FB STATUS NEJRE LATIĆ HULUSIĆ: Marvo, ljudi nemaju za hljeba, a ne za…

0

Odlično. Najviše “porodičnih” klastera. To se desi kada ljude sa visoko zaraznom bolešću ostavite na kućnom liječenju. 

 

Znate, nemaju svi u ovoj zemlji luksuz da se izoluju, ni u drugu sobu, a ne “da koristi odvojeni toalet”!?!? – kako stoji u preporukama Kriminalnog štaba.

 

Može, vratite nam pare od PDV-a, zdravstvenog osiguranja, “vodnih naknada” (šta god da je to), taksi, naljepnica i ostalih harača koje ste smislili. Pa ćemo se liječiti sami.

 

Kutija jednokratnih maski koje preporučujete za brigu o zaraženima košta 68 KM! Najam garsonjere u Sarajevu (za drugu halu, da prostite) je minimalno 300 KM, litar varikine je 1,60 KM. Vitamini C, D, Selen, Cinn, ne može priuštiti svaka treća porodica ovdje. Da ne spominjem limun, sokove od aronije, med…

 

Ljudi ovdje nemaju za soli i hljeba, marvo, a ne za dvije “hale”!

 

 

PIŠE: Nejra Latić Hulusić

 

Stavovi izneseni u tekstu su isključivo autorova odgovornost i ne odražavaju nužno i stav dobarportal.net redakcije.

ANISA MAHMUTOVIĆ: Novinari ostaju bez odgovora od nadležnih

Sedamnaestog marta Vijeće ministara Bosne i Hercegovine proglašava vanredno stanje izazvano COVID-om 19.

Dvadeset devetog maja na telefonskoj sjednici Vijeće ministara Bosne i Hercegovine ukida ovo stanje. Tada prestaju važiti i sve odluke Federalnog štaba civilne zaštite, a dalje će odlučivati i o tome javnost obavještavati Ministarstvo zdravstva FBiH. Taj dan kada su nam indirektno rekli: “Slobodni ste”, naša statistika nije bila obećavajuća.

Broj zaraženih u FBiH je bio 1082, smrtnih ishoda smo imali 39, dok je u tome trenutku broj oporavljenih pacijenata iznosio 942.

Već tada se dalo naslutiti da nadležni nemaju kompetencije, autoritet, volju, a niti ideju kako se suočiti sa onim što nas čeka.

Dva mjeseca kasnije suhoparna statistika izgleda zastrašujuće.

7013 osoba je potvrđeno do danas.

163 osobe su umrle.

3571 lice je oporavljeno, dok je aktivno 3279 zaraženih.

Samo danas u Federaciji BiH registrovan je 231 novi slučaj.

Nema vanrednog stanja, nema represivnijih mjera, “zabrinuti” nadležni organi su nestali sa malih ekrana. Nosimo maske na 40 stepeni i ako nas ne guši COVID 19, a onda se gušimo zbog sparine.

Umiru nam sportiste, očevi tinejdžera, majke, sve to praćeno jednom riječi:”Komorbiditeti.”

Znači to da je recimo neko imao visok pritisak, dijabetes, bronhitis, ali ga je Corona ubila?

Čitam danas kod urednice BHRT-a, preminuo je i otac dvije bebe na Podhrastovima.

Ne mogu ulaziti u progresivnost virusa, opasnost koju donosi, danima razmišljam da li nas ispravno liječe?

Imamo pravo pitati da li je metod liječenja dobar?

I što smo kupovali te respiratore, sasuli milione, a sa njih nam samo skidaju mrtve roditelje?

Određivanje mjera, zatvaranja rizičnih mjesta postaju politička pitanja na koja nadležni odgovor ne daju. Šute kada ih novinari za iste pitaju.

Paradoksalno je da za hronične pacijente nema mjesta u bolnicama pod izgovorom zaštite od virusa, ali ima prostora da otvorimo bazene, jezera, diskoteke…

Kažu nadležni da nam umire ekonomija pa se mora tako. Gledaju nas u oči, lažu i mi im vjerujemo.

Vanredno stanje nam treba sad. Epidemiolozi nam trebaju na čelu kriznih štabova.

Treba nam pomoć ugostiteljstvu, privredi, u svakom njenom segmentu, kako bismo mogli kazati: “Sad je vrijeme da stanemo i čuvamo se jer odavno smo crveni.”

Dajte ljudima plaćene poreze, makar minimalne plate za radnike u privatnom sektoru, odgodite plaćanje režija i ostalih dadžbina na još dva mjeseca i onda slobodno zatvorite sve ono što nam u ovome trenutku nije nužno.

JER JEBENO UMIREMO!

Za mrtve, ekonomsku propast, rizike koje donosi svaki naredni dan VI STE KRIVI, NE KAO NADLEŽNE INSTITUCIJE, NEGO KAO POJEDINCI, INSANI U ULOZI PREMIJERA, MINISTARA, PREDSJEDNIKA/CA….

Računate na model Švedske koja je uspjela napraviti saradnju sa svojim građanima?

E, to nas skupo košta jer upravo mi nismo Švedska niti ekonomski, niti po mentalitetu pripadamo tim smirenim ljudima. Kod nas Mujo iz Mrđanovića zna da je COVID 19 teorija zavjere i da je neko dobio 1000 maraka za gubitak roditelja.

Morbidno, zar ne?

Ali to su oni isti ljudi koji vam vjeruju kada pričate o ekonomiji, mržnji drugih i oni što vjeruju da postoji neka korist od vitalnog nacionalnog interesa kada ga na sjednicama zatražite.

Sada svako od nas skoro zna jednu ili više osoba koje su preminule od posljedica zlog virusa. Mnogi vam nisu djelovali ranije kao lica koja bi umrla uskoro, a nema ih. Kopamo ih bez ustaljenih vjerskih običaja i ako je vama to sigurnost, kunem vam se njihovu djecu način kopanja roditelja boli duboko u duši.

Pitaju novinari, zašto kantoni kopiraju odluke Federalnog kriznog štaba, kada im je data mogućnost da donose represivnije mjere, ako situacija tako nalaže?

Zašto su se ušutili oni koji bi u ovome trenutku trebali biti najglasniji?

Zašto više nikoga nije briga za hronične pacijente?

Zašto su zabranjena okupljanja preko stotinu ljudi, a na kupalištima ih ima mnogo više?

Mi ćemo svejedno gladovati, sakupljati humanitarne pomoći, dolaziti na vrata zavoda za zapošljavanje, biti depresivni zbog sumornih vijesti, teških informacija i nećete nam pomoći nikako prividnim “otključavanjem”.

Ne, ne trebate ponovo da nas zaključate, samo nam zatvorite mjesta koja su rasadnik zaraze, a nisu nam nužna u vaktu preživljavanja. Dajte ljudima mogućnost da prežive s minimalnom pomoći u ekonomiji i pustite ekonomiste da se bave tim pitanjima jer niste sposobni vi lično, pojedinačno na odgovornim pozicijama.

ENERGIS / SADAŠNJOST ILI BUDUĆNOST: Primjena savremenih tehnoloških rješenja za održiv razvoj Bosne i Hercegovine

Sve veća upotreba savremenih rješenja u Bosni i Hercegovini koji mogu komunicirati između sebe putem različitih uređaja, omogućila je stvaranje značajnih temelja za tehnološki razvoj zemlje.

 

Upotreba savremenih tehnoloških rješenja jednim dijelom se ogleda i kroz korištenje pametnih mobilnih telefona. Telefon nose svagdje sa sobom, koriste ga za veliki broj svakodnevnih zadataka i interakciju sa drugim pametnim uređajima i aplikacijama.Takođe, određeni broj kompanija koristi savremena tehnološka rješenja za inovativno upravljanje poslovnim procesima koji su široko rasprostranjeni, a sve u cilju dobijana tačnih i preciznih podataka za uspješnost poslovanja uz velike uštede troškova.

 

Kako bi se došlo do odgovora o mogućnostima i načinima primjene savremenih tehnoloških rješenja u brojnim oblastima, Udruženje Energis okupilo je domaći tim eksperata iz Bosne i Hercegovine koji će u periodu od šest mjeseca, u 11 gradova, prezentovati načine i mogućnosti primjene savremenih rješenja za poboljšanje života građana, opština, gradova, sela, ali i brojnih drugih sfera od interesa za čovječanstvo u okviru projekta „Platforma za nisko – karbonski urbani razvoj FBiH“, uz podršku Fonda za zaštitu okoliša FBiH.

„Danas smo u Zenici razgovarali o značaju primjene savremenih tehnoloških rješenja i značaju stvaranja partnerstava kao mehanizma u finansiranju održivih razvojnih projekata u Bosni i Hercegovni. Takođe, potpisali smo sporazum o saradnji sa kompanijom LANACO i kompanijom Westport kako bi udruženim snagama gradovima ponudili niz inovativnih tehnoloških rješenja za poboljšanje kvaliteta života i poslovanja, a sve uz visok nivo odgovornosti prema energetskoj efikasnosti”, poručio je Hamdija Mujezin, Direktor Centra za edukaciju i podizanje svijesti o potrebi povećanja energetske efikasnosti – Energis.

 

Zbog niskih troškova primjene savremenih tehnoloških rješenja, sada je moguće nadzirati i upravljati aktivnostima koje su ranije bile nedostupne. Finansijski aspekt je najbolja prednost, jer se troškovi mogu značajno smanjiti i optimiziovati.

„Savemene tehnologije su šansa za privredu BiH, budući da smo mi zemlja sa tradicijom industrijske proizvodnje, posjedujemo stručan i obučen kadar sa velikim iskustvo, koji uz veoma mala ulaganja može značajno učestvovati u proizvodnji komponenti, dijelova i gotovih proizvoda opreme koje savremena industrija nosi”, poručio je Armin Hodžić, kordinator projekta Razvoj automobilske industrije Gospodarske Komore Federacije Bosne i Hercegovine.

Sudeći po današnjim utiscima predstavnika brojnih organizacija, Bosna i Hercegovina ima znanje, resurse i rješenja koja nude osnove za stvaranje održivog razvoja, kako na domaćem tako i na inostranom tržištu.

 

Sponzori projekta: Lanaco Company, Westport Consulting, Fabrika Cementa Lukavac.

26. SFF: Program Summer Screen 2020.

0

Summer Screen program 26. Sarajevo Film Festivala donosi vrhunske filmove bazirane na muzici, savremenoj umjetnosti i pop kulturi. Summer Screen program donosi izbor od šest filmova o nekim od najznačajnijih i najvećih ikona regionalne i svjetske pop kulture i savremene umjetničke scene.

 

Filmovi u programu su: BILLIE, ISTINA O LIAMU GALLAGHERU, KANJON LAUREL – PRVI DIO, KANJON LAUREL – DRUGI DIO, MARTIN MARGIELA: VLASTITIM RIJEČIMA i POVRATAK KUĆI – MARINA ABRAMOVIĆ I NJENA DJECA.

 

 

BILLIE / Ujedinjeno Kraljevstvo, 2019, 96 min. / Režija: James Erskine

Godine 1971. novinarka Linda Lipnack Kuehl odlučila je napisati iscrpnu biografiju o Billie. Tokom osam punih godina istraživala snimila je i preko dvije stotine sati intervjua s nevjerovatnim osobama koje su upotpunjavale kratak, ali turbulentan život poznate pjevačice. Surova i brutalno iskrena, pomalo nevjerovatna svjedočenja Charlesa Mingusa, Sarah Vaughan, Tonyja Bennetta, Counta Basiea, njene maćehe i očuha, školskih prijatelja, cimera iz zatvorskih ćelija, advokata, dilera, svodnika pa čak i agenata FBI-ja koji su je uhitili – sve je to trebala sadržavati Lindina knjiga koja nikada nije završena, a snimljeni intervjui nikada nisu dospjeli u javnost. Sve do sada.

 

ISTINA O LIAMU GALLAGHERU / LIAM GALLAGHER: AS IT WAS / Ujedinjeno kraljevstvo, 2019, 85 min. / Režija: Gavin Fitzgerald, Charlie Lightening

 

Dokumentarac ISTINA O LIAMU GALLAGHERU iskrena je i emotivna priča o tome kako je jedan od najžešćih rock ‘n’ roll pjevača iz omamljujućih visina dok je pjevao u muzičkoj grupi Oasis došao do života na rubu, izopćen i izgubljen u muzičkim pustopoljinama alkohola, ozloglašenosti i gorkih pravnih bitaka. Krećući ponovo potpuno sam, ogoljen i bez mogućnosti da se sakrije, Liam će riskirati sve kako bi napravio najveći muzički povratak svih vremena.

 

KANJON LAUREL – PRVI DIO / LAUREL CANYON / Sjedinjene Američke Države, 2020, 79 min / Režija: Alison Ellwood

Kanjon Laurel bio je ruralna oaza u kojoj su cvjetali talenti mladih muzičara koji su tu osnivali muzičke grupe, raspuštali ih i formirali nove. Usavršavali su svoju muziku u lokalnim klubovima i ubrzo privukli pažnju svijeta. Frank Zappa, Jim Morrison, Carole King, Neil Young, Brian Wilson, Jackson Browne, Linda Ronstadt, Joni Mitchell, John Phillips i Mama Cass samo su neki od protagonista ove priče.

 

KANJON LAUREL – DRUGI DIO / LAUREL CANYON / Sjedinjene Američke Države, 2020, 78 min. / Režija: Alison Ellwood

 

Prilivom teških droga i više novca, uz ubistveni pohod Charlesa Mansona, nekada prijateljski ugodna muzička scena u Kanjonu Laurel počela se mijenjati. Uprkos svemu, nova generacija trubadura stupila je na scenu i nastavila očaravati ljude van zidova njihovog rustikalnog doma.

 

 

MARTIN MARGIELA: VLASTITIM RIJEČIMA / MARTIN MARGIELA: IN HIS OWN WORDS / Njemačka, Belgija, 2019, 90 min. / Režija: Reiner Holzemer

Intimni portret Martina Margielae, jednog od najrevolucionarnijih i najutjecajnijih modnih dizajnera svoje generacije. Prije nego što je pokrenuo vlastitu modnu marku, Margiela je radio kao asistent Jean-Paula Gaultiera i kao kreativni direktor Hermesa. Svoje lice krio je od javnosti, ali je sa četrdeset i jednom radikalnom kolekcijom, koje je predstavio u periodu od dvadeset godina, promijenio svijet mode. Prvi put, u ovom filmu, “Banksy svijeta mode” otkriva svoje crteže, bilješke i lične predmete, i gledaocima pruža uvid u vlastitu viziju mode i karijeru.

 

 

POVRATAK KUĆI – MARINA ABRAMOVIĆ I NJENA DJECA / Srbija, 2020, 83 min. / Režija: Boris Miljković

Povod je “Čistač”, putujuća retrospektivna izložba čije je krajnje odredište Beograd, umjetničin rodni grad. Izložba je kontemplacija o njenom cjelokupnom životu, uključujući sumnje koje su je zaokupljale tokom mladosti koju je provela u Beogradu, pogrešne ljubavne veze i posebnu vrstu usamljenosti. Izložba se fokusira na fenomen ponovljenih performansa. Ali ko su učesnici u njima?

 

 

Covid-19 Info 

Sigurnost i zdravlje gostiju i uposlenih prioritet je Sarajevo Film Festivala. Festival će biti održan u skladu sa savjetima zdravstvenih stručnjaka. Ponašajući se odgovorno i u okviru jasno definiranih smjernica, možemo pokazati kako se društvena kohezija može graditi i tamo gdje smo dužni održavati fizičku distancu.

Informacije o Covid-19 u BiH možete pronaći ovdje.

HAFIZ EDIN FAJKOVIĆ: Djela u islamu se cijene prema nijetu

0

Muslimani u Bosni i Hercegovini i svijetu obilježavaju Kurban-bajram ili Hadži-bajram. Kurban-bajram, praznik prinošenja žrtve, najznačajniji je islamski blagdan. Dolazi dva mjeseca i deset dana nakon ramazana i traje četiri dana.

Hafiz Edin ef. Fajković, drugi imam u Gradskoj džamiji u Bihaću u razgovoru za dobarportal.net ističe da kurban kao vjerska obaveza muslimana ima veliki značaj u islamu.

“Taj značaj sastoji se u onom smislu i značenju i onoj svrsi koju kurban ima i nosi u sebi. Kod nas Bošnjaka, muslimana, duboko je ukorijenjena u visoko- stoljetnoj tradiciji,koja je usko vezana za ovaj vjerski obred. Mi hvala Allahu dž.š., svake godine, ili svakog Kurban-bajrama to praksom potvrđujemo i u tom ibadetu čvrsto ustrajavamo”, kaže hafiz Fajković.

Dodaje kako sami čin prinošenja žrtve ili kurbana ima veliki značaj za čovjeka.

“Naime, pojam kurban dolazi od arapske riječi karibun, što znači bliskost, blizina ili približiti se. Na taj način, čovjek prinoseći žrtvu, daje do znanja svome Gospodaru, da želi Njegovu blizinu”, naglašava naš sagovornik.

Pandemija koronavirusa pravi je test za muslimane širom svijeta. Tako će ovogodišnji hadž obaviti oko hiljadu osoba, među kojima i državljani BiH koji borave u Kraljevini Saudijskoj Arabiji te koji su za to dobili neophodna odobrenja. Time će biti zadovoljen taj simbolički princip pete islamske dužnosti, ali i ispoštovane veoma stroge sigurnosno-zdravstvene procedure.

“Vjerujem da svakom muslimanu, vjerniku, praktičaru, želja je barem jednom da zijareti Vrelo islama i da svojim očima ugleda ogrtač Bjetullaha. Nažalost, spriječeni smo, zbog stanja, koje je zadeselio ne samo nas nego i čitav svijet.  Vjerujem da je nama muslimanima u BiH, hadž među najvažnijim stvarima u životu i kod mnogih je priorotet. Ali, hvala Allahu dž.š. na blagodati islama, jer djela u islamu se cijene prema nijetu, tako da ko je imao nijet da ove godine zijareti svoga Gospodara, duboko sam uvjeren da neće biti uskraćen ni blagodati ni milosti svoga Gospodara”, govori drugi imam u Gradskoj džamiji u Bihaću.

Uputio je i prigodnu bajramsku poruku.

“Molim Gospodara, onako kako Ga je molio Njegov miljenik, da ovaj narod ne uskrati svoje milosti, da nam da svako dobro, da budemo uzor i oličenje sljedećim gneracijama. Molim Ga, da budemo od onih koji će prije nego što prinesu žrtvu, žrtvovati svoj ego i sve ono što je loše i što insana udaljava od Gospodara. Molim Allaha dž.š. da kao što nas je poživio, da u krugu naših porodica, džemata, zajednice, okusimo slast Kurban-bajrama, da nam podari svako dobro ovoga i onoga svijeta, i da nas proživi u najljepšem društvu”, poručuje hafiz Edin Fajković.

HAFIZ MAID IBRAHIMOVIĆ: Kurban je žrtva kojom se želimo približiti Allahu dž.š.

Muslimani širom svijeta obilježavaju jedan od dva najveća i najradosnija blagdana Kurban-bajram. Bajram je turska riječ, a znači blagdan. Arapski termin za bajram je'id, što, također, znači blagdan.

Hafiz mr. Maid ef. Ibrahimović, imam u sarajevskom džematu Soukbunar u razgovoru za dobarportal.net ističe kako su bajramaski dani, dani posebnih radosti, sreće i zadovoljstva.

“Na početku, želim da poselamim i pozdravim čitaoce Vašeg portala i da se zahvalim na pozivu kako bih govorio o Kurban-bajramu. Vrijeme Kurban- bajrama počinje oko četrdeset pet minuta nakon izlaska sunca desetog zu-l-hidžeta, pa do predpodnevskog vremena. Kurban- bajram traje četiri dana. Vadžib je klanjati bajram-namaz za sve one koji su dužni klanjati džumu namaz. Tokom Kurban- bajram muslimani uče tekbiri-tešrike, i to iza svakog farz- namaza, počevši od sabah- namaza devetog zu-l-hidžeta pa do iza ikindijskog namaza, četvrti dan bajrama. Na kraju svakog farz namaza i predaje selama, u ovom periodu, svako onaj koji klanja namaze obavezan je da prouči, u sebi, ovaj tekbir: „ Allahu ekber, Allahu ekber, la ilahe illellahu vallahu ekber, Allahu ekber ve lillahi-l-hamd.”Ako se klanja u džematu onda uče naglas svi zajedno”, kaže hafiz Ibrahimović.

Za ovaj bajram vezano je klanje kurbana koji se kolje prvog dana Kurban-bajrama i to poslije bajram namaza i traje sve do pred noć treći dan bajrama.

“Vezano za bajramske blagdane, postoje adabske (bontonske op.a.) specifičnosti koje valja ispoštovati, jer ćemo time upotpuniti obavljeni ibadet, a to su: lijepo je kupiti novu odjeću za one osobe koje su u mogućnosti, očistiti kuću, stan, avliju, džamiju, harem kod džamije. Kod Kurban-bajrama poželjno je ništa ne jesti do iza bajrama, ustati rano, okupati se, namirisati, očistiti zube, obući najljepše odijelo, klanjati u svojoj džamiji kojoj teritorijalno pripadama, tj. u svom džematu, otići pješke u džamiju, obradovati siromahe, biti nasmijan prema drugim osobama, posjetiti starije, darovati djecu, posjetiti mezare svojih umrlih, učiti dove i Kur'an, pomiriti zavađene, posjetiti i čestitati bajram rodbini, prijateljima i komšijama”, ističe naš sagovornik.

Naglašava da se kurban se definira kao obaveza svakog punoljetnog i umno zdravog muslimana da zakolje kurban u dane Kurban-bajrama, ako posjeduje količinu imovine koja gmu omogućava da nabavi kurban u zadatom vremenu.

“Kurban je žrtva kojom se želimo približiti Allahu, dž.š. Od Ebu Hurejre, r.a., se prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: „ Onaj ko je u mogućnosti a ne zakolje kurban neka se ne približava našoj musalli.” (Ahmed, Ibn Madže i Hakim). Kurban predstavlja klanje određene životinje u određeno vrijeme sa nijjetom. Naređen je u drugoj godini po hidžri. Klanje kurbana propisano je Kur'anom. U suri Kevser, Allah, dž.š., nam poručuje: „Mi smo ti, uistinu, mnogo dobro dali, zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji…“ Kurban je, ustvari, dio našeg imetka kojeg je Gospodar dao nama, a mi ipak želimo to žrtvovati na njegovom putu kako bismo se približili Njemu i zadobili Njegovo zadovoljstvo”, dodaje imam u sarajevskom džematu Soukbunar.

Ističe da praksa klanja kurbana datira od početka historije čovječanstva.

“Kur'an nam donosi vijest o kurbanu Ademovih, a.s., sinova  Kabila i Habila. U primjeru Ibrahima, a.s, i njegovg sina Ismaila, a.s., kurban je pokazatelj neograničene predanosti Allahovim, dž.š., naredbama. Kurban nas podsjeća na veliku pobožnost dvojice poslanika. Žrtvujući kurban, mi se prisjećamo Ibrahima, a.s, i njegovog sina Ismail, a.s., koji su bili spremni bez pogovora izvršiti ono što im Gospodar naređuje, ali ih je Svevišnji tim činom želio samo staviti na kušnju koju su oni kao iskreni njegovi robovi na najbolji način podnijeli. Na njihovom primjeru muslimani uče da sve što urade za Allahovu vjeru, bit će nagrađeni i spašeni. Kurban je mnogo više od klanja životinje ili prinošenja žrtve. On je izraz našeg iskazivanja pokornosti i poslušnosti prema Allahu, dž.š.”, podcrtava naš sagovornik.

Ovogodišnji Kurban-bajram specifičan je i zbog pandemije koronavirusa koja je zahvatila cijeli svijet. Tako će hadž obaviti oko hiljadu osoba, među kojima i državljani BiH koji borave u Kraljevini Saudijskoj Arabiji, a koji su za to dobili neophodna odobrenja. Na taj način bit će zadovoljen taj simbolički princip pete islamske dužnosti, ali i ispoštovane veoma stroge sigurnosno-zdravstvene procedure.

“Allah, dž..š., kaže: „ Onaj koji je dao smrt i život da bi iskušao koji od vas će bolje postupati;( Mulk, 2 ajet).  Razmišljajući o ovom ajetu, dolazimo do zaključka da su iskušenja propisana od Allaha, dž.š., kako bi nas ispitao i sagledao čvrstinu našeg vjerovanja. Dakle, On je za nas odabrao to iskušenje i zadovoljan je tim iskušenjem. Stoga i mi moramo biti zadovoljni Allahovim izborom.  Također, Alija, r.a., rekao je: “Iskušenje ne dolazi osim zbog grijeha i ne diže se osim putem istigfara.” Gospodaru omogući nam da budemo tvoji gosti i oslobodi nas ovog iskušenja. Otvori nam vrata svoje ljubavi i rahmeta, mi smo tvoji robovi koji žude za posjetom svetih mjesta”, kaže uvaženi hafiz Ibrahimović.

Svim muslimanima i muslimankama uputio je i iskrenu čestitku povodom Kurban-bajrama.

“Neka moja bajramska poruka bude kur'anski ajet u kojem se kaže: „Reci: „ Klanjanje moje, i obredi moji, i život moj, i smrt moja doista su posvećeni Allahu, Gospodaru svjetova, koji nema saučesnika;“( El-En'am, 162 ajet) Bajram šerif mubarek olsun!”, zaključio je hafiz mr. Maid-ef. Ibrahimović.

KURBAN-BAJRAM: Muslimanski blagdan humanosti, dobročinstva i samilosti

Kurban-bajram je muslimanski praznik koji se održava desetog muslimanskog mjeseca (10. Zul-hidžeta) i traje četiri dana. Kurban Bajram se naziva još i Hadžijski, jer se tada završava hodočašće Kabe u Meki – Hadž.

Vjernici i vjernice jedni drugima ovaj praznik čestitaju riječima „Bajram šerif mubarek olsun“, što znači neka bude čestit i blagoslovljen Bajram.

Praznik se započinje posebnom zajedničkom molitvom – Bajram namazom. Nosi se nova odjeća i nude se pokloni. Poklanja se meso i hrana siromašnima. Poseban naglasak se stavlja na obilazak porodice i prijatelja.

Pripreme za Bajram

Islam stavlja akcenat na čistoći tijela i duha. Zbog toga, nekoliko dana pred Bajram temeljito se čiste i uređuju kuće, stanovi, dvorišta i ulice. Čistoća i miris jedni su od nezaobilaznih simbola ovog praznika.

Za taj dan muslimani biraju najljepšu odjeću. Cilj oblačenja lijepe odjeće i korištenja mirisa, a sve u skladu sa šerijatskim propisima, jeste ispoljavanje ljepote i radosti.

Bajram-namaz

Na bajramsko jutro običaj je da svi članovi porodice rano ustanu i pripremaju se za odlazak u džamiju.

Klanjanje bajram-namaza je farz-kifaje – kolektivna obaveza. Bajram-namaz počinje od kada se uzdigne sunce dužine koplja i traje sve do zevala, tj. kada sunce bude na polovici neba.

Na našem podneblju običaj je da samo muškarci odlaze na bajram-namaz, dok su u vrijeme Božijeg Poslanika, a.s., i žene izlazile na bajram-namaz, stajale bi iza i učile tekbire zajedno s ostalim narodom nadajući se oprostu grijeha i postizanju bereketa tog velikog dana.(Buharija) Prema Poslanikovoj, a.s., tradiciji na bajram-namaz se odlazi jednim, a vraća drugim putem da bi što više meleka koji stoje pokraj puta tražilo oprosta za klanjače.

Posjećivanje rodbine, komšija, prijatelja

Prvi dan Bajrama djeca posjećuju roditelje. Običaj je da se svi članovi uže porodice sakupe kod roditelja na zajednički bajramski ručak. Nakon toga obilaze se rođaci, prijatelji i poznanici. Na taj način se učvršćuju rodbinske i prijateljske veze, djeli se sreća i radost sa drugima.

Bajramu se naročito raduju najmlađi, jer pored slatkiša dobiju i razne poklone i novac (Bajram banka), a pokloni se razmijenjuju i među odraslima.

Bajramska sofra je nezamisliva bez baklave (FOTO: Arhiv)

Bajramska sofra

Pripema slanih i slatkih jela je nezaobilazan segment pretprazničnih dana. Bajramska sofra obično sadržava tradicionalna jela karakteristična za to podneblje.

Baklava je kraljica bajramske trpeze. Pored baklave, na tanjiru obični ćete naći još jedan kolač: hurmašica, tulumba, tufahija, kadaif, lokum ili neku drugu tradicionalnu poslasticu. Na Bajram se spremaju i tradicionalna slana jela: pite,, sogan-dolma, sarma, japrak, bosanski lonac, begovačorba, punjene paprike, musaka, plate sa sirom i suhim mesom…

Klanje kurbana

Kurban (u prevodu žrtva) je osnovno obilježje ovog praznika. Kurban je simbol spremnosti muslimana da žrtvuju svoj život i imovinu u ime Boga i radi islama. Klanje kurbana je obaveza za svaku muslimansku porodicu koja je to u mogućnosti.

Vrijeme klanja kurbana nastupa ujutro poslije klanjanja bajram namaza. Propisi o kurbanu utemeljeni su na Kur'anu i Sunnetu.

Nakon što se ispune svi šerijatski propisi, kurbansko meso se djeli na tri dijela: dio za potrebe ukućana, dio kao sadaku podijeliti siromasima i dio pokloniti prijateljima i komšijama.

Kad se izvrši podjela mesa, onda svako meso nosi kući i dijeli komšijama, rođacima, prijateljima, siromašnima. Taj posao obično odrade djeca. Komšijama uručuju komad mesa uz riječi “halalosum”, a onaj ko prezima meso bi odgovorio s “kabulosum”. Običaj je i da se djeci daju slatkiši ili novac kako bi što više osjetili radost Bajrama.

Slijeđenjem šerijatskih propisa, zahtjeva Halal standarda i odredbi iz pozitivnog zakonodavstva, ostvaruju se pretpostavke da kurbani ispune svoju namjenu, budu upisani u dobra djela, a njihovo meso bude ukusan zalogaj koji koristi ljudskom organizmu.

Kurban Bajram je muslimanski blagdan humanosti, dobročinstva i samilosti

Bajramski običaji bosanskohercegovačkih muslimana utemeljeni su na islamskoj tradiciju i sunnetu Poslanika, a.s.

“Nije pravi vjernik onaj koji zanoći sit, a zna da je njegov komšija gladan.” 

Svijet je jedna velika mahala, a na svijetu je bezbroj gladnih, ugroženih i onih koji čekaju na našu pomoć. Bez obzira li slaviš ovaj praznik ili ne, poruka je jedinstvena:  humanost prije – svega!

Na prvome mjestu, navodi nas da ovladamo svojim egom, pobjedimo sebičnost i gordost. Podsjeća nas na čistotu duše i tijela, te da je prava radost u djeljenju sa drugima. 

Autor: Amra Demir

Bilješka o autoru:  Amra Demir rođena je 1997. godine u Sarajevu. U rodnom gradu pohađala je Srednju ekonomsku školu, a svoje obrazovanje nastavila je na Ekonomskom fakultetu. Velika je zaljubljenica u pisanje proze i poezije, a svakodnevnu inspiraciju pronalazi u knjigama, prirodi i druženju s djecom.

BAJRAMSKA PO(R)UKA REISA KAVAZOVIĆA: Ne dozvolimo da bolest naruši našu radost!

Bajramsku čestitku i prigodnu po(r)uku svim vjernicima, povodom nastupajućeg blagdana uputio je reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, gospodin Husein-efendija Kavazović.

U ime Allaha Milostivog, Samilosnog. Hvala Allahu, koji Svojom moći i znanjem određuje sudbine ljudi. Milostivom, Samilosnom, Gospodaru Sudnjeg dana koji nas na kušnju stavlja kako bi pokazao ko će od nas bolje postupiti. Mir i spas neka su na Njegovog posljednjeg poslanika Muhameda, poslanog kao milost svjetovima da im ukaže na smisao postojanja i bit ovoga svijeta.

“Braćo i sestre. Danas je dan stajanja na Arafatu (Yawmu-l-Arafah). Sa večerašnjim akšamom će, voljom Božijom, nastupiti deseti dan mjeseca zul-hidžeta, prvi dan Kurban-bajrama.”, navodi reis Kavazović.

Ove dane hadža ćemo pamtiti po tome što prvi put nakon dugih decenija naše hadžije nisu bile u prilici obaviti hadž i biti sa muslimana iz čitavog svijeta. Hadžijski obredi će se ove godine obaviti simbolično uz prisustvo malog broja muslimana, među kojima je i nekoliko Bošnjaka.

I bajram-namaz koji ćemo sutra klanjati u našim džamijama i na musallama trebamo obaviti uz sve mjere opreza i samozaštite. Molim vas da u tome budete revnosni.

“Poštujte preporuke Islamske zajednice i nadležnih državnih organa. Ne dozvolimo da bolest naruši našu radost”, poručuje reis Kavazović.

Braćo i sestre, odlazak na hadž je u muslimanskoj tradiciji vrhunac duhovnog puta jednog vjernika, peti islamski šart, nešto čime se vjera upotpunjuje. Sama riječ hadž ima značenje savladavanja prepreka, ulaganja truda da se pređe dug i naporan put.

Zato sve nas pozivam da u ovoj godini velikih iskušenja i godini koju ćemo pamtiti po tome što su putevi hodočašća bili zatvoreni, krenemo putem vlastite duhovne obnove i preporoda. Napravimo prve korake na putu vlastitog propitivanja i samokritike. Ne tražimo slabosti kod drugih, nego se zagledajmo u vlastite slabosti.

Dragi članovi i pripadnici Islamske zajednice, radost Bajrama podijelite sa komšijama, duhovnim potomcima Ibrahima a.s., i sa svim ljudima. Dostojanstveno, kako priliči muslimanima, obilježite ovaj veliki mubarek dan, ne zaboravite svoju rodbinu, prijatelje i komšije. Oživimo praksu Ibrahima, a.s, prinoseći žrtvu, kurbana.

Obavimo to savjesno i odgovorno. Smisao žrtve kurbana i ogleda se u njegovom iskupljenju ljudskog života. Ne dozvolimo da zbog nemara ugrozimo svoje ili živote drugih i tako obesmislimo svoje obrede.

Sa posebnim željama Bajram čestitam našoj braći u Sandžaku i Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, te bošnjačkoj dijaspori i svim muslimanima i muslimankama u svijetu.

Svima vama neka je sretan Kurban-bajram. Bajram šerif mubarek olsun! 

IZVOR: Fena

ILIDŽA DOBIJA PRVU SIGURNU MAPU: Kult izdvojio 20.000 KM za inicijative mladih

U Bosni i Hercegovini žive mladi koji stiču znanja i vještine, a potom ih ulažu u razvoj svojih zajednica doprinoseći tako sebi, ali i drugim mladim ljudima i društvu u cjelini.

 

Da još uvijek širom Bosne i Hercegovine postoje mladi spremni raditi i graditi bolju budućnost dokazuju polaznice i polaznici petnaeste generacije „Uči, Misli i Djeluj!“ obuke za omladinske liderice i lidere.

 

Ovi mladi će do kraja godine provoditi lokalne građanske inicijative u 10 različitih zajednica širom Bosne i Hercegovine, i to u: Zenici, Ilijašu, Srebreniku, Kiseljaku, Tuzli, Foči, Bihaću, Cazinu, Žepču i na Ilidži. Podršku u tome pružit će im Institut za razvoj mladih KULT i Ambasada Kraljevine Švedske u Bosni i Hercegovini, koji su izdvojili 20.000 KM za realizaciju ovih ideja.

Emina Zolota sa Ilidže jedna je od polaznica obuke koja će dobiti finansijsku i mentorsku podršku tima Instituta i zajedno sa svojim timom vršnjaka provodit će edukacije iz IT oblasti i kreirati „Sigurnu mapu općine Ilidža“.

 

„Kada govorimo o zadovoljstvu mladih sigurnosnom situacijom u mjestu u kojem žive, zaključak izveden iz istraživanja položaja i potreba mladih, je da su mladi više nezadovoljni, nego zadovoljni postojećim stanjem. Ovom inicijativom želim smanjiti stopu kriminala, ali i ukazati građanima gdje se najčešće dešavaju napadi pasa lutalica. Ljudi imaju pravo na sigurnost i moj cilj je doprinijeti povećanju njihove sigurnosti. U narednih nekoliko mjeseci razvijat ću interaktivnu „Sigurnu mapu/Safe Map Ilidža“ zajedno sa svojim vršnjacima“, izjavila je Emina Zolota, jedna od dobitnica podrške Instituta.

 

Emina Zolota jedna je od dobitnica podrške (FOTO: Institut KULT)

Prikupljene podatke o dijelovima općine i učestalosti napada uvrstit će u mapu koja će biti dostupna građanima i turistima. Emina će kroz radionice pružiti edukaciju iz osnova programiranja svojim vršnjacima i na taj način će im pomoći da steknu osnovna znanja iz programiranja, a zajedno će kreirati nešto što će koristiti cijeloj zajednici.

 

Pored „Sigurne mape općine Ilidža“, mladi UMiD-ovci provodit će inicijative u oblastima ljudskih prava, ekologije i građanskog aktivizma. Neke od inicijativa će pomoći mladima da unaprijede infrastrukturu za mlade u lokalnoj zajednici, jačaju kapacitete i grade vještine, dok će preostale graditi mostove između marginaliziranih skupina društva, promovirati važnost zdravog života i educirati mlade o funkcioniranju organa uprave u lokalnim zajednicama.

 

Današnjim potpisivanjem ugovora Institut za razvoj mladih KULT nastavlja kontinuirano pružati finansijsku i mentorsku podršku mladima širom Bosne i Hercegovine.

 

26. SFF: Ovogodišnji Sarajevo Film Festival u izmijenjenom formatu

26. Sarajevo Film Festival bit će održan od 14. do 21. augusta u novom, prilagođenom formatu, u skladu sa svim aktualnim epidemiološkim mjerama. 

 

Planirano je da se filmske projekcije održe na lokacijama gdje je moguće kontrolirano i kontinuirano provoditi sve epidemiološke mjere. Publici će na raspolaganju biti posebni ulazi i sektori za grupe od maksimalno 100 posjetilaca u otvorenim ili do 50 u zatvorenim projekcijskim prostorima, obavezna će biti propisana distanca između gledalaca, izvodiće se redovne dezinfekcije prostora, rigorozno će se sprovoditi obaveza nošenja maski u zatvorenim prostorima, a preporuka je i nošenje maski na otvorenom.

 

Ništa od Narodnog ove godine za vrijeme Festivala (FOTO: Elma Nikšić /IZVOR: DOBARPORTAL.NET arhiv)

U skladu sa epidemiološkom situacijom ovogodišnje festivalske lokacije su uglavnom otvorena Open Air ljetna kina: Ljetno kino Raiffeisen, dm Summer Screen, Ljetno kino “Safet Zajko”, te novo Ljetno kino Stari grad. Projekcije u zatvorenom su planirane u Bosanskom kulturnom centru, kinu Meeting Point, MMC Ilidža, Dječija kuća Novo Sarajevo. KJP Centar Skenderija je alternativa u slučaju kiše za projekcije iz Ljetnog kina Raiffeisen i Ljetnog kina Stari grad.

 

Ove godine Sarajevo Film Festival sa dijelom svoga filmskog programa ide i u Mostar. Novo otvoreno kino je na trgu novoizgrađenog Tržnog centra Plaza u Mostaru.

 

Prošlogodišnji red carpet na Sarajevo Film Festivalu (FOTO: Elma Nikšić /IZVOR: DOBARPORTAL.NET)

Ove godine po prvi put nakon 15 godina neće biti projekcija u Narodnom pozorištu, niti će na crvenom tepihu biti službenog protokola. To će pričekati neka bolja vremena. Crveni tepih ispred Narodnog pozorišta ove će godine biti mjesto za intervjue sa autorima i gostima Festivala, te za promociju svih zdravstvenih, epidemioloških mjera. Otvoreni prostori oko Narodnog pozorišta postat će centralno mjesto sigurnih susreta.

Da bi se izbjegle uobičajene gužve, gledaocima se preporučuje online kupovina ulaznica.

 

Ove godine nešto drukčiji format SFF-a (FOTO: 26. SFF /IZVOR: SFF press)

Filmski programi Sarajevo Film Festivala, predavanja i razgovori koji ga prate po prvi put će biti dostupni gledaocima iz cijele Bosne i Hercegovine putem online platformi.

 

Program CineLink dani filmske industrije, koji obično privuče oko 1.500 profesionalaca iz svijeta filma i Talents Sarajevo, festivalska platforma za obuku mladih filmskih profesionalaca iz Jugoistočne Evrope i Južnog Kavkaza, ove će godine biti održani u online formatu.

 

U skladu sa situacijom, prijema i partyja u organizaciji Sarajevo Film Festivala i festivalskih gostiju ove godine neće biti. Direkcija Festivala poziva sve one koji planiraju organizaciju događaja u vrijeme Sarajevo Film Festivala na sprovođenje svih propisanih mjera i brigu za sigurnost publike, gostiju i uposlenih.

 

Mirsad (Miro) Purivatra / Prošlogodišnji red carpet na Sarajevo Film Festivalu (FOTO: Elma Nikšić /IZVOR: DOBARPORTAL.NET)

“Uz dugogodišnju podršku publike, partnera i brojnih pojedinaca i organizacija uključenih u aktivnosti, Sarajevo Film Festival danas je veliki kulturni i društveni događaj sa ogromnim uticajem na ekonomiju grada i čitave BiH. Naša dužnost kao odgovornih profesionalaca je bila da ovogodišnje izdanje festivala prilagodimo situaciji koju je nametnula globalna Covid-19 pandemija. Želimo još jednom, zajedno pokazati važnost kulture i umjetnosti, i grad Sarajevo i BiH pokazati u pravom svjetlu. Vjerujemo da zajedno, mi kao organizatori, građani Sarajeva, institucije vlasti, brojni partneri, ugostiteljski objekti i hoteli, te gosti koji će uprkos brojnim iskušenjima biti sa nama, možemo uspjeti. Organizirajući festival u skladu sa savjetima zdravstvenih stručnjaka i ponašajući se odgovorno i u okviru jasno definiranih smjernica, možemo pokazati kako se društvena kohezija gradi i kada smo dužni održavati fizičku distancu”, izjavio je direktor Sarajevo Film Festivala Mirsad Purivatra.

 

Do početka i u toku odvijanja Sarajevo Film Festivala, Direkcija Festivala će biti u svakodnevnom kontaktu sa Štabom civilne zaštite Kantona Sarajevo i poštovati svaku odluku o održavanju i realizaciji Festivala koju donesu nadležne institucije i zdravstveni stručnjaci.

 

Prošlogodišnji red carpet na Sarajevo Film Festivalu (FOTO: Elma Nikšić /IZVOR: DOBARPORTAL.NET)

 

Covid-19 Info 

 

Sigurnost i zdravlje gostiju i uposlenih prioritet je Sarajevo Film Festivala. Festival će biti održan u skladu sa savjetima zdravstvenih stručnjaka. Ponašajući se odgovorno i u okviru jasno definiranih smjernica, možemo pokazati kako se društvena kohezija može graditi i tamo gdje smo dužni održavati fizičku distancu.

 

Informacije o Covid-19 u BiH možete pronaći ovdje.