Više od osam godina prošlo je od ubistva fotografa u Sarajevu. Za brutalno ubistvo osuđena je Dana Škrba, na 14 godina zatvora, a na temelju Sporazuma o priznanju krivice koji je, nakon razmatranja, prihvatio Kantonalni sud Sarajevo.
U svojim pismima koja je slala uredniku Slobodne Bosne pojašnjava da je 23. februara 2012. godine nakon svađe sa fotografom Bukvićem, a čiji je motiv bio novac, on ju je napao oštrim predmetom, a po tome silovao. Škrba u svojim pismima kojima se obraća javnosti tvrdi da je ubistvo počinila u odbrani sebe i nerođenog sina. Nakon toga, Dani se gubio svaki trag, da bi se dobrovoljno predala nakon dva dana Federalnom MUP-u.
“Zločin je toliko veći, koliko je velik onaj koji griješi
Kako objasniti otkud dolaziš kad je bila volja Božja koja te dovela gdje si.”
Ovo je dio knjige Dane Škrbe, žene koja svojim rečenicama želi pokazati svjetini što slobodu uživa, da čovjek dovoljno sebe kazni izvršenjem nekog djela i da mu dodatna osuda nakon izdržavanja kazne nije potrebna.
Analizirajući novinske naslove koji govore na ovu temu, doći ćemo do činjenice da “novinari” ponekad ne polože test ozbiljnosti u radu, a Pisanje za medije na fakultetu vjerovatno nisu nikad.
Kvalifikacije koje linčuju izvršioca zločina u svakom slučaju odmažu porodicama na svim stranama, djeci koja će jednog dana čitati naše tekstove, ali javnom mnijenju koje često stav formira na osnovu naslova, selektivnih činjenica, a ne motiva koji je uvijek ključ u crnoj hronici.
Dakle, zlatno pravilo u crnoj hronici jeste da koristimo samo zvanične informacije bez kvalifikacija, nezvaničnih izvora i nagađanja. Najsigurniji stil pisanja je upravo 5W+H (ko, šta, gdje, kada, kako i ako imamo zašto?)
Tokom ovih osam godina, Škrba je u zatvoru napisala i knjigu “Moljac u svili”, koja govori o unutrašnjim borbama i želji da dobije novu priliku za početak sa svojim sinovima, nasilju kao društvenom problemu koji se ne rješava zločinom kao u njenom slučaju.
“Tko je mudar? Neka ovo razumije. Tko je pametan? Neka ovo shvati. Ispravni su BOŽJI putevi,
po njima hodaju pravednici,
ali posrću i padaju griješnici.”
Knjigu Škrbe izdala je Udruga “Nepokorene” iz Šibenika, grupa za nenasilje i ženska prava.
Zvanično će biti objavljena 19.8.2020 na Digitalnom portalu.
U Sarajevu je prije nekoliko dana svečano postavljena “ČEPOklupa”. Radi se o umjetničkoj instalaciji, koja je ujedno i novi mobilijar u “Gimnazijskoj ulici”, u strogom centru grada, nesvakidašnja instalacija ukrašena mozaikom od pvc čepova, sa šarom bosanskog ćilima.
Općina Centar podržala je ovaj kreativni projekat i to u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu – ReLOaD, koji svojim sredstvima finansira Evropska unija, a provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP).
“Projekat smo realizovali u saradnji sa djecom i mladima iz OŠ ‘Vladislav Skarić’, Doma za djecu bez roditeljskog staranja ‘Bjelave’ i Zavoda za specijalno obrazovanje i odgoj djece ‘Mjedenica’. Naš projekat ‘ČEPOklupa’ je rezultat šestomjesečnog projekta ČEPOĆILIM, a ovaj put smo dizajnirali klupu. Ponovo smo pokazali i dokazali da otpad može biti umjetnost, i od pvc čepa napravili mozaik sa šarom bosanskog ćilima, u koju je utkano 12.000 čepova, veličine 12m2”, za dobarportal.net izjavio je Akif Dervišević.
Alma i njen suprug uložili su mnogo truda u kompletan projekat “Čepoklupa” (FOTO: Predstavljanje Čepoklupe u Sarajevu /IZVOR: Green Art)
“ČEPOklupa” je, kako nam navode iz Green Art-a, rezultat rada sa djecom i mladima sa područja Općine Centar u Sarajevu, djece sa kojima je i u vrijeme pandemije, uz mnoge prepreke, ipak realizovano nekoliko online art eko radionica. Može se reći da je ovaj projekat veoma dobar primjer ostalim kreatorima, ali i građanima da u Bosni i Hercegovini itekako ima mjesta za napredak u umjetničkom smjeru.
“Želimo ukrasiti Općinu Centar i ovim projektom obogatiti je još jednom novom turističkom atrakcijom. Umjetnička instalacija “ČEPOklupa” postavljena je kao centralni eksponat u ulici Gimnazijska, koja će do kraja augusta biti obogaćena i drugim mobilijarom, jer želimo da ova ulica bude šetnica za građane. Projekat je spoj ekologije i umjetnosti a Općina Centar daje veliki značaj očuvanju okoliša i životne sredine. Nizom projekata nastojimo naš životni prostor učiniti boljim i ugodnijim za život. Prirodu smo posudili od naših budućih generacija i moramo je mladim naraštajima ostaviti u što boljem stanju”, naglasio je Nedžad Ajnadžić iz Općine Centar u Sarajevu.
Alma Hrasnica Dervišević, Damir Žarak i gospodin Nedžad Ajnadžić (FOTO: Predstavljanje Čepoklupe u Sarajevu /IZVOR: Green Art)
Proritetna oblast projekta “ČEPOĆILIM” je zaštita okoliša i promocija nematerijalne kulturne baštine i umjetničkog stvaralaštva na području općine Centar Sarajevo. Projektne aktivnosti obuhvataju edukaciju o likovnoj tehnici decoupage, rukotvorinama, a paralelno promociju kulturne raznolikosti i baštine. Projekat se smatra neophodnim, kaže za dobarportal.net Alma Hrasnica Dervišević, kako bi podigli ekološku svijest skrećući pažnju na problem gomilanja ambalažnog otpada. Žele da skrenu pažnju kod djece i mladih sa područja općine Centar i uz konkretne aktivnosti se trude raditi na reduciranju ambalažnog otpada. Ne žele stati na ovome i plan im je da se mnogi ljudi ugledaju na njih. Žele da se stvara mnogo sličnih projekata u cilju korištenja ambalažnog otpada u kreativne svrhe.
“ČEPOklupu sam ukrasila sa žardinjerama i cijelu umjetničku instalaciju smo postavili u nukleus Općine Centar, poklonili je sugrađanima kao novu turističku atrakciju, uz snažnu ekološku poruku. Total dizajn “ČEPOklupe” potpisujem ja, inače sam akademska grafička dizajnerica. Realizaciju projekta odradio je Akif Dervišević, a implementaciju svega odradilo je udruženje “GREEN ART”, Sarajevo”, za dobarportal.net istakla je Alma Hrasnica Dervišević, ponosna idejom za očuvanjem tradicije na ovakav način, te dodala i ovo:
“Realizaciju projekta ČEPOĆILIM radimo u kontinuitetu od 2013-te godine, kada smo napavili prvi mozaik veličine 1 x 3 m. Tim projektom smo obilježili EVROPSKU SEDMICU ZA REDUKCIJU OTPADA (EWWR), koju implementira Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo”
Tada je pvc čep probudio kreativnu energiju akademske grafičke dizajnerice, Alme Hrasnica Dervišević, koja od tada uspješno promoviše kulturnu baštinu naše zemlje kroz šare bosanskog ćilima, stilizirajući ih u čistu formu, kako bi uspješno izradila mozaik od čepova, a da mustra bude još izražajnija.
Nove ideje kako iskoristiti ambalažni otpad samo naviru, kažu za dobarportal.net kreatori ove zanimljive ideje. U iščekivanju novih kreativnih instalacija ove umjetnice, uživajte u Sarajevu na ČEPOklupi. Almina jedina molba upućena građanima koji koriste društvene mreže je da se fotografišu. Najljepše fotografije koje izaberu, građani neka postave na svoje profile na društvenim mrežama, uz oznaku #cepocilim i tako obogate ČEPOgaleriju, poručuju iz udruženja Green Art.
Nakon kreiranja Čepoćilima, ekipa Green Art udruženja osmislila Čepoklupu (FOTO: Predstavljanje Čepoklupe u Sarajevu /IZVOR: Green Art)
Amra Šabić-El-Rayess profesorica je na čuvenom univerzitetu Columbia u New Yorku. Pažnju bh. javnosti privukla je kada je objavila knjigu “Mačka kojoj nikad nisam dala ime: Istinita priča o ljubavi, ratu i preživljavanju” koja govori o ratnim dešavanjima.
Nakon što nedavno ova rođena Bišćanka u nekoliko bh. medija dala intervjue, kontaktirana je od strane Mirze Pašića, savjetnika pri Ambasadi BiH u Washingtonu, koji je, prema njenim riječima, dao komentar koji nije primjeren za osobu u diplomatskom koru BiH u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
FOTO: Screenshot
Tim povodom, ugledna profesorica uputila je otvoreno pismo Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (MVP BiH), koje dobarportal.net ekskluzivno prenosi u cijelosti:
“Jedan od prioriteta u opisu vašeg posla koji stoji na vašoj web stranici je “Promocija, odbrana interesa i nastupanje u ime Bosne i Hercegovine”. Ja vam se obraćam jer me je lično kontaktirao vaš savjetnik pri Ambasadi BiH u Washingtonu, gospodin Mirza Pašić, i sa svojim komentarom doveo u upit da li on djeluje u skladu sa vašim prioritetom da se BiH promoviše u SAD.
Ja sam univerzitetska profesorica u New Yorku koja je rođena i odrasla u BiH i koja danas živi i radi u SAD. Moji nedavni intervjui sa nekim bh. medijima kao i to da sam na početku pandemije prva donirala zaštitnu opremu bolnici u Bihaću, su skrenuli pažnju šire javnosti u BiH na moj rad. Gospodin Pašić, savjetnik pri vašoj Ambasadi u Washingtonu, mi se direktno i javno javio kroz komentar na profesionalnoj društvenoj mreži LinkedIn gdje je na moju objavu mog ličnog intervjua pod nazivom “Potrebno je obrazovati Amerikance o tome šta se desilo Bošnjacima” dao komentar koji nije primjeren za osobu u diplomatskom koru BiH u SAD.
U datom intervjuu, ja sam spomenula obrazovnu vrijednost moje knjige koja izlazi 8. septembra širom svijeta pod nazivom “Mačka kojoj nikad nisam dala ime: Istinita priča o ljubavi, ratu i preživljavanju”, a koja opisuje ratna dešavanja u Bihaću. U SAD je poznati kritičari ocjenjuju kao “nezaboravnu”, “odličnu” i kao “zlatni standard” za literaturu za mlade i zbog toga se preporučuje američkim obrazovnim institucijama i bibliotekama. U mojoj najavi na koju je gospodin Pašić reagovao, ja sam također navela da je moja knjiga glas “upozorenja protiv mržnje na osnovu etničke, rasne ili religijske pripadnosti” za šta očekujem da je princip s kojim se i Ministarstvo vanjskih poslova BiH slaže.
Da se radi o profesionalnom diplomati BiH kojem je u interesu promocija, odbrana i predstavljanje interesa BiH ovakav angažman dijaspore bi trebao doći kao poklon jer promovišem BiH u svom sopstvenom angažmanu, međutim gospodin Pašić je našao za shodno da mi sugeriše da ja ne treba da obrazujem Amerikance o tome šta se desilo u BiH nego da sam ja “sigurno mislila na Kineze ili Ruse”!
Ovakav komentar bi se od prosječne osobe mogao protumačiti kao lapsus ili nedostatak znanja koliko je bitno obrazovati naročito mlade ljude u američkom kontekstu o BiH koji će jednog dana voditi SAD, ali gospodin Pašić je vaš savjetnik pri Ambasadi u Washingtonu. Očigledno je da gospodin Pašić ne vjeruje u ono zbog čega je zaposlen u Washingtonu, a to je da je svrha njegovog posla promocija BiH u SAD, a ne u Kini ili Rusiji. Vaš diplomatski kor bi trebao da bude među prvima koji treba da se bore za promociju priče o BiH u SAD, jer gospodina Pašića i njegove kolege upravo za takvu vrstu rada plaća bh. narod.
Naprotiv, gospodinu Pašiću očigledno smeta promocija BiH u SAD od uspješne bh. dijaspore. Svako naravno ima pravo na svoje mišljenje, ali je ovakvo mišljenje gospodina Pašića problematično jer se obavezao kao član bh. diplomatije da prima plaću i zastupa i promoviše BiH u SAD, a ne da obezvrijeđuje druge koji lično promovišu BiH. Ne samo ja, nego na hiljade drugih koji su već pročitali komentar vašeg savjetnika pri Ambasadi u Washingtonu se pitaju: “Ako gospodin Pašić ne smatra da treba promovisati BiH u SAD, zašto je onda zaposlen pri Ambasadi BiH u Washingtonu?”
U cilju transparentnosti radi naroda u BiH i šire, želim navesti javno u ovom otvorenom pismu:
Nemam nikakvog interesa za bilo kakvu poziciju u diplomatiji ili politici BiH. Ni u kom slučaju me takav angažman ne interesuje. Naprotiv, kategorički ne želim bilo kakvu asocijaciju sa političarima i diplomatama BiH ni za mene lično niti za moju knjigu. Sve što sam do sada vezano za BiH odradila, odradila sam svojim radom i uvijek neovisno od BiH politike i diplomatije.
Iako sam svjesna da će oni koji uživaju državne beneficije bez obzira na svoj nerad negativno reagovati na moje pismo kao što je neprimjereno reagovao gospodin Pašić na moj uspjeh, ja ovo pismo pišem radi većine bh. naroda koji se bori za opstanak i koji treba biti informisan kakva ga diplomatija predstavlja i zašto mnogi uspješni članovi naše dijaspore ne žele imati ništa sa diplomatijom BiH. Mnogi se isključe iz bilo kakvog djelovanja jer upravo nailaze na osobe kao što je gospodin Pašić.
Odlučila sam ovo pismo napisati otvoreno jer su mnogi u BiH kao i u dijaspori razočarani ovakvim ponašanjem diplomata BiH jer ovo nije izoliran incident. Ovaj primjer otežavanja, a ne olakšavanja rada dijaspore je norma ponašanja među onima koji se čvrsto drže svojih fotelja dok pametni i perspektivni mladi ljudi iz BiH odlaze i zaboravljaju na BiH jer žele da zaborave ovakva ponašanja.
Ovo pismo pišem jer volim BiH i bh. narod koji svojim teškim radom finansira diplomate širom svijeta i zaslužuje da oni koji žive na njihov račun predstavljaju BiH profesionalno i odgovorno.
U cilju rješavanja ovakvih problema i građenja povjerenja bh. naroda, molim vas da poduzmete sljedeće korake:
Ako gospodin Pašić smatra da BiH samo treba promovisati u Kini i Rusiji treba da ga premjestite u Kinu ili Rusiju ako smatrate da je sposoban promovisati BiH u datim državama. Ako gospodinu Pašiću treba pomoć kako da nas predstavlja u Kini, neka se slobodno javi, ja sam prije pandemije bila u radnoj posjeti univerzitetima u Kini i rado ću podijeliti svoja iskustva s njim. Što se tiče Rusije, također dostupna mu je i moja posljednja analiza utjecaja Rusije u BiH, Srbiji, Kosovu i na Balkanu koju bi trebao pročitati i koju je prije nekoliko dana objavio američki “Fair Observer”.
A ako ne, gospodina Pašića trebate smijeniti sa mjesta savjetnika Ambasade BiH u SAD jer on smatra da nema značaja promovisati BiH u SAD. Umjesto gospodina Pašića, BiH ima na raspologanju ogroman broj mladih ljudi koji govore nekoliko jezika, koji su školovani u elitnim školama za međunarodne odnose širom svijeta i koji bi sa poštovanjem i odgovornošću odrađivali poslove diplomatske prirode u SAD. Ako se ne možete snaći gdje su ti naši stručni ljudi, ja ću vam dostaviti listu bar nekoliko desetina kontakta i biografija takvih osoba jer mi se mnogi školovani mladi ljudi javljaju iz BiH, a i iz cijelog svijeta.
U najmanju ruku, trebate tražiti od vašeg savjetnika Pašića da se javno izvine, ne meni nego građanima BiH jer oni plaćaju njegovu fotelju u SAD u kojoj on očigledno sjedi bez interesa za promociju BiH na američkim prostorima.
Znači još jednom, od vas ništa lično ne trebam niti tražim, ali vas molim da pozicije našeg diplomatskog kora dajete stručnim i perspektivnim Bosancima i Hercegovcima koji će unaprijediti, a ne unazaditi interese BiH u SAD. BiH ima i sposobne i ponosne građane koji su voljni da predstavljaju BiH van njenih granica.”
Ako ćete na dan Izbora 15.11.2020. godine boraviti u inostranstvu, da bi ste mogli glasati, potrebno je da se registrirate za glasanje putem pošte. Neizvjesno je da li će se zbog posljedica pandemije COVID-19 moći ulaziti u Bosnu i Hercegovinu na dan izbora i koliko će ulazak biti otežan.
Stoga, preporučujemo svim biračima koji borave u inostranstvu da se registriraju za ovaj vid glasanja. Ako se na dan izbora zateknete u Bosni i Hercegovini, moći ćete glasati bez obzira na to što ste prijavljeni za glasanje putem pošte, naravno ukoliko već niste glasali. Rok za prijavu je do 1.9.2020. godine.
Prijavu za glasanje putem pošte možete učiniti na sljedeći način:
2. Ako ste glasali iz inostranstva, tj. putem pošte, na prethodnim Općim izborima 2018. godine, trebate popuniti obrazac prijave PRP-2 i dostaviti ga Centralnoj izbornoj komisiji. Uz popunjen obrazac, priložite kopiju jednog od važećih dokumenata s fotografijom (lična karta ili vozačka dozvola ili pasoš Bosne i Hercegovine). Navedeni obrazac možete preuzeti ovdje:https://www.izbori.ba/…/Lokal…/Biraci_glasaci/PRP_2_2020.pdf
3. Ako se prvi put prijavljujete za glasanje iz inostranstva, trebate popuniti obrazac PRP-1 i dostaviti ga uz kopiju jednog od važećih dokumenata (kopiju lične karte ili vozačke dozvole ili pasoša Bosne i Hercegovine). Navedeni obrazac možete preuzeti ovdje:http://www.izbori.ba/…/PRP_1_BH_Obrazac_za_glasanje_izvan_B…
Popunjeni obrazac (PRP1 ili PRP2), potpisan na istovjetan način kao na važećem identifikacionom dokumentu te priložene skenirane dokumente možete dostaviti na jedan od sljedećih načina: · elektronskim putem na adresu: prijavapp@izbori.ba
Putem pošte na adresu:
Izbori u Bosni i Hercegovini, Poštanski pretinac 451, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina. Faksom na sljedeće brojeve:+38733251333; +38733251334;
Sportske igre mladih nastavljaju realizirati svoje ovogodišnje aktivnosti, a nakon što su takmičenja u prethodnom periodu održana u Orašju, Srebreniku i Velikoj Kladuši, djevojčice i dječaci, željni sportskih nadmetanja i druženja, imali su se priliku takmičiti u Sanskom Mostu, Ključu, Banovićima i Gradačcu.
Najljepša sportska priča, koja ove godine proslavlja desetu godišnjicu postojanja u Bosni i Hercegovini, će u okviru ovogodišnje BH Telecom Sportske igre mladih Turneje radosti posjetiti 42 grada širom naše države.
Sanski Most, Ključ, Banovići i Gradačac bili domaćini najljepše sportske priče (FOTO: Sportske igre mladih)
Sa djevojčicama i dječacima, koji su 2005. godište i mlađi, Igre će i ove godine, uz finansijsku podršku USAID-a, nastaviti realizirati projekat „Fer igra za fer djetinjstvo“, čiji je cilj učenje o važnosti poštivanja različitosti, toleranciji i fair playu na terenu.
Takmičenja Igara su po prvi put ove godine održana u dva krajiška grada – Sanskom Mostu i Ključu. Djevojčice i dječaci iz Sanskog Mosta su se imali priliku takmičiti u malom nogometu i košarci, dok su se mališani u Ključu takmičili u malom nogometu i odbojci. Coca-Cola Cup u Sanskom Mostu, takmičenje u malom nogometu za 2005. godište i mlađe, osvojila je ekipa „Podgrmeč“, dok je pobjednik takmičenja u malom nogometu za 2009. godište i mlađe, ekipa „Djeca sa Partizana“.
Sanski Most, Ključ, Banovići i Gradačac bili domaćini najljepše sportske priče (FOTO: Sportske igre mladih)
Košarkaši i košarkašice u Sanskom Mostu su odigrali vrlo zanimljive i neizvjesne utakmice, a u konačnici su pobjede odnijele ekipe „Sana“, u kategoriji dječaka, i ŽKK „Sana“, u kategoriji djevojčica.
„Drago nam je što se Igre po prvi put održavaju u Sanskom Mostu i što smo baš mi osvajačice prvog Kinder Joy of moving Cupa u našem gradu. Nadam se da ćemo i na polufinalu biti jednako uspješne, te da ćemo izboriti plasman na Veliko finale u Sarajevo“, kazala je članica ekipe ŽKK „Sana“, Amra Deari.
Sanski Most, Ključ, Banovići i Gradačac bili domaćini najljepše sportske priče (FOTO: Sportske igre mladih)
Malonogometaši iz ŠF „Ključ“ i NK „Ključ“ pobjednici su takmičenja Igara u Ključu i bit će predstavnici svog grada na polufinalnom turniru. Pobjednice Plazma Cupa, takmičenja u odbojci za djevojčice 2005. godište i mlađe, su odbojkašice iz ŽOK „Ključ“, koje su ove godine prvi put učestvovale na takmičenjima Igara.
Nakon Krajine, Igre su ovogodišnju turneju nastavile u dva grada Tuzlanskog kantona, a to su Banovići i Gradačac. Mališani iz Banovića su se ove godine takmičili u malom nogometu i košarci. Posebno je zanimljivo bilo na takmičenjima u malom nogometu za kategoriju 2009 godište i mlađi, a u finalnoj utakmici sastale su se dvije ekipe iz istog kluba.
„Prvi put učestvujemo na Igrama i mnogo smo sretni što smo osvojili Poli Cup u Banovićima. Jedva čekamo polufinalni turnir i nadamo se da ćemo na kraju izboriti odlazak na finale u Sarajevo“, rekao je Anis Sejdinović, kapiten pobjedničke ekipe FK „Budućnost 1“.
Sanski Most, Ključ, Banovići i Gradačac bili domaćini najljepše sportske priče (FOTO: Sportske igre mladih)
I dok su takmičenja Igara ove godine po drugi put održana u Banovićima, Gradačac je devetu godinu zaredom bio domaćin najvećeg amaterskog sportskog takmičenja u Evropi. Djevojčice i dječaci su se u ovom gradu takmičili u malom nogometu, košarci, odbojci i odbojci na pijesku. Osim dječaka, u Gradačcu su se i djevojčice takmičile u malom nogometu, pri čemu su najuspješnije bile malonogometašice iz ekipe „Perfect“.
Ovogodišnja takmičenja u malom nogometub za djevojčice održavaju se pod pokroviteljstvom UEFA Foundation for children. Kada je riječ o pobjednicima u kategoriji dječaka, ekipa „Rođeni“ je u finalnoj utakmici savladala ekipu „Red dragons“.
„Nakon što smo prošle godine izgubili u finalu, ove godine smo konačno osvojili Coca-Cola Cup u svom gradu. Svakako da ćemo dati sve od sebe da dobro odigramo i na polufinalnom turniru, kako bismo putovali u Sarajevo“, poručio je kapiten ekipe „Rođeni“, Jasmin Huskić.
Treći ovogodišnji BH Telecom Cup u odbojci na pijesku održan je u Gradačcu. Pobjednice u ženskoj kategoriji su djevojčice iz ekipe „Panter“, dok su u kategoriji dječaka najuspješniji bili dječaci iz ekipe „Glumci“. I jednu i drugu ekipu očekuje učešće na Velikom finalu Igara u Sarajevu.
Sportske igre mladih
Ovogodišnje aktivnosti Plazma Sportskih igara mladih realiziraju seuz prethodnu saglasnost nadležnih zdravstvenih institucija, te uz poštivanje svih propisanih preporuka. Prijave za takmičenja vrše se isključivo online putem, a sva takmičenja bit će održana bez prisustva publike. Sve informacije o načinu provođenja aktivnosti, preporukama i mjerama koje svi trebaju ispoštovati kako bi se takmičenja održala, zainteresirani mogu pronaći na stranici.
Samra Menzilović je nakon uspješne realizacije i okončanja TV emisije “Stol za četiri” postala (ponovo) radijski glas. Naime, nova je voditeljica popodnevnog programa na Radiju M.
Zajedno sa mladim kolegom Nidalom, svakog radnog dana od 14:00 do 18:00 sati na valovima ovog kultnog radija (98,7), druži se sa vjernim slušateljima.
Kreativnost, osmijeh i zabava njeno su drugo ime (FOTO: Samra Menzilović, privatni arhiv)
Kao neko ko voli dinamično okruženje, Samra je vrlo rado prihvatila ovaj angažman.
“Radio je kreativan medij koji svakim danom nudi nove izazove i mogućnost da se razvijate i širite dobre vibracije sa onima koji vas slušaju”, navodi Samra za dobarportal.net i dodaje još:
“U mnogome se razlikuje od televizije jer ste puno prisniji sa publikom koja je aktivni učesnik u programu i to vam daje poseban filing kao hosta. Bilo je lijepo družiti se sa divnim i inspirativnim ženama u emisiji ‘Stol za 4’ koje su mi bile podstrek za kreativan rad u realizaciji emisije i od srca ima se zahvaljujem”, završava svoje izlaganje Samra i obećava da će ovo biti novo predobro iskustvo i za nju, ali i za sve koji vole slušati radio.
Muzika i uz to zanimljiv voditelj baš mogu u dobroj mjeri popraviti vaš dan (FOTO:Samra Menzilović, privatni arhiv)
Sada, kako nam je otkrila u toku razgovora, ide u nove radne i kreativne pobjede i vjeruje da je ovo sjajna promjena za nju. U toku razgovora za dobarportal.net ističe da su je novi saradnici sjajno prihvatili i da je zaista sretna što je dio jednog kreativnog i profesionalnog, mladog tima.
Vjerujemo da će dosta vas svoju ljubav i dobru energiju, u toku radnog dana ili popodnevne kafe, usmjeriti na slušanje Samre i njenog veselog, vjerujemo veoma energičnog, popodnevnog radijskog programa.
Radio ima onu čudnu moć da vam od lošeg dana napravi najbolji dan, uz muziku i zanimljive teme (FOTO: Samra Menzilović, privatni arhiv)
Sarajevo Film Festival, 26. izdanje, bit će otvoren u petak, 14. augusta, svjetskom premijerom filma “Koncentriši se, baba” Pjera Žalice na online platformi ondemand.sff.ba.
Prije samog početka filma, publiku širom svijeta iz Sarajeva će pozdraviti Mirsad Purivatra, direktor Sarajevo Film Festivala. Voditeljica ceremonije otvaranja ovogodišnjeg izdanja Sarajevo Film Festivala, koji se održava online, je bosanskohercegovačka glumica Belma Salkunić, koja je ostvarila glavnu ulogu u novom filmu Ognjena Sviličića, “Glas”. Publika ga ima priliku pogledati u ovogodišnjem programu U fokusu.
Sarajevo Film Festival s velikim zadovoljstvom ulogu domaćina otvaranja svake godine prepušta uspješnim bosanskohercegovačkim filmskim umjetnicima mlađe generacije, sa željom da otkriva, podržava i promoviše regionalne mlade filmske snage.
Belma Salkunić rođena je 1988. godine. Na Akademiji scenskih umjetnosti (Odsjek gluma) diplomirala je 2012. godine. Trenutno je članica ansambla Narodnog pozorišta u Sarajevu. Debitovala je na filmu „Dobro uštimani mrtvaci“ Benjamina Filipovića, a potom je uloge ostvarila u filmovima: „Sarajevski Romeo i Julija“, „Dvaput rođen“, „Glas“, „Sve o ljubavi, knjigama i psima“, te serijama: „Crna hronika“, „Lud, zbunjen, normalan“, a nedavno je završila snimanje srbijanske serije „Žigosani u reketu“. Film „Glas“, hrvatskog reditelja Ognjena Sviličića, u kojem je igrala glavnu žensku ulogu, premijerno je prikazan na 24. izdanju Međunarodnog filmskog festivala u Busanu, u oktobru 2019. godine.
Neke od pozorišnih predstava u kojima je igrala su: „Građanin plemić“, „Cosa Nostra“, „Oda radosti (deveta nedovršena)“, „Sedam dana kasnije“, „Snijeg“ i „Vođa“. Osim rada na predstavama i filmovima, aktivno radi kao moderator na događajima, snima reklame te ima iskustvo rada na radiju i televiziji.
Belma Salkunić voditeljica otvaranja 26. Sarajevo Film Festivala
U prethodnim izdanjima Sarajevo Film Festivala uloga domaćina svečane ceremonije otvaranja bila je povjerena glumicama Amili Terzimehić, Zani Marjanović, Vanesi Glođo, Aleni Džebo i Mariji Pikić, te glumcima Albanu Ukaju, Erminu Bravi, Borisu Leru, Adnanu Haskoviću, Feđi Štukan i Igoru Skvarici.
Belma Salkunić voditeljica otvaranja 26. Sarajevo Film Festivala
26. Sarajevo Film Festival održava se online od 14. do 21. augusta preko ondemand.sff.ba.
Karte za 26. Sarajevo Film Festival su u prodaji na ondemand.sff.ba.
Međunarodni dan mladih obilježava se 12. augusta i upravo tim povodom Institut za razvoj mladih KULT danas je potpisao ugovore sa organizacijama iz cijele Bosne i Hercegovine i na taj način osigurao podršku za mlade u iznosu oko 80.000 KM.
Današnjim potpisivanjem ugovora mladi će imati priliku biti dijelom programa neformalnog obrazovanja, sudjelovati u označavanju staze na južnom dijelu Bjelašnice, biti dijelom predstave „Mladi i korona – mladi kreativci za svoju generaciju“, ali i zagovarati i biti dijelom procesa u kojima donose odluke. Također, podršku će dobiti i mladi s invaliditetom, kroz osnaživanje studenata za ulogu ličnog asistenta i kroz snimanje audio knjiga za mlade s oštećenjem vida.
Nusmir Muharemović iz Zenice sa svojim timom iz Studio teatra planira kreirati predstavu „Mladi i korona – mladi kreativci za svoju generaciju“ kroz koju će pokazati ozbiljnost i posvećenost mladih za doprinos društvu u vrijeme izolacije. Predstava će tematizirati pitanja kako je vrijeme izolacije utjecalo na naše živote i jesmo li išta naučili iz proteklog perioda. Promocija predstave bit će upriličena u Zenici i Sarajevu.
„Dvije omladinske organizacije s područja Opštine Ugljevik i Općine Sapna zajedno će provoditi aktivnosti. Na taj način želimo učvrstiti naše veze kao organizacija, ali i povezati mlade iz ove dvije zajednice. Iskoristit ćemo naš potencijal kako bismo zajednički uredili izletišta pored jezera Mezgraja i Sniježnica, koje će mladi potom koristiti za njihove aktivnosti i u slobodno vrijeme“, izjavio je Aleksandar Krstić, predsjednik Udruženja „Korijeni“ iz Ugljevika.
Aleksandar Krstić (FOTO: Institut KULT)
Međunarodni dan mladih usvojila je Generalna skupština Ujedinjenih naroda 1999. godine i od tada se obilježava u cijelom svijetu. Svake godine Dan mladih ima posebnu temu, a u 2020. godini to je angažiranje mladih za globalno djelovanje kojom se želi istaknuti na koji način učešće mladih na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini obogaćuje institucije i procese donošenja odluka.
Više o Međunarodnom danu mladih pročitajte u kolumni omladinske radnice, Katarine Vučković na ovom linku.
Institut nastavlja raditi na stvaranju kvalitetnijeg ambijenta za razvoj mladih i uključivanje u procese donošenja odluka tokom cijele godine.
Centar za mlade Zenica je prostor koji će biti mjesto susreta mladih iz Zenice, ali i cijele Bosne i Hercegovine i regiona.
Centar je oformljen 2018. g. potpisivanjem Sporazuma o saradnji između Gradske uprave Grada Zenice i Omladinskog udruženja REaktiv. U protekle dvije godine Centar je doživio dvije faze adaptacije. U prvoj godini grupa mladih aktivista je očistila i okrečila prostor, osposobila mokre čvorove, a uspjeli su kreirati i salu za seminare gdje su održali desetak aktivnosti.
Ulaz u objekat Centra za mlade u Zenici (FOTO: arhiv Centra)
Centar je namijenjen da bude dom omladinskih udruženja i organizacija koje rade s mladima pa je nakon prve adaptacije raspisan i javni poziv po kojem su četiri udruženja dobila svoje prostorije.
Prije dva mjeseca započela je velika rekonstrukcija zgrade ukupne vrijednosti 112.298,71 KM, koje su osigurali Federalno ministarstvo prostornog uređenje, Ambasada Bugarske u Bosni i Hercegovini i Grad Zenica. S druge strane, Omladinsko udruženje REaktiv će kroz projekat „Zenica YOUth is BUZZing!“ koji se realizuje zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI), koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), opremiti veliku salu koja će biti na raspolaganju svim učenicima i studentima kao čitaonica, svaki radni dan od 11.30 do 13.30h, a udruženja će je moći koristiti kao konferencijsku salu.
Unutar objekta Centra za mlade u Zenici moguća druženja i učenje novih vještina (FOTO: arhiv Centra)
Čitaonica će biti kapaciteta do 30 osoba, kako bi se ispoštovale sve epidemiološke preporuke. Također, kroz isti program REaktiv će u narednih šest mjeseci organizirati preko 50 aktivnosti za mlade iz Zenice.
“Čitaonica bi trebala biti u funkciji već krajem augusta, ili početkom septembra, kako bi studenti mogli pripremati ispite, a učenici spremno dočekati novu školsku godinu. Pored čitaonice, organizovat ćemo i radionice engleskog i njemačkog jezika, pisanja CV-a, zabavne aktivnosti za mlade, a u planu nam je i kreiranje Prvog zeničkog Stand-up show-a”, izjavio je Mevludin Purić, projektni koordinator u Omladinskom udruženju REaktiv i dodao da će sve aktivnosti i način prijave mladi moći pronaći na društvenim mrežama REaktiva i Centra za mlade Zenica.
Omladinsko udruženje REaktiv uputilo je čestitku svim mladim ljudima povodom Međunarodnog dana mladih i poručili su im da se pridruže u aktivnostima za koje pokažu interes ili da im se jave kako bi zajedno kreirali potrebne i korisne sadržaje.
Unutrašnjost objekta Centra za mlade u Zenici (FOTO: arhiv Centra)
“Podržali smo sve one koji su nam se obratili za podršku po bilo kojem osnovu i u bilo kojem svojstvu, bez obzira da li su svoje zahtjeve uputili kroz određeno udruženje ili pojedinačno.S takvim opredjeljenjem nastavit ćemo i u godinama koje slijede. Jednake šanse za sve ostaje naša strategija. Zbog toga ohrabrujem mlade da pokažu svoju odvažnost i odlučnost te da svojim idejama doprinesu da zajedno oblikujemo Zenicu kao mjesto gdje će mladi željeti ostati, a ne iz kojeg se spremaju otići“, izjavio je gradonačelnik Zenice, Fuad Kasumović.
Iz Gradske uprave Grada Zenica još su dodali da su sretni i ponosni jer su radovi na Centru za mlade završeni u predviđenom roku i da će nastaviti podržavati rad mladih u skladu sa mogućnostima te su se pridružili čestitkama povodom Međunarodnog dana mladih.
Prvi (skejt) park u Bosni i Hercegovini je Hastahana. Nalazi se u Sarajevu na Marijin Dvoru (pripada općini Centar). U parku Hastahana stvorene su i izvedene mnogobrojne plesne koreografije, održana druženja i izloženi brojni umjetnički radovi.
U posljednjih nekoliko godina, ideja mnogih biznismena je uništiti zelene povrišine, sagraditi zgrade, tornjeve od kojih će profitirati. U bilo kojoj drugoj od država parkovi imaju velik značaj i funkciju.
Jedna od funkcija parka je estetska ili rekreativna. Parkovi se najčešće koriste za šetnje, rekreaciju, odmaranje i igru. Gradski parkovi smanjuju zagađenost zraka, a za vrijeme vrućina mogu sniziti toplinu u gradovima.
Pogledajmo kroz historiju, zbog čega su značajni parkovi i zašto se parkovima pridaje pažnja?! Zašto zelene površine zamjenjuju betonom?
Širom Evrope na značaju se daje zelenim površinama u centralnim djelovima grada. Jedino u Bosni i Hercegovini se grade famozni podzemni parkinzi, od kojih građani nemaju ništa i grade se betonske zidine koje će dokrajčiti malo humanih uvijeta za život koji naš grad posjeduje.
Zelene površine su društveno dobro, u prostornim uređenijma su najvažniji faktor zdravog društva i lijepog grada.
(FOTO: Selma Melez / IZVOR: Dobar portal)
Zbog čega građane niko ne čuje? Da li stvarno građani žele da se mjesto radosti i sreće sruši i sagradi još jedna u nizu zgrada? Zasigurno da će zakloniti zgrade koje se nalaze u istom naselju.
Građani su pomoću struke, arhitekata i geometara, projektovali idejno rješenje koje je ispoštovalo sve potrebe građana, pri tome čija bi gradnja čak bila jeftnija od usvojene općinske.
Građani jedva čekaju da imaju gdje prošetati, odmoriti se i družiti, zar im treba to oduzeti? Gdje u Sarajevu imate parkova? I zašto rušite parkove i gradite nepotrebne zgrade?!
Politički motivi su čudo. Zelene površine nam trebaju, ne zaboravite na majku prirodu. Protiv prirode nećete moći, sama ona naplati kad-tad.
