PREDSTAVLJAMO VAM: Emili Mišić, studentica koja muziku približava djeci sa poteškoćama u razvoju

0

Emili Mišić studentica je udaraljki na Muzičkoj akademiji u Sarajevu u klasi profesora Davora Marausa, a pored toga predaje pjevanje i klavir u muzičkoj školi Mali Mozart te pjevanje i udaraljke u Mimika music school. 

Ova 21-godišnja djevojka također je i članica benda V.E.J.N, a u razgovoru za dobarportal.net ističe kako ljubav prema muzici gaji još od osnovne škole.

“Svake godine sam pjevala u školskom zboru, a zatim sam i upisala klavir u osnovnoj muzičkoj školi Mladen Pozajić u klasi profesora Darka Miketeka. U tom periodu mog muzičkog obrazovanja veliku ulogu imala je i moja draga profesorica solfeggia Mirela Jusić-Dreković koja me često angažovala za razne projekte i uvijek dodatno u meni i ostaloj djeci budila maštu i kreativnost. Ona je ujedno i glavni krivac za moje upisivanje srednje muzičke škole u kojoj sam išla na dva odsjeka, solo udaraljke u klasi profesorice Sabine Šehović i teoretski odsjek. Svakim danom tih deseta godina osnovne i srednje muzičke škole moja ljubav prema muzici sve više se razvijala, uglavnom zato što sam imala sjajne nastavnike i profesore koji su tu istu ljubav potencirali”, govori Emili Mišić.

Emili Mišić (FOTO: Emili Mišić, privatni arhiv)

Dodaje kako je sviranje započela na klaviru, da bi onda u srednjoj školi proširila taj spektar instrumenata i dodala udaraljke, bubnjeve i gitaru .

“Zaista je jako teško odabrati samo jedan instrument jer je svaki poseban na svoj način, ali bih možda mogla izdvojiti marimbu koja vrlo specifičan zvuk, a opet je pogodna za razne stilove muzike, od J.S. Bacha, pa do nekih modernijih, savremenih tipova muzike i kompozitora”, kaže naša sagovornica.

Još u srednjoj školi odlučila je privatno raditi sa djecom sa poteškoćama u razvoju, no tada je još bila premlada da bi se u to upuštala. Ipak, u posljednje dvije godine počela je ozbljnije raditi sa tom djecom i shvatila je da je taj posao kojem se želi posvetiti.

“Smatram da bi bavljenje muzikom trebalo biti dostupno svima,  a nažalost živimo na takvom području gdje su djeca, a i odrasli, sa poteškoćama u razvoju na neki način odvojena od ostatka sredine i često im se ne pruža jednaka mogućnost uključenja u takve aktivnosti. Mnogo je strpljenja i truda potrebno da se radi sa djecom, a pogotovo onom koja imaju neke poteškoće, ali bez obzira na to, mislim da  je itekako vrijedno svake minute uložene u taj rad jer su djeca naša budućnost koju trebamo njegovati i usmjeravati na pravi put”, smatra Emili Mišić.

Emili Mišić (FOTO: Emili Mišić, privatni arhiv)

Naglašava i da se muzikoterapiji ne pridaje dovoljno pažnje.

“Mislim da je to uglavnom zato što društvo kod nas još uvijek ne shvaća važnost i dobrobiti muzikoterapije, ali nadam se da će se to uskoro promijeniti i da će se njena važnost primjetiti”, riječi su naše sagovornice koja voli istraživati razne žanrove tako da se na njenoj playlisti može naći mnogo primjera klasične muzike, metala, jazza, elektronske, pa i tradicionalne muzike.

Pandemija koronavirusa nije previše poremetila njen rad.

“Časovi koje sam držala prelazili su u online formu kada je to bilo potrebno, u zavisnosti od toga kakve su epidemiološke mjere bile propisane u tom trenutku, ali osim toga, sve sve je ostalo relativno isto samo su planovi i ideje morali biti malo prolongirani. Zato se nadam da ću iste moći realizovati od početka iduće godine”, zaključuje Emili Mišić koja se i nakon završetka studija želi posvetiti radu s djecom i snimanju muzike.

Emili Mišić (FOTO: Emili Mišić, privatni arhiv)

VELIKI USPJEH: Studenti Pravnog fakulteta u Sarajevu se plasirali na svjetsko takmičenje iz medijskog prava

0

Studenti Pravnog fakulteta u Sarajevu, okupljeni u klubu “Iudex”, učestvovali su od 02. do 04. decembra 2020. godine u usmenom dijelu regionalnog takmičenja iz medijskog prava – Price Media Law Moot Court Competition.

Takmičenje je održano u online sudnicama, a radni jezik je bio engleski.

Klub “Iudex” su činili: Igor Petković, Delila Islamović, Nasiha Nuhanović i Selma
Lončarić. Studente su za takmičenje pripremali asistenti Nasir Muftić, LLM, Tahir Herenda, LLM i Harun Išerić, MA iur.

Takmičenje je počelo u mjesecu maju 2020. godine, objavljivanjem hipotetičkog slučaja koji je bio posvećen slobodi govora i okupljanja u vrijeme pandemije virusa. Studenti su sve do novembra istraživali pitanja slobode okupljanja i govora online te širenja dezinformacija i lažnih vijesti o virusu, te pisali podneske (u ime aplikanta i u ime države povodom navodne povrede Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima) temeljeći svoje argumente na sudskoj praksi UN-ovih tijela za ljudska prava, Inter-američkog suda za ljudska prava, Evropskog suda za ljudska prava, Suda EU i najviših nacionalnih sudova i na najrecentijoj literaturi.

Takmičenje održano u online sudnicama (FOTO: Screenshot)

U okviru usmenih rundi, studenti su igrali četiri meča i pobijedili u tri. U meču za
treće mjesto pobijedili su pravni fakultet iz Budimpešte, a sudsko vijeće su činili:
Enis Omerović (Pravni fakultet u Zenici), Krisztina Rozgonyi (Univerzitet u Beču) i
Tamás Szabó (advokat).

Osvojivši treće mjesto, studenti su ponovili do sada najbolji uspjeh Pravnog fakulteta u Sarajevu, iz 2013. i 2015. godine. Igor Petković je osvojio treće mjesto u kategoriji najboljih govornika (u konkurenciji od 70 učesnika).

Temeljem ostvarenog uspjega, studenti su se plasirali na svjetsko takmičenje, kao peta ekipa iz Bosne i Hercegovine kojoj je to pošlo za rukom od 2008. godine. Svjetsko takmičenje, koje će okupiti 35 najboljih svjetskih pravnih fakulteta, bit će održano krajem marta i početkom aprila 2021. godine.

AMELA HAMIDOVIĆ: Škola mi je poput horor filma!

0

Kada dođeš u te dugo očekivane godine zvane “pubertet” ne znaš šta radiš, želiš i misliš. Stalno ti ponavljaju kako su to najbolje godine. To su godine kada sazidate 4 zida poput nekog štita, u njemu se lomite do kosti pa iznova sastavljate, i sve to sami!

 

Gdje su naše majke da nas upozore na dvolične prijatelje?

Loše ocijene, drogu u kafićima, zle momke koji će slomiti srce njihovoj kćerci, da nam ponove kako da pazimo kod prelaska ulice, da nas nauče kako da odbranimo svoje mišljenje?

Gdje se nalaze naši očevi?

Trebaju nam da objasne zašto ne smijemo uzeti cigaretu ili alkohol, zašto nije uredu da ostajemo do kasno u gradu? Zašto se ne brinete za nas,kada smo vas prestali zanimati mi i naša tinejdžerska pitanja i mali oni najmanji problemi koji su za nas preveliki?

“Mama želim da ti priznam onu dvojku iz matematike ali mi nisi dala priliku, neka scena u seriji je bila jako važna. Izvini majko neću te ometati!  Oče želim da ti kažem kako sam probao svoju prvu cigaretu, da ti pričam kako sam se gušio u užasnom dimu, kako sam molio, preklinjao da me puste a pored toga sam dobio i batine.

Da oče, bio sam žrtva vršnjačkog nasilja, samo zato što nisam htio primiti cigaretu među svoje prste. Dječaci iz razreda govore kako si curica ako ne pušiš makar nargilu, oče zašto mi nisi pričao nešto više o tome?

Škola mi je poput horor filma! Odmori mi traju deceniju, valjda je tako kada ti utjeraju strah u kosti…

Nastavnici su mi bili jedini spas, pa sam i u njih izgubio nadu. Shvatio sam to kada je mojoj drugarici drug podigao suknju, a nastavnik ga nije ni mrko pogledao. Zašto? Pa sigurno je ona kriva jer je žensko i jer nosi suknju, sigurno ga je izazivala.”

Majko sjećaš se kada sam došla kući gladna, a ti me grdila i pitala zašto mi daješ pare ako ne jedem u školi? Oprosti majko, ja sam kriva jer sam u suzama davala sav džeparac klincima na ulici.

Oče sjećaš se kada sam imao modrice i ožiljke po tijelu? A ti se nasmijao i rekao kako sam smotan i kako ne pazim dok igram fudbal. Oprosti oče ja sam smotan što se ne znam odbraniti, smotan sam jer su me tukli, vezali, gasili cigaretu u moju ruku i govorili kako sam curica.

Obraćamo se vama koji ste nas donijeli na ovaj svijet i molimo vas da nas psihički pripremite za isti. Krivim vas za to što su me nazvali bezobraznicom jer sam htjela svoj ruksak nazad iz njihovih ruku. Krivimo vas za svaku zadatu bol,i nevino puštenu suzu i za svaku sekundu koju smo proveli na hladnim pločicama kupatila pitajući se šta smo pogriješili? Ne želimo skupe poklone,nemojte nam govoriti: “Sve sam ti dao,tvoje je samo da učiš!”

Niste nam ništa dali! Niste nam dali podršku, lijepu riječ, zagrljaj i osjećaj da smo zaštićeni. Želimo vam vjerovati.

Oprostite nam ako umjesto rođendanske čestitke dobijete oproštajno pismo u kojem će pisati da vas volimo ali da vas napuštamo. Napuštamo jer psihička bol, uništenje našeg mentalnog zdravlja nam se pokazalo kao jedini izlaz. Roditelji molimo vas, vi budite naš izlaz za svaku našu tinejdžersku glupost!

Od nas pravite dobre insane, a ne robove našeg psihičkog stanja!

 

ALMA SUBAŠIĆ: Naši ljudi širom svijeta vole i žele čuti sevdalinku i to me mnogo raduje

0

Alma Subašić bosanskohercegovačka je interpretatorica sevdalinke, a u razgovoru za dobarportal.net ova mlada Konjičanka ističe kako je njena ljubav prema interpretiranju sevdalinki došla spontano, iz kućnog ambijenta.

Još u djetinjstvu, zajedno sa svojim ocem, koji je svirao na harmonici, preslušavala je i vježbala izvođenje raznih sevdalinki, pa i onih najzahtjevnijih.

“Meni je to bilo mnogo zabavno i veliki izazov, kao djevojčici od šest godina. Uvijek sam slušala oca kako svira i pjeva za svoju dušu i poželjela da osjetim tu ljepotu izvođenja sevdalinki na sceni. Uz usmjerenje mojih roditelja i veliki rad, želja mi se i ispunila”, kaže Alma Subašić.

Alma Subašić (FOTO: Alma Subašić, privatni arhiv)

Smatra da je tajna njenog uspjeha što unosi puno ljubavi u sve što radi.

“Sretna sam i zadovoljna što imam priliku da radim ono što volim, što mi je fokus na kvalitetnom izvođenju i emociji, njegovanju tradicije i svemu što ona podrazumijeva. Najsretnija sam kada vidim da ljudi to prepoznaju i cijene”, ističe naša sagovornica.

Naglašava kako je svaki koncert i nastup vrijedan te je dio slagalice koja se savršeno uklapa i čini njen mali muzički svijet.

“Naši ljudi širom svijeta vole i žele čuti sevdalinku i to me mnogo raduje. Ako moram izdvojiti, onda je to nastup u Benaroya Hall u Seattlu, u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje su po prvi put većina posjetilaca bili Amerikanci i studenti na razmjeni iz cijelog svijeta. Njihove reakcije i aplauz nikada neću zaboraviti”, govori ova interpretatorica sevdalinke.

Alma Subašić (FOTO: Alma Subašić, privatni arhiv)

Ističe kako su sve autorske pjesme napisane za nju u duhu sevdalinke i lijepe narodne pjesme, sa puno duše.

“Izdvojila bih one koje sam u posljednje vrijeme snimila: ‘Kora kestena’, ‘Mome dragom’, a moj lični pečat je svakako pjesma ‘Nigdje tako ko u Bosni nema’, kaže Alma Subašić koja se uz odabir muzike trudi i što zdravije hraniti te povremeno trenirati kako bi očuvala vitku liniju.

Vjeruje da u Bosni i Hercegovini ima mladih ljudi i entuzijasta koji mogu na sebi svojstven način skrenuti pažnju i odbraniti boje naše kulture i tradicije.

“Ponosna sam na saradnju sa kolegama Damirom Galijaševićem i Zaninom Berbićem. Nas troje imamo u planu niz aktivnosti, kako bismo upravo sačuvali ono najvrijednije o nama a u isto vrijeme radili ono što najviše volimo”, potcrtava naša sagovornica.

Alma Subašić (FOTO: Alma Subašić, privatni arhiv)

Pandemija koronavirusa poremetila je i njen rad.

“Vrlo je neobičan protekli period jer se nismo susretali sa sličnim iskustvima. Najteže pada što je većina koncerata otkazana i što ne možemo dijeliti ljubav i energiju sa scene, sa ljudima u publici. U međuvremenu sam se fokusirala na snimanje albuma sevdalinki o gradovima Bosne i Hercegovine koji bi vrlo brzo trebao biti prezentovan”, riječi su ove interpretatorice sevdalinke.

Dodaje da ima sreću što je Dragan Stojković Bosanac njen kućni prijatelj i da njiihovo poznanstvo i druženje traje dugi niz godina.

“Mislim da ne postoje dvije osobe koje više vole harmoniku od mog oca i čika Dragana. Velika mi je želja da snimimo nešto zajedno, neku lijepu sevdalinku koju  bi on maestralno obojio i odsvirao kako samo on to zna”, govori Alma Subašić.

Alma Subašić (FOTO: Alma Subašić, privatni arhiv)

Otkrila nam je i gdje planira dočekati Novu godinu.

“Novu godinu planiram dočekati u krugu porodice, sa mojim suprugom i vjerovatno u toplini doma, jer tako mi je najdraže”, ističe naša sagovornica koja pored interpretiranja sevdalinke ima titulu magistrice arhitekture te radi na privatnim projektima, dizajniranju i srodnim aktivnostima.

Mladima poručuje isto ono što sebi kaže svaki dan.

“Vjerujte u sebe, prepoznajte svoj dar i ono najbolje u sebi te njegujujte to kroz život”, zaključuje Alma Subašić.

Alma Subašić (FOTO: Alma Subašić, privatni arhiv)

SVESTRANA SARAJKA: Emra Hamidović stvara zanimljive crteže, svira klarinet, uzgaja crve,..

Mlade ljude treba podržavati u njihovim aktivnostima, onim dobrim naravno. Jedna u nizu od zaista mnogo interesantnih kreativaca, upravo je ona. Njeno ime je Hamidović Emra, djevojka koja je rođena i živi u Sarajevu. Ima 22 godine i posjeduje razne vještine. Završila je srednju medicinsku školu, a trenutno je studentica četvrte godine Veterinarskog fakulteta u Sarajevu.

 

Uporedo uz osnovnu školu, završila je osnovnu muzičku školu na Ilidži. Emra svira klarinet koji je njeno, kako nam je navela, sekundarno zanimanje. Primarno mjesto u njenom životu zauzimaju životinje. Od mnogo talenata koje ima, odlučili smo izdvojiti njeno stvaranje veoma zanimljivih crteža na kojima su većinom životinje, ali ova mlada dama izdvaja i svoj talenat za sviranje instrumenata.

 

Da li je ideja za bavljenje crtanjem broj jedan ili je ipak ljubav prema životinjama jača?

Pored obaveza na fakultetu i brige o mojim ljubimcima, slobodno vrijeme ispunim hobijima (crtanje i sviranje klarineta). Vodim brigu o mojim ljubimcima ( dvije bradate agame – Damsel i Zoli, dva hrčka – Triamteren i Mastvera, paličnjak – Kasiopeja).

Sama uzgajam i razmnožavam Zophobas crve i Blaptica dubia žohare, kao hranu za agame. Pored svega navedenog moj hobi je i crtanje. Inače sam crtala da bih se opustila nakon stresnog dana ili neki crtež kao poklon meni dragim osobama.

Kućni ljubimci Emre Hamidović (FOTO: Emra Hamidović, privatni arhiv /IZVOR: instagram.com/damsel_and_zoli)
Bradata agama (FOTO: Ilustracija /IZVOR: bornpottytrained.com)

 

Kakvi su komentari ljudi koji već znaju za ovaj zanimljivi talent?

Do sada sam crtala isključivo radi svog zadovoljstva. Iznenada, došla sam na ideju da bih mogla i drugima širom svijeta pokazati svoj talenat. Poneki objavim na svoj Instagram profil i iznenadile su me pozitivne reakcije ljudi. Mnogi su prepoznali moj talenat i dali mi ideju da unovčim svoj rad. Prije nekoliko dana objavila sam svoje radove i iznenadila sam se na zaista velikom interesovanju publike.

 

Kako je zapravo započela pomama za Emrinim crtežima?

Uz pomoć svojih sestara, javno sam objavila nekoliko mojih radova i od tada kreće jedna potpuno nova epoha mog života. Nisam očekivala da će biti ovoliko narudžbi. Najviše crtam životinje, zbog ogromne ljubavi prema njima.

 

FOTO: Emra Hamidović, privatni arhiv

Koliko vremena je potrebno da nastane jedan crtež?

Za jedan crtež mi je potrebno najviše sat vremena, zavisi od tehnike koju koristim. Moja porodica je oduvijek znala za moj talenat. Sestre su se oduševljavale mojim radovima jer izgledaju vrlo realistično.

Smatrate li ovo čime se bavite vašim hobijem ili vrstom biznisa?

Do sada sam zadovoljna kako napreduje moj mali “biznis” i vidjet ćemo gdje će me odvesti u budućnosti, možda se desi i neka izložba. Smatram da mi je ovaj talenat urođen i da je šteta da ga maksimalno ne iskoristim. Ovu svoju priču sam tek pokrenula tako da će zarada tek doći. Međutim, moram naglasiti da su mi bitniji zadovoljni kupci mojih crteža nego naplata.

 

Poruka za druge mlade ljude glasi ..?

Smatram da svako od nas ima neki sakriveni talenat u sebi, samo ga treba na vrijeme otkriti i imati podršku porodice i prijatelja da pokažu taj talenat drugima i da promovišu svoj talenat jer je to put ka velikom uspjehu.

 

MEĐUNARODNI DAN OSOBA S INVALIDITETOM: Život u lokalnoj zajednici je pravo svih ljudi

0

Život u lokalnoj zajednici je pravo svih ljudi. No, u Bosni i Hercegovini je ovo pravo uskraćeno ili značajno narušeno velikom broju njenih građana, naročito osobama s invaliditetom koje su u najvećem riziku od institucionalizacije i narušavanja prava na život u lokalnoj zajednici.

Institucionalizacija ljudi kao praksa predstavlja jedan od najozbiljnijih oblika izolacije i put koji osobu isključuje iz društva. Pojavom Covid 19 pandemije, efekti socijalne isključenosti i izolacije na kvalitetu života i mentalno zdravlje postali su stvarni i opipljivi većini ljudi.

I pored značajnih pomaka u ovoj oblasti u proteklim desetljećima, ova praksa, nažalost, još uvijek preovladava u BiH i mnogim drugim zemljama. Prema podacima Institucije Ombudsmana za ljudska prava, danas je u BiH institucionalizirano preko 3.000 osoba kroz njihov smještaj u ustanove zatvorenog tipa, a broj osoba u riziku od institucionalizacije je višestruko veći. Prema podacima Evropske komisije, danas je širom Evrope institucionalizirano preko milion osoba.

Savez organizacija za podršku osobama s intelektualnim teškoćama Federacije Bosne i Hercegovine Sumero od 2010. godine, u saradnji sa međunarodnim i domaćim partnerima, provodi proces deinstitucionalizacije u BiH i razvoj servisa podrške za život osoba s invaliditetom u lokalnoj zajednici. Do decembra 2020. godine uspostavljeni su servisi podrške u 10 lokalnih zajednica  u četiri kantona u Federaciji BiH. Izvršena je deinstitucionalizacija i prevencija institucionalizacije ukupno 130 osoba s invaliditetom, te je praktično vidljivo da je ovaj proces, ostanak i opstanak osoba s invaliditetom u lokalnoj zajednici moguć i održiv, čak i u uvjetima i prilikama u našoj zemlji.

Deinstitucionalizacija je prvi korak vraćanja dostojanstva čovjeku koji živi u ustanovi zatvorenog tipa. Provođenjem ovog procesa, mijenja se odavno zastarjela i segregirajuća praksa institucionalnog zbrinjavanja.

Sloboda, pravo na izbor, pravo na odlučivanje o vlastitom životu, pravo na život u zajednici itd. su prava i potrebe svakog čovjeka, a osobama s invaliditetom garantirana su UN Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom.

SAMOUKA UMJETNICA: Slikarski radovi Ajle Ahmećanović plijene pažnju

0

Ajla Ahmećanović studentica je Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, a pored studija ova 19-godišnjakinja iz Kladnja bavi se i crtanjem.

Još od djetinjstva svoje slobodno vrijeme provodila je crtajući te je u osnovnoj školi uvijek imala odlične ocjene iz predmeta Likovna kultura.

“Kada bi u osnovnoj školi neki nastavnik upitao: ‘Ko lijepo zna crtati u vašem razredu?’, svi bi u jedan glas izgovorili moje ime ,jer taj znalac i crtač  za potrebe razreda, uvijek sam bila ja. Nastavnik Likovne kulture Besim Salihović je prepoznao moju ljubav prema umjetnosti i davao mi savjete, smjernice i kritike, na čemu sam mu mnogo zahvalna, jer je imao veliku ulogu u mom procesu  učenja koji traje i dan danas”, kaže Ajla Ahmećanović.

U razgovoru za dobarportal.net ističe kako je 2015. otvorila Instagram profil pod nazivom “Ajlich_arts” na kome i danas objavljuje svoje radove.

“Tokom srednje škole moj Instagram  profil je dobio dosta pratilaca, imala sam podršku vršnjaka i okoline koja mi je mnogo značila. Svoje crtačke vještine sam koristila i u srednjoj školi kroz različite vidove nastavnih i vannastavnih  aktivnosti ,kroz rad u sekcijama, tematskim učešćem obilježavanja značajnih datuma u školi i van nje te sam učestvovala na više likovnih konkursa”, priča naša sagovornica.

Crtež Ajle Ahmećanović (FOTO: Ajla Ahmećanović, privatni arhiv)

Naglašava da su joj profesori u gimnaziji  uvijek bili važna podrška u njenom kreativnom radu.

“Posebno bih izdvojila profesorice Sanelu Zlatarević, Elvisu Imamović, Mirsadu Sprečić te Muradifu Halilovića. Također, podršku sam imala i od razrednika Muamera Selića i tadašnjeg direktora Murisa Halilović, na čemu sam im beskrajno zahvalna. Po završetku srednje škole, odlučila sam se upisati na Likovnu akademiju u Sarajevu, ali nažalost nisam ostvarila dovoljan broj bodova na prijemnom ispitu, pa sam odabrala, najsrodniji, Arhitektonski fakultet i trenutno sam zadovoljna izborom”, dodaje ova samouka umjetnica.

Ponosna je na svoju upornost i hrabrost, što joj daje dodatnu snagu i vjetar u leđa.

“Izdvajam za mene, bitan događaj, a to je da je moj rad podijeljen na Instagram profilu za mlade umjetnike širom svijeta “Young_artists_help”, gdje je preko 310 hiljada pratioca moglo vidjeti moj rad.  Također, organizovala sam i jedan vid humanitarne akcije putem javne aukcije moje slike, a sredstva su uložena u liječenje mladića koji boluje od raka limfnih čvorova. Mislim da je moj doprinos, iako mali, jako značajan, te da svi možemo pružiti pomoć onima kojima je to potrebno na svoj način”, govori Ajla Ahmećanović.

Crtež Ajle Ahmećanović (FOTO: Ajla Ahmećanović, privatni arhiv)

Ova talentovana samouka umjetnica u svom radu koristi se raznim tehnikama.

“Trenutno vježbam sa uljanim bojama, dok su ranije  to bile uglavnom drvene bojice, grafitna olovka i tempere. Što više vremena uložite u crtež, bolji je i rezultat. Imam nekoliko  radova koje sam crtala i po 80 sati, a imam i one koje sam završila za 15 minuta. Za jedan rad mi je potrebno  pet do deset sati rada”, riječi su naše sagovornice.

Dodaje kako inspiraciju crpi iz raznih izvora.

“To može biti lijepa pjesma, interesantan pejzaž, zraka sunca, emocija  ili zanimljiva fotografija. Motivirana sam da radim jer znam da će se pronaći bar jedna osoba kojoj će se dopasti moja slika, koja će se zamisliti i zastati nad njom, kojoj će ona izazvati određenu emociju. A da ni ne spominjem saznanje da će nekog usrećiti komad papira koji sam ukrasila svojom rukom, te će mu on kao takav ukrašavati prostor”, potcrtava ova samouka umjetnica.

Crtež Ajle Ahmećanović (FOTO: Ajla Ahmećanović, privatni arhiv)

Mišljenja je da se svačiji umjetnički rad razlikuje, pa se tako i njeni radovi razlikuju.

“Preferiram jednostavnost kod određenih crteža, volim da koristim hladnije boje. Najviše uživam kada na platnu slikam nebeski svod, zvijezde, galaksije, planine, za koje mislim da odišu, kako staloženošću, tako i ekscentričnošću i pozitivnom energijom”, otkriva Ajla Ahmećanović.

Pandemija koronavirusa imala je pozitivan uticaj na njen rad.

“Tokom karantina kreirala sam nalog na Fivveru (platforma za online poslove op.a.), gdje sam uspješno prodala par svojih slika kupcima širom Europe, što mi je dalo dodatnu motivaciju za rad”, kaže naša sagovornica.

Crtež Ajle Ahmećanović (FOTO: Ajla Ahmećanović, privatni arhiv)

Ističe da kupaca nema mnogo, ali se nađe po neki.

“Detaljno porazgovaram sa kupcem prije izrade slike ili crteža, pa reakcije uvijek budu pozitivne jer se maksimalno trudim ispuniti njegova očekivanja. Vodim se pravilom da, ako se kupcu na kraju ne sviđa rezultat mog rada, ne mora platiti ali može zadržati sliku, ali do sada nisam još imala nijedan takav slučaj”, priča ova samouka umjetnica.

Naglašava da će i u budućnosti izdvajati vrijeme za slikanje u zavisnosti od fakultetskih obaveza.

“Pokušat ću se više posvetiti online prodaji jer je tržište veće i perspektivnije, imam više prostora za izražavanje i mogu lakše promovirati specifičnu vrstu radova u kojima sam dobra”,  zaključuje Ajla Ahmećanović koja mladima poručuje šire pozitivne vibracije i da slijede svoj put, bez obzira koliko krivudav bio.

Crtež Ajle Ahmećanović (FOTO: Ajla Ahmećanović, privatni arhiv)

 

SPOJ GLUME, PLESA I MUZIKE: Predstava “Mladi u doba korone” osvojila publiku u Zenici i Sarajevu

0

Sa trenutnom epidemiološkom situacijom, posljedice koronavirusa odrazile su se na umjetničkim i kulturnim djelatnostima. Ipak kreativnost mladih ljudi iz Studio teatra, skupa u saradnji sa Bosanskim narodnim pozorištem Zenica uz podršku Instituta za razvoj mladih KULT, realizirali su predstavu “Mladi u doba korone” u režiji bosanskohercegovačke glumice Lane Delić.

 

U predstavi koja je osvojila publiku u Zenici i Sarajevu možemo vidjeti spoj glume, plesa i muzike.

“Na ovom projektu je bilo naporno raditi, ali zato mnogo zanimljivo i stvarno je bilo odlično.Najviše me oduševila reakcija publike, pravo je zadovoljstvo raditi sa ovakvom ekipom”, izjavio je Sven Zrnić jedan od glumaca predstave.

 

Predstava “Mladi u doba korone” (FOTO: Studio teatar/Facebook)

I glumica Ajla Smajić s nama je podijelila svoje utiske.

“U Studio teatar sam već tri godine,vidjela sam audiciju za predstavu, te se odlučila prijavit i na moje veliko zadovoljstvo prošla sam je. Ovaj projekat ću pamtiti do kraja života,jer sam upoznala dosta novih ljudi,a posebno zadovoljstvo je bilo raditi sa Lanom Delić koja nam dođe kao mama”,rekla je Ajla Smajić.

 

Pored njih, u predstavi još glume i Hena Husić,Danko Damjanović,Lea Zečević,Elma Hasanspahić,Ajna Kadrić,Ibrahim Tatar,Tarik Lemeš i Merima Medzić.

Tekst za predstavu napisao je Mirza Begović, autorsku muziku potpisuje Ernad Bihorac, dok je producent Nusmir Muharemović.

 

Predstava “Mladi u doba korone” (FOTO: Studio teatar/Facebook)

 

Autor teksta: Adna Prolaz

Bilješka o autoru: Adna Prolaz rođena je 16.11.2000. godine u Sarajevu i studentica je Odsjeka za komunikologiju na Fakultetu političkih nauka. Aktivno se bavi glumom već tri godine, te je i dugogodišnja volonterka na mnogobrojnim festivalima.

 

BIH NA EUROBASKETU: Košarkaši nas podsjetili koliko malo fali našoj naciji da se svi zajedno radujemo

0

Dok je cijela nacija čekala na historijski uspjeh i plasman fudbalske reprezentacije odnosno popularnih Zmajeva na Europsko prvenstvo 2020., košarkaški reprezentativci su nekako u tišini i ne toliko medijski popraćeni prvo pripremali se, a potom i obradovali cijelu naciju tako što su se jubilarni deseti put plasirali na Europsko prvenstvo u košarci.

Naime, smješteni u kvalifikacijsku grupu H sa Grčkom, Latvijom i Bugarskom, naši najbolji košarkaši su dva kola prije kraja kvalifikacijskog ciklusa osigurali mjesto na smotri najboljih europskih košarkaških reprezentacija koje će se održati u četiri zemlje: Italiji, Njemačkoj, Gruziji i Češkoj.

Zmajevi su kvalifikacije započeli u februaru pobjedom u Latviji sa pola koša razlike, a samo tri dana poslije doživjeli su poraz na domaćem terenu od reprezentacije Grčke.

Nakon tog poraza, uslijedila je pauza uzrokovana koronavirusom, koja je potrajala sve do mjeseca novembra kada je selektor Vedran Bosnić imao priliku ponovno sarađivati sa najboljim košarkašima.

Prvo je krovna organizacija europske košarke FIBA još u septembru mjesecu objavila da će se kvalifikacije nastaviti u balonu odnosno da neće biti klasičnih domaćih i gostujućih utakmica, a nedugo zatim je odlučeno da će se upravo u Sarajevu tačnije sportskoj dvorani hotela „Hills“ na Ilidži odigirati dvije utakmice kvalifikacija.

Prvi na megdan našim košarkašima došli su Bugari, iako suočeni sa raznim problemima kako zbog koronavirusa tako i zbog činjenice da naš selektor nije mogao računati na NBA zvijezde Džanana Musu i Jusufa Nurkića zbog toga što njihovi klubovi ne dopuštaju igranje za nacionalne selekcije.

Naši košarkaši su 27.11.2020. godine bili i više nego raspoloženi i uvjerljivi pa su tako deklasirali Bugare rezultatom 88:49, a najviše poena i sjajnu partiju je pružio najmlađi među Zmajevima Kenan Kamenjaš koji je ubacio 12 poena.

Selektor Bosnić, a i svi ostali su bili veoma zadovoljni viđenim i svi su jedva čekali meč protiv Latvije koja je bila naša prva meč lopta za plasman na Europsko košarkaško prvenstvo.

U jednoj odličnoj partije naše ekipe savladana je Latvija rezultatom 79:73 i upravo tim trijumfom su naši košarkaški Zmajevi osigurali deseti jubilarni nastup na Europskom prvenstvu.

Osim što su osigurali plasman na Europskom prvenstvo, naši Zmajevi su nas podsjetili koliko malo fali našoj naciji da se svi zajedno radujemo i osjetimo ponosnim zato što smo Bosanci i Hercegovci, uz sve to podsjetili su nas i natjerali nas da se zapitamo zašto ih nismo toliko pratili i zašto oni ne mogu na naslovnice naših medija i portala osim ako ostvare dobar rezultat odnosno plasman na veliko takmičenje.

Jedno je sigurno, svi smo sretni zbog uspjeha selektora Vedrana Bosnića, naših reprezentativaca i momaka koji su ostvarili ovaj uspjeh, krenuvši od Kamenjaša, Sejfića, Robersona, Pašalića, Atića, Miloševića, Gegića, Čampare, Penave, Lazića, Vrabca i završivši na Sulejmanoviću.

Svima njima dolaze čestitke iz cijele Bosne i Hercegovine, Europe, ali u konačnici i cijelog svijeta jer nakon uspjeha i plasmana lijepo je biti Bosanac i Hercegovac gdje god se nalazili.

Momci svaka čast i svi smo ponosni na vas i vaš uspjeh, a u septembru 2022. godine kada je planirano EUropsko prvenstvo možete računati na našu podršku i sigurni smo da možete mnogo toga napraviti posebno kada vam se pridruže Jusuf Nurkić i Džanan Musa pa ćemo svi zajedno da slavimo svaki vaš uspjeh i pobjedu.

Autor: Nail Hercegovac

Bilješka o autoru: Nail Hercegovac rođen je 12.07.1995. u Varešu i polaznik je prve godine studija na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Zaljubljenik je u fudbal i sport općenito, član i kapiten gradskog kluba NK Vareš.

MLADI IZ BIH: Ena Divović i Rijad Ahmetović, ambasadori indijske aplikacije Airmeet

0

Aplikacija Airmeet nastala je u Indiji i namijenjena je za organizovanje online događaja poput: edukacija, seminara, okruglih stolova, konferencija. Iako je relativno nepoznata na našim prostorima, mladi ljudi iz Bosne i Hercegovine angažovani su kako bi pomogli da ova platforma zaživi i u našoj domovini.

Ambasadori ispred Airmeeta u Bosni i Hercegovini Ena Divović (17) i Rijad Ahmetović  (18), nastoje da u najboljem svjetlu promovišu ovu aplikaciju, a u razgovoru za dobarportal.net približili su i prezentovali korištenje ove platforme na što jednostavniji način.

“Airmeet platforma je potpuno drugačija od drugih jer imamo mogućnost da u jednom događaju napravimo nekoliko okruglih stolova, sa nekoliko različitih tema za diskusiju, sa mnogo osoba koje bi pristuple sastancima, odnosno temama koje ih najviše interesuju. Da bi imali slično iskustvo na drugim platformama morali bi napraviti bezbroj sastanaka, bezbroj linkova i tema i svako malo morali paziti gdje ćemo i šta ćemo da radimo, a Airmeet nam sve to nudi na jednoj platformi gdje na jednom događaju imamo sve te sastanke i sve je preglednije i lakše”, kaže Ena Divović.

Ističe kako je Airmeet veoma pogodan za bilo kakav vid radionica, webinara, sastanaka, konferencija i za bilo šta slično te da nudi bezbroj opcija i mogućnosti koje su nam na raspolaganju u svakoj prilici.

“Neke od interesantnih opcija pored okruglih stolova i backstagea je i Q&A opcija na kojoj u svakom trenutku možemo postaviti bilo kakvo pitanje bez da listamo poruke (u kojima se ponekad nalazi sve i svašta), imamo opciju ‘ruke’ i mnogo više. Airmeet je veoma pogodan za korištenje, nisu vam potrebne bilo kakve aplikacije, posebni mailovi i slično, sve se nalazi na jednoj platformi, neograničeno vrijeme održavanje vaših sastanaka, webinara, konferencija, možete napraviti koliko želite grupa, odnosno sastanaka u samo jednom događaju”, objašnjava Ena Divović.

Aplikacija Airmeet (FOTO: Screenshot)

Dodaje kako korisnici ove platforme mogu lahko upravljati svojim sastancima te u svakom trenutku pristupiti bilo kojem stolu i vidjeti šta se dešava u određenim grupama.

“Također, možete pomoću backstage opcije veoma lahko da pozovete bilo kojeg pojedinca da porazgovarate međusobno dok sastanak traje neometano. Toliko toga Airmeet nudi da se ne može čak ni nabrojati. Ja sam ostala zadivljena ovom platformom jer je u potpunosti drugačija od drugih, jer sve naše potrebe i opcije koje nam nekad jako trebaju, nalaze se upravo ovdje. Pomoću ove platforme je i International Burch University održao svoj ‘ClubDay’ gdje su studenti sami birali u koje grupe, odnosno sastanke žele da pristupe”, naglašava Ena Divović.

Njen kolega Rijad Ahmetović  vjeruje da će aplikacija Airmeet izuzetno dobro doći za sve manje i veće događaje i moći će je koristiti organizacije, institucije i svi ostali kojima je u cilju okupiti što više ljudi na jednom mjestu.

“Ovim putem želim pozvati sve koji imaju namjeru da organizuju događaj, da isprobaju ovu aplikaciju te da se uvjere u njen kvalitet. Izuzetna mi je čast da sa Enom Divović radim na ovom projektu i srčano se nadamo da će ova aplikacija zaživjeti u Bosni i Hercegovini. Kao mladi aktivista, imao sam priliku da često predstavljam svoju domovinu pred očima svijeta, ali naročito sada mi je izuzetno drago da mogu uvjeriti naše ljude kao i ostatak svijeta da Bosna i Hercegovina može ići rame uz rame sa svijetom”, zaključio je Rijad Ahmetović.