UKC TUZLA: Otvorena treća COVID bolnica

0

U Univerzitetsko kliničkom centru Tuzla jučer je otvorena treća COVID bolnica.

Klinika za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju je mjesto gde će u narednom periodu biti smješteni pacijenti oboljeli od Korona virusa.

Kako je potvrdila glasnogovornika UKC Tuzla, Ersija Aščerić Mujedinović: „27 pacijenata je trenutno smješteno u novu COVID bolnicu.“

Na UKC Tuzla pored navedene klinike, pacijenti zaraženi virusom smješteni su još u Kliniku za infektivne bolesti, Kliniku za plućne bolesti i Respiratorni centar.

Prema podacima iz statistike, oko 37% testiranih bude pozitivno.

GLAS RAVNOPRAVNOSTI: Centar za ljudska prava ImpAct otvorio javni poziv za osobe iz BiH

0

Centar za ljudska prava ImpAct je otvorio javni poziv za sve zainteresovane osobe iz Bosne i Hercegovine da dostave video snimke za njihovu online kampanju “GLAS RAVNOPRAVNOSTI” koju su pokrenuli početkom marta.

Cilj kampanje je da se javnost, najviše djevojke i žene, informišu i edukuju o ženskim pravima, ali i da se razmotri koliko je daleko stiglo bosanskohercegovačko društvo u nastojanjima da se postigne rodna ravnopravnost! Ova kampanja je još uvijek aktuelna te obuhvata informativno-edukativne tekstove o ženskim pravima, tekstove s ličnim pečatom, a kampanja će završiti videosnimkom u kojem ćete vi odigrati glavne uloge!

Ova nevladina organizacija smatra da je prvi korak ka ravnopravnosti empatija! Za njih je to proces uživljavanja u emocionalna stanja, mišljenje i ponašanje druge osobe, odnosno „hodanje u tuđim cipelama“. Ukoliko želite dati svoj doprinos i biti dio ove kampanje, potrebno je:

  • Da se unesete u lik suprotnog spola (npr.: ukoliko ste žena da objasnite iz ugla muškarca) i objasnite probleme neravnopravnosti
  • Objasnite iz svoje perspektive na koji način biste doprinijeli rješavanju tih problema. Feminizam nije samo za žene te se ohrabruju i muškarci da im se pridruže i pokažu razumijevanje za probleme sa kojima se susreću njihove majke, sestre, žene/djevojke, (budeće) kćerke, radne koleginice…
  • Zamislite da ste žena, sa kojim problemima biste se suočavali? Kada obavijestite probleme neravnopravnosti kao suprotni spol, onda nam recite iz svoje perspektive na koji način možemo/trebamo doprinijeti manjoj diskriminaciji i da se postigne ta ravnopravnost spolova!

Videosnimke u trajanju do 1 minute šalju se na njihovu e-mail adresu chr.impact@gmail.com do 10.4.2021. Jedini tehnički uslov za video je da je horizontalan, a ne vertikalan (posebno važno ukoliko snimate mobilnim telefonom).

Prilikom slanja videa, u mailu je potrebno navesti: ime i prezime, grad iz kojeg dolazite, zvanje ili titulu (npr. : aktivista_ica za ljudska prava, student_ica, pravnik_ca…)

Za sva dodatna pitanja možete im pisati na mail adresu ili na društvene mreže:

Facebook Instagram LinkedIn Twitter

MISS SUPERSTAR WORLD 2021.: Husneta Tupković brani boje Bosne i Hercegovine

0

U organizaciji Superstar Model Agency Management agencije iz Crne Gore, takmičenje ljepote pod nazivom “Miss Superstar World 2021.” održat će se u hotelu Azka od 24. maja do 2. juna 2021. godine u Bodrumu u Turskoj.

Ovaj veliki događaj podržava opština Bodrum, koja će se pobrinuti da kandidatkinje
upoznaju Bodrum, njegovu ljepotu i historijske znamenitosti. Za krunu misice takmičit će se najmanje 40 zemalja iz cijelog svijeta.
Moto takmičenja je: ljepota dolazi iznutra, a fokusira se na gracioznost kandidatkinja, inteligenciju i prirodnu ljepotu.

Sve kandidatkinje moraju tečno govoriti engleski jezik, biti visine 172 cm ili više i imati minimum 18 godina. Glavna nagrada bit će 7000 USD, drugo mjesto 4000 USD i treće 2000 USD.

Osim što će se predstaviti u kupaćim kostimima i haljinama, kandidatkinje će prošetati i u nacionalnim nošnjama za šta je također obezbijeđena nagrada od generalnog sponzora.

Za ovu godinu, Husneta Tupković branit će boje Bosne i Hercegovine.

Husneta Tupković (FOTO: Husneta Tupković, privatni ahriv)

SAPNA: U narednim danima će biti otvorena narodna kuhinja

Humanitarna organizacija Help Others iz Salzburga u naselju Vitinica, općina Sapna, otvara narodnu kuhinju za stanovništvo slabijeg imovinskog stanja sa područja Zvornika, Sapne i Kalesije.

Volonteri Help Others-a će razvoziti obroke na kućni prag lica u potrebi.

Prema riječima direktora Help Others, Dževada Islamovića, ciljna grupa su stanovnici starije životne dobi sa zdravstvenim problemima, koji žive sami.

Ova humanitarna organizacija već nekoliko godina pomaže porodice u potrebi, kako donacijama u osnovnim životnim namirnicama i stoki, tako i kupovinom poljoprivrednih mašina.

Volonteri H.O Salzburg su tokom zimskih dana prolazili do naudaljenijih sela u Podrinju, brinuli o starijim stanovnicima noseći osnovne potrebštine za život.

Direktor, Dževad Islamović, živi i radi u Austriji, ali svojim humanitarnim angažmanom želi biti od koristi ljudima u domovini.

Projekat narodne kuhinje podržali su i iz općine Sapna. Direktor Centra za socijalni rad Sapna, Salih Omerović, kazao je: „Nažalost kako odlaze i porodice sa radno sposobnim članovima ovaj projekat je potreban, posebno za stariju populaciju koja nema biološku djecu i koji sami žive u stanju socijalne potrebe.“

Kako je istakao Omerović, iz Centra za socijalni rad će sugerisati korisnike kojima je potreban obrok ili neki drugi vid pomoći.

HADŽIGRAHIĆ: Studente vratiti u učionice gdje epidemiološki uvjeti dozvoljavaju

Krizni štab Tuzlanskog kantona krajem marta ove godine donio je niz mjera, među kojima je i da nastava na Univerzitetu u Tuzli bude prebačena na online platforme, što studentima pojedinih fakulteta predstavlja veliki problem, smatrajući da narušava usvajanje predviđenih znanja i vještina.

Studentski parlament Univerziteta u Tuzli (SPUT) uputio je istog dana dopis kantonalnom premijeru Kadriji Hodžiću i rektorici Nermini Hadžigrahić sa zahtjevom za podršku i iznalaženje rješenja za studente. Od tada do danas je održano niz sastanaka s resornim ministrom, čelnicima Univerziteta u Tuzli i ono što je do ovog trenutka dogovoreno jeste održavanje aprilskih ispitnih rokova te zakazanih magistarskih i doktorskih odbrana uz prisustvo samo kandidata i komisije.

Iz SPUT-a su negodovali što je Krizni štab nastavu prebacio na online platforme, dok su  ugostiteljski objekti i kladionice otvoreni, a ministar zdravstva TK Božo Jurić pojašnjava da spomenuti objekti mogu raditi samo uz poštivanje epidemioloških mjera.

Naveo je također da mjere ostaju na snazi najmanje do 9. aprila, a donesene su koordiniranim pristupom cijelog Kriznog štaba.

-U skladu s epidemiološkom situacijom u datom momentu Krizni štab će odlučiti o produljenju postojećih i eventualnom uvođenju novih mjera. Između ostalog i nastava na Univerzitetu je prevedena u online formu u trajanju od 14 dana – rekao je Jurić za FENU.

Rektorica Univerziteta u Tuzli, Nermina Hadžigrahić, stava je da fakulteti i studentski domovi nisu bili epidemiološki rizik za studente i zaposlene.

-Kao rezultat takvog odgovornog odnosa, nastava se nesmetano odvijala na klasičan način, u učionicama ili kombinacijom klasične i online nastave uz prisustvo maksimalno 20 osoba u prostoriji i uz pridržavanje svih važećih epidemioloških mjera. Predavanja na studijskim godinama sa manjim brojem studenata, praktične vježbe i svi ispiti održavali su se u prostorima Univerziteta u proteklih godinu dana – kazala je Hadžigrahić.

Ona upozorava da poseban problem predstavlja prekid praktične nastave za studente Medicinskog fakulteta u zdravstvenim ustanovama (osim kliničkog staža), koji je nastupio i prije donošenja sadašnje naredbe Kriznog štaba.

-Studenti Medicinskog fakulteta na ovaj način su uskraćeni za veoma značajan segment školovanja – rad sa pacijentima. Nadam se da će zdravstvene ustanove u što skorije vrijeme naći načina, predložiti model održavanja praktičnih vježbi i buduće zdravstvene radnike vratiti u UKC i Dom zdravlja Tuzla – istakla je rektorica Univerziteta u Tuzli ZA FENU.

Podvlači da se studenti trebaju vratiti u učionice gdje god to epidemiološki uslovi dozvoljavaju.

-Smatram da se način na koji se nastava odvijala do donošenja Naredbe pokazao dobrim i sa minimalnim epidemiološkim rizikom. Ograničenje na 20 osoba u zatvorenom prostoru trebalo bi preispitati, jer amfiteatri fakulteta predstavljaju velike prostore u kojima bi broj studenata mogao biti veći, a da se pri tome poštuje propisana distanca kao što je to učinjeno kada su u pitanju kina i pozorišta – navela je Hadžigrahić.

Zastupnik SDA u Skupštini TK, Šekib Umihanić , kaže da će prihvatiti sve one mjere koje će zaštititi građane i koje će odgovoriti na pandemiju, ali da postoje određeni nedostaci u vezi sa donesenim zaključcima.

-Konkretno, položaj studenata medicine, njih je oko dvije hiljade, već je ranije mjera donesena da ne mogu obavljati praksu na Kliničkom centru, a postojeća Vlada i Ministarstvo nisu dali rješenje kako će se ona nadoknaditi – navodi Umihanić.

Predsjednica SPUT-a, Amila Omersoftić, kaže da zbog naredbi Kriznog štaba oni ne mogu organizovati proteste kojima žele iskazali nezadovoljstvo odlukom da se nastava prebaci u online formu, ali su predali zahtjev MUP-u TK da im se to omogući, u skladu sa donesenim mjerama, na adekvatnoj lokaciji.

OD LAŽI DO ISTINE: Povezanost virusa sa fašizmom i ksenofobijom

Misterije postoje u različitim tonovima i nijansama, a miris im je generalno isti, samo je malo drugačija aroma. Zavisi na koji način pakujemo misterije, a ovih dana gledamo ih u glavnom spakovane u pakete koje preuzimamo na jedinom mjestu sigurnom za druženje, a to su društvene mreže. Zašto baš misterije? One su put od laži do istine, ali i vječite nepoznanice, jer su uzroci koji nemaju objašnjenje.

Čemu ova priča o misterijama? Logika nalaže da se baš sada o svemu neuobičajenom i misterioznom treba razgovarati. Vratimo se natrag historiji. Ono što vas zanima, ali niste o tome razmišljali je činjenica da nas misterija vezuje i za objašnjenje povezanosti epidemije/pandemije sa fašizmom/ksenofobijom pa je tako jedan najsvježiji primjer epidemija influence 1918. godine u Njemačkoj, za koju se vjeruje da je osnažila nacističke i fašističke politike, i eto potpore za Führer-a u nešto daljoj budućnosti.

Inače, treba vjerovati da slučajnosti postoje, ali ne treba imati povjerenje u njih. Kad spominjemo neke slučajnosti, prva koja je pomalo zabrinjavajuća je upravo ta da se i sada bilježi porast nacizma, ksenofobije, rasizma i fašizma. Samo, sad su ova četiri jahača apokalipse malo napredniji i dobro je podnio metamorfozu u jedan pojam koji se naziva teorija zavjere, a metamorfoza se kreira kroz infodemiju. Ovaj pojam definiše miješanje istinite i lažne priče u jedan paket koji je jako viralan. Kao takav, služi za konstrukciju teorije zavjere. Ove teorije, budite sigurni, nemaju smisao u donošenju istine na svjetlost dana, i obično su pune “rupa” koje strahovito iritiraju uho naučnika i generalno osvještenih ljudi. Teorija zavjere i infodemija je nešto kreirano da posreduje fašizmu i politikama koje su dehumanizirajuće, zato pazite čime hranite svoj mozak!

Nego, kako naučno i medicinski povezati fašizam sa pandemijom? Jednostavno… Često spominjemo bijeg ili borbu kao autonomnu reakciju na strah, ali šta je sa gađenjem i mržnjom? I ovo su isto dva osjećaja do jedne granice isprovocirana strahom, ali animalno i prizemno usmjerena. Više o tome jedne druge prilike. U ovom momentu, gađenje je preduvijet za mržnju, a obično nastaje kada smo suočeni sa nepoznatim stvarima za koje imamo dovoljno podataka da radi njih možemo fizički ili duševno stradati. Upravo je nešto tako virus, a virus upravo napada ljude. Ukoliko su ljudi izvor zaraze, utoliko su i izvor osjećaja gađenja. To depšonujemo sve podsvjesno pa tako se gomila u podsvijesti i transformiše u mržnju. Budući da smo ipak ljudi, tu mržnju podsvjesno gradimo, ali svjesno usmjeravamo tamo gdje će stvoriti najmanje štete pa tako počinjemo polahko prihvatati infodemiju i uklapati otrovne puzle koje jako vole teoretičari zavjere. Oni time ispunjavaju svoje političke ciljeve, dobiju novac, a vi? Vi patite od tjeskobe i nerealnih strahova. U prijateljima gledate neprijatelje i gubite kontrolu nad vlastitim životom jer vjerujete u na pola tačine informacije… I sve to samo radi jednog malog virusa. Taj silni stres vam obori imunitet i onda vas pobjedi neprijatelj radi kog ste i povjerovali u ono ka čemu vas je vodila infodemija, a može i neki drugi. No svejedno, vaše zdravlje je oštećeno, a krivac ste nakon što danima provedete razmišljajući, isključivo vi!

Ne trebamo dopustiti ovako nešto sebi! Ono što je pravilan pristup je razmišljati za sebe i ispitivati one koji su stručni te učiti od njih. Na ovaj način, ne štitite samo sebe, nego prestajete biti na usluzi nekih sumnjivih ljudi koji su pod uticajem sumnjivih politika.

Bitno je sada shvatiti da je i sa COVID-om došlo i do unaprijeđenja fašističkih ideja pa se koriste mnoge druge strategije kako bi se one prenjele dalje. Niko ne traži da se bavite time i žrtvujete, ali se traži da ne budete saučesnici, da se koriste dostupni demokratski i pravni mehanizmi te da se uči iz pravih izvora.

Infektivnih bolesti je bilo od kada je svijeta i vijeka pa će ih biti i još. Uz to, dolaze ljudi koji se bogate na ovakvim nesrećama, a imaju i svoju legislativnu podršku. Ne samo kod nas, već i vani… S toga, nemojte biti ovce, koristite mozak, a ne strahove i inerciju. Vrijeme je evolucije i revolucije, nije vrijeme za suprotan proces!

Bilješka o autoru: AnaDominik Rodić živi i radi u Sarajevu. Naučnica je i terapeutkinja prirodne medicine (fitoterapeutkinja, kristaloterapeutkinja i astrologinja). Možete je pronaći na Facebooku i Instragramu.

TUZLA: Otvoren Internacionalni Kongres Studenata (Bio)medicine

Otvoren je osmi po redu Internacionalni Kongres Studenata (Bio)medicine “Tuzla Brain Week”.

Ove godine TBW će biti održan online od 29. do 31. marta sa učesnicima iz Hrvatske, Srbije, Austrije, Latvije, Litvanije i Gruzije. Dok je prošlogodišnja tema “Brainstorming” bila usmjerena ka razviću kognitivnih funkcija i polju psihijatrije, ovogodišnja tema ima ekspanziju u svom domenu.

“Putovanje u središte mozga” omogućava nam da pristupimo mozgu sa mnogobrojnih aspekata u medicini; kako sa strane neurologije, tako i psihijatrije ili pak neurohirurgije- kazala je Kanita Selamnović iz Odnosa s javnošću za TBW Tuzla.

Prateći razvoj situacije u pogledu pandemije, a u svjetlu nedavnih odluka i novih mjera Kriznog štaba Tuzlanskog kantona kojima se nastoji usporiti širenje virusa, Organizacioni odbor Tuzla Brain Week-a donio je odluku da se kongres implementira u potpunosti online putem. Sve aktivnosti, počevši od ceremonije otvaranja i plenarnih predavanja, preko naučno-istraživačke i sesije biomedicinskog inženjeringa, održat će se putem ZOOM platforme. Stručne radionice, aktivnosti pod nazivom NeuroTalk, Crack the Case i Body Interact (rješavanje slučaja virtuelne simulacije realnog pacijenta) će biti prilagođene datim uslovima.

Nakon prošlogodišnje visoke druge pozicije, Tuzla Brain Week je ove godine od strane Evropske federacije neuroznanstvenih društava (FENS) rangiran na četvrtu poziciju u konkurenciji od 68 projekata iz cijele Evrope.

Na zadovoljstvo svih nas u Organizacionom odboru i ove godine smo dobili ovo vrijedno priznanje koje nas svrstava među najbolje u Evropi. Ovo je jedna dobra referenca za nas i naše Studentsko vijeće Medicinskog fakulteta u Tuzli “MEDICUS”. Iako nas je pandemija iznenadila i u mnogo čemu usporila, otežala nam rad, uz veliki trud i zalaganje velikog broja studenata Medicinskog fakulteta, ali i kolega sa drugih fakulteta i univerziteta, pokazali smo još jednom da imamo itekako sposobne mlade ljude, – kazala je koordinatorica projekta, Edina Sejdin

U organizaciji TBW proteklih pet mjeseci učestvovalo je 110 studenata, raspoređenih u 10 timova.

O važnosti ovog projetka govori i činjenica da je u nedjelju na TBW došao i uvaženi dr. Al Jawaid jedan od plenarnih predavača, koji je doputovao iz Poljske.

REGIJA SE UDRUŽILA: Proljetno izdanje Sarajevo Film Festivala na prvom zajedničkom rff-u

Sarajevo Film Festival (Bosna i Hercegovina), Zagreb Film Festival (Hrvatska), Festival autorskog filma (Srbija) i Filmski festival Herceg Novi (Crna Gora) zajedno donose novo jedinstveno festivalsko iskustvo.

Na inicijativu Sarajevo Film Festivala, prvi put se na devetodnevnom online festivalu okupljaju četiri vodeća filmska festivala iz četiri zemlje, istog govornog područja: Sarajevo Film Festival (Bosna i Hercegovina), Zagreb Film Festival (Hrvatska), Festival autorskog filma (Srbija) i Filmski festival Herceg Novi (Crna Gora). Prvi zajednički regionalni filmski festival održava se u sklopu Mreže festivala Jadranske regije (Network of Festivals in the Adriatic Region). Bit će održan od 9. do 17. aprila 2021., na ondemand.kinomeetingpoint.ba, i prikazat će filmove koje su izabrali selektori ova četiri festivala. Bit će to proljetno izdanje svakog od navedenih festivala.

“Danas, kad nam je povezivanje potrebno više nego ikad, sretni smo što smo se okupili zajedno na prvom regionalnom filmskom festivalu, u mreži festivala Jadranske regije. Festivali su mjesta povezivanja, okupljanja i dijeljenja. Posebno u ovim vremenima to su ključne stvari za obnovu društvenog kapitala, preispitivanje postojećih modela filmske produkcije i oblikovanja naše zajedničke budućnosti. Festivali su mjesta koja nam omogućavaju da zajedno odlučimo gdje želimo ići u budućnosti i da pokažemo da smo svi dio iste cjeline – jedne filmske zajednice. Zajedno donosimo posebno, novo iskustvo regionalnog filmskog festivala”, navodi se u zajedničkoj izjavi predstavnika Sarajevo Film Festivala, Zagreb Film Festivala, Festivala autorskog filma i Filmskog festivala Herceg Novi.

Prvo izdanje regionalnog filmskog festivala predstavit će program sastavljen od filmova koje publika inače nema priliku vidjeti. Program čine jugoslovenski klasici, prvi filmovi autora, višestruko nagrađivani filmovi, najzanimljiviji europski i svjetski naslovi. Uz film, publika će imati priliku pogledati i razgovore s nekim od autora filmova u programu.  Proljetno izdanje festivala u sklopu Mreže festivala Jadranske regije početak je zajedničke suradnje i udruživanja ovih festivala, a u ovogodišnjem izdanju svakog od festivala bit će predstavljene zajedničke, nove selekcije filmova.

Kriza uzrokovana pojavom COVID-a 19 u filmskoj industriji zahtijeva nova promišljanja. Ovi značajni festivali zajedničkog govornog područja različite su veličine i profila, ali svi dijele zajedničku misiju – platforma su za promociju i predstavljanje europskog audio-vizualnog sadržaja i talenata. Partnerstvo među festivalima poticat će očuvanje publike i stvaranje nove te unaprjeđenje organizacije i realizacije festivala uz pomoć najnovijih tehnologija.

“Pozivamo publiku da na našem zajedničkom festivalu upozna nove, jedinstvene filmske glasove, da ponovo otkrije filmske klasike i da zajedno u vremenu pandemije uz pomoć filmske umjetnosti radimo na vraćanju osjećaja zajedništva i bliskosti!”.

Dobrodošli na Proljetno izdanje Sarajevo Film Festivala / Prolećno izdanje Festivala autorskog filma / Proljećno izdanje Filmskog festivala Herceg Novi / Proljetno izdanje Zagreb Film Festivala, od 9. do 17.4.2021. na ondemand.kinomeetingpoint.ba!

Mrežu festivala Jadranske regije podržala je Kreativna Evropa.

O festivalima

Sarajevo Film Festival

Pred kraj četverogodišnje opsade Sarajeva, sa željom da se pomogne obnova civilnog društva te tako održi kosmopolitski duh Grada, 1995. godine Obala Art Centar pokreće Sarajevo Film Festival. Više od dvije decenije kasnije, Sarajevo Film Festival je izrastao u međunarodni filmski festival sa posebnim fokusom na regiju Jugoistočne Evrope (Albanija, Armenija, Austrija, Azerbejdžan, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Kipar, Grčka, Gruzija, Mađarska, Kosovo*, Sjeverna Makedonija, Malta, Moldavija, Crna Gora, Rumunija, Srbija, Slovenija, Turska) zahvaljujući kojem filmovi, talenti i budući projekti iz regije dospijevaju u centar pažnje međunarodne filmske javnosti. Sarajevo Film Festival služi kao zajednička platforma za filmski biznis čitave regije, postavljajući visoke standarde u festivalskoj organizaciji, filmskoj promociji i prezentaciji u Jugoistočnoj Evropi.

Zagreb Film Festival

Zagreb Film Festival jedna je od centralnih i najposjećenijih kulturnih manifestacija te najveći međunarodni filmski festival u Hrvatskoj. Održava se tokom novembra u Zagrebu te publici predstavlja najbolje od recentne nezavisne međunarodne i domaće filmske produkcije. Od svojih početaka ZFF je usmjeren ka otkrivanju i propagiranju suvremenog nezavisnog filma i debitantskih radova redatelj/ica iz cijelog svijeta. Nudeći tokom gotovo dva desetljeća festivalsku, a kasnije i distribucijsku platformu, te prikazujući ostvarenja koja često mimoilaze repertoare multipleks dvorana, festival je odigrao ključnu ulogu u odgajanju generacija publike koja uživa u filmskoj umjetnosti.

Festival autorskog filma Beograd (FAF) 

Festival autorskog filma Beograd (FAF) je osnovan 1994. godine s ciljem da domaćoj publici predstavi najbolja savremena, umjetnička filmska ostvarenja. Ostvarenja koja se na festivalu prikazuju drugačija su od većine filmova sa redovnog kino reperotoara – ne teže pukoj zabavi, već traganju za dubljom, realnijom i kompleksnijom slikom današnjeg svijeta i čovjeka. Broj posjetilaca festivala raste iz godine u godinu, što ukazuje na značaj i neophodnost dešavanja ovakve manifestacije. Ovaj kultni festival umjetničkog filma publici predstavlja raznovrstan program sačinjen od pobjednika svjetskih filmskih festivala, novih ostvarenja reditelja koje publika festivala voli i odlično poznaje, kao i zanimljivih filmova koji pokazuju nove tokove u autorskom filmu. Svake godine ugosti veliki broj renomiranih filmskih stvaralaca, koji pored učestvovanja u programima, održe i nekoliko radionica sa studentima.

Filmski Festival Herceg Novi

Filmski festival Herceg Novi – Montenegro Film Festival je najznačajniji filmski festival u Crnoj Gori i održava se već više od tri decenije. Internacionalni program fokusira se na takmičarske selekcije regionalnih dugometražnih ostvarenja (zvanična takmičarska selekcija), dokumentarnih i studentskih filmova. Vantakmičarski program Kino Evropa obuhvata recetna ostvarenja etabliranih evropskih autora. Glavni cilj Festivala je da promoviše regionalnu i svjetsku kinematografiju, posebno otvarajući prostor za autore/autorice i filmove koji njeguju autentičan umjetnički senzibilitet, hrabar pristup društvenoj stvarnosti, filmskom jeziku i produkciji, s akcentom na predstavljanju presjeka savremenih poetika i izraza.

MAJO MARILOVIĆ: Njegovanje kulturnog blaga voda Bosne i Hercegovine

Majo Marilović je sarajevski poduzetnik i direktor firme Kraljevska d.o.o., koja donosi čar srednjovjekovnog glavnog grada Bosne i Hercegovine, Bobovca,  vodom koja ima veliki historijski značaj i boce u kojima se pakuje sa slikama starog grada.

Kao veliki ljubitelj srednjovjekovnog bosanskog kraljevstva, Majo nastoji da oživi duh srednjovjekovne Bosne u modernom dobu na inovativan način. Svoju misiju nastoji ostvariti kroz vodu koja se nalazi dvadesetak kilometara od Vareša, krije se Radakova
stijena. Ispod stijene izvire voda i to ne bilo kakva, već ona od koje se jedva rastavila kraljica Katarina Kotromanić pri svom posljednjem odlasku s Bobovca.

U nastavku vam dobarportal.net donosi intervju sa Majom Marilovićem.

Šta Vas je motivisalo da ostvarite tako jednu inovativnu i ambicioznu ideju?

Iz biblioteke sam posudio knjigu “Bobovac i Kraljeva Sutjeska” čiji je autor Pavao Anđelić u kojoj sam pročitao da je posljednja bosanska kraljica Katarina napustajući Bobovac rekla da joj je žao ostaviti tri doba u Bosni: “Zbogom ostaj moja Bosno slavna i u tebi tri dobra- pšenice s Ljesnice, ribe iz Bukovice i Vode Radakovice jer toga troga nigdje na svijetu nema”. Odmah sam poželio da otkrijem ovaj posebni izvor i kada sam vidio da se nalazi u netaknutoj prirodi i da voda izvire iz stijene i jednostavno više nije bilo pitanje da li? Nego samo kako oživjeti ovu priču i podjeliti je sa svima.

Kakav je kulturno-historijski značaj vode koja izvire ispod Radakova stijene?

Historijski značaj je ogroman, imamo izvor koji su koristili banovi i kraljevi Bosne od prije više od 700 godina. Svi skupa trebamo više da se zanimamo za naše porijeklo i bogato naslijeđe. Nove generacije mogu upasti u zamku i pomisliti da naša država postoji od Dejtona ili da smo nastali samo raspadom Jugoslavije. Ipak svi znamo da postoji povelja Kulina bana koja je najstariji dokument jednog južnoslavenskog vladara i to pisanog bosančicom, originalnim bosanskim pismom i to 1189. godine.

Radakova stijena (FOTO: Majo Marilović, privatni arhiv)

Šta Vas toliko veže za srednjovjekovnu bosansku državu?

Srednjovjekovna Bosna je u stvari najznačajniji i najslavniji period koji je ova zemlja imala. Bosna je imala pored svog jezika i pisma i svoju crkvu bosansku koja je bila nezavisna, a u to vrijeme biti nezavisan od Vatikana je bila velika hrabrost i snaga. Uzvišeni ideali koji su njegovani ovdje toliko stotina godina su fascinantni i dan danas i cijenjeni i u puno većim i materijalno naprednijim državama.

Kakav je kvalitet navedene vode ispod Radakova stijene?

Što se tiče kvaliteta Kraljevske vode, prema detaljnim analizama koje je obavilo Federalno ministarstvo zdravlja, i klasifikaciji od strane Svijetske zdravstvene organizacije ova voda spada u najviše rangiranu vodu sa pet zvjezdica, alkalnu uz prirodan pH7,92 i po klasifikaciji je blago mineralizirana planinska voda iz zaštićenog područja. Punjena na izvoru na principu stalnog toka (bez prethodnog skladištenja u tankove, ispunpavanja i sl.) Vodimo računa o ambalaži kako estetski tako i da pakovanja budu ekološka. Kratko i jasno, ne točimo Kraljevsku vodu u jednokratnu plastiku. Dizajn i sam kvalitet pakovanja su nešto u šta ulažemo mnogo truda.

Kraljevska (FOTO: Majo Marilović, privatni arhiv)

Kakav je Vaš stav prema gledanju modernog bh. društva na temu srednjovjekovne Bosne?

Moderno bosanskohercegovačko društvo nije svjesno ogromne vrijednosti i potencijala koje nam naša srednjovjekovna ostavština nudi. Na novim generacijama je da to isprave.

Imate li ikakav konačni komentar za naše čitaoce?

Uz zahvalnost za poziv i ovaj intervju, vama i čitaocima bih preporučio relativno novu knjigu u kojoj ćete saznati jako puno o Bosni, kako srednjovjekovnoj tako i o Bosni kroz sve periode kroz koje je prošla do danas, zatim i veoma značajnu projekciju kako bi Bosna trebala izgledati u budućnosti. Naslov knjige je “Tragom drevnih Bošnjana”, a autori su Taner Aličehić i Đenan Galešić.

Autor: Rijad Ahmetović

Bilješka o autoru: Rijad Ahmetović rođen je 18.01.2002. u Sarajevu. Bavi se aktivizmom te je i omladinski autor. Također, koordinator je mnogih organizacija u NVO sektoru punih šest godina.

NETAKNUTO BLAGO: Deset lokacija za proljetnu posjetu Bosni i Hercegovini

U posljednjih godinu dana naučili smo mnogo toga, a između ostalog smo spoznali i da je priroda oko nas zaista remek-djelo, netaknuto blago koje trebamo vidjeti i doživjeti. U nastavku smo pripremili deset idealnih mjesta za proljetnu posjetu našoj lijepoj Bosni i Hercegovini.

Neke lokacije ste sigurno vidjeli i možda posjetili, ali vjerujemo da postoje lokacije za koje ćete prvi put čuti i budite sigurni, nećete ostati ravnodušni.

  1. Treskavica i Veliko jezero

Planina Treskavica nalazi se 30 km od Sarajeva i idealna je lokacija ukoliko se ljubitelj alpinizma, brdskog biciklizma i planinarenja. Drugi je najviši vrh u Bosni i Hercegovini, odmah iza Maglića, sa svojih 2.088 m nadmorske visine. Prema legendi, Treskavica ima čak 365 izvora, među kojim su i izvori pet većih rijeka, Željeznice, Bistrice, Ljute, Bijele i Rakitnice. Veliko jezero smješteno je na Treskavici, na 1.550 m nadmorske visine i zaista oduzima dah.

Treskavica (FOTO: Visit B&H, Velija Hasanbegović)
  1. Prenj

Planinski masiv Prenj je smješten u sjeverozapadnom dijelu istočne Hercegovine, a okružen je Boračkim, Jablaničkim i Grabovičkim jezerom. Najviši vrh Zelena glava sa 2.115 m nadmorske visine čini dio planinskog lanca Dinarida, a mnogi ga smatraju najljepšom, ali i najsurovijom planinom u Bosni i Hercegovini.

Prenj (FOTO: miruhbosne.com)
  1. Visočica

Još jedna od bosanskih planinskih ljepotica, Visočica, sa najvišim vrhom Džamija (1967 m.n.v.) smještena je južno od Bjelašnice i predstavlja prirodnu granicu između središnje Bosne i Gornje Hercegovine. Bez imalo sumnje, to je jedan od najljepših vidikovaca na cijelom Velebitu.

Visočica (FOTO: visitbih.ba)
  1. Ždrimačka jezera i Ždrimački slap

U neposrednoj blizini Gornjeg Vakufa, tačnije iznad sela Ždrimci, smješteno je ovo prirodno čudo. Slap je visine 29 m i od centra grada je udaljen svega nekoliko kilometara, a lokalni stanovnici ga nazivaju „neukrotivi div“. Posebnost Ždrimačkih jezera je da ona leže u pravoj liniji.

Ždrimačka jezera i slap (FOTO: dron.ba)
  1. Vodopadi Ilomske

Vodopadi Ilomske uključuju Veliki vodopad i Mali vodopad. U nekim novijim izvorima ga imenuju kao “Skakavac”. Veliki vodopad je visok čak 40 m. Oba vodopada se nalaze na nadmorskoj visini između 750 i 780 m. Ova prirodna atrakcija privlači mnoge planinare, turiste, ali i ribolovce, a okomita stijena sa koje rijeka pada pogodna je i za alpinističke potrebe.

Vodopadi Ilomske (FOTO: Facebook/Bosna i Hercegovina)
  1. Blidinjsko jezero

Zaštićeni je geomorfološki spomenik prirode u sastavu Parka prirode Blidinje, u blizini Posušja. Smješteno je između planina Čvrsnice i Vrana. Sa 1.183 m nadmorske visine, 5,25 km² površine i 4,5 m najveće dubine, Blidinjsko jezero je najveće planinsko jezero u Bosni i Hercegovini.

Blidinjsko jezero (FOTO: posusje.net)
  1. Hajdučka vrata, Čvrsnica

U sklopu Parka prirode Blidinje, nalazi se i planina Čvrsnica sa svojim fenomenom neopisive ljepote, prirodnim prolazom – Hajdučka vrata, kojeg neki nazivaju i Mijatov prolaz. Nalaze se na 2.000 m nadmorske visine, smještena u istočnom dijelu Čvrsnice i predstavljaju jedan od najljepših simbola Parka prirode Blidinje.

Hajdučka vrata (FOTO: Ero Travel)
  1. Paklarske stijene, Vlašić

Nedaleko od vezirskog grada Travnika, nezaobilazna lokacija su upravo Paklarske stijene, vidikovac sa kojeg se pruža nevjerovatan pogled. Planina Vlašić se nalazi u Srednjoj Bosni i jedna je od najposjećenijih turističkih destinacija. Brojne planinarske i biciklističke staze se nalaze na planini Vlašić a uključuju i dolazak na vidikovac na Paklarskim stijenama.

Paklarske stijene (FOTO: outdooractive.com)
  1. Orlovačko jezero

Na planini Zelengori, smješteno je ovo prirodno jezero tajanstvene ljepote sa nadomorskom visinom od 1.438 m. Jezero se nalazi u sklopu Nacionalnog parka Sutjeska. Predstavlja predivnu destinaciju za sve ljubitelje prirode i avanture. Jezero je bogato ribom, pa je često odlična lokacija za strastvene ribolovce. Ova destinacija pruža odlične uvjete ukoliko želite provesti nekoliko dana na ovom jezeru jer postoje odlične lokacija za kampiranje.

Orlovačko jezero (FOTO: pustolovi.com)
  1. Lukomir

Zasigurno jedno od najljepših naseljenih sela u Bosni i Hercegovini je Lukomir, smješteno u općini Konjic, na južnim obroncima Bjelašnice na 1.495 m nadmorske visine što ovo selo čini najvišim naseljenim mjestom u Bosni i Hercegovini. U vrijeme širenja korona virusa, Lukomir je zasigurno najviše posjećeno mjesto u našoj zemlji, ponajprije zbog kamenih kuća starih preko 200 godina i očuvane tradicije naših predaka. Dobio je i epitet „posljednje pravo bosansko selo“.

Lukomir (FOTO: hocu.ba)

Autor: Melika Mehmedović

Bilješka o autoru: Melika Mehmedović rođena je 26.11.2000. godine u Sarajevu. Studentica je sanitarnog inžinjeringa na Fakultetu zdravstvenih studija u Sarajevu. Članica je skupštine Asocijacije studenata Fakulteta zdravstvenih studija te zaljubljenica u sport, muziku, književnost i prirodu.