvojiti naše nove, korisne i super zabavne nagrade koje ćemo im, kao i do sada, poslati poštom.

Prijavni obrazac u više detalja na linku

PRILIKE: Postani i Ti član Omladinske novinske asocijacije u Bosni i Hercegovini

0

Znaš li da si medij? Znaš li da imaš pravo da postaviš pitanje, da dobiješ odgovor, da razmišljaš , da formiraš i braniš stav?

 

Mi želimo da znaš, jer ti je i jer nam je važno. Ta saznanja traže vrijeme, prostor i iskustvo, a Omladinska novinska asocijacija u BiH raspolaže i jednim i drugim i trećim i rado ih dijeli.

Kome? Mladima,  srednjoškolcima/srednjoškolkama, studentima/icama, onima na pauzi, zaposlenima i nezaposlenima, iz bilo kojeg sela, opštine i grada u Bosni i Hercegovini.
Kada? Uvijek, a posebno u  periodu od 26.5. do 26.6. 2020. godine.

Kako primijete mlade koji žele? Mladi popune obrazac do kojeg se dolazi jednim klikom:
https://docs.google.com/forms/d/18BkAA0UGnyVrp_5zH2CHjxxS_witTPcr3KiTQHxpGlA/edit

Šta podrazumijeva vrijeme, prostor i iskustvo? Zajedno stvaramo medijski sadržaj prema našim potrebama u kojem možemo ispitivati i govoriti bez ograničenja, vodeći se osnovnim načelima . Načela, naravno, zajedno upoznajemo i razumijevamo. Pitamo i govorimo u tekstovima, video snimcima, podcast programima…ili bilo čemu što je nama zanimljivo. Zajedno shvatamo značaj slobode (medija), prepoznajemo sebe kao medija( a možemo istovremeno biti umjetnici/e, farmaceuti/e, političari/ke, medicinski/e tehničari/ke, matematičari/ke, domaćini/ce… i sve što želimo), razumijevamo suštinu medijskog djelovanja i razvijamo odnos prema medijima.

Šta je najbolje? Sve to proističe iz naših ideja koje postaju naše aktivnosti. Niko nam ne upisuje ocjene, niko nas ne otpušta i niko nas ne prisiljava.

Vizija ONAuBiH-a

Slobodno duštvo u kojem se kritički promišlja i djeluje.

Misija ONAuBiH-a

Omladinska novinska asocijacija u Bosni i Hercegovini je nevladina organizacija koja edukuje i uključuje mlade iz cijele države da plasiraju i kritički konzumiraju medijski sadržaj, te doprinosi medijskoj pismenosti kao jednoj od vrijednosti slobodnog društva.

Ako se pronalaziš u odgovoru na pitanje KOME?, nadamo se da ćeš se odazvati našem pozivu i doprinijeti širenju naše Asocijacije.
Da bi nas upoznao bolje, vodimo te do naše web stranice: http://onaubih.ba/

Facebook stranice: https://www.facebook.com/onaubih/?epa=SEARCH_BOX
Instagram profila:@ onaubih
Youtue kanala: https://www.youtube.com/channel/UCL6OnZJHdJNEvSAs3NNOD3g
E-mail adresa na koju možeš pisati bilo kada: onaubih@gmail.com

KOLUMNA DŽANA HELAĆA: Antifašizam, moralna obaveza ili diskriminacija društva

Otkuda da počnem a da ne zastanem i dobro pomislim? Vjerovatno ste svi upoznati sa slučajem koji se dogodio nedavno. Riječ je o mladom antifašisti iz Mostara, Harisu Pendiću.

 

Haris je samo jedna od mrlji političkog kolapsa haotične situacije u Bosni i Hercegovini koja nam ne dozvoljava da pišemo, kamoli da izražavamo svoje donekle normalne stavove.

Zašto imam potrebu da pišem o tome?

Iz razloga jer živimo u zemlji punoj mržnje i nekakvih ličnih strahova koje stičemo na osnovu imena i prezimena, boje kože, nacionalne, etničke ili bilo kakve druge pripadnosti.

Haris je nažalost, žrtva takve politike. Neko ko javno osuđuje zločinačku politiku para – država i neko ko se prvi pobunio protiv javnog organiziranja Bleiburške mise, završio je sutradan u pritvoru, zbog navodnih “prijetnji” upućenih na ime kardinala Vinka Puljića, iako ih uistinu nije bilo.

Šta nam to sve govori?

Govori nam to, da se mi iz svojih pseudo pećinskih jasli nismo makli, evo već 25 godina, otkada je rat okončan. Ljudi nisu spremni da čuju kritiku, još najmanje da je prihvate.

Tako je i sa Harisovim slučajem. Niko ni slutit nije mogao da će jedan Youtube klip poprimiti tako ozbiljne salve kritika i uvrijeda, zbog nekog kardinala koji pati od kliničke slike sopstvene banalnosti, čitaj štokholmskog sindroma!

Da stvar bude gora, neki mediji iz Hercegovine su jedva dočekali da čuju tako nešto i da iz petnih žila, svim sredstvima, udare po Harisu i naruše obraz njemu i njegovoj porodici.

Složit ćete se, to nije prvi put da plaćenićki mediji iz sjene to rade. Sjetimo se slučaja Lejle Čolak i silovitih napada na nju i njen integritet, koji se nisu štedili riječima ni sekunde.

Da stvar bude gora, dobar dio javnosti opet šuti. Šuti, da ne bi se upecao u medijsko političku harangu, jer u državi kakva je BiH, sloboda misli i kulture svakodnenog dijaloga je apstraktna imenica.

Stoga, ne čudi to što su mnogi Harisov prirodno normalan ljudski gest, shvatili poprilično lično, jer vjerske zajednice su te koje kroje sudbinu našega društva. Obučavaju ih dobro, pa poslije koriste u jeftine dnevno – političke svrhe.

Znači, opet se vraćamo na isto! Opet je materija ostala ista. Zavadi pa vladaj! Nije ni čudo što živimo u apsurdistan zemlji. Zemlji koja je prodala sve što je valjalo, a ostavila sebi ono najgore. Iz tih razloga bojim se da nam se ne pruža svijetla budućnost.

Zapravo na zamaku je svjetlosti, negdje u dubokom odsjaju svih najgorih muka i nedaća koje je ova napaćena i ojađena zemlja prošla i kroz šta će prolaziti sve dok Vinko Puljić bude uređivao politku Hrvata, a Islamska zajednica BiH politiku Bošnjaka, a nas sve zajedno odvesti u duboku jamu, do čijeg puta vodi samo obližnja grobnica i pokoji bršljan koji je na izdisaju života jer mu je ljudska rasa krvnički presudila!

Autor: Džan Helać

Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove dobarportal.net. 

METEOROLOG NEDIM SLADIĆ TVRDI: Kakvi ljudi, takvo i vrijeme!

Nakon nekolicine prozivki koje su upućene meteorolozima, reagovao je mladi televizijski meteorolog, Nedim Sladić. Nije birao riječi prilikom objave opširnog teksta na svome Facebook profilu. Prenosimo njegovu objavu u cjelosti, bez korekcija.

 

 

I sam u zadnje vrijeme kada radim svoje prognoze najmanje nekoliko puta pretumbam rečenični sklop, naročito kad su kompleksnije sinoptičke stvari u pitanju.

 

Znate ono, kad spomenemo u izvještajima ciklona, anticiklona i sl. Svjesniji sam da ljudima treba relevantna INFORMACIJA u prezentaciji koju mogu razumjeti. Ali opet mi moramo spomenuti uzrok, recimo, šta je to što uzrokuje promjenjivo vrijeme.

Hrvatski i brojni europski meteorolozi to dosta rade. A onda, naravno, objasniti narodnim rječnikom poslije i posljedicu.   Ako ne spomenemo uzrok vremena tog dana, može ispasti, kako ljudi tumače to često, da kopiramo prognozu sa interneta. Po toj logici može biti meteorolog i nas smatrati kao ljude koji uzimaju platu, a istovremeno možemo “lagati” narod i ne odgovarati za posljedicu koja se negativno može odraziti na stanovništvo. To je za nas najveća uvreda u ovom poslu u kojem ima more metarskih formula od kojih te glava zna zaboljeti, koju teško napamet možeš naučiti, a još teže savladati njenu pozadinu.

Radimo to i za one koji žele više znati, pružamo im i pozadinu fizikalne atmosfere, dakle mislimo i na njih. Sam lično spremam jednu prognozu nekoliko sati – od svih mogućih izvedenih analiza iz izlaza otprije 6, 12 sati i novog, uspoređenih prognoznih modela jer nije svaki isti s položajem sistema, do finalnog zaključaka koji ide kako prognoza. I naravno, ima tu i apliciranja intucije i iskustva, jer neke stvari imaju sličnosti sa događajima koje su se dešavale u prošlosti.

Recimo, ako je promjenjivo – ili je na visini atmosfere vlažan zrak koji uzrokuje takav tip vremena ili je u prizemlju snižen pritisak, ili postoji neka kombinacija. Nije atmosfera sva skoncentrisana u prizemlje kako ljudi misle, odnosno tamo gdje mi obitavamo. Ide se od podloge do obično 5,5 km visine, a može i iznad tog nivoa (obično do 200 hPa nivoa). Dakle slojevito analiziramo atmosferu. E zato se i spominju ciklone, anticiklone, visinske doline, kruženja zračnih masa i sl. Dosta je u samoj nauci apstraktnosti i prikrivenih detalja koje ne možemo predočiti ljudima.

METEOROLOGIJA NIJE SAMO – Toplo je, hladno je. Ima tu mnogo stvari koje su bitne za vas građane

Spominju se često meteoalarmi i njihova svrha. Alarmi su tu da bi se javnost informisala ukoliko dolazi neki događaj koji može ostaviti negativne posljedice po stanovništvo. Tu nadležnost ISKLJUČIVO imaju naši zavodi – FHMZ i RHMZ. Recimo kad su vrućine, postoje neki unaprijed utvrđeni kriteriji po kojima se daje žuti, narandžasti i crveni meteoalarm, a baziraju se obično na naučnim studijama i istraživanjima u kojima se posmatraju temperaturni pragovi pri kojem vrućina neugodno djeluje na zdravlje stanovništva i tu se općenito povezuje povezanost povećanog broja pacijenata uzrokovan vrućinom te nivo smrtnosti. Po tim istim pragovima, recimo, utvrđeno je da u zemljama zapadnog Balkana 32 °C je prag za žuti, 35 za narandžasti, 38 za crveni meteoalarm. Izuzetak je Hercegovina zbog svoje toplije klime – vrućina neugodno djeluje na stanovništvo tek tamo od 35, kada ide žuti, 38 za narandžasti, a sve iznad 40 je crveni meteoalarm.

Drugim riječima, nije isto kada je u Sarajevu 38 °C i u Mostaru. Za Sarajevo je ta brojka rijetka, dok je u Mostaru uobičajena pojava ljeti. Zato je tada vrijeme u Sarajevu opasno po život, a u Mostaru potencijalno opasno, budući da su stanovnici destljećima adaptirani na takav tip klime.

Jako je bitno spomenuti da je meteoalarm sistem rane najave koji ima za cilj spašavanje ljudskih života, ali i ljudske imovine – a to naročito vrijedi kad su u pitanju poplave, odnosno veće količine padavina u kratkom vremenskom intervalu.

Nemojte potcjenjivati, molim vas, nas meteorologe. Trebamo mi vama kad vama najviše treba. Kad trebate krečiti. Raditi kuće. Postavljati krovove. Ići na put. Na zimovanja. Na ljetovanja. Izlete. Trebamo vam. I mi vas rado dočekamo. Objeručke.   I imajte, molim vas, zato malo više razumijevanja i prema ovoj inžinjerskoj profesiji i ovom polju, koje je sve bitnije budući da imamo snažne klimatske promjene koje utiču na sve aspekte života.

Trudimo se da vam uvijek predstavimo tačno analizirane informacije. I trudimo se da vam izvučemo žive glave i smanjimo neželjene posljedice onda kada je zaista opasno.

 

TEKST PREUZET, uz odobrenje sa Facebook profila meteorologa Nedima Sladića.

KOLUMNA SELME MELEZ: Zamisli se malo svijete!

Kada me pitaju odakle si? Kažem im “ja sam dijete opkoljenog Sarajeva”. Da moj grad je bio opkoljen, a ja sam rođena poslije rata. Moji roditelji itekako znaju šta je rat, moja porodica i mnogi.

 

Ne znam kako je kad puca, ne znam kako je stajati u redu za vodu, trčati pod granatama ali znam kako je danas. Nezaposlenost i glad na to nas tjeraju da se naviknemo. Ljudi koji su obrazovani ne odgovaraju više, nemaš pravo glasa, šuti tako ti je kako ti je. I mi živimo u demokratiji. Djecu nam ubijaju, ubice čuvaju. Bolesnu djecu nam ne liječe, je li i to neki trošak?

Hoćeš bolje sebi sutra? Nema te na mapi. Pogodi vas virus, pokradi narod-šta fali navikao je?! I tako sve u krug. Stigne pomoć, je li to za Federaciju BiH ili Republiku Srpsku? A u biti svi smo ljudi. Je li stvarno bitno koje si vjere? Da izgleda, kod nas je to odlučujuće. Hoćeš li u crkvu, džamiju ili sinagogu?! A na zapadu je bitna boja kože kažu… Zbog čega? Zbog čega je bitna vjera, boja kože? Šta nam to govori? Odakle ovoliko mržnje kada smo od djetinjstva vjerovali u čuda?! Odakle ovoliko zla? Zašto nam se djeca ubijaju, gaze? I da li na ovakvom dunjaluku postoji život? Jesmo li zaboravili djecu iz Afrike?

Sada smo svi opkoljeni. Čitav svijet. Opkoljeni smo vještačkim virusima još gore od virusa je ljudska zloba, mržnja, podjela ljudi na boju kože i vjere. Zapitaj se malo svijete šta će biti sutra? Tamo gdje su ratovi sa puškama i gdje se gine niko ne vodi računa, a mi ratujemo itekako. Nama puške ne trebaju, kud ćeš gore od ovoga? A kako ćemo sutra?

Doći će izbori, čut ćemo mnogo laži “za bolje sutra”. Nemojte se političari trošiti na marketing, ne postoji vam nijedan više efikasan. Dajte nam djela. Ne mještajte vjeru i politiku, od te kombinacije nema ništa gore. Budite jednom ljudi.

Svijete zaustaviti ratove, zbog čijih hirova ljudi da ginu? Prekinite nerede u Americi, ne mogu podnijeti nasilje nad ljudima, djecom, ne mogu da podnesem podjele: na boju kože, na vjeru. Mene su roditelji učili na samo jednu podjelu: na dobro i loše. Ja ne znam za drugu…

Imam prijatelje i pravoslavne i katoličke vjeroisposvjesti. S radošću dočekujem i njihove praznike. Imam prijatelje širom svijeta koji su tamnijeg tena od mene i svi su dobri ljudi prije svega. I mi možemo sutra graditi bolje sigurna sam.

Ovo vam sve pišem dok gledam fotografije iz Amerike, dok gledam intervjue od roditelja bolesne djevojčice Nadin, apele za drugu djecu kojima su potrebna sredstva za liječenje. Dok se apsolutno ništa nije riješilo u vezi sa ubistvima Memića, Dragićevića, Škrijelja… Gledam nepravdu, slušam laži.

Zamisli se svijete dobro. Zamisli se šta će biti kad ovo sve jednom stane, hoće li više biti života? Svijete probudi se. Zaustavi vladare čije je vrijeme isteklo, koji se iživljaju nad narodom, zaustavi rasizam, vjersku podjelu, zaustavi ljudske gluposti. Krenimo dalje, krenimo bolje.

Autor: Selma Melez

Bilješka o autoru: Selma Melez rođena je 13.08.1999. godine u Sarajevu. Trenutno je studentica II godine odsjeka za komunikologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
Bavi se PR poslovima te ima svoj YouTube kanal.

Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove dobarportal.net. 

PONOVO SA VAMA: Sarajevska slastičarna “Jadranka” sinonim je za dobre kolače

0

Uz tradiciju dugu preko 50 godina, jedna je od najposjećenijih radnji u Sarajevu. Popularna  sarajevska slastičarna “Jadranka”, mjesto je na kojem se okupljaju ljudi koji vole odlične slastice, kvalitetnu uslugu i ljubazno osoblje.

 

Nakon skoro dva mjeseca pauze u radu zbog pandemije korona virusa, pred kraj mjeseca maja, slastičarna “Jadranka” otvorila je opet svoja vrata. Prolazite li centrom Sarajeva, ne možete, a da ne primijetite jednu od najljepših gradskih bašti, u ulici Zagrebačka 51.

Uz obavezno poštivanje svih zakonskih propisa zbog pandemije korona virusa, ne brinite jer higijena u objektu je na odličnom nivou. Vaše je da ih posjetite i uživate u raznovrsnom slatkom programu.

Radnja je smještena u ulici Zagrebačka 51, a u njihovim proizvodima možete uživati svaki dan od 08 do 23 sata.

Posjetite njihovu Facebook stranicu i Instagram profil, a tu je i  tel. broj 033/810-247

View this post on Instagram

Mjesto koje Vas opušta ?

A post shared by Slasticarna Jadranka (@slasticarnajadranka1956) on

 

OBRAZOVANJE: Online nastava iz ugla profesora i studenata

Pandemija koronavirusa uzdrmala je i obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini. Vanredne okolnosti u kojima se našlo visokoškolsko obrazovanje iznjedrile su promptan odgovor fakulteta i akademija Univerziteta u Sarajevu, koji je rezultirao implementacijom online režima nastave. 

 

Lejla Kafedžić, profesorica na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, naglašava da se nastavno osoblje brzo prilagodilo vanrednoj situaciji te pristupilo pripremi, organizaciji i realizaciji online nastave.

“Online nastava u mnogim segmentima, posebno kada je u pitanju situacijsko praćenje procesa, razvijanje kohezije, grupna dinamika, socijalizacija i slično ne može u potpunosti zamijeniti učioničku nastavu. Međutim, izražavam zadovoljstvo realizacijom online nastave kojoj se pristupilo putem različitih komunikacijskih kanala. Ovaj stav izražavam na osnovu ličnog iskustva i iskustva određenog broja kolega/ica, a nikako na osnovu nekog istraživanja”, kaže profesorica Lejla Kafedžić te dodaje da su svi oni mnogo više radili i dugo sjedili ispred kompjuterskih ekrana u odnosu na učioničku nastavu.

Iako ne može tvrditi da je znanje palo u drugi plan zbog pandemije, mišljenja je da ključni akteri ovog procesa, studenti, mogu dati značajan sud o realizaciji online nastave iz njihove perspektive.

“Svima nam je trebao jedan period adaptacije na novonastalu situaciju, na nove okolnosti funkcioniranja, podučavanja, učenja, rada, ali ne bih tvrdila da je to dugoročno uticalo na znanje. Ne treba zanemariti da zdravlje i sigurnost spadaju u temeljne ljudske potrebe, te da zbog toga sve drugo može otići u drugi plan određeno vrijeme, ali bih ponovila da smo se svi, studenti i nastavno osoblje, relativno brzo organizirali i nastavili tamo gdje smo stali polovinom marta tekuće godine”, kazala je profesorica Lejla Kafedžić.

Svoje mišljenje o online nastavi iznijela je i Selma Bošković, studentica druge godine Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.

“I jesam i nisam zadovoljna online nastavom, ima svoje prednosti i mane, puno problema sa konekcijom i opterećenost mreža. Nisu svi profesori imali razumijevanja za vrijeme pandemije. Zadavali su jako puno domaćih zadataka zbog kojih nismo mogli da izdvojimo dovoljno vremena za učenje, pojedini zadaci su jako loše objašnjeni, zahtjevali su previše od nas”, kazala je Selma Bošković.

Ema Jakubović, studentica prve godine Stomatološkog fakulteta u Sarajevu, smatra da online nastava nije bila organizovana kako bi trebala.

“Izvodila se u vidu slanja kratkih prezentacija, dok postoje veoma dobre platforme preko kojih se mogla adekvatno izvoditi nastava. Profesori su indivudualni, neki su imali dosta razumijevanja, pa su nam izašli u susret što te tiče olakšavanja gradiva pred ispit, te pomjeranje ispita. Neki profesori za takve stvari nisu htjeli da čuju, tako da ne možemo generalizovati”, istakla je Ema Jakubović.

Kada je riječ o online nastavi, princip nije isti na svakom fakuletetu.

“Lično za online studij ovaj mjesec, za vrijeme pandemije, mogu reći da su svi blago “pogubljeni” i zbunjeni. Za pojedine, neobičan način rada, dok za neke potpuno uobičajen. Jako malo materijala za učenje. Obzirom da su nam prezentacije bile jedini izvor informacija, smatram da je bilo nedovoljno. Ja lično, vrlo brzo bih se navikla na ovakav princip, ali isključivo uz veći angažman od strane profesora. Razumjevanje profesora je bilo individualno. Pojedini su imali i više od očekivanog, ali naravno postoji uvijek ono “ali”. Pojedinci jedinostavno nisu mogli da to posmatraju s naše tačke gledišta, te samim tim i razumjevanje nije bilo na tako visokom nivou”, rekla je Merima Kalkan, studentica prve godine Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

Profesorica Lejla Kafedžić naglašava da je u procesu online nastave bilo prepreka, učenja novih stvari te razvijanja novih vještina.

“Zbog svega, iz ovoga izlazimo i bogatiji u drugim segmentima. Još jednom napominjem da smo svi mnogo više radili, posebno studenti, u periodu vanrednog stanja”, zaključila je profesorica Lejla Kafedžić.