KREATORI PROMJENA: Saradnja među mladima unutar Zapadnog Balkana uz RYCO

DOBAR PORTAL
-
0
KREATORI PROMJENA: Saradnja među mladima unutar Zapadnog Balkana uz RYCO

Regionalna kancelarija/ured za saradnju mladih (Regional Youth Cooperation Office – RYCO) je međunarodna organizacija (regionalnog karaktera), odnosno međuvladin mehanizam sa sjedištem u glavnom gradu Albanije, Tirani. Pored glavnog sjedišta u Tirani, RYCO je sa svojim lokalnim kancelarijama prisutan i u drugih pet područja na Zapadnom Balkanu: Beogradu, Podgorici, Prištini, Sarajevu i Skoplju.

Proces osnivanja RYCO-a počinje Berlinskim procesom još 2014. godine na Samitu lidera Zapadnog Balkana u Berlinu, kada se jasno ističe potreba za intenzivnijom saradnjom zemalja regiona, ali posebno rada i saradnje među mladima unutar Zapadnog Balkana. U Beču je potpisana Zajednička deklaracija kojom se predviđa osnivanje RYCO. Šest vlada Zapadnog Balkana su osnovale RYCO i to su: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija, koje su  4. jula 2016. godine u Parizu na Samitu lidera Zapadnog Balkana potpisale Sporazum o osnivanju kancelarije.

Berina Bukva (30) diplomirana je pravnica iz Sarajeva i šefica RYCO lokalne kancelarije u Bosni i Hercegovini, a u razgovoru za dobarportal.net ističe kako je RYCO organizacija koja daje priliku mladima da postanu kreatori promjena i drugačijih (zdravijih) narativa na Zapadnom Balkanu.

“RYCO podržava procese i projekte koji se primarno bave omladinskom razmjenom mladih na Zapadnom Balkanu, pomirenjem i suočavanju s prošlošću, prekograničnom omladinskom saradnjom, inicijativama koje za cilj imaju zagovaranje boljeg položaja mladih, edukacijama i diskusijama o ljudskim pravima. Vrlo često, interno u timu volimo reći da je RYCO platforma gdje želimo ponuditi i organizacijama i srednjim školama nešto više od granta. Želimo im dati priliku da razgovaraju, da uče i postavljaju pitanja, da otkrivaju, ali naposlijetku i da profesionalno rastu i razvijaju svoje kapacitet za druge procese  kako lokalno tako i regionalno, gdje mladi moraju koristiti svoju kartu učešća”, kaže Berina Bukva koja u nevladinom/omladinskom sektoru radi preko deset godina i trenerica je za ljudska prava i rodnu ravnopravnost.

Berina Bukva (FOTO: Berina Bukva)

Dodaje kako RYCO od samog početka putem dodjeljivanja grantova organizacijama i školama osigurava programe omladinske razmjene, susrete mladih iz regiona uz povećanje mobilnosti mladih te nudi priliku da mladi „zagrebu“  klasične balkanske stereotipe kroz neformalnu edukaciju i jedan zajednički pristup tematikama ljudskih prava, suočavanja s prošlošću, dijaloga, pomirenja.

“Kancelarija zaista vrijedno radi na kontinuiranoj komunikaciji u različitim procesima s predstavnicima omladinskih struktura, vladinim instutucijama, međunarodnim organizacija i partnerima, ali i individualno – s mladima u svih šest Ugovornih strana. Kroz različite projekte i partnerstva s relevantnim partnerima, RYCO omogućava jednake prilike za sve mlade u različitim procesima edukacije, participacije i aktivizma. Kancelarija zaista daje i priliku mladima da uče, da unapređuju svoje kapacitete i da zajedno sa svojim vršnjacima putuju i vide dobre primjere prakse(MIRAI program – studijska posjeta Japanu ili program Suočavanje s prošlošću – Sarajevo Film Festivala”, naglašava naša sagovornica.

Smatra da je RYCO prilika i konkretan mehanizam koji treba da koriste mladi kako bi uradili nešto konkretno, a ne samo pričali konkretno o tome.

“RYCO je alat za promjenu statusa quo i da biste osjetili regionalnu magiju, tako nas trebate posmatrati. Ponekad mislim da RYCO za BiH znači više nego za bilo koju drugu RYCO učesnicu, s obzirom na dešavanja i procese unutar države, u kojima  su izazovi i prepreke za dijalog i saradnju vrlo česti. Inače, za svaku od učesnica RYCO-a pa i za BiH, RYCO predstavlja jedan historijski momenat i napredak  vlada Zapadnog Balkana u smislu opredjeljenosti i direktnog investiranja u regionalnu saradnju i mlade. Saradnja s vladama i institucijama vlasti jeste veliki izazov za nas, ali i odlična prilika da artikulišemo stavove o tome gdje vidimo propuste i gdje se mora više raditi i ulagati”, mišljenja je šefica RYCO lokalne kancelarije u Bosni i Hercegovini.

S RYCO-om, mladi u Bosni i Hercegovini, organizacije i srednje škole iz Bosne i Hercegovine, imaju priliku da putuju regijom, da upoznaju svoje vršnjake/inje preko granice i da „osluškuju“ svoje okruženje bez utjecaja tuđih stavova.

“Činjenica da spajamo mlade u regiji i dajemo im priliku za drugačije i zabavno učenje daje drugačiju perspektivu rada i utjecaja koji ostvarujemo na terenu. Za BiH to ponekad znači da će sarađivati organizacija i/ili škola iz Republike Srpske i Federacije BiH pa i Brčko Distrikta, što daje jedan drugačiji prizvuk našeg svakodnevnog posla i komunikacije na terenu. To su nekome tehničke stvari komplikovanog bh. sistema, ali za nas je to važan momentum i pokazatelj da nešto radimo ispravno i dobro, to je funkcionisanje mehanizma koji treba da spaja mlade regiona, ali i mlade unutar svake od učesnica RYCO-a “, ističe naša sagovornica.

RYCO (FOTO: RYCO)

Sigurna je da dolazi vrijeme koje zahtjeva spremnije i kompetentnije ljude, konkretnije mogućnosti, ažurnije mlade koji će učestvovati u bitnim procesima, ali i prepoznavati važnost evropskih vrijednosti i integracija.

“RYCO u BiH također znači i prilike za one mlade koji se ne podrazumijevaju uvijek. Za one koji su prosto „isključeni“ i koji nisu imali informacije o ovakvim ili slilnim mogućnostima. Za one koji su marginalizirani, ranjivi i ponekad strateški stjerani u kraj. Inkluzivni pristup RYCO-a je mnogo važan i strateški smo se opredjelili za njega od samog početka. To je vrlo vidljivo na projektima naših grantija i u dodatnim aktivnostima, npr.  treninga izgradnje kapaciteta”, dodaje Berina Bukva

Prema njenim riječima, ako je suditi prema prijavama na dosadašnja tri RYCO otvorena poziva gdje je bilo preko 800 aplikacija, mladi su vrlo zainteresirani za saradnju i mobilnost na Zapadnom Balkanu.

“Pored aplikacija i učešća na info sesijama, mladi pokazuju da žele da budu uključeni i pitani o procesima regionalne saradnje, prekograničnih inicijativa i dijaloga o tome šta donosi budućnost svima nama bez ili sa procesom suočavanja s prošlošću. Mladi se prijavljuju na različite prilike koje RYCO nudi što doista govori o tome da žele biti uključeni, ali i da žele izaći iz dosadašnjeg lokalnog okvira kada govorimo o aktivizmu, saradnji i dijalogu. Vrlo često oni ne znaju šta je to što mogu pitati ili naći „tamo preko granice“ ili „tamo ko onih“ – što daje posebnu čar svima koji se usude pisati projekt, aplicirati i pokušati regionalno se umrežiti. RYCO priče stvarno budu mnogo zanimljive, procesi dugi ali vrlo potrebni mladim generacijama, ali i onim starijim”, govori šefica RYCO lokalne kancelarije u Bosni i Hercegovini.

Ističe kako poznaje i radi s vrlo aktivnim i odgovornim mladim profesionalcima, aktivistima u našem društvu, ali također sreće i poznaje mnogo onih koji prosto čekaju određene rezultate bez participacije i rada.

“Mladi ponekad nemaju dovoljno znanja i ne vide perspektivu u tome da se aktiviraju u svojoj zajednici. Ponekad je to i nedostatak prilika ili nedovoljno vidljive mogućnosti  u koje se mogu uključiti i doprinijeti rezultatima. Vrlo često svjedočimo sjajnim omladinskim inicijativama  i radu na terenu, ali u isti mah imamo i neartikulisane zahtjeve i nedefenisane potrebe mladih, no vjerujem da su to procesi učenja i sazrijevanja generacija koje imamo i koje dolaze. No, svejedno moram istaći da mladi u slučaju nedoumice – ipak imaju kome da se obrate kada je u pitanju aktivizam i uključivanje u važne procese koji ih se tiču. Formalne omladinske strukture u BiH, na svim nivoima – gdje postoje – zaista rade važan i često Sizifov posao. Vjerujem da vijeća/savjet mladih oba entiteta, kao i Brčko Distrikta imaju sluha za sve mlade s prostora  BiH, a i svjedok sam da rade sjajan posao na poboljšanju položaja mladih u BiH”, tvrdi naša sagovornica.

RYCO (FOTO: RYCO)

Mišljenja je da uvijek možemo bolje, ali vrlo često izbjegnemo analizirati, kako to bolje, s kim i na koji način, a što su važne smjernice u radu svakog pojedinca ili strukture/sistema.

“Također, moram istaći važnost omladinskih predstavnika u RYCO Upravnom odboru. Omladinski  predstavnici svih šest učesnica imaju priliku rame uz rame, s nadležnim ministarstvima za pitanja mladih iz šest vlada, da predlažu, komentiraju i donose odluke koje direktno podržavaju i utječu na naš rad. Ovi mladi ljudi zaista imaju veliku odgovornost, ali i obavezu da to rade s puno integriteta, predanosti, jasnih motiva  a sve u cilju poboljšanja regionalne saradnje, mobilnosti i  položaja mladih kako u svojim zajednicama, tako  i u regionu”, govori Berina Bukva.

Kako kaže, pandemija koronavirusa  dosta je izmijenila tempo rada kancelarije i planove za skoro čitavu 2020. godinu.

“Kao i svi ostali, prilagođavamo planirani sadržaja za implementaciju u online formatu i neke važne stvari su se već uspješno online implementirale n što smo zaista ponosni. Nastavljamo biti u komunikaciji s našim grantijima, pokušavamo olakšati svima naredni period uz pridržavanje osnovne misije RYCO-a, čak i u izazovnim vremenima poput ovih. Kada razgovaramo unutar tima, znamo konstatovati da je i pandemija sjajna prilika da preispitamo sve navike balkanaca. Ovaj shift se desio svima, te ni RYCO ne propušta priliku da aktivnosti nadoknadi u online formatu. RYCO će kao i uvijek nastaviti biti mehanizam koji je prvenstveno na raspolaganju mladima (organizacijama i školama) i želimo s istim motivom boljeg regiona, održati budnim mlade ljude te ih motivirati da se i online: povezuju, razmjene iskustva, uče i u ovom periodu pokušaju biti online mobilni”, riječi su naše sagovornice.

Ističe da je čitava 2020. godina nekako modifikovana i da će dosta projekata početi sigurno tek na jesen ili čak krajem godine.

“Ono što mogu reći da su RYCO-ovi agenda i kalendari uvijek puni i jedva čekamo da krenemo i u online avanture. U narednom periodu možete očekivati dosta novih prilika za projekte i regionalnu saradnju – pa makar za još neki period- i online regionalnu saradnju i upoznavanje. Komunikacija i podrška svim našim podržanim projektima drugog i trećeg otvorenog poziva se nastavlja, pa vas vrlo rado pozivamo da pratite i njihove aktivnosti i rezultate rada na našoj stranici i kanalima na društvenim mrežama”, kaže šefica RYCO lokalne kancelarije u Bosni i Hercegovini.

Na kraju našeg razgovora imala je i poruku za sve mlade.

“Za neke događaje, pojave i pandemije prosto nemamo pravilnike niti instrukcije. I u svemu tome,  treba biti spreman na velike rizike ali i smjeli za nove poteze, malo drugačije ali i dalje aktivne poziije. Zato ostanite odgovorni,  informišite se i nikada ne zanemarujte svoje zajednice i okruženja u kojima se krećete. Vrlo brzo ćemo se družiti,  nekoliko dana u Nišu, pa onda u Ljubuškom ili Kotoru. Regionalne saradnje i u online formatu znaju biti cool i potrebne su sada više nego ikada. Pratite rad regionalne kancelarije, jer je ona uspostavljena zbog vas mladih i upravo ste vi ti koji moraju da ovaj region naprave boljim mjestom, online ili offline, potpuno je svejedno“, poručuje Berina Bukva.

DR.LEJLA JAŠAREVIĆ: “Zna se da su osobe sa šećernom bolesti sklonije infekcijama”

ANISA MAHMUTOVIĆ
-
0
DR.LEJLA JAŠAREVIĆ: “Zna se da su osobe sa šećernom bolesti sklonije infekcijama”

Od pojave COVID-19 do danas čuli smo veliki broj zbunjujućih informacija. Strahujemo još uvijek za najdraže koji imaju neko oboljenje, slušamo svaku informaciju s pažnjom, i ponekad u masi različitih, nismo u stanju prepoznati one prave koje u ovome trenutku čuvaju kako naše živote, tako i živote nama dragih ljudi. 

Primarius mr. med. sci. dr Lejla Jašarević,  specijalistkinja je interne medicine, supspecijalistkinja endokrinolog i dijabetolog. Za naš portal dala je odgovore na neka od ključnih pitanja koja postavljamo svakog dana.

1. Imaju li horonični bolesnici veći razlog za strah od, uslovno rečeno, zdravih osoba?

“Hronični bolesnici svakako imaju veći strah od infekcije sa Covid-19 iz razloga jer se oni već liječe zbog neke hronične bolesti i znaju da infekcija može pogoršati njihovo zdravstveno stanje. Tako da oni opravdano imaju veći strah, za razliku od mladih osoba koje nemaju taj strah jer smatraju da su zdrave i zato se ponašaju neodgovorno i prema sebi i prema drugima. Mi ne znamo kako će mladi ljudi uslovno rečeno zdravi odgovoriti na ovu infekciju, odnosno kakav će biti njihov imuni odgovor, kakva im je genetska podloga, a sve više imamo mladih ljudi koji uopšte ne znaju da imaju art. Hipertenziju, šećernu bolest. A to nam se u kliničkoj praksi nažalost potvrđuje jer u zadnje vrijeme svjedoci smo da je sve više mladih osoba sa teškom kliničkom slikom i nažalost smrtnim ishodom. Tako da bi strah od infekcije sa Covid-19 trebao biti podjednak i kod mladih i kod osoba sa hroničnim bolestima.”

2. Zbog čega je uvijek kod upozorenja fokus na dijabetesu?

“Diabetes mellitus je hronično oboljenje koje takođe poprima pandemijske razmjere kada su u pitanju nezarazne bolesti, kao što poprima i Covid-19 infekcija kada su u pitanju zarazne bolesti. Prevalenca dijabetesa u našem podneblju je izrazito visoka u odnosu na druge zemlje, iznosi 8,5 %, takođe sve je više mladih ljudi koji uopšte ne znaju da imaju šećernu bolest, samo 50% osoba ima postavljenu dijagnozu, tek saznaju za nju u nekoj infekciji, u prosjeku je polovina pacijenata koja ne prima adekvatnu terapiju u odgovarajuće vrijeme, imamo polovinu onih koji primaju terapiju ali ne postižu ciljne terapijske rezultate, i samo je polovina onih pacijenata koji primaju terapiju al nemaju komplikacije šećerne bolesti. Znači tu su mnogi problemi u startu, zna se da su osobe sa šećernom bolesti sklonije infekcijama kako sa virusima, tako i sa bakterijama, sklonije su sepsi, jednom visoko smrtonosnom stanju kad bakterije prodru u krv. Onda u infekciji kod ovih bolesnika dolazi do još većeg porasta vrijednosti glikemija, i takvi pacijenti bi trebali povecati doze inzulina i česće kontrolisati vrijednosti glikemija da bi spriječili dodatne komplikacije.”

3. Koliko ovo stanje utječe na pogoršanje osnovnih bolesti populacije?

“Ja sam na ovo pitanje već odgovorila kroz vaše prvo pitanje. Ono što bih još naglasila da i sam strah, anksioznost koja se javlja tokom ove infekcije dodatno može pogoršati kliničku sliku ovih pacijenata jer se zna da anksioznost može znatno oslabiti imuni odgovor kako kod mladih osoba, a pogotovo kod starijih i onih sa hronicnim bolestima , a oni su svakako kategorija koja je sklonija da dobiju ovu infekciju, i što će zbog svega ovoga rezultirati sa pogorsanjem osnovnih bolesti.”

4. Da budemo konkretni, pored mjera, čime da jačamo imunitet?

“To je danas jedno od najčešćih pitanja koje se postavlja. Imuni sistem se ne može jačati odjednom, ne mozete postići dobre rezultate brzo, to je jedan dugotrajan proces, proces koji traje, mi već trebamo u proljeće se pripremati za jesen i zimu, a ono što je najbolje ponašati se odgovorno prema svom zdravlju tokom cijele godine. Šta to znači? Naučiti živjeti život bez stresa, pronaći način kako su opustiti nakon napornog dana na poslu, imati kvalitetan san i to je jako bitno kad je u pitanju jačanje imunog sistema. Održavati umjerenu fizičku aktivnost , šetnja, brzo hodanje, jesti dosta voća i povrća, piti dosta tečnosti, to je sve ono što se preporučuje i bez ove infekcije sa Covid-19 za zdrav način života. Ali zbog našeg načina života koji je brz te stoga unosimo veće količine nezdrave hrane potrebno je unositi dodatno vitamine, minerale u profilaktičkim dozama, a kad je u pitanju ova infekcija potreban je unos vitamina C, vitamina D, zinka, selena, kao i prirodnih preparata koji imaju dokazane pozitivne efekte na naš imuni sistem kao što je čurukotovo ulje, ulje divljeg origana, crna zova i drugi.”

5. Ovih dana imali smo priliku čuti kako Hrvatska testira manje ljudi te zbog toga imaju manje oboljelih. Naše brojke, kao uništavaju ekonomiju i život, te treba testirati samo iz nužne potrebe. Kao ljekar endokrinolog, šta mislite o ovakvim konstatacijama?

“Ja se ne bih zadržavala i komentarisala konstatacije da Hrvatska testira manje ljudi, ono što je tačna činjenica i opravdana jeste da treba što više testirati svugdje, tako i kod nas, samo po tačno utvrđenim uzusima epidemiološke struke, zato što je to jedan od načina efektivne borbe protiv ovoga virusa, jer se zna ako otkrijemo što više nosilaca virusa, izolujemo ih, izolujemo njihove kontakte, znatno ćemo spriječiti širenje infekcije što rade mnoge zemlje što je rezultiralo uspješnim ishodom.”

6. Koja je Vaša preporuka stanovništvu kada je riječ o infekciji COVID-19?

“Sada preporuke, nekad su bile i naredbe našem stanovništvu mogu pomoći, ali ono što je po meni najbitnije jeste edukacija našeg stanovništva, jer samo neznanje o ovoj problematici dovodi do ovakvog ponašanja našeg stanovništva. Stalno edukovati kroz medije, na radnom mjestu, u školama. Ono što je bitno posebno treba obratiti pažnju na mlade osobe, njih edukovati na način da ih edukuju mlade osobe, njihovi vršnjaci. Što se iz prethodnih edukacija gdje su učestvovali mladi ljudi pokazalo kvalitetno kao što su bile edukacije o seksualnom vaspitanju, seksualno prenosivim bolestima, o AIDS-u, o maloljetničkoj trudnoći, o tip 1 šećernoj bolesti.

Stalno raditi na promociji zdravlja, edukaciji jer samo na taj način možemo promijeniti svijest našeg stanovništva.”

ŠKRBA: Zločin je toliko veći, koliko je velik onaj koji griješi

ANISA MAHMUTOVIĆ
-
0
ŠKRBA: Zločin je toliko veći, koliko je velik onaj koji griješi

Više od osam godina prošlo je od ubistva fotografa u Sarajevu. Za brutalno ubistvo osuđena je Dana Škrba, na 14 godina zatvora, a na temelju Sporazuma o priznanju krivice koji je, nakon razmatranja, prihvatio Kantonalni sud Sarajevo.

U svojim pismima koja je slala uredniku Slobodne Bosne pojašnjava da je 23. februara 2012. godine nakon svađe sa fotografom Bukvićem, a čiji je motiv bio novac, on ju je napao oštrim predmetom, a po tome silovao. Škrba u svojim pismima kojima se obraća javnosti tvrdi da je ubistvo počinila u odbrani sebe i nerođenog sina. Nakon toga, Dani se gubio svaki trag, da bi se dobrovoljno predala nakon dva dana Federalnom MUP-u.

“Zločin je toliko veći, koliko je velik onaj koji griješi

         Kako objasniti otkud dolaziš kad je bila volja Božja koja te dovela gdje si.”

Ovo je dio knjige Dane Škrbe, žene koja svojim rečenicama želi pokazati svjetini što slobodu uživa, da čovjek dovoljno sebe kazni izvršenjem nekog djela i da mu dodatna osuda nakon izdržavanja kazne nije potrebna.

Analizirajući novinske naslove koji govore na ovu temu, doći ćemo do činjenice da “novinari” ponekad ne polože test ozbiljnosti u radu, a Pisanje za medije na fakultetu vjerovatno nisu nikad. 

Kvalifikacije koje linčuju izvršioca zločina u svakom slučaju odmažu porodicama na svim stranama, djeci koja će jednog dana čitati naše tekstove, ali javnom mnijenju koje često stav formira na osnovu naslova, selektivnih činjenica, a ne motiva koji je uvijek ključ u crnoj hronici. 

Dakle, zlatno pravilo u crnoj hronici jeste da koristimo samo zvanične informacije bez kvalifikacija, nezvaničnih izvora i nagađanja. Najsigurniji stil pisanja je upravo 5W+H (ko, šta, gdje, kada, kako i ako imamo zašto?)

Tokom ovih osam godina, Škrba je u zatvoru napisala i knjigu “Moljac u svili”, koja govori o unutrašnjim borbama i želji da dobije novu priliku za početak sa svojim sinovima, nasilju kao društvenom problemu koji se ne rješava zločinom kao u njenom slučaju.

“Tko je mudar?
Neka ovo razumije.
Tko je pametan?
Neka ovo shvati.
Ispravni su BOŽJI putevi,
po njima hodaju pravednici,
ali posrću i padaju griješnici.”

Knjigu Škrbe izdala je Udruga “Nepokorene” iz Šibenika, grupa za nenasilje i ženska prava.
Zvanično će biti objavljena 19.8.2020 na Digitalnom portalu.

 

 

 

UMJETNOST I TRADICIJA: “Čepoćilim” i “Čepoklupa” zasigurno su domaće umjetničko blago!

AMER MUJEZINOVIĆ
-
0
UMJETNOST I TRADICIJA: “Čepoćilim” i “Čepoklupa” zasigurno su domaće umjetničko blago!

U Sarajevu je prije nekoliko dana svečano postavljena “ČEPOklupa”. Radi se o umjetničkoj instalaciji, koja je ujedno i novi mobilijar u “Gimnazijskoj ulici”, u strogom centru grada, nesvakidašnja instalacija ukrašena mozaikom od pvc čepova, sa šarom bosanskog ćilima.

 

Općina Centar podržala je ovaj kreativni projekat i to u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu – ReLOaD, koji svojim sredstvima finansira Evropska unija, a provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP).

 

“Projekat smo realizovali u saradnji sa djecom i mladima iz OŠ ‘Vladislav Skarić’, Doma za djecu bez roditeljskog staranja ‘Bjelave’ i Zavoda za specijalno obrazovanje i odgoj djece ‘Mjedenica’. Naš projekat ‘ČEPOklupa’ je rezultat šestomjesečnog projekta ČEPOĆILIM, a ovaj put smo dizajnirali klupu. Ponovo smo pokazali i dokazali da otpad može biti umjetnost, i od pvc čepa napravili mozaik sa šarom bosanskog ćilima, u koju je utkano 12.000 čepova, veličine 12m2”, za dobarportal.net izjavio je Akif Dervišević.

 

Alma i njen suprug uložili su mnogo truda u kompletan projekat “Čepoklupa” (FOTO: Predstavljanje Čepoklupe u Sarajevu /IZVOR: Green Art)

 

“ČEPOklupa” je, kako nam navode iz Green Art-a, rezultat rada sa djecom i mladima sa područja Općine Centar u Sarajevu, djece sa kojima je i u vrijeme pandemije, uz mnoge prepreke, ipak realizovano nekoliko online art eko radionica. Može se reći da je ovaj projekat veoma dobar primjer ostalim kreatorima, ali i građanima da u Bosni i Hercegovini itekako ima mjesta za napredak u umjetničkom smjeru.

 

“Želimo ukrasiti Općinu Centar i ovim projektom obogatiti je još jednom novom turističkom atrakcijom. Umjetnička instalacija “ČEPOklupa” postavljena je kao centralni eksponat u ulici Gimnazijska, koja će do kraja augusta biti obogaćena i drugim mobilijarom, jer želimo da ova ulica bude šetnica za građane. Projekat je spoj ekologije i umjetnosti a Općina Centar daje veliki značaj očuvanju okoliša i životne sredine. Nizom projekata nastojimo naš životni prostor učiniti boljim i ugodnijim za život. Prirodu smo posudili od naših budućih generacija i moramo je mladim naraštajima ostaviti u što boljem stanju”, naglasio je Nedžad Ajnadžić iz Općine Centar u Sarajevu.

 

Alma Hrasnica Dervišević, Damir Žarak i gospodin Nedžad Ajnadžić (FOTO: Predstavljanje Čepoklupe u Sarajevu /IZVOR: Green Art)

Proritetna oblast projekta “ČEPOĆILIM” je zaštita okoliša i promocija nematerijalne kulturne baštine i umjetničkog stvaralaštva na području općine Centar Sarajevo. Projektne aktivnosti obuhvataju edukaciju o likovnoj tehnici decoupage, rukotvorinama, a paralelno promociju kulturne raznolikosti i baštine. Projekat se smatra neophodnim, kaže za dobarportal.net Alma Hrasnica Dervišević, kako bi podigli ekološku svijest skrećući pažnju na problem gomilanja ambalažnog otpada. Žele da skrenu pažnju kod djece i mladih sa područja općine Centar i uz konkretne aktivnosti se trude raditi na reduciranju ambalažnog otpada. Ne žele stati na ovome i plan im je da se mnogi ljudi ugledaju na njih. Žele da se stvara mnogo sličnih projekata u cilju korištenja ambalažnog otpada u kreativne svrhe.

 

“ČEPOklupu sam ukrasila sa žardinjerama i cijelu umjetničku instalaciju smo postavili u nukleus Općine Centar, poklonili je sugrađanima kao novu turističku atrakciju, uz snažnu ekološku poruku. Total dizajn “ČEPOklupe” potpisujem ja, inače sam akademska grafička dizajnerica. Realizaciju projekta odradio je Akif Dervišević, a implementaciju svega odradilo je udruženje “GREEN ART”, Sarajevo”, za dobarportal.net istakla je Alma Hrasnica Dervišević, ponosna idejom za očuvanjem tradicije na ovakav način, te dodala i ovo:

“Realizaciju projekta ČEPOĆILIM radimo u kontinuitetu od 2013-te godine, kada smo napavili prvi mozaik veličine 1 x 3 m. Tim projektom smo obilježili EVROPSKU SEDMICU ZA REDUKCIJU OTPADA (EWWR), koju implementira Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo”

 

Tada je pvc čep probudio kreativnu energiju akademske grafičke dizajnerice, Alme Hrasnica Dervišević, koja od tada uspješno promoviše kulturnu baštinu naše zemlje kroz šare bosanskog ćilima, stilizirajući ih u čistu formu, kako bi uspješno izradila mozaik od čepova, a da mustra bude još izražajnija. 

 

Nove ideje kako iskoristiti ambalažni otpad samo naviru, kažu za dobarportal.net kreatori ove zanimljive ideje. U iščekivanju novih kreativnih instalacija ove umjetnice, uživajte u Sarajevu na ČEPOklupi. Almina jedina molba upućena građanima koji koriste društvene mreže je da se fotografišu. Najljepše fotografije koje izaberu, građani neka postave na svoje profile na društvenim mrežama, uz oznaku #cepocilim i tako obogate ČEPOgaleriju, poručuju iz udruženja Green Art.

 

Nakon kreiranja Čepoćilima, ekipa Green Art udruženja osmislila Čepoklupu (FOTO: Predstavljanje Čepoklupe u Sarajevu /IZVOR: Green Art)

 

 

DIJASPORA I DIPLOMATIJA: Amra Šabić-El-Rayess pisala MVP BiH zbog komentara savjetnika pri Ambasadi BiH u SAD

DOBAR PORTAL
-
0
DIJASPORA I DIPLOMATIJA: Amra Šabić-El-Rayess pisala MVP BiH zbog komentara savjetnika pri Ambasadi BiH u SAD

Amra Šabić-El-Rayess profesorica je na čuvenom univerzitetu Columbia u New Yorku.  Pažnju bh. javnosti privukla je kada je objavila knjigu “Mačka kojoj nikad nisam dala ime: Istinita priča o ljubavi, ratu i preživljavanju” koja govori o ratnim dešavanjima.

Nakon što nedavno ova rođena Bišćanka u nekoliko bh. medija  dala intervjue, kontaktirana je od strane Mirze Pašića, savjetnika pri Ambasadi BiH u Washingtonu, koji je, prema njenim riječima, dao komentar koji nije primjeren za osobu u diplomatskom koru BiH u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

FOTO: Screenshot

Tim povodom, ugledna profesorica uputila je otvoreno pismo Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (MVP BiH), koje dobarportal.net ekskluzivno prenosi u cijelosti: 

“Jedan od prioriteta u opisu vašeg posla koji stoji na vašoj web stranici je “Promocija, odbrana interesa i nastupanje u ime Bosne i Hercegovine”. Ja vam se obraćam jer me je lično kontaktirao vaš savjetnik pri Ambasadi BiH u Washingtonu, gospodin Mirza Pašić, i sa svojim komentarom doveo u upit da li on djeluje u skladu sa vašim prioritetom da se BiH promoviše u SAD.

Ja sam univerzitetska profesorica u New Yorku koja je rođena i odrasla u BiH i koja danas živi i radi u SAD. Moji nedavni intervjui sa nekim bh. medijima kao i to da sam na početku pandemije prva donirala zaštitnu opremu bolnici u Bihaću, su skrenuli pažnju šire javnosti u BiH na moj rad. Gospodin Pašić, savjetnik pri vašoj Ambasadi u Washingtonu, mi se direktno i javno javio kroz komentar na profesionalnoj društvenoj mreži LinkedIn gdje je na moju objavu mog ličnog intervjua pod nazivom “Potrebno je obrazovati Amerikance o tome šta se desilo Bošnjacima” dao komentar koji nije primjeren za osobu u diplomatskom koru BiH u SAD.

U datom intervjuu, ja sam spomenula obrazovnu vrijednost moje knjige koja izlazi 8. septembra širom svijeta pod nazivom “Mačka kojoj nikad nisam dala ime: Istinita priča o ljubavi, ratu i preživljavanju”, a koja opisuje ratna dešavanja u Bihaću. U SAD je poznati kritičari ocjenjuju kao “nezaboravnu”, “odličnu” i kao “zlatni standard” za literaturu za mlade i zbog toga se preporučuje američkim obrazovnim institucijama i bibliotekama. U mojoj najavi na koju je gospodin Pašić reagovao, ja sam također navela da je moja knjiga glas “upozorenja protiv mržnje na osnovu etničke, rasne ili religijske pripadnosti” za šta očekujem da je princip s kojim se i Ministarstvo vanjskih poslova BiH slaže.

Da se radi o profesionalnom diplomati BiH kojem je u interesu promocija, odbrana i predstavljanje interesa BiH ovakav angažman dijaspore bi trebao doći kao poklon jer promovišem BiH u svom sopstvenom angažmanu, međutim gospodin Pašić je našao za shodno da mi sugeriše da ja ne treba da obrazujem Amerikance o tome šta se desilo u BiH nego da sam ja “sigurno mislila na Kineze ili Ruse”!

Ovakav komentar bi se od prosječne osobe mogao protumačiti kao lapsus ili nedostatak znanja koliko je bitno obrazovati naročito mlade ljude u američkom kontekstu o BiH koji će jednog dana voditi SAD, ali gospodin Pašić je vaš savjetnik pri Ambasadi u Washingtonu. Očigledno je da gospodin Pašić ne vjeruje u ono zbog čega je zaposlen u Washingtonu, a to je da je svrha njegovog posla promocija BiH u SAD, a ne u Kini ili Rusiji. Vaš diplomatski kor bi trebao da bude među prvima koji treba da se bore za promociju priče o BiH u SAD, jer gospodina Pašića i njegove kolege upravo za takvu vrstu rada plaća bh. narod.

Naprotiv, gospodinu Pašiću očigledno smeta promocija BiH u SAD od uspješne bh. dijaspore. Svako naravno ima pravo na svoje mišljenje, ali je ovakvo mišljenje gospodina Pašića problematično jer se obavezao kao član bh. diplomatije da prima plaću i zastupa i promoviše BiH u SAD, a ne da obezvrijeđuje druge koji lično promovišu BiH. Ne samo ja, nego na hiljade drugih koji su već pročitali komentar vašeg savjetnika pri Ambasadi u Washingtonu se pitaju:  “Ako gospodin Pašić ne smatra da treba promovisati BiH u SAD, zašto je onda zaposlen pri Ambasadi BiH u Washingtonu?”

U cilju transparentnosti radi naroda u BiH i šire, želim navesti javno u ovom otvorenom pismu:

  • Nemam nikakvog interesa za bilo kakvu poziciju u diplomatiji ili politici BiH. Ni u kom slučaju me takav angažman ne interesuje. Naprotiv, kategorički ne želim bilo kakvu asocijaciju sa političarima i diplomatama BiH ni za mene lično niti za moju knjigu. Sve što sam do sada vezano za BiH odradila, odradila sam svojim radom i uvijek neovisno od BiH politike i diplomatije.
  • Iako sam svjesna da će oni koji uživaju državne beneficije bez obzira na svoj nerad negativno reagovati na moje pismo kao što je neprimjereno reagovao gospodin Pašić na moj uspjeh, ja ovo pismo pišem radi većine bh. naroda koji se bori za opstanak i koji treba biti informisan kakva ga diplomatija predstavlja i zašto mnogi uspješni članovi naše dijaspore ne žele imati ništa sa diplomatijom BiH. Mnogi se isključe iz bilo kakvog djelovanja jer upravo nailaze na osobe kao što je gospodin Pašić.
  • Odlučila sam ovo pismo napisati otvoreno jer su mnogi u BiH kao i u dijaspori razočarani ovakvim ponašanjem diplomata BiH jer ovo nije izoliran incident. Ovaj primjer otežavanja, a ne olakšavanja rada dijaspore je norma ponašanja među onima koji se čvrsto drže svojih fotelja dok pametni i perspektivni mladi ljudi iz BiH odlaze i zaboravljaju na BiH jer žele da zaborave ovakva ponašanja.
  • Ovo pismo pišem jer volim BiH i bh. narod koji svojim teškim radom finansira diplomate širom svijeta i zaslužuje da oni koji žive na njihov račun predstavljaju BiH profesionalno i odgovorno.

U cilju rješavanja ovakvih problema i građenja povjerenja bh. naroda, molim vas da poduzmete sljedeće korake:

  • Ako gospodin Pašić smatra da BiH samo treba promovisati u Kini i Rusiji treba da ga premjestite u Kinu ili Rusiju ako smatrate da je sposoban promovisati BiH u datim državama. Ako gospodinu Pašiću treba pomoć kako da nas predstavlja u Kini, neka se slobodno javi, ja sam prije pandemije bila u radnoj posjeti univerzitetima u Kini i rado ću podijeliti svoja iskustva s njim. Što se tiče Rusije, također dostupna mu je i moja posljednja analiza utjecaja Rusije u BiH, Srbiji, Kosovu i na Balkanu koju bi trebao pročitati i koju je prije nekoliko dana objavio američki “Fair Observer”.
  • A ako ne, gospodina Pašića trebate smijeniti sa mjesta savjetnika Ambasade BiH u SAD jer on smatra da nema značaja promovisati BiH u SAD. Umjesto gospodina Pašića, BiH ima na raspologanju ogroman broj mladih ljudi koji govore nekoliko jezika, koji su školovani u elitnim školama za međunarodne odnose širom svijeta i koji bi sa poštovanjem i odgovornošću odrađivali poslove diplomatske prirode u SAD. Ako se ne možete snaći gdje su ti naši stručni ljudi, ja ću vam dostaviti listu bar nekoliko desetina kontakta i biografija takvih osoba jer mi se mnogi školovani mladi ljudi javljaju iz BiH, a i iz cijelog svijeta.
  • U najmanju ruku, trebate tražiti od vašeg savjetnika Pašića da se javno izvine, ne meni nego građanima BiH jer oni plaćaju njegovu fotelju u SAD u kojoj on očigledno sjedi bez interesa za promociju BiH na američkim prostorima.

Znači još jednom, od vas ništa lično ne trebam niti tražim, ali vas molim da pozicije našeg diplomatskog kora dajete stručnim i perspektivnim Bosancima i Hercegovcima koji će unaprijediti, a ne unazaditi interese BiH u SAD. BiH ima i sposobne i ponosne građane koji su voljni da predstavljaju BiH van njenih granica.”

ŽIVITE VAN BIH: Želite li glasati na Lokalnim izborima? Donosimo vam upute kako to da učinite

ANISA MAHMUTOVIĆ
-
0
ŽIVITE VAN BIH: Želite li glasati na Lokalnim izborima? Donosimo vam upute kako to da učinite

Ako ćete na dan Izbora 15.11.2020. godine boraviti u inostranstvu, da bi ste mogli glasati, potrebno je da se registrirate za glasanje putem pošte. Neizvjesno je da li će se zbog posljedica pandemije COVID-19 moći ulaziti u Bosnu i Hercegovinu na dan izbora i koliko će ulazak biti otežan.

Stoga, preporučujemo svim biračima koji borave u inostranstvu da se registriraju za ovaj vid glasanja. Ako se na dan izbora zateknete u Bosni i Hercegovini, moći ćete glasati bez obzira na to što ste prijavljeni za glasanje putem pošte, naravno ukoliko već niste glasali. Rok za prijavu je do 1.9.2020. godine.

Prijavu za glasanje putem pošte možete učiniti na sljedeći način:

1. Provjerite da li ste registrirani za glasanje i koje je vaše biračko mjesto. To možete učiniti na sljedećem linku: http://www.izbori.ba/Default.aspx?CategoryID=509&Lang=3

2. Ako ste glasali iz inostranstva, tj. putem pošte, na prethodnim Općim izborima 2018. godine, trebate popuniti obrazac prijave PRP-2 i dostaviti ga Centralnoj izbornoj komisiji. Uz popunjen obrazac, priložite kopiju jednog od važećih dokumenata s fotografijom (lična karta ili vozačka dozvola ili pasoš Bosne i Hercegovine). Navedeni obrazac možete preuzeti ovdje: https://www.izbori.ba/…/Lokal…/Biraci_glasaci/PRP_2_2020.pdf

3. Ako se prvi put prijavljujete za glasanje iz inostranstva, trebate popuniti obrazac PRP-1 i dostaviti ga uz kopiju jednog od važećih dokumenata (kopiju lične karte ili vozačke dozvole ili pasoša Bosne i Hercegovine). Navedeni obrazac možete preuzeti ovdje: http://www.izbori.ba/…/PRP_1_BH_Obrazac_za_glasanje_izvan_B…

Popunjeni obrazac (PRP1 ili PRP2), potpisan na istovjetan način kao na važećem identifikacionom dokumentu te priložene skenirane dokumente možete dostaviti na jedan od sljedećih načina: · elektronskim putem na adresu: prijavapp@izbori.ba

Putem pošte na adresu:

Izbori u Bosni i Hercegovini, Poštanski pretinac 451, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina.
Faksom na sljedeće brojeve:+38733251333; +38733251334;

Također možete potražiti i dodatne informacije na stranici Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine: http://www.izbori.ba/Lokalni_izbori_2020/Default.aspx…

MLADI I SPORT: Mnogi gradovi u BiH bili domaćini najljepše sportske priče

AMER MUJEZINOVIĆ
-
0
MLADI I SPORT: Mnogi gradovi u BiH bili domaćini najljepše sportske priče

Sportske igre mladih nastavljaju realizirati svoje ovogodišnje aktivnosti, a nakon što su takmičenja u prethodnom periodu održana u Orašju, Srebreniku i Velikoj Kladuši, djevojčice i dječaci, željni sportskih nadmetanja i druženja, imali su se priliku takmičiti u Sanskom Mostu, Ključu, Banovićima i Gradačcu.

 

Najljepša sportska priča, koja ove godine proslavlja desetu godišnjicu postojanja u Bosni i Hercegovini, će u okviru ovogodišnje BH Telecom Sportske igre mladih Turneje radosti posjetiti 42 grada širom naše države.

 

Sanski Most, Ključ, Banovići i Gradačac bili domaćini najljepše sportske priče (FOTO: Sportske igre mladih)

Sa djevojčicama i dječacima, koji su 2005. godište i mlađi, Igre će i ove godine, uz finansijsku podršku USAID-a, nastaviti realizirati projekat „Fer igra za fer djetinjstvo“, čiji je cilj učenje o važnosti poštivanja različitosti, toleranciji i fair playu na terenu.

 

Takmičenja Igara su po prvi put ove godine održana u dva krajiška grada – Sanskom Mostu i Ključu. Djevojčice i dječaci iz Sanskog Mosta su se imali priliku takmičiti u malom nogometu i košarci, dok su se mališani u Ključu takmičili u malom nogometu i odbojci. Coca-Cola Cup u Sanskom Mostu, takmičenje u malom nogometu za 2005. godište i mlađe, osvojila je ekipa „Podgrmeč“, dok je pobjednik takmičenja u malom nogometu za 2009. godište i mlađe, ekipa „Djeca sa Partizana“.

 

Sanski Most, Ključ, Banovići i Gradačac bili domaćini najljepše sportske priče (FOTO: Sportske igre mladih)

Košarkaši i košarkašice u Sanskom Mostu su odigrali vrlo zanimljive i neizvjesne utakmice, a u konačnici su pobjede odnijele ekipe „Sana“, u kategoriji dječaka, i ŽKK „Sana“, u kategoriji djevojčica.

 

„Drago nam je što se Igre po prvi put održavaju u Sanskom Mostu i što smo baš mi osvajačice prvog Kinder Joy of moving Cupa u našem gradu. Nadam se da ćemo i na polufinalu biti jednako uspješne, te da ćemo izboriti plasman na Veliko finale u Sarajevo“, kazala je članica ekipe ŽKK „Sana“, Amra Deari.

 

Sanski Most, Ključ, Banovići i Gradačac bili domaćini najljepše sportske priče (FOTO: Sportske igre mladih)

Malonogometaši iz ŠF „Ključ“ i NK „Ključ“ pobjednici su takmičenja Igara u Ključu i bit će predstavnici svog grada na polufinalnom turniru. Pobjednice Plazma Cupa, takmičenja u odbojci za djevojčice 2005. godište i mlađe, su odbojkašice iz ŽOK „Ključ“, koje su ove godine prvi put učestvovale na takmičenjima Igara.

 

Nakon Krajine, Igre su ovogodišnju turneju nastavile u dva grada Tuzlanskog kantona, a to su Banovići i Gradačac. Mališani iz Banovića su se ove godine takmičili u malom nogometu i košarci. Posebno je zanimljivo bilo na takmičenjima u malom nogometu za kategoriju 2009 godište i mlađi, a u finalnoj utakmici sastale su se dvije ekipe iz istog kluba.

 

„Prvi put učestvujemo na Igrama i mnogo smo sretni što smo osvojili Poli Cup u Banovićima. Jedva čekamo polufinalni turnir i nadamo se da ćemo na kraju izboriti odlazak na finale u Sarajevo“, rekao je Anis Sejdinović, kapiten pobjedničke ekipe FK „Budućnost 1“.

 

Sanski Most, Ključ, Banovići i Gradačac bili domaćini najljepše sportske priče (FOTO: Sportske igre mladih)

I dok su takmičenja Igara ove godine po drugi put održana u Banovićima, Gradačac je devetu godinu zaredom bio domaćin najvećeg amaterskog sportskog takmičenja u Evropi. Djevojčice i dječaci su se u ovom gradu takmičili u malom nogometu, košarci, odbojci i odbojci na pijesku. Osim dječaka, u Gradačcu su se i djevojčice takmičile u malom nogometu, pri čemu su najuspješnije bile malonogometašice iz ekipe „Perfect“.

Ovogodišnja takmičenja u malom nogometub za djevojčice održavaju se pod pokroviteljstvom UEFA Foundation for children. Kada je riječ o pobjednicima u kategoriji dječaka, ekipa „Rođeni“ je u finalnoj utakmici savladala ekipu „Red dragons“.

 

„Nakon što smo prošle godine izgubili u finalu, ove godine smo konačno osvojili Coca-Cola Cup u svom gradu. Svakako da ćemo dati sve od sebe da dobro odigramo i na polufinalnom turniru, kako bismo putovali u Sarajevo“, poručio je kapiten ekipe „Rođeni“, Jasmin Huskić.

 

Treći ovogodišnji BH Telecom Cup u odbojci na pijesku održan je u Gradačcu. Pobjednice u ženskoj kategoriji su djevojčice iz ekipe „Panter“, dok su u kategoriji dječaka najuspješniji bili dječaci iz ekipe „Glumci“. I jednu i drugu ekipu očekuje učešće na Velikom finalu Igara u Sarajevu.

 

Sportske igre mladih

Ovogodišnje aktivnosti Plazma Sportskih igara mladih realiziraju seuz prethodnu saglasnost nadležnih zdravstvenih institucija, te uz poštivanje svih propisanih preporuka. Prijave za takmičenja vrše se isključivo online putem, a sva takmičenja bit će održana bez prisustva publike. Sve informacije o načinu provođenja aktivnosti, preporukama i mjerama koje svi trebaju ispoštovati kako bi se takmičenja održala, zainteresirani mogu pronaći na stranici.

 

RADNO POPODNE NA RADIJU: Samra Menzilović od sada voditeljica na M radiju

AMER MUJEZINOVIĆ
-
0
RADNO POPODNE NA RADIJU: Samra Menzilović od sada voditeljica na M radiju

Samra Menzilović je nakon uspješne realizacije i okončanja TV emisije “Stol za četiri” postala (ponovo) radijski glas. Naime, nova je voditeljica popodnevnog programa na Radiju M.

 

Zajedno sa mladim kolegom Nidalom, svakog radnog dana od 14:00 do 18:00 sati na valovima ovog kultnog radija (98,7), druži se sa vjernim slušateljima.

 

Kreativnost, osmijeh i zabava njeno su drugo ime (FOTO: Samra Menzilović, privatni arhiv)

Kao neko ko voli dinamično okruženje, Samra je vrlo rado prihvatila ovaj angažman.

“Radio je kreativan medij koji svakim danom nudi nove izazove i mogućnost da se razvijate i širite dobre vibracije sa onima koji vas slušaju”, navodi Samra za dobarportal.net i dodaje još:

“U mnogome se razlikuje od televizije jer ste puno prisniji sa publikom koja je aktivni učesnik u programu i to vam daje poseban filing kao hosta. Bilo je lijepo družiti se sa divnim i inspirativnim ženama u emisiji ‘Stol za 4’ koje su mi bile podstrek za kreativan rad u realizaciji emisije i od srca ima se zahvaljujem”, završava svoje izlaganje Samra i obećava da će ovo biti novo predobro iskustvo i za nju, ali i za sve koji vole slušati radio.

 

Muzika i uz to zanimljiv voditelj baš mogu u dobroj mjeri popraviti vaš dan (FOTO:Samra Menzilović, privatni arhiv)

Sada, kako nam je otkrila u toku razgovora, ide u nove radne i kreativne pobjede i vjeruje da je ovo sjajna promjena za nju. U toku razgovora za dobarportal.net ističe da su je novi saradnici sjajno prihvatili i da je zaista sretna što je dio jednog kreativnog i profesionalnog, mladog tima.

Vjerujemo da će dosta vas svoju ljubav i dobru energiju, u toku radnog dana ili popodnevne kafe, usmjeriti na slušanje Samre i njenog veselog, vjerujemo veoma energičnog, popodnevnog radijskog programa.

 

Radio ima onu čudnu moć da vam od lošeg dana napravi najbolji dan, uz muziku i zanimljive teme (FOTO: Samra Menzilović, privatni arhiv)

 

26. (ONLINE) SFF: Belma Salkunić voditeljica otvaranja Sarajevo Film Festivala

AMER MUJEZINOVIĆ
-
0
26. (ONLINE) SFF: Belma Salkunić voditeljica otvaranja Sarajevo Film Festivala

Sarajevo Film Festival, 26. izdanje, bit će otvoren u petak, 14. augusta, svjetskom premijerom filma “Koncentriši se, baba” Pjera Žalice na online platformi ondemand.sff.ba.

 

Prije samog početka filma, publiku širom svijeta iz Sarajeva će pozdraviti Mirsad Purivatra, direktor Sarajevo Film Festivala. Voditeljica ceremonije otvaranja ovogodišnjeg izdanja Sarajevo Film Festivala, koji se održava online, je bosanskohercegovačka glumica Belma Salkunić, koja je ostvarila glavnu ulogu u novom filmu Ognjena Sviličića, “Glas”. Publika ga ima priliku pogledati u ovogodišnjem programu U fokusu.

 

Sarajevo Film Festival s velikim zadovoljstvom ulogu domaćina otvaranja svake godine prepušta uspješnim bosanskohercegovačkim filmskim umjetnicima mlađe generacije, sa željom da otkriva, podržava i promoviše regionalne mlade filmske snage.

 

Belma Salkunić rođena je 1988. godine. Na Akademiji scenskih umjetnosti (Odsjek gluma) diplomirala je 2012. godine. Trenutno je članica ansambla Narodnog pozorišta u Sarajevu. Debitovala je na filmu „Dobro uštimani mrtvaci“ Benjamina Filipovića, a potom je uloge ostvarila u filmovima: „Sarajevski Romeo i Julija“, „Dvaput rođen“, „Glas“, „Sve o ljubavi, knjigama i psima“, te serijama: „Crna hronika“, „Lud, zbunjen, normalan“, a nedavno je završila snimanje srbijanske serije „Žigosani u reketu“. Film „Glas“, hrvatskog reditelja Ognjena Sviličića, u kojem je igrala glavnu žensku ulogu, premijerno je prikazan na 24. izdanju Međunarodnog filmskog festivala u Busanu, u oktobru 2019. godine.

Neke od pozorišnih predstava u kojima je igrala su: „Građanin plemić“, „Cosa Nostra“, „Oda radosti (deveta nedovršena)“, „Sedam dana kasnije“, „Snijeg“ i „Vođa“. Osim rada na predstavama i filmovima, aktivno radi kao moderator na događajima, snima reklame te ima iskustvo rada na radiju i televiziji.

 

Belma Salkunić voditeljica otvaranja 26. Sarajevo Film Festivala

U prethodnim izdanjima Sarajevo Film Festivala uloga domaćina svečane ceremonije otvaranja bila je povjerena glumicama Amili Terzimehić, Zani Marjanović, Vanesi Glođo, Aleni Džebo i Mariji Pikić, te glumcima Albanu Ukaju, Erminu Bravi, Borisu Leru, Adnanu Haskoviću, Feđi Štukan i Igoru Skvarici.

 

Belma Salkunić voditeljica otvaranja 26. Sarajevo Film Festivala

26. Sarajevo Film Festival održava se online od 14. do 21. augusta preko ondemand.sff.ba.

 

Karte za 26. Sarajevo Film Festival su u prodaji na ondemand.sff.ba.

Glavni sponzori ovogodišnjeg SFF-a

 

 

INSTITUT KULT: Na Međunarodni dan mladih izdvojili oko 80.000 KM za mlade

AMER MUJEZINOVIĆ
-
0
INSTITUT KULT: Na Međunarodni dan mladih izdvojili oko 80.000 KM za mlade

Međunarodni dan mladih obilježava se 12. augusta i upravo tim povodom Institut za razvoj mladih KULT danas je potpisao ugovore sa organizacijama iz cijele Bosne i Hercegovine i na taj način osigurao podršku za mlade u iznosu oko 80.000 KM.

 

Današnjim potpisivanjem ugovora mladi će imati priliku biti dijelom programa neformalnog obrazovanja, sudjelovati u označavanju staze na južnom dijelu Bjelašnice, biti dijelom predstave „Mladi i korona – mladi kreativci za svoju generaciju“, ali i zagovarati i biti dijelom procesa u kojima donose odluke. Također, podršku će dobiti i mladi s invaliditetom, kroz osnaživanje studenata za ulogu ličnog asistenta i kroz snimanje audio knjiga za mlade s oštećenjem vida.

 

Nusmir Muharemović iz Zenice sa svojim timom iz Studio teatra planira kreirati predstavu „Mladi i korona – mladi kreativci za svoju generaciju“ kroz koju će pokazati ozbiljnost i posvećenost mladih za doprinos društvu u vrijeme izolacije. Predstava će tematizirati pitanja kako je vrijeme izolacije utjecalo na naše živote i jesmo li išta naučili iz proteklog perioda. Promocija predstave bit će upriličena u Zenici i Sarajevu.

 

„Dvije omladinske organizacije s područja Opštine Ugljevik i Općine Sapna zajedno će provoditi aktivnosti. Na taj način želimo učvrstiti naše veze kao organizacija, ali i povezati mlade iz ove dvije zajednice. Iskoristit ćemo naš potencijal kako bismo zajednički uredili izletišta pored jezera Mezgraja i Sniježnica, koje će mladi potom koristiti za njihove aktivnosti i u slobodno vrijeme“, izjavio je Aleksandar Krstić, predsjednik Udruženja „Korijeni“ iz Ugljevika.

 

Aleksandar Krstić (FOTO: Institut KULT)

 

Međunarodni dan mladih usvojila je Generalna skupština Ujedinjenih naroda 1999. godine i od tada se obilježava u cijelom svijetu. Svake godine Dan mladih ima posebnu temu, a u 2020. godini to je angažiranje mladih za globalno djelovanje kojom se želi istaknuti na koji način učešće mladih na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini obogaćuje institucije i procese donošenja odluka.

Više o Međunarodnom danu mladih pročitajte u kolumni omladinske radnice, Katarine Vučković na ovom linku.

 

Institut nastavlja raditi na stvaranju kvalitetnijeg ambijenta za razvoj mladih i uključivanje u procese donošenja odluka tokom cijele godine.

 

1...115116117...164Stranica 116 of 164