Nemanja Pavlović, poznatiji kao Neo Paulex, otvorio je prvu školu za Didžejeve svjetskog tipa. Beograd je svjetska metropola, a oduvijek je bio i srce Balkana, za mnoge muzičke događaje i inspiracija mnogih umjetnika.
Ono što ga izdvaja po svojoj posebnosti u regionu je i prva škola za mlade i talentovane didžejeve na Balkanu. Osnivač prve škole na Balkanu za profesionalni didžejing je poznati srpski DJ i producent Neo Paulex iz Beograda. Nemanja Pavlović, alijas Neo Paulex, majstor haus i elektro dens muzike, riješio je da za vrijeme ,,korona mirovanja’’ po Beogradskim klubovima otvori muzičku školu u Beogradu za didžejeve i to poslije deset godina uspješne karijere po najpopularnijim prestoničkim klubovima.
Podržan je od najbolje svjetske izdavačke kuće “Spinnin’ Records”. Njegovo posljednje izdanje pod nazivom “Moonlight” plasirao je u grčkoj izdavačkoj kući “Alveda Music”. Novi ugovori pristižu od svjetske popularne izdavačke kuće “Blanco Y Negro” iz Španije. Nakon dugogodišnjeg iskustva, odlučio je da svoje znanje prenese na mlade i perspektivne ljude koji su spremni da svoj talenat i zainteresovanost u muzici usmjere na kvalitetan način i dosegnu maksimalni potencijal, a samim tim i neprikosnovene rezultate.
Otvaranje škole za DJ-eve i producente pod imenom “Class with Neo Paulex” daje mogućnost mladim nasljednicima da nauče osnovne karakteristike, upotpune već predstojeće znanje i podignu nivo profesije uz praksu i lekcije, koje će nakon “korona pauze” moći da primjene na muzičkoj sceni Balkana.
Magazin Buka na svom Youtube kanalu objavio je video “Hejt, SLOVEni, još ste živi?”. Video je sastavni dio Kampanje protiv govora mržnje koju Buka realizuje proteklih mjeseci.
Spot je napisao i režirao proslavljeni filmski režiser, Predrag Ličina, a glavne uloge igraju: Hristina Popović, Severina i Goran Bogdan. “Svjedoci smo sve učestalijeg govora mržnje, koji postepeno osvaja online i offline prostor i prijeti da postane opšteprihvaćeni način komunikacije u našem društvu. Opasnosti navikavanja na ovu vrstu govora su višestruke”, upozoravaju iz Buke i dodaju da kampanja ima za cilj afirmisanje kulture dijaloga, empatije i razumijevanja među ljudima.
Aleksandar Trifunović, BUKA magazin (IZVOR: Aleksandar Trifunović, Facebook)
“Nit vodilja kampanje je pozdrav ‘Hej, Sloveni’, koji smo prekrstili u ‘HEJT, SLOVEni’, jer je mržnja, izgleda, postala najnormalnija stvar, kao i ‘dobar dan’. Video pokazuje koliko smo oguglali na govor mržnje, a znamo koliko je to opasno i kakve sve zastrašujuće posljedice može imati”, kaže glavni i odgovorni urednik Buke, Aleksandar Trifunović.
U okviru kampanje, na portalu Buka do sada je objavljen veliki broj sadržaja na temu govora mržnje. Svi sadržaji dostupni su na sljedećem linku.
Uz pridržavanje svih epidemioloških mjera u borbi protiv širenja virusa COVID-19, 8. aprila 2021. godine, održana je konferencija „Platforma za nisko – karbonski urbani razvoj Hercegovačko – neretvanskog i Zapadnohercegovačkog kantona“, u Mostaru.
Konferencija se održala u okviru projekta „Platforma za nisko – karbonski urbani razvoj FBiH“, s ciljem promocije sigurnih, inovativnih, čistih i zdravih tehnološkig rješenja. Analiziralo se stanje te raspravljalo o izazovima i potencijalnim rješenjima u oblastima pametnih gradova i zajednica, upravljanje energijom i otpadom, te urbanoj i elektromobilnosti. Firma Lanaco predstavila je zaokružena rješenja GO Platforme, ukazivanjem na brojne mogućnosti, s ciljem osiguravanja kvalitetnijeg načina življenja u Bosni i Hercegovini.
„Imali smo priliku predstaviti rješenja koja se tiču pametog grada i zajdenice, koja uključuju rješenja iz oblasti pametnog parkinga, zatim iz oblasti zaštite zagađenja zraka i jedno rješenje iz oblasti poljoprivrede“, navodi Zoran Bojanić, predstavnik Lanaco kompanije. U Udruženju Energis se najviše raspravljalo i o velikom broju divljih deponija oko Mostara „Zagađenje ne poznaje granice, toksične materije brzo koriste prirodu kao svoju platformu pa smo valjda tako i svjesni da deponije nisu problem samo određenog grada, opštine, kantona već su deponije problem BiH“, navodi Sendžana Muslić, predstavnica Energisa.
Na finalnoj konferenciji u Sarajevu, udruženje Energis će predstaviti listu preporuka za razvoj urbanih sredina u FBiH kojom će pružiti sve neophodne informacije o potencijalu i mogućim rješenjima za nisko – karbonski urbani razvoj FBiH, te koja će biti dostavljena nadležnim institucijama. Dokument će biti objavljen na društvenim mrežama kako bi podigli svijest građana i podstakli ih na aktivno zagovaranje ovih promjena.
Danas mnogo vremena provodimo na internetu, a posebno na društvenim mrežama, zato je potrebno da naše prisustvo tamo učinimo što sigurnijim.
Šifre su neizostavan dio našeg virtuelnog svijeta, svi ih smišljamo, pamtimo, koristimo i zaboravljamo. Kada ih kreiramo, imamo na umu da moraju biti dovoljno ”snažne”, kako bi zaštitile naše naloge od mogućih opasnosti, zato vam u nastavku teksta predstavljamo jednostavan način da provjerite koliko je vaša šifra zapravo ”jaka” i koliko bi računaru trebalo da je otkrije.
Kada na pretraživaču ukucate ”How secure is my password” kao rezultat će vam se pojaviti jednostavan sajt, edukativnog karaktera, gdje možete unijeti neku šifru koju koristite, i dobiti okviran broj sekundi, sati, dana, godina ili čak miliona godina koliko bi bilo potrebno za njeno otkrivanje.
Koliko je sigurna moja šifra (FOTO: howsecureismypassword.net/Screenshot)
Kako da osmislite sigurnu i lakopamtljivu šifru?
Neka vaša šifra sadrži velika i mala slova, brojeve i druge znakove.
Ne koristite istu šifru na različitim sajtovima.
Izbjegavajte psvoke jer su one mamac za hakere i spadaju u najslabije šifre.
Niz brojeva nije dobra ideja, loša je pretpostavka da to nikome neće pasti na pamet.
Poželjno je da kreirate dužu šifru, koja se sastoji od više kraćih riječi.
Slova mijenjajte brojevima koji vizuelno podsjećaju na njih, i obrnuto.
( 0 i O, 1 i I, 8 i H,X…)
Prijedlog:
Sjetite se nekog stiha ili poslovice. Neka svako drugo bude veliko, dodajte svoje godište obrnuto (‘87=78), i na kraju skraćenicu za mrežu koju koristite (inst, fb, tw…).
-“Dan bez smijeha je izgubljen dan” – DbSjId (početna slova),I9 (godina rođenja I= 1) i iNsT (za Instagram).
“DbSjIdI9InSt’”
– Ovu šifru možete pojačati tako što ćete obrnuti redoslijed slova, koristiti početne slogove riječi i dodati druge brojeve koji za vas imaju značenje.
Prema ovom alatu za otkrivanje ove šifre potrebno je dvije hiljade godina.
Koliko je sigurna moja šifra (FOTO: howsecureismypassword.net/Screenshot)
Svakako da rezultat može biti puno bolji, zato budite kreativni i osmislite svoju sigurnu šifru.
Autor: Maja Simć
Bilješka o autoru: Maja Simć rođena je 1998. godine u Milićima, a živi u Han Pijesku. Studentica je četvrte godine na Katedri za novinarstvo na Filozofskom fakultetu u Palama. Piše o prirodi, ekologiji, digitalnim trendovima i medijskoj pismenosti. U slobodno vrijeme bavi se planinarenjem.
Molimo vas za pomoć i podjelu apela. Taji glasi početak poruke na Facebook stranici organizacije Pomozi.ba. Šestoročlanoj porodici Ćejvanović iz naselja Papari, Bihać, preko noći je izgorjela kuća.
Ova porodica sada trebaju našu pomoć da ponovo izgrade dom. Pomoći možete pozivom na broj 17012, kojim donirate 2 KM, a koji je jedinstven za sve bh. operatere. Procijenjeni potrebni materijali i radovi iznose oko 20.000 KM, a veliki broj vrijednih ruku, Muharemovih komšija i saboraca, besplatno će raditi na rekonstrukciji. Donacije su moguće i klikom na opciju DONIRAJ ODMAH na našoj web platformi wwwPOMOZIBAorg ili uplatama putem Paypala i naših standardnih računa.
RAČUNI ZA UPLATE
PayPal: paypal1@pomozi.ba
Za uplate iz BiH:
🔸 Intesa Sanpaolo Banka BiH 154-180-20085330-48
🔸 Raiffeisen Bank 161-000-02481200-94 🔸 UniCredit Bank 338-730-22202506-52 🔸 Bosna Bank International d.d< 141-306-53201196-79
🔸 NLB Banka d.d 132-260-20223371-17
Primalac: Udruženje “Pomozi.ba”, dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo
Svrha: Pomoć za porodicu Ćejvanović
Za uplate iz inostranstva:
Banks name: Intesa Sanpaolo Banka BiH SWIFT CODE:UPBKBA22
IBAN: BA39 1541802008533048
Primalac: Udruženje “Pomozi.ba”, dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo
Svrha: Pomoć za porodicu Ćejvanović ▶️ Za uplate na račun Pomozi.ba u Austriji:
Da je Bosna i Hercegovina prepuna mladih i ambicioznih osoba, primjer je i Haruna Bandić, studentica na Odsjeku za komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, koja je odabrala pisanu riječ kao svoj primarni i neizbježni poziv.
Ova 22-godišnja djevojka u razgovoru za dobaraportal.net kaže da je rođena u sarajevskom naselju koje je smješteno između groblja i porodilišta, životnih krajnosti te da se simbolično, kada god pogleda kroz prozor, podsjeti da svaki dan treba živjeti kao glavna junakinja neminovno hronološkog romana-života.
“Ritual čitanja utkan je u moj životni kod još od najranije dobi, dok je imaginacija bujala, baškareći se u čudesnim pričama koje mi je mama pričala pred spavanje. Sjećam se njene igre riječima, svjetova koje mi je stvarala, želeći mi pokazati da je sve moguće, samo ako slobodno zaronimo u samu srž, dubinu života”, priča Haruna Bandić.
Dodaje da je još kao djevojčica poželjela da svojom rukom/duhom stvara slične konstrukcije satkane od riječi, pa je rano počela pisati.
“Čitanje je samo prirodan slijed onoga što je u meni rođeno, potrebe da knjigom pobjeđujem prolaznost, da prelazeći svakodnevno preko korica, kao preko reljefa, iscrtavam jednu od najambicioznijih i najfantastičnije zamišljenih geografskih karti, da bih na kraju na tom crtežu otkrila, vlastiti portret”, napominje naša sagovornica.
Nedavno je ova mlada Sarajka pokrenula vlastiti YouTube kanal na kojem objavljuje
edukativne videosnimke iz književnosti.
“Postmoderni umjetnički period je i u domen književnosti unio svježi potencijal: ustalilo se intertekstualno povezivanje narativa, miješanje žanrova, mijenjanje načina interpretiranja kanona, kao i mnogi drugi postupci koji reispisuju naš dosadašnji pogled na proučavanje književnosti. U tom duhu, moja ideja je da se na svom YouTube kanalu bavim praktičnim prezentiranjem kako izgledaju takve, netipične i interesantne analize književnih djela i naših života, naglašavajući, pritom, njihovu suštinsku neraskidivost”, navodi ova kreativna djevojka.
U svom prvom YouTube videu otkrila je i šta je to najviše inspiriše i odakle crpi motivaciju.
“Motivaciju crpim iz svakodnevnih, našom rutinom automatizovanih pojedinosti koje nastojim dekonstruisati i povezivati na inovativan i neočekivan način, kreirajući nova značenja koja unaprjeđuju percepciju nas samih ali i našu vizuru šireg društvenog konteksta”, tvrdi Haruna Bandić.
Kako knjige čita na dnevnoj bazi, veoma joj je teško izdvojiti čija djela preferira.
“Recimo, Mešu Selimovića sam odabrala proučavati za svoj diplomski rad, jer, bilo da razotkrivam ograničenosti svijesti ili alijenaciju čovjeka zarobljenog u okove dogmatskih normi i zatvorenog u tajanstvena prostranstva vlastitog uma, u Selimovićevim romanima pronalazim simbole koji neprestano otkrivaju prostore unutrašnje slobode na koju niko i ništa ne može utjecati”, naglašava ova zaljubljenica u književnost.
Uvjerena je da nijedna online verzija književnog djela ne može zamijeniti čulnu senzaciju koju izaziva šuštanje stranica i opijajući miris papira.
“Istovremeno sam velika zagovornica audioknjiga, smatrajući da nam one nude mogućnost da čitamo mnogo više knjiga za mnogo manje vremena, ne žrtvujući životne obaveze. Propagiranje značaja čitanja i transformacijske moći koju ono ima na unutrašnje osnaživanje ličnosti, jedan je od tih suptilnih mamaca za buđenja interesa za knjigu. Ja to upravo pokušavam uraditi na svom YouTube kanalu, a najsretnija sam kada mi se jave mladi ljudi koji su, inspirisani i ponukanim onim što sam prezentirala, naručili i kupili knjigu”, govori ova entuzijastična djevojka.
Mnogi njeni angažmani potvrđuju da upravo književnost obgrljuje raznovrsna interesovanja koja njeguje i da kohezija koju stvaraju čini da svaki pojedinačni uspjeh, za nju, svoje istinsko značenje ostvaruje tek kao cjelina.
“Ponosna sam na angažman u televizijskom medijskom prostoru, menadžment u turizmu, moderiranje manifestacija iz oblasti kulture i umjetnosti, PR aktivnosti na Sarajevskom sajmu knjiga, učešća na međunarodnim literarnim konkursima. Nagrada za rad o građanskoj hrabrosti, posvećen Srđanu Aleksiću i Goranu Čengiću, simbolima čovječnosti, možda su najviše ushitili u meni onaj osjećaj da naš moralni rast primarno mora biti suština svih naših nastojanja i postignuća”, ističe naša sagovornica.
Otkrila nam je i šta ju je posljednji put istinski obradovalo.
“Prije nekoliko dana sam primila poziv od institucije koja je značajno formirala kreativnu sferu moje ličnosti, Prve gimnazije u Sarajevu, da, iako sam maturirala prije tri godine, preuzmem zahvalnicu za doprinos obilježavanju 140 godina njenog postojanja, kao i publikaciju u kojoj su zabilježeni naši najveći uspjesi. Lijepo je kada vrijeme ne briše niti bliskosti”, konstatuje Haruna Bandić.
Prema njenim riječima, karantin zbog pandemije omogućio joj je da se još više posveti čitanju, koje, intuitivno, sije sjeme novih, različitih, i često sasvim neočekivanih ideja koje trebamo pronaći unutar sebe.
“Upravo sam odabrala period eskalacije pandemije da bih ponudila jedan od načina da makar blago eufemiziramo planetarno sablasno stanje, bijeg u univerzume književnosti u kojima se ruke dezinfikuju prelaskom kažiprsta po šuštećim stranicama, gdje se lockdown manifestuje kao sasvim lijepa zatočenost u čaroliji sižea, gdje ne postoji distanca nego stapanje, tijelo uz tijelo, sa sudbinama književnih likova”, potcrtava ova mlada Sarajka.
Ne krije da sebi voli postavljati visoke ciljeve, što je motiviše da pomjera granice svog bića i aktivira unutarnju strast kako bi ih dosegnula.
“Marljivo učim da bih ove godine postala dobitnica Zlatne značke na fakultetu, ali svoje planove sve više usmjeravam i ka širenju svijesti o značaju književnosti kroz svoj YouTube kanal i kroz dnevnik koji vodim na Instagramu. Fakultetski silabus me obavezuje da svakodnevno pišem, ali ću nastojati u skorije vrijeme objavljivati više tekstova u književnim časopisima”, riječi su ove talentovane djevojke.
Mladima poručuje da se ne daju pokolebati jer riječi i ideje mogu promijeniti svijet.
“Kao što je profesor književnosti John Keating u filmu u ‘Društvo mrtvih pjesnika’, razbijajući kreativnim metodama strogu svakodnevicu učenika akademije Welton, tražio od njih da se popnu na sto i pogledaju život iz druge perspektive, a Raluph Waldo Emerson, u svom eseju ‘Priroda’, preporučio da okrenemo oči naopačke i pogledamo svijet kroz noge, ja pozivam mlade umove da se oslobode okova stereotipa i pokušaju na svoj način, svjesno, sigurno i kritički sagledavati stvarnost oko sebe. Jedino tako možemo osjetiti istinsku strast spoznavanja i zakoračiti u nepregledne prostore imaginacije, postati slobodne, stvaralačke ličnosti, spremne transformirati nabolje svijet u kojem živimo”, zaključuje Haruna Bandić.
Narodno pozorište Tuzla je proslavilo svoj 72. rođendan. U uslovima pandemije umjetnici dijele sudbinu sugrađana i aktivnosti prilagođavaju mjerama koje donose nadležni.
Kako više nije moguće igrati predstave za publiku kao nekada, veliki broj glumaca je ostao bez angažmana ili su svoj izvor prihoda pronašli u drugim poslovima.
Ipak, Narodno pozorište u Tuzli primjer je odgovornog ponašanja, ali i ljubavi prema umjetnosti koja prkosi pandemiji.
„Na sreću, već godinu dana radimo u posebnom režimu i nismo imali eskalaciju zaraze. To je prvenstveno rezultat odgovornog ponašanja kolega. Predstave ne izvodimo zadnje dvije sedmice, uvažavajući nove mjere koje nam dodatno smanjuju broj posjetilaca u sali, ali i ograničenje kretanja,“ kazao je Mirza Ćatibušić, direktor Narodnog pozorišta Tuzla, za Fenu.
Prema njegovim riječima, pozorišta u Bosni i Hercegovini mahom imaju iste probleme sa pandemijom i bez.
„BiH je složeno društvo, sa mnoštvom problema koji se smjenjuju na dnevnoj osnovi. U takvom društvu jako je teško kulturi pronaći svoje mjesto i tu pandemija nije donijela ništa novo,“ govori Ćatibušić.
Sadika Avdić je mlada, perspektivna glumica, koja je na početku karantin vidjela kao priliku za kreativnost, učenje novih vještina za koje do tada nije imala dovoljno vremena.
„Nažalost, taj odmor se pretvorio u neplaćeni odmor čiji se kraj još uvijek ne nazire.Zatvorena pozorišta, zabrana okupljanja, zatvorene škole, zabranjen kontakt. Sve su to stvari koje su uskraćene glumcima, a čiji posao se zasniva na tome,“ govori Avdić za Fenu.
Umjetnici kažu da pozorište bez publike ne postoji.
Prema mišljenju direktora Narodnog pozorišta Tuzla, Mirze Ćatibušića: „Kulturnim ustanovama treba sistemska podrška, nevezana za pandemiju jer kultura kao djelatnost treba potpuni zaokret u smislu stvaranja sistema koji kulturu neće posmatrati kao socijalni slučaj, već kao kulturno blago, što u velikoj mjeri jeste.“
Izvori prihoda u vrijeme pandemije za mlade i nezaposlene glumce su zatvoreni.
Angažmana nema.
„Pozorišta su primorana da repertoar prilagode samo glumcima i glumicama ansambla jer finansijski ne mogu angažovati vanjske saradnike. Rad sa djecom kroz dramske grupe je obustavljen, filmska industrija skoro da ne postoji.
Također, umjetnici u BiH ne spadaju ni u jednu kategoriju koja bi mogla primiti novčanu naknadu sa nekog nivoa vlasti.
Melina Čatak već duže vrijeme i s dosta uspjeha bavi se modelingom, a sada je angažovana u East West Models, njemačkoj agenciji sa sjedištem u Frankfurtu.
Ova zanosna Sarajka plijeni pažnju gdje god da se pojavi, a u razgovoru za dobarportal.net ističe kako je ponosna na mnoge revije i angažmane.
“Modeling kao posao u Bosni i Hercegovini i modna industrija nisu razvijeni, nema stalnih angažmana i može biti samo honorarni hobi, dok svijet nudi veći zaradu i bolja poznanstva, jaku modnu industriju. Svijet je dosta ispred nas”, kaže Melina Čatak koja kao najdraže angažmane izdvaja učešće na reviji Sherri Hill te snimanja kampanja za Armani, Shesido.
Dodaje da ona nije neko ko osuđuje estetske zahvate i korekcije, ali u granicama normale.
“Ako se neko ne osjeća lijepo zbog svog izgleda, ne vidim razlog da to ne promijeni, no nisam za mijenjanje ličnog opisa. Zadovoljna sam sa svojim izgledom, tako da ne vidim da bi nešto trebala mijenjati. Što se tiče malih korekcija, držim do toga da to opet treba biti u granicama normalnog i prirodnog izgleda”, navodi ova atraktivna manekenka.
Mladim djevojkama koje žele da se bave modelingom poručuje da je uz rad i disciplinu sve moguće.
“Poručujem im da ne trebaju odustajati nikada od svojih snova. Trebaju poštovati sebe i ne oslanjati se samo na fizički izgled. Također, ne treba da zapostavljaju obrazovanje. Karakter i stav su ono što vas na kraju izdvaja od ostalih”, naglašava ova šarmantna Sarajka koja uspješno gradi internacionalnu karijeru.
Navodi da je pandemija korona virusa mnogo utjecala na njene angažmane i cijelu modnu industriju.
“Poštujem sva pravila zaštite i nadam se boljem. Planiram graditi dalje svoju karijeru i ostvariti što više mogu u svom poslu”, zaključuje Melina Čatak.
Navikli smo godinama unazad na to da Neno Murić zna samo za hitove. Svaka nova pjesma izazove ogroman uspjeh.
Publika je željna novih stvari, a Murić je iskoristio vrijeme pandemije koronavirusa na pametan način, okupio ekipu i uradio novu pjesmu. Pjesma “Biću tvoja sjena” nastala je u izolaciji prije nekoliko mjeseci.
“Prolazio sam kroz različite faze, od one potpuno demotivirajuće do faze u kojoj sam stvarao. Ovaj tekst sam napisao u jednoj dugoj noći kada sam posumnjao da sam zaražen korona virusom. Pred očima su mi se smjenjivale različite slike i bio sam osjetljiv kao nikada prije. Brzo sam uzeo telefon i na diktafonu otpjevao melodiju koja mi je u tom trenutku došla niotkud”, navodi Murić.
Poslao je taj snimak svom saradniku Edvinu Hadžiću. Njemu se dopala ideja i brzo su počeli raditi na pjesmi. Edvin Hadžić potpisuje muziku za pjesmu “Biću tvoja sjena”. On je uradio aranžman i muzički je producent pjesme. Nova pjesma je zvanično promovisana 1. aprila na Neninom Youtube kanalu te u emisiji njegove matične kuće Hayat Production.
Neno Murić
Reakcije na novi zvuk su sjajne, navodi pjevač. Svi koji su čuli složili su se u jednom, da je ovo “novi Neno” i da je produkcija novih pjesama podignuta na jedan viši nivo. “Biću tvoja sjena” je vrlo lična i sentimentalna pjesma, tvrdi Murić. Poseban šarm pjesmi dale su gitare koje je odsvirao sjajni Dino Šukalo.
Spot je režirao Tarik Bičo, uz minimalistički pristup i jednostavnost, čime je akcent stavljen na pjesmu više nego na vizuelni dio. Pored pjevača Nene Murića, na sceni Pozorišta mladih Sarajevo pojavljuju se balerina Iman Fagin i baletan Til Čmančanin.
Do sada je Kenan Magoda obavljao direktorske i menadžerske funkcije u nekoliko veoma uspješnih pravnih subjekata na području Bosne i Hercegovine. Mnogi tvrde da je veoma uspješno obavljao svoj posao. Objavom na službenoj Facebook stranici, informisao je javnost da je sada imenovan za predsjednika povjerenstva Turističke zajednice Kantona Sarajevo.
Mnogi su ga, tvrdi Magoda, odgovarali od pomisli da preuzme novu poziciju. Kao glavni razlog razmatranja odluke, on navodi to da je turizam grana privrede koja je skoro pa i navjiše pogođena pandemijom virusa Covid-19. Uz ogromnu dozu sigurnosti u svoje poslovne ambicije, kazao je kako je veliki profesionalni izazov pred njim. Uz generalnu opasku “sigurno je da neće biti lako”, Magoda ističe i ovo:
“Želim se zahvaliti Vlada Kantona Sarajevo na ukazanom povjerenju. Izuzetna mi je čast što sam dobio mogućnost da svoje dugogodišnje menadžersko iskustvo iskoristim kako bih pomogao Turističkoj zajednici da prevaziđe ovaj težak period i da uradimo sve ono što je moguće u periodu pandemije”. Prebirući po arhivi pozicija koje je obavljao, za neupućene donosimo spisak kompanija. Kenan Magoda bio je direktor rukometnog kluba Bosna, obavljao je poziciju direktora preduzeća ZOI ’84, a angažman je imao i u produkcijskom timu Sarajevo Film Festivala.
“Uložit ću maksimalan trud da Turistička zajednica Kantona Sarajevo radi dobar posao” (FOTO: Kenan Magoda /IZVOR: Facebook)
Stekao je, tvrdi Magoda, do sada brojna veoma kvalitetna iskustva koja će mu pomoći u vođenju Turističke zajednice Kantona Sarajevo. Naglasio je kako u prvim danima mandata planira sa radnim kolegama napraviti sveobuhvatnu analizu trenutnog stanja u preduzeću. Nakon obavljene analize, ne planira gubiti previše vremena, planove i konkretne poteze želi poduzeti odmah u startu.
“Javnost će biti informirana o svemu što budem radio, kao i o svemu što su radili moji prethodnici. Ukoliko primijetimo određene neregularnosti u radu o tome ću obavijestiti Ured za borbu protiv korupcije KS. Na isti način sam radio i s neregularnostima koje sam detektovao u ZOI ’84, a zbog čega sam pretrpio brojne napade i kritike” kaže Magoda putem svog javnog obraćanja na njegovoj Facebook stranici.
Za kraj se osvrnuo i na buduće rezultate rada njegovog sektora za koji je imenovan na poziciju predsjednika povjerenstva. Tvrdi da je nemoguće obećati vrhunske rezultate zbog trenutne situacije u Kantonu, no ipak će se zalagati za maksimalan učinak uz sve raspoložive kapacitete.
