Dušan Bajević nije uspio odvesti Bosnu i Hercegovinu na Europsko prvenstvo i napustit će klupu naše nogomente reprezentacije. Već su krenula nagađanja oko toga ko bi mogao zamijeniti Princa sa Neretve, spominje se veliki broj trenera, a među njima i Nenad Bjelica koji je trenutno šef stučnog štaba NK Osijek.
U razgovoru za dobarportal.net, Nenad Bjelica je istakao kako je s pažnjom pratio posljednje susrete reprezentacije Bosne i Hercegovine.
“Stvarno je šteta što niste uspjeli ući u finale baraža jer je protivnik bio po mjeri i prolazan. Pogotovo, što se utakmica igrala na domaćem terenu. Da je reprezentacija BiH imala dovoljno kvalitete da prođe svog protivnika pokazala je utakmica protiv Nizozemske u kojoj je BiH pokazala da se može kvalitetno nositi sa jačim protivnicima od Sjeverne Irske”, kaže Nenad Bjelica.
Žao mu je što su “Zmajevi” ostali bez plasmana na smotru najboljih selekcija Starog kontinenta.
“Poznajem većinu igrača iz Bosne i Hercegovine, puno njih igra u vrhunskim klubovima i zbog toga je stvarno šteta da niste uspjeli pobijediti Sjevernu Irsku. Stvarno mi je jako žao zbog toga jer su šanse bile velike. Za bh. nogomet i njegovu reputaciju bi bila velika stvar sudjelovati na jednom takvom takmičenjima. Treba se sada fokusirati na nove kvalifikacije, jer ono što je prošlo ne može se više promijeniti”, ističe naš sagovornik.
Osvrnuo se i na pisanje pojedinih medija u našoj domovini u kontekstu njegove eventualne kandidature za selektora Bosne i Hercegovine.
“Ne znam ništa o tome što pišu mediji u BiH i da li me spominju kao kandidata za selektora reprezentacije BiH. Ja sam nedavno potpisao trogodišnji ugovor s NK Osijekom i stvarno sam presretan zbog toga i apsolutno usredotočen na to da NK Osijek dovedem na vrh hrvatskog nogometa”, jasan je Nenad Bjelica.
Na kraju našeg razgovora komentirao je i dešavanja u Premijer ligi Bosne i Hercegovine.
“Premijer Ligu BiH pratim onoliko koliko mi vrijeme dozvoljava i kada se pojavi neki interesantan igrač za klub u kojem radim. Činjenica da bh. klubovi nikad nisu igrali grupnu fazu nekog UEFA takmičenja pokazuje da jednostavno ulaganja u nogomet u BiH još nisu na tom nivou da bi se ekipe mogle nositi sa puno bogatijim klubovima kojima je igranje u Europi zbog budžeta tih klubova jednostavno prioritet. Nerealno je to očekivati, pa čak i hrvatski klubovi koji imaju puno veće budžete se teško nose sa bogatijim klubovima i teško ulaze u grupu fazu Evropske lige ili Lige prvaka”, zaključio je Nenad Bjelica.
Da je Bosna i Hercegovina prepuna mladih, obrazovanih i ambicioznih ljudi primjer su Selma Terzić i Faris Salihbašić, studenti šeste, odnosno četvrte godine Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (MF UNSA) koji su osnovali stranicu ABCdoc koja je namijenjena studentima medicine koji žele nešto naučiti, ali i onima koji svoje znanje žele dijeliti sa drugima.
U razgovoru za dobarportal.net ističu da je sama ideja za pokretanje stranice nastala za vrijeme njihovog volontiranja u Centru za srce u Općoj bolnici “Prim. Dr. Abdulah Nakaš” u Sarajevu.
“Bilo nam je prelijepo i jako naporno, pa iako smo puno mogli naučiti, shvatili smo i da nam nedostaje još puno znanja. Shvatili smo i da, nažalost, takvo znanje zbog epidemiološke i opće situacije nećemo dobiti na fakultetu, te da se moramo sami snaći. Pretpostavili smo da postoji još studenata koji se isto osjećaju i misle. Pandemija COVID-19 je uzrokovala da studenti medicine ili uopšte nemaju nastavu, ili imaju ponešto ne baš zadovoljavajuće on-line nastave, nemaju praksu, već sjede kod kuće i snalazi se kako ko zna. Upravo zato smo dobili ideju da otvorimo web stranicu i da snimamo kratka video-predavanja za stranicu i naš YouTube kanali da pomognemo studentima da održe kontinuitet učenja”, kaže Selma Terzić.
Dodaje da sada imaju i veliki broj saradnika koji vrijedno pišu tekstove, a izdvaja studente šeste godine MF UNSA, Sunitu Mehić i Jahju Rašitovića, koji su pomagali oko sadržaja stranice i pri izradi video materijala.
“Cilj ABCdoc stranice je najprije da omogući studentima medicinskih fakulteta u Bosni i Hercegovini da lakše uče, alii da sami doprinose i pomažu drugima u učenju. Drugi cilj je povezivanje studenata medicine u našoj državi, a vremenom i u regiji te pokretanje modernizacije zastarjelog načinastudiranja medicine kod nas. Upravo zbog toga smo odlučili da naša platforma bude otvorena za sve studente medicine koji žele dijeliti svoje znanje sa drugim kolegama, otkrivati novu literaturu, pročitati nešto novo i interesantno, te za one koji žele učiti kroz članke, prikaze slučajeva, male medicinske plakate i video materijale”, ističe Selma Terzić.
Njen kolega Faris Salihbašić naglasio je da je njihova ideja odvojena od bilo kakve javne ustanove, pa tako i od MF UNSA te od profesora koji tu predaju.
“Nismo tražili podršku, jer smatramo da je čitav problem sa našim obrazovanjem to što se medicina uči iz knjiga koje su nekad starije od studenata, te iz prezentacija koje se koriste još od 2002. godine. Mi želimo da predstavimo nešto novo, nove načine studiranja, nove trendove u medicini, nova razmišljanja i nova istraživanja”, potcrtava Faris Salihbašić.
Faris Salihbašić (FOTO: Faris Salihbašić, privatni arhiv)
Potom je govorio o fokusu interesovanja i samom sadržaju stranice.
“Naša stranica je fokusirana na kliničke predmete: interna medicina, neurologija, psihijatrija, ginekologija, pedijatrija, onkologija, hirurgija i dr.. Posebnu pažnju želimo da posvetimo dijagnostici i terapiji najčešćih oboljenja, kao i savjetima za pacijente.Ovo svakako ne može nadoknaditi praksu uživo, ali bolje je nego ništa”, ističe Faris Salihbašić.
Selma Terzić dodaje kako trenutno postoje dva velika aktuelna problema studenata medicine.
“Jedan problem je činjenica da nastave nema uopće za studente 4. i 5. godine, dok je studentima 6. godine neizvjesno hoće li uopšte moći završiti ovu godinu. Pored toga, zabranjen nam je pristup skoro svim medicinskim ustanovama, pa nemamo način da učestvujemo u obaveznoj praktičnoj nastavi, niti mogućnost da volontiramo. Drugi problem su ogromni iznosi školarine za koju studenti ne dobijaju adekvatnu uslugu, a nemaju ni mogućnost da svojim radom i ocjenama uspiju preći na finansiranje iz budžeta. Upravo zato studenti medicine, zdravstvenih studija i farmacije protestuju posljednjih dana. Stalni problem na medicinskom fakultetu je loš kvalitet nastave, nedostatak opreme, nezaintersovanost profesora i uprave, ali i veliki broj štimanja. U situaciji kada je mnogo ljekara napustilo zemlju i kada se i dosta mladih odlučuje da studira u inostranstvu, ovo bi morala biti pitanja koja će se hitno rješavati”, naglašava Selma Terzić.
Dala je odgovor i na pitanje da li postoji neka tajna kako uspješno studirati medicinu.
“Nema nekog magičnog savjeta koji se može dati. Mislim da je puno učenja, malo odricanja i jako puno ljubavi prema medicini sve što nekome treba. Iskoristit ću priliku i vaše čitaoce koji su zainteresovani za studij medicine pozvati da pročitaju članak na našoj stranici”, kaže Selma Terzić.
Selma Terzić (FOTO: Selma Terzić, privatni arhiv)
Njen kolega Faris Salihbašić ističe kako je pitanje mentalnog zdravlja u doba pandemije veliki problem.
“Naše preporuke su najprije da se pridržavate svih epidemioloških mjera, a zatim da idete u prirodu koliko god je to moguće, da imate fizičke aktivnosti koliko vam to dozvoljava prostor u kojem živite, meditirate, kuhate, čitate i učite. Budite organizovani i nemojte sebi dopustiti da vam bude dosadno. Prihvatite svoje emocije, a ako osjetite da ne možete da se nosite sa njima, javite se psihologu i psihijatru”, govori Faris Salihbašić.
Prema njegovim riječima, pandemija je poremetila sve njihove planove, ali im je omogućila i da shvate kolika je potreba za ovakvom stranicom jer su imali dosta vremena za odmor i nove ideje.
“Uspjeli smo naprati web stranicu, Instagram i Facebook profile te početi sa našim YouTube kanalom. Pozvali smo priličan broj eminentnih stručnjaka, ljekara, da snime neko predavanje za koje smatraju da će biti korisno za studente i već su neki od njih pristali na takvu saradnju. Znamo da će ovo stanje pandemije potrajati, ali dok iščekujemo neko rješenje za nastavu, možemo uraditi puno toga da sami unaprijedimo svoje znanje”, kaže Faris Salihbašić.
Selma Terzić naglašava da u budućnosti ona i njene kolege žele završiti fakultet i početi raditi u Bosni i Hercegovini.
“Ne želimo ići bilo kuda, već ostati ovdje. Naša najveća ambicija je da budemo najbolji stručnjaci i da pomažemo ljudima jednog dana kada budemo imali dr. ispred naših imena Naravno, želimo i da ABCdoc zaživi i da postane bitan dio studiranja, kao i da okupimo veliki broj pametnih i vrijednih mladih ljudi. Pored toga, želimo da snimimo veliki broj video-predavanja i unaprijedimo svoje i znanje naših kolega”, ističe Selma Terzić.
Faris Salihbašić je imao posebnu poruku za mlade.
“Sve o čemu sanjate vam je bliže nego što mislite. Na samom početku, nismo znali ni kako se pravi web stranica, niti kako to treba da izgleda, a posebno nismo znali koliko će ljudi uopšte biti zainteresovano za naš projekat. Vjerovali smo u sebe i uABCdoc ideju. Mislimo da je najveći problem mladih što ne mogu da se aktiviraju jer su navikli biti u sistemu i državi koji stoje u mjestu. Promjene su moguće, a na nama je da radimo što više da poboljšamo ovu situaciju”, zaključuje Faris Salihbašić.
Nutricionistkinja Amela Ivković O’Reilly školovala se u Sarajevu, Grazu, Dublinu, Londonu te je mnogo godina provela u ispitivanju važnosti hrane koju jedemo.
U razgovoru za dobarportal.net govorila je o osnovama ishrane i ulozi hranjivih sastojaka na naše zdravlje kroz različite medicinske studije.
“Naša potreba za hranom je primarna, ali naš odnos prema njoj je složen; naša tjela se još uvjek odnose prema hrani kao da smo u svijetu gdje preživljavamo, ali je hrana postala više nego dostupna; naša urođena žudnja za slatkišima i mastima, i njihova sveobuhvatna dostupnost, čini se da nas sada vode na put tjelesnog uništenja. Hrana je puna složenih, biološki aktivnih molekula koji imaju ogroman uticaj na naše zdravlje. Mi smo ono što jedemo, hrana koju jedemo definiše život koji vodimo”, kaže Amela Ivković O’Reilly.
Dodaje da kada je počela put razumijevanja efekata hrane na zdravlje, osjećala je strah od negativnog i restriktivnog uticaja koji bi mogao imati na njen život.
“Htjela sam da budem slobodna da jedem sve što želim i nisam željela da se osjećam kao da sam na dijeti ali sam također znala da moram napraviti promjene. Kako je moje znanje o ljekovitoj moći hrane raslo, u isto vrijeme raslo je i moje samopouzdanje i zdravlje. Počela sam da stvaram omiljenu komfornu hranu, zamjenivši neke od sastojaka sa zdravijim alternativama. Proces sazrijevanja ili evolucije je potrajao neko vrijeme i sada mogu slobodno reći da volim hranu i da uživam u hrani više nego ikada. Osjećam se zadovoljno i sretno, a moje zdravlje, moj probavni sistem, koža, hormoni i raspoloženje su divno balansirani”, ističe naša sagovornica.
Naglašava da je njen put ka zdravoj ishrani počeo postepeno.
“Nisam tip osobe koja funkcionira po principu sve ili ništa. Uvela sam jednu po jednu promjenu postepeno, preko deset godina, sada živim uglavnom na hrani bez glutena, mljeka i rafiniranog šećera. Također jedem vrlo malo žitarica i vjerovatno se najviše držim paleo koncepta, iako ne volim da pratim ništa sa imenom, shvatila sam šta je najbolje za mene i moje zdravlje. Svi recepti i savjeti koje podjelim zasnivaju se vrlo često na sopstvenim navikama u ishrani”, govori Amela Ivković O’Reilly.
Potcrtava da smo svi jedinstveni i ono što se radi za jednu osobu možda neće važiti za drugu.
“Kada radim sa klijentima, zasnivam svoje preporuke na osnovu svoje obuke i iskustva kako bi klijentu pomogla u postizanju njihovih zdravstvenih ciljeva koji mogu biti mnogi i različiti. Snaga hrane je moja strast. Volim da radim sa klijentima i pomažem im da izgrade bolje i zdravije navike u izboru hrane. Nadam se da ću pomoći drugima da otkriju i slave zdravu ishranu, hranu koja je dostupna, lako je napraviti i koja je veoma ukusna! Cilj mi je osnažiti ljude da usvoje čistiji način ishrane, koja zatim postaje prirodna navika života, a ne kratkoročna posvećenost”, priča naša sagovornica.
Smatra da su službene prehrambene preporuke iz 70-ih godina (da se smanji unos životinjskih masnoća, a poveća unos prerađevina od žitarica i biljnih ulja) najveći fijasko zadnjih desetljeća koji je doveo do epidemije debljine, dijabetesa, metaboličkog sindroma, kardiovaskularnih bolesti, karcinoma, upalnih crijevnih bolesti, alergija i autoimunoloških bolesti.
“Tradicionalnu ljudsku ishranu bogatu prirodnim mastima zamijenila je jeftina procesirana hrana prepuna šećera, škroba, glutena, hidrogeniziranih masti i hemijskih aditiva. Poljoprivredni biznis, masovni uzgoj hrane i prehrambena industrija funkcioniraju po logici profita, cilj je da hrana bude isplatljiva i jeftina s dugim rokom trajanja, na uštrb njenog nutritivog sadržaja”, kaže Amela Ivković O’Reilly.
Prema njenim riječima, novije dijete više stavljaju akcenat na izbjegavanje škroba i šećera nego masne hrane.
“Vaše tjelo skladišti višak šećera, tj. škroba (kojeg imamo u žitaricama, nekom voću i povrću), isto kao što to radi sa masnoćom. Ali masna hrana ima svoje prednosti. Ako je izbacite iz jelovnika, završićete tako što što ćete konstantno osjećati glad, umor i bićete loše volje. Doručak je krucijalan kako biste se dobro osećali tokom cjelog dana. Zdrava ishrana nalaže da počnete dan s proteinima, dobrim mastima i ugljikohidratima. Ako želite dugoročne rezultate, od ključnog značaja je da održavate nizak nivo šećera u krvi. Jedite proteine zajedno s ugljikohidratima i doći ćete do cilja”, poručuje naša sagovornica.
Ističe da je balansirana ishrana koja uključuje raznovrsne namirnice esencijalna.
“Insistiranje na jednoj, a izbjegavanje druge namirnice vodi ka neizbalansiranoj dijeti i nije preporučljivo. Izbjegavajte hranu koja je fabrički proizvedena odnosno onu koja je rafinirana i prerađena. Držite se pravila da jedete samo ono što možete da napravite u vašoj kuhinji”, zaključuje Amela Ivković O’Reilly.
Zada Agić diplomirana je pedagogica, a trenutno ova 24-godišnja djevojka završava master studij pedagogije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
Osnivačica edukativne stranice iz pedagogije “asr_edu” u razgovoru za dobarportal.net govorila je o tome kako je pandemija koronavirusa utjecala na obrazovni sistem.
“Ova situacija koja traje već mjesecima nas je podstakla da razmišljamo o mnogim opcijama, iskoristimo sve resurse energije, kreativnosti i improvizacije, ali obzirom da je ovo sve postao jedan process i kontinuitet već se osjeća umor i psihički pritisak kod učenika, studenata, ali i nastavnog osoblja obzirom da biti online znači biti prisutan za pitanja, odgovore, pripremu časova, olakšavanje načina učenja, pronalazak novih metoda, međusobno usmjeravanje kako se ne bi dešavale velike oscilacije u učenju i napredovanju za razliku od ranijeg perioda prije pandemije”, kaže Zada Agić.
Dodaje kako se ljudi po svojoj prirodi prilagođavaju novonastalim situacijama, i razmišljaju o mogućim rješenjima, pa je tako i slučaj u ovom periodu.
“Moramo prihvatiti činjenicu da neke stvari u obrazovanju i svakodnevnom životu više neće biti kao ranije i da trebamo objeručke prihvatiti ovu situaciju i promjene koje je donijela, čuvati i raditi na svom fizičkom i mentalnom zdravlju jer samo tada možemo pomoći i drugima. U društvu često čujemo ‘Ako želite promjenu, pomjerite se s mjesta na kojem stojite i krenite’. Obrazovanje je proces, a proces sinonim za zbivanje, razvoj, unapređenje što znači da usvajajući znanja, vještne i navike izgrađujemo sebe i druge, tako noseći se sa promjenama kao ključem dolaska do nekog cilja”, ističe naša sagovornica.
Dotakla se i faktora koji otežavaju rad učenika, studenata u ovom online periodu.
“Postoji mnogo faktora i izazova koji su individualne prirode, ali provodeći sve više vremena u online okruženju i neposrednoj nastavi najviše se pozornosti obraća na obim gradiva i onoga što se predaje i prezentuje, kao i njegov kvalitet u odnosu na količinu vremena koje nastavnici ili profesori imaju na raspolaganju. Faktori koji otežavaju rad učenika ili studenata mogu biti povezani sa teškoćama pristupanja online platoformama, nedovoljno znanja iz informacijskih oblasti, nedostatak tehnologije i opreme za pristup ovom obliku nastave ili ne preuzimanje dovoljne količine odgovornosti za rad i izvršavanje zadataka”, smatra Zada Agić.
Zada Agić (FOTO: Zada Agić, privatni arhiv)
Unatoč navedenim faktorima, mišljenja je da su nastavnici/profesori prva linija za sve teškoće i nedoumice koje se pojave u procesu.
“Često spomenem to da imam moć dodijeliti pehar za ličnosti koje ulažu mnogo više vremena, energije i znanja nego što je propisano i predviđeno, to bih zaista uručila svima koji su uključeni u odgojno-obrazovni sistem sa misijama za bolju budućnost djece i studenata, jer ne postoji količina novca koja se može platiti za te neprocjenjive i trajne vrijednosti”, naglašava naša sagovornica.
Smatra da je kvalitet u odgojno-obrazovnom procesu prisutan sve dok su određeni zahtjevi zadovoljeni.
“Prelazak na online nastavu donio nam je neke nove zahtjeve koji su svakako unaprijedili sistem, ali i postali novi izazov. Online nastavom se ne smanjuje kvalitet ukoliko se poštuju određene smijernice, preporuke i jača interakcija između nastavnika/profesora i učenika/studenata, ali svakako da je u sve ovo potrebno ulagati, unapređivati i prilagođavati svakodnevnim zahtjevima”, riječi su ove mlade pedagogice.
Potcrtava kako je u svijetu već godinama unazad sistem online nastave prisutan te da je i na našem prostoru ova promjena dobro došla.
“Učenici/studenti mogu na veoma jednostavan i pratičan način komunicirati sa nastavnicima/profesorima, preuzimati materijale, postavljati upite, istraživati o određenim temama, biti povezani i u stalnoj interakciji. Smatram da će kroz određeni period društvo postati mnogo informatički pismenije, da će olakšano učiti i obavljati zadatke i poslove, povezivati se i učiti sa ljudima širom svijeta, jačati sebe kao doprinositi ličnom razvoju, ali i svakako ćemo biti svjesniji vrijednosti živih susreta”, zaključuje Zada Agić.
Priča o građanima koji žive na rubu egzistencije, nažalost, svakim danom je sve više. Još jedna tužna životna priča o teškoj sudbini dvoje djece dolazi sa Pala.
Brat i sestra, Saša (17) i Kristina (15) Kubura, oboje maloljetni, žive sami u mjestu Podvitez, udaljenom skoro pet kilometara od Pala. Majka ih je ostavila još dok su bili mali, a prije nepunih sedam dana umro im je i otac.
Bez bliže rodbine koja bi brinula o njima, bez osnovnih uslova za život, sa jedva 100KM dječijeg dodatka Saša i Kristina žive u zapuštenoj trošnoj kući sa ispucalim zidovima, neispravnim instalacijama, vlagom i miševima.
Iako prepušteni sami sebi, nakon što su izgubili jedinog staratelja, brat i sestra redovno idu u školu i snalaze se kako umiju, dan za danom. Hranu im donose komšije za sad, kupuju drugari ili Kristina sa svojih 15 godina pokušava da skuva nešto sebi i bratu.
Želju da pomognu svojim drugovima izrazili su Sašini drugovi iz razreda koji su im lično, i uz pomoć dobrih ljudi, pružili pomoć u najneophodnijim stvarima za sada, hrani i ogrevu. Međutim, ovi hrabri i humani mladići Slavko i Luka, uz pomoć trećeg drugara, ne zaustavljaju se na tome. Kažu, učiniće sve što je u njihovoj moći kako bi svojim drugarima obezbijedili osnovne uslove za normalan život.
“Mi smo pokrenuli akciju prikupljanja novčanih sredstava za njih, da mogu normalno da žive. U toku je akcija prikupljanja novca u našoj školi, a kutije za pomoć su postavljene i u većini kafića u Palama. Osim toga, kontaktirali smo načelnika Opštine, direktora Doma zdravlja, u akciju se uključila i naša škola. Dobili smo obećanje i od direktora Elektodistribucije da će im otpisati dug za struju, svima smo se obraćali i svi su obećali pomoći. Zaista se nadamo da će se što prije pokrenuti svi da zajednički pomognemo Saši i Kristini, jer uslovi u kojima oni žive su zaista loši. Čak nemaju gdje da se okupaju, odnosno nije sigurno, jer bojler je pokvaren i kaplje voda iz njega, ako dođe u dodir sa strujom može biti opasno”, priča nam Sašin drug Slavko Jakovljević.
Bez obzira na sve, Saša i Kristina su skromna djeca. Zahvalni su za svaku pomoć dobrih ljudi, a posebno ponosni na školske drugare koji se bore da bi njima obezbijedili što bolje uslove života. I dok njihovi vršnjaci danas imaju šta god požele, i opet su nazadovoljni, Saša i Kristina žele samo jedno, da imaju gdje da se okupaju i šta da jedu. Slavko i Luka pozivaju sve ljude koji su u mogućnosti da pomognu Saši i Kristini da se jave, i barem malo olakšaju svakodnevne brige brata i sestre sa Pala.
U toku je otvaranje žiro računa na koji će građani moći da uplate novac za pomoć Saši i Kristini Kubura, do tada donirajte novac u kutijama predviđenim za to ili nazovite njihove drugove, oni će vas uputiti šta im je sve potrebno da bi mogli da žive, uče i raduju se kao i njihovi vršnjaci. Broj telefona: 065/264-351 (Slavko).
Epidemiološka situacija u Bosni i Hercegovini i dalje je ozbiljna. Uz rast broja zaraženih, raste i zabrinutost kod građana.
Ulice Sarajeva tradiocionalno su pune, posebno za dane vikenda. Primjetno je da većina građana nosi zaštitne maske na otvorenom. Neki pravilno, na licu, a neki i na bradi ili na vratu.
Također, mjere zaštite poštuju se i u javnom gradskom prijevozu, što je u skladu s naredbama Kriznog štaba u borbi protiv koronavirusa.
Zaista, živjeti pod maskama nije jednostavno, ali je u ovom trenutku neophodno, kako bismo se što prije vratili životu kakav smo živjeli prije pandemije.
Kako Sarajlije poštuju mjere zaštite, pogledajte u našoj fotogaleriji.
1 od 12
Sarajlije poštuju mjere zaštite (FOTO: Elma Nikšić/Dobarportal.net)
Sarajlije poštuju mjere zaštite (FOTO: Elma Nikšić/Dobarportal.net)
Sarajlije poštuju mjere zaštite (FOTO: Elma Nikšić/Dobarportal.net)
Sarajlije poštuju mjere zaštite (FOTO: Elma Nikšić/Dobarportal.net)
Sarajlije poštuju mjere zaštite (FOTO: Elma Nikšić/Dobarportal.net)
Sarajlije poštuju mjere zaštite (FOTO: Elma Nikšić/Dobarportal.net)
Sarajlije poštuju mjere zaštite (FOTO: Elma Nikšić/Dobarportal.net)
Sarajlije poštuju mjere zaštite (FOTO: Elma Nikšić/Dobarportal.net)
Sarajlije poštuju mjere zaštite (FOTO: Elma Nikšić/Dobarportal.net)
Sarajlije poštuju mjere zaštite (FOTO: Elma Nikšić/Dobarportal.net)
Sarajlije poštuju mjere zaštite (FOTO: Elma Nikšić/Dobarportal.net)
Sarajlije poštuju mjere zaštite (FOTO: Elma Nikšić/Dobarportal.net)
Irma Bahl porijeklom je iz Bihaća, a od 2004. godine živi u Njemačkoj. Iako je po zanimanju pravnica, ova Bišćanka je i spisateljica te su u pripremi njene tri knjige.
Također kreatorica je i Facebook grupe Ilmi bāṭin, koja je namijenjena samo za žene i koja danas broji skoro 75.000 članica.
“Danas je mjesec dana od početka našeg druženja. Ponosne smo na svaku članicu. Na svaki post i komentar. Ponosne smo na svaki poklon i osmijeh. Ponosne smo jer ste se odazvale na sve apele. Trudile smo se biti ljubazne i susretljive. Pokušale smo odgovoriti na svaku poruku, pružiti vam podršku i zaštitu. Htjele smo vas motivisati , ohrabriti i naučiti da volite sebe i da sve možete. Proživljavale smo s vama sve anonimne životne priče. Pružile smo vam priliku da reklamirate vaše stranice. U ovo smo uložile mnogo ljubavi, vremena, novca i živaca”, kazala je Irma Bahl.
Govorila je i o rezultatima grupe koja je za kratko vrijeme postala veoma popularna među ženama.
“Uspješno je okončana velika akcija prikupljanja novčanih sredstava pod nazivom ‘za Šejlinog dajdžu’. Poslano je 90 poklona za 90 vaših nana, kao i 20 poklona za najtalentovaniju djecu. Također, obezbijeđeni su slatkiši za zabavu u dječijem domu Bjelave te pripremamo 104 novogodišnja paketića za djecu bez roditeljskog staranja”, ističe naša sagovornica.
Također, istakla je i mnoge druge uspješno realizirane akcije.
“Poklonile smo set u vrijednosti od 1.000 eura za pokretanje vlastitog biznisa te smo poklonile ‘Singer mašinu’ u vrijednosti od 400 eura za pokretanje vlastitog biznisa. Anonimnoj djevojci smo odlučiti obezbijediti nastavak školovanja, a našim članicama poklonile smo i dva vikend aranžmana u hotelu ‘Kostelski buk'”, ponosno priča Irma Bahl.
Članice grupe koju vodi ova humana Bišćanka dobile i mnoga poklon putovanja.
“Tu su poklon putovanja u Istanbul, Kapadokyu i na EU kongres. Istakla bih i poklone za mektebsku djecu. Više od 300 drugih poklona otišlo je na adrese članica. Također, pokrenuta je akcija prikupljanja novca i drugih sredstava za djevojčicu Amnu”, istakla je Irma Bahl te dodaje kako je ponosna na sve članice grupe koja danas obilježava mali jubilej.
Jedna od akcija iz grupe Ilmi bāṭin (FOTO: Screenshot)
Mladi Haris Salkić iz Brčkog direktor je i osnivač firme koja se bavi razvojem i proizvodnjom robotskih ruku i edukacijama iz oblasti robotike.
Njegova ljubav prema robotici počela je još u srednjoj školi kada je počeo raditi svoje privatne projekte iz oblasti robotike. Ističe da je svoje prvo iskustvo i znanje stekao u srednjoj tehničkoj školi u Brčkom gdje je imao veoma dobru opremu za tehnička zanimanja.
Harisova priča počinje kada osvaja prvo mjesto na takmičenju o poslovnim idejama u sklopu Sarajevo Business Foruma. Svi prethodni projekti sa robotikom, njih pet koje je radio, su više bili hobi, nego nešto što bi se komercijalizovalo.
Kada je počeo raditi na projektu razvoja i proizvodnje robotske ruke njegova najveća podrška bili su roditelji, njegova sestra Samra i asistenti sa fakulteta koji su bili upućeni u njegov rad i prepoznali njegov potencijal.
Nakon toga njihovom preporukom se prijavljuje na takmičenje gdje je i krenula priča o pokretanju firme koja bi nudila usluge 3D printanja, 3D modeliranja, laserska rezanja i graviranja te koja bi se bavila robotikom i edukacijom.
Robotska ruka (FOTO: Haris Salkić,privatni arhiv)
Robotska ruka služi i za edukaciju, a njena svrha je da upozna djecu sa osnovnim pojmovima koji se tiču elektronike,mehanike i programiranja. Djeca će pomoću robotske ruke naučiti kako zapravo rade svi ti motori u rubotu, kako se robot kreće, za njih je značajan taj prvi susret sa robotikom i upoznavanja sa osnovnim pojmovima koji će im kasnije značiti.
Haris Salkić je dao veliki doprinos svojoj lokalnoj zajednici za vrijeme pandemije koronavirusa, a najviše bolnici Brčko distrikta. U saradnji sa jednom kompanijom iz Češke Rebublike koja je prva razvila incijalni model zaštitnog vizira i dala mogućnost svima onima koji posjeduju printer 3D model da printaju te na taj način pomognu medicinskom osoblju u svojoj lokalnoj zajednici.
S obzirom na situaciju i pandemiju Haris Salkić je svoje proizvodne kapacitete zaustavio i sa svojim timom radio na izradi zaštitinih vizira. U tom periodu su isprintali i donirali 300 zaštitnih vizira, kasnije su optimizovali svoju proizvodnju i samim tim počeli proizvoditi u mnogo većim količinama i krenuli sa prodajom.
Dodajmo i to da je škola robotike namijenjena za osnovce i srednjoškolce novi projekat njegove firme, ali je zbog situacije sa pandemijom odložen.
Autor: Nejla Emšo
Bilješka o autoru: Nejla Emšo rodena je 12.05.1999. u Sarajevu. Studentica je Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu na Odsjeku za socijalni rad.
Lokalni izbori 2020. donose jednu zanimljivu novost kada su žene u pitanju. Vidjeli smo prethodnih dana, veliki je broj žena na stranačkim listama ove godine. Poznato je da smo zemlja sa najmanjim procentom zastupljenosti žena u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. Uvidjeli smo zanimljivu pojavu u Sarajevu, to su mlade dame, pametne i sposobne za korak dalje. Dali smo im prostor za riječ dvije.
Jedna stranka iz Sarajeva, tačnije njihov ogranak OV Centar nam je nekako specijalno “zapao za oko”. Zašto? Zato što od 36 kandidata na listi, oni imaju 17 žena na listi.
Izdvojili smo četiri zanimljive, od svih njih, dame koje su zajedno uključene u mnoge aktivnosti tokom kampanje. Izdvajaju se mr. jur. Aida Magoda, mr.ecc Nedžmina Vojniković, uvažena Elvira Alić, te studentica kandidatkinja Iman Hamzić. Ujedinjene nam kažu – motiv za izbornu listu bio bolje sutra za sve nas, bez izuzetaka. Kažu da za njih ovo nije isprazna priča, one dokazuju jer imaju konkretna rješenja i vizije.
Iman Hamzić je dvadesetogodišnjakinja sa velikom vizijom i idejom, idejom koja može promijeniti danas da bi nam bolje sutra došlo. Ko bi mlade bolje razumio, nego upravo mladi. “Kao neko ko dolazi upravo iz te grupacije ovdje sam da podržim i budem glas onih koji i nemaju toliko pravo glasa, a imaju itekako mnogo toga da kažu. Upravo mi, mladi ljudi sa idejama i ambicijama. Sve što imamo jeste upravo ovaj trenutak, ovaj dan i ovaj sat, zbog toga trebamo reći svoje mišljenje, podići svoj glas i pokazati da smo budućnost države Bosne i Hercegovine”.
NEDŽMINA VOJNIKOVIĆ
Nedžmina Vojniković za dobarportal.net navodi: “Kao magistar ekonomije tokom karijere sam obavljala niz rukovodećih pozicija u okviru međunarodnih projekata značajnih za BiH u oblasti malog i srednjeg poduzetništva, kao i segmenta rada i socijalne politike”. Ako mi poklonite povjerenje i izaberete za vijećnicu u OV općine Centar zalagat ću se za poboljšanje uslova privrednika kroz konkretne projekte i aktivnosti na području općine Centar, ističe Nedžmina. Istakla je kao veoma važan segment “nama je potrebno poboljšanje sinergije između zaposlenika i poslodavaca kroz primjenu svjetskih trendova iz ovih oblasti na našu lokalnu zajednicu”.
AIDA MAGODA
Aida je mlada pravnica. Za svojih 29 godina života ima izuzetno dobar radni CV. Kratko i jasno poručuje i omladini i onim nešto starijim “Da Centar bude i privredni Centar. Lokalno djelujmo ali razmišljajmo globalno“. Magoda Aida iz Sarajeva magistra je prava i jedna je od onih koja vjeruje da naša, Bosna i Hercegovina može pružiti mladima, sigurnost i bolju budućnost. Rekla nam je u toku razgovora kako je tužno to u kolikoj mjeri mladi odlaze iz naše zemlje, i kako se mora prekinuti “poklanjanje” naših potencijala drugima. “Ukoliko dobijem povjerenje i izaberete me za vijećnicu OV Centar zlalagat ću se za pokretanje javnih rasprava, kako bi se dala baš svima prilika, da kažu svoje mišljenje jasno i glasno. Jednostavno rečeno, potrudit ću se svojim doprinosom u lokalnoj zajednici, da radimo na smanjenju korupcije. Također, neki od ključnih problema su i nepotizam, siva ekonomija, loša zdravstvena zaštita, loša infrastruktura… Sve su to mnogo bitni faktori koji se trebaju rješavati. Uraditi to što prije, kako bi Centar zaista bio u centru pažnje. Moramo zajedno i neprekidno djelovati, te biti hrabri i odlučni da promjene sprovedemo do kraja, poruka je ove mlade uspješne dame.
Elvira Alić po zanimanju je poduzetnica. Vlasnica je privatne apoteke u Sarajevu. “Jedna sam od roditelja incijatora za nastanak prve inkluzivne Osnovne škole u BiH. Želim se zalagati za inkluziju djece s posebnim potrebama. Želim se zalagati za socijalni diverzitet ali i upotrebu znakovnog jezika u javnoj službi”, napominje ona za kraj našeg razgovora.
Za kraj da vas pitamo, ZA KOGA ćete vi glasati na lokalnim izborima ove godine?
Da mladi zaista kreiraju našu budućnost u razgovoru za dobarportal.net potvrdit će Ema Hadžić i Sumeja Hadžalić.
Ove dvije studentice farmacije iz Sarajeva svoja znanja i vještine stečena u amfiteatru i laboratoriji odlučile su podijeliti sa svojim kolegama, ali i ljubiteljima farmacije općenito, putem Instagram objava, kreirajući tako malu riznicu znanja pod nazivom “RemediesLab”.
“Htjele smo da radimo nešto i pored fakulteta koji nam zaista ne ostavlja mnogo slobodnog vremena. Tako se rodila ideja da osnujemo ‘RemediesLab’. To je mjesto gdje se iza svake objave, fotografije i ideje nalazi potpis nas dvije. Naša mala riznica znanja za koju želimo da bude od koristi baš svima. Glavni motiv jeste želja da pružimo kvalitetan sadržaj u moru raznih influensera, youtubera, koji su nekompetentni da pričaju o većini stvari koje reklamiraju ili jednostavno ‘prodaju’ pratiocima razne dezinformacije, koje mogu biti čak i pogubne. Uvijek čast izuzecima”, kaže Ema Hadžić.
Sumeja Hadžalić završila je Srednju medicinsku školu, smjer farmaceutski tehničar, pa je, kako kaže, već bila pripremljena upravo za ovaj fakultet.
“Vrlo rano sam ušla u svijet farmacije. Moje srednjoškolsko obrazovanje bilo je usmjereno konkretno na farmaciju ali ljubav se ustvari nije rodila na samom početku. Radije bih rekla da se ona vremenom razvijala proporcionalno kako su se moja saznanja širila”, ističe Sumeja Hadžalić.
Otkrila nam je i šta to možemo pronaći na njihovom profilu.
“Bitan dio našeg obraćanja, pored tematike o zdravlju i zdravom načinu života, čine i savjeti za učenje obzirom da smo i mi još studentice. Dijelimo naša iskustva koja svakim danom postaju sve bogatija i sretne smo što smo naišle na ogromnu podršku”, govori Sumeja Hadžalić.
Za razliku od nje, Ema Hadžić se opredijelila za gimnaziju kao srednjoškolsko obrazovanje.
“Smatram da sam jako svestrana osoba, pa tako i u samom početku farmacija uopće nije bila moja opcija. Prvo sam razmišljala da idem u nekom kreativnijem smjeru poput arhitekture i grafičkog dizajna, zatim godinama je postojala ta ljubav prema informatici i što sam više istraživala, više me privlačila da se posvetim upravo njoj. Ali kako odrastam, tako se mišljenja i mijenjaju. Na samom kraju shvatila sam da je hemija nauka koja mi je uvijek bila fascinatna i privlačila me zamisao da jednog dana radim u nekoj laboratoriji ili sl. Shvatila sam da je farmacija dobar izbor i da pruža širok dijapazon oblasti koje me zanimaju”, priča nam Ema Hadžić.
Ema Hadžić i Sumeja Hadžalić (FOTO: Instagram)
U martu ove godine pokrenule su ovu divnu priču, a nedugo nakon toga pokreću i svoj blog.
“Od samog početka imale smo želju da imamo svoj blog obzirom da volimo pričati opširnije o određenim temama. Međutim, bile smo svjesne da je potrebno prvo skupiti određenu publiku, tako da smo blog pokrenule tek nekoliko mjeseci nakon osnivanja Instagram profila. Na blogu pišemo čitave priče, blog je za one koji žele da čuju više o temi čiji smo ‘sneak peak’ dale na Instagramu. Svjesne smo da većina ljudi uglavnom ‘skrola’ po Instagramu i čim vidi duži tekst, preskače objavu. Stoga glavne informacije i ono što bi moglo zainteresovati čitaoce stavimo na Instagram a cijela priča se nalazi na blogu”, kaže Ema Hadžić.
Njena kolegica Sumeja Hadžalić odgovorila je i na pitanje kako pronaći vrijeme za pisanje objava u moru obaveza koje donosi studentski život.
“To je zaista teško kombinovati jer obaveza na fakultetu je svakako mnogo i one su nam prioritet tako da njih nikada ne zapostavljamo zbog uređivanja stranice. Ipak, ono što radimo na našoj stranici usko je vezano za našu buduću profesiju i svakodnevni život tako smo pronašle i jedan efektivan modul. Naime, kada nismo raspoložene i ne osjećamo da neku objavu pravimo svim srcem, onda to i ne radimo. Radije sačekamo nalet inspiracije i tada ni uređivanje fotografija ni istraživanje nisu teški i ne traju dugo”, riječi su Sumeje Hadžalić.
Dodaje kako je mladima itekako bitno čuti iskustvo i savjet drugih kolega koji su prošli kroz istu ili sličnu situaciju.
“Obzirom na lično iskustvo, znamo da nam je uvijek lakše kada se pronađemo u tuđim iskustvima i kada znamo da nismo sami. Poznato je da se na primjer kod starijih kolega uvijek raspitujemo o profesorima, ispitima i slično. Ukoliko nekome vjerujete, ukoliko je taj neko zaslužio to povjerenje, onda ćete i poslušati savjet i postupiti tako. Mi smo upravo zato tu, da podijelimo neka naša iskustva za koja smatramo da su bitna i da mogu pomoći pojedincu da poboljša svoj život prije svega kao studenta i postane najuspješnija verzija sebe”, naglašava Sumeja Hadžalić koja uživa u čitanju knjiga pa ponekad čak i u pisanju.
Poznato je da je internet mjesto vrlo (ne)pouzadnih izvora, pa nam je Ema Hadžić otkrila koji su to izvori infomacija kojima se one služe kroz svoje objave.
“Dijelimo informacije koje naučimo tokom našeg studija što bi značilo da informacije dolaze od najvećih stručnjaka u toj oblasti. Također, dijelimo informacije sličnih profila i stranica koje vode drugi studenti medicinskih nauka ili starije kolege – magistri farmacije ili doktori medicine. Ukoliko istražujemo neku novu temu, informacije pronalazimo na provjerenim izvorima poput WHO-a, Pubmed-a ili nekih domaćih provjerenih stranica. Što se tiče učenja, tu dijelimo naša lična iskustva”, potcrtava Ema Hadžić.
RemediesLab (FOTO: Instagram)
Zanimalo nas je i kakvi su dosadašnji dojmovi studenata koji imaju priliku da čitaju i prate njihove objave, budući da je stranica početkom mjeseca novembra proslavila pola godine aktivnog rada.
“Veoma pozitivni! Ne možemo riječima iskazati koliko smo sretne prvenstveno zbog profila osoba koje nas prate. Sve su to, dakle, studenti i to ne samo medicinskih nauka već i brojnih društvenih nauka. To su budući akademski građani i osobe čije mišljenje jako cijenimo. Naišle smo na odobravanje onoga što radimo već a samom početku i pozitivni komentari nikada nisu prestali da nam pristižu. I dan danas, kada nas neko novi pronađe, javi nam se porukom i kaže koliko je oduševljen našim profilom te nam svi šalju riječi podrške govoreći da samo ustrajemo u onome što radimo i idemo naprijed”, ponosno govori Ema Hadžić kojoj je prva ljubav IT industrija.
Naše sagovornice aktivne su članice i Studentske asocijacije Farmaceutskog fakulteta (SAFF UNSA). Ema Hadžić je predsjednica Komisije za odnose s javnošću (PR), a Sumeja Hadžalić predsjednica Komisije za međunarodnu saradnju (CP za IPSF).Ostavile su i poruku svim mladim ljudima koji se zanimaju za farmaciju ili sličnu vrstu znanosti.
“Mladima poručujem da su ovaka zanimanja upravo ona koja mogu promijeniti ljudske živote. Ako je to ono što vas ispunjava i ako vidite sebe kako jednog dana pomažete nekome da ozdravi onda se nemojte ustručavati da krenete ovih putem. Put može biti izuzetno težak, prepreke su tu stalno ali u glavi uvijek trebate imati onaj krajnji cilj koji će vam pomoći da ih sve savladate”, poručuje Sumeja Hadžalić.
I njena kolegica smatra da se upornost uvijek isplati.
“Slobodno sanjajte i živite svoje snove! Nećete pogriješiti ako pokušate već samo ako povjerujete onima koji gase vaše želje i govore vam da je nemoguće. Mislimo da je najbitnije u svemu da ne odustajete, jer upornost se na kraju uvijek isplati”, zaključuje Ema Hadžić.
Autor: Melika Mehmedović
Bilješka o autoru: Melika Mehmedović rođena je 26.11.2000. godine u Sarajevu. Studentica je sanitarnog inžinjeringa na Fakultetu zdravstvenih studija u Sarajevu. Članica je skupštine Asocijacije studenata Fakulteta zdravstvenih studija te zaljubljenica u sport, muziku, književnost i prirodu.
