Ajla Hadžić apsolventica je na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu u Sarajevu, a ova 25-godišnja djevojka u periodu pandemije korona virusa pokrenula je svoj mali biznis.
U razgovoru za dobarportal.net ističe da je riječ o pletenju, a sve je počelo sasvim slučajno kada je na Instagramu vidjela jednu divnu fotografiju.
Ajla Hadžić (FOTO: Ajla Hadžić, privatni arhiv)
“Na toj fotografiji je bila dekica u pink boji i zaista izgledalo je predivno. Potražila sam odmah radnju i našla vunu, te odlučila da pokušam da izradim bar jedan proizvod. Gledala sam i učila sve na YouTube kanalu. Prvo što sam isplela je bio šal. Kasnije kako su dani, mjeseci odmicali plela sam sve novije i ljepše proizvode”, kaže Ajla Hadžić.
Dodaje da je proces pletenja veoma jednostavan.
“Sama po sebi, vuna je toliko praktična i lagana za pletenje, da mogu čak i djeca savladati vještine za veoma kratak vremenski period. Svakako u početku svi pratimo neke sheme ili tutorijale, ali kroz par napravljenih proizvoda kasnije vam ide sve lakše i lakše”, priča naša sagovornica.
Naglašava da izrađuje šalove, kape, pape, dekice do dva metra, džempere, odijelce za životinje, torbe, ogrtače, prsluke, a njeni proizvodi se mogu naručiti online putem Instagrama i Facebooka.
“Slanje je trenutno samo na području Bosne i Hercegovine i lično preuzimanje u Sarajevu. Vjerujem da ću uspjeti i van zemlje da šaljem svoje mekane proizvode, u posljednje vrijeme imam mnogo upita za to”, napominje ova vrijedna Sarajka.
U dosadašnjem radu ponosna je na cjelokupan trud i svoju borbenost.
“Ali ono što želim izdvojiti jeste, to što nisam odustala od svega i onda kada je bio period bez ijedne narudžbe. Bitno je reći da će uvijek u životu biti uspona i padova. Meni je taj pad dao samo veća krila da nastavim i zahvalna sam na tome”, govori Ajla Hadžić.
Ajla Hadžić (FOTO: Ajla Hadžić, privatni arhiv)
Tvrdi da je upornost njena tajna uspjeha.
“Volim da ukoliko nešto započnem da onda koračam najbolje što mogu uz trud, rad i borbu dostigla sam uvijek odlične rezultate”, navodi naša sagovornica.
Osvrćući se na pitanje kako zainteresirati mlade da se bave biznisom, smatra da svaka osoba ima neki talent za nešto.
“Samo trudom i radom možete ostvariti mnoge snove, postizati mnoge uspjehe i vjerovati da će na kraju biti odlično”, apostrofira ova poduzetna djevojka.
Ne krije da i u budućnosti želi učiti, raditi, otkrivati i neke novije proizvode za pletenje.
“Moram priznati da mi se u posljednje vrijeme sviđaju igračke od ove vunice, vjerujem da će biti odličan izbor za upotpunjavanje svih divnih radova na mojoj stranici. Jedna od želja mi je također da što prije realizujem projekt koji imam u planu i sigurna sam da će biti veoma koristan za sve nas”, izjavljuje Ajla Hadžić.
Mladima poručuje da vjeruju u sebe, svoje srce i da hrabro koračaju ka prilikama.
“U životu bude i uspona i padova, ali nedajte se obeshrabriti. Najbolje i najljepše stvari se dešavaju onima koji ne odustaju”, zaključuje naša sagovornica.
Međunarodni dan mira obilježava se 21. septembra, a tim povodom u Sarajevu je uz podršku Misije OSCE-a i Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini održana prezentacija publikacije “Mir kako ga mladi ljudi vide u Bosni i Hercegovini” čiji su autori mladi ljudi s teritorija cijele države.
Jedan od autora Damjan Jugović je 30-godišnji magistar bezbjednosti i diplomatije iz Ugljevika koji u razgovoru za dobarportal.net ističe da je mir osnovna pretpostavka razvoja i prosperiteta bilo kog pojedinca ili društva, pa tako i Bosne i Hercegovine.
“Specifičnost mira u Bosni i Hercegovini jeste da je izraženiji takozvani negativni mir naspram pozitivnog mira, što je konsekvenca Dejtonskog mirovnog ugovora, koji je prekinuo sukobe ali nije ugradio stabilne i zdrave temelje razvoja društva i države. Negativni mir je personifikacija stanja koju karakteriše odsustvo sukoba, ali, istinski mir, pozitivni mir koji omogućava razvoj, ideološka pomirenja i mir sa sobom kao i s drugima, je nešto čemu mi u Bosni i Hercegovini trebamo težiti”, kaže Damjan Jugović.
Nastavlja da se predrasude odbacuju hrabrošću suočavanja s drugim i drugačijim, i uvažavanjem činjenice da smo različiti, odnosni drugim i drugačijim osobinama, kulturama, ideologijama, pozadinama, vizijama.
“Kada promijenimo način gledanja na određene stvari, one se i mijenjaju. A da bismo to postigli, moramo primijeniti krilaticu da znanje ide naprijed samo ako je u sukobu s mišljenjem većine. Moja vizija Bosne i Hercegovine jeste vizija za koju ćemo svi koji nastanjujemo ovaj prostor raditi zajedno, jer nijedna vizija ne radi dok mi ne radimo na realizaciji iste. Želio bih da se u dogledno vrijeme trend odlaska stanovništva preokrene, te da se svi stanovnici Bosne i Hercegovine, počnu vraćati na ove prostore. To je moguće ukoliko reformišemo društvo i zakone, koji će povećati odgovornost za izgovoreno, za djelovanje ili nedjelovanje. Želio bih vlast koja će biti zasnovana na istinskim principima diobe vlasti, a svaka od njene tri branše služiti kao korektiv jedna drugoj”, navodi Damjan Jugović.
S predstavljanja publikacije (FOTO: Sulejman Omerbašić)
Dijana Živković iz Mostara ima 21 godinu i napominje da je mir u Bosni i Hercegovini od iznimnog značaja, kako za mlade tako i za starije.
“Nitko ne želi biti u okruženju gdje vlada mržnja i sukob, upravo zbog toga ljudi i odlaze. Smatram da smo svi tu da bi se borili za bolje stanje u svojoj okolini, u svojoj državi. Mir utječe na sve aspekte naših života, a ljudi toga ponekad nisu ni svjesni. Izgradnja mira podrazumijeva razvijanje odnosa na svim društvenim nivoima, krenuvši od odnosa s nama samima i s našim najbližima. Kada bismo svi radili na tome, kvaliteta života u Bosni i Hercegovini bi se značajno poboljšala, što je, vjerujem, svima želja i cilj. Ljudi bi bili zadovoljniji u svojim kućama, svojim radnim mjestima, svojim lokalnim zajednicama. Ljudi bi počeli cijeniti svoju državu i rado bi ostajali u njoj. Upravo zbog toga je bitna edukacija mladih ljudi, potrebno ih je uputiti u tu temu jer samo zajedničkim snagama možemo doći do željenog cilja”, govori Dijana Živković.
Prema njezinim riječima, budućnost Bosne i Hercegovine je u rukama ljudi koji u njoj žive te je mišljenja da ova zemlja ima sve potrebne resurse da bude prosperitetna.
“Svake godine gubimo mlade, talentirane ljude zbog stanja u državi. No, to ne mora biti tako. Svi imamo želju za napretkom, a zajedničkim snagama do cilja možemo i doći. Nitko neće biti tu da nam pomaže zauvijek, naša budućnost ovisi o nama samima i onome što mi za svoju državu uradimo. Vidim Bosnu i Hercegovinu kao ujedinjenu zemlju, gdje se ne gleda tko je iz kojeg grada došao i kome se moli. Vidim je kao zemlju gdje pametni i educirani ljudi ostaju, rade i bore se. Vidim je kao zemlju koja će napokon početi cijeniti svoja prirodna bogatstva i sve što ima za ponuditi kako svojim ljudima, tako i onima koji dolaze sa strane. Imamo puno potencijala za napredak i nadam se da ćemo ga iskoristiti, zbog onih koji su bili prije nas i zbog svih onih koji će doći poslije nas”, poručuje Dijana Živković.
S predstavljanja publikacije (FOTO: Sulejman Omerbašić)
Ivan Volić iz Travnika magistar je novinarstva i hrvatskog jezika i književnosti i radi kao nastavnik hrvatskog u Osnovnoj školi KŠC “Petar Barbarić” u Travniku. Ovaj 26-godišnjak autor je dvije zbirke poezije “Prostori sebe” i “Sedamnaest osvita”, a njegov tekst o miru bio je upravo u poetskoj formi jer mu je taj način izražavanja najbliži.
“Mir je preduvjet svih drugih društvenih procesa. Ako nam nedostaje ta karika u lancu, nemoguće je govoriti o boljoj budućnosti. Koliko je mir važan, možda ponajbolje razumiju naši roditelji koji su na vlastitoj koži devedesetih osjetili nedostatak tog mira. Nakon rata među narodima Bosne i Hercegovine zaživio je izraz: ‘Samo nek ne puca’. I to savršeno oslikava primarne želje naših ljudi kada je u pitanju Bosna i Hercegovina i njezino egzistiranje. Koliko god nam se činilo da živimo u nezahvalnom vremenu, mislim da ipak trebamo biti svjesni činjenice da se ne puca i to je već dovoljno da možemo razmišljati o novoj i ljepšoj budućnosti”, izjavljuje Ivan Volić.
Smatra da mladi imaju ključnu ulogu u izgradnji prosperitetnije budućnosti u Bosni i Hercegovini.
“Mladi koji su neopterećeni ideologijama, podjelama i koji su spremni ustrajno raditi svakako trebaju biti nositelji promjena koje će nam ovu zemlju ponovno učiniti ugodnom i sigurnom za svakodnevni život. Potrebno im je samo dati malo prostora, sve druge potencijale sigurno već imaju”, naglašava Ivan Volić.
S predstavljanja publikacije (FOTO: Sulejman Omerbašić)
Amina Bećar iz Sarajeva završna je godina na Fakultetu islamskih nauka, odsjek Teologija, a uz to ova 22- godišnjakinja je i volonterka pri Nadbiskupijskom centru za mlade Ivan Pavao II te glavna rukovoditeljica operative Udruženja studenata Fakulteta islamskih nauka. Posljednjih mjesec dana stažirala je u Institutu za islamsku tradiciju Bošnjaka i tvrdi da je mir neminovna naplata za ono što mu je prethodilo.
“Mir sporo i bolno dolazi, ali jednom kada se ugnijezdi naša dužnost je da ga čuvamo. Niko na ovome svijetu ne zaslužuje živjeti u strahu od gubitka onoga što nam je Bog podario – prava na život. Nijedno dijete, bez obzira na boju kože, ime koje nosi, vjeroispovijest, porijeklo i ma kakve različitosti da nam na um padaju, ne zaslužuje odrastati u strahu ili prijevremeno sazrijevati”, jasna je Amina Bećar.
Uvjerava da je Bosna i Hercegovina bogata širokom lepezom talenata, a da ovdašnji mentalitet krase inat i upornost.
“Kombinacija svega navedenog, vjerujte, može da učini čuda. Naša djeca su uspješna na brojnim poljima i ne dozvolimo da ono što oni posjeduju, a što može da izgradi bolju Bosnu i Hercegovinu, jednom napusti svoje ognjište u nadi da se u tome ostvare. Neka mir bude naš čvrst podijum kako bismo odigrali što bolju predstavu”, apostrofira Amina Bećar.
S predstavljanja publikacije (FOTO: Sulejman Omerbašić)
Dr. Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini akcentira da priče koje su mladi ljudi podijelili u ovoj publikaciji nude viziju mirne, prosperitetne i jednakopravne budućnosti za Bosnu i Hercegovinu.
“Ohrabrila bih sve, a posebno kolege iz medija i one koji rade na omladinskim politikama da pročitaju ono što su ovi mladi talentovani ljudi napisali, te da se povežu sa autorima kako bismo im svi zajedno mogli pomoći da ostvare ovu viziju”, riječi su dr. Ingrid Macdonald.
Dr. Susan Penksa, vršiteljica dužnosti šefa Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini naznačila je da su predstavljene riječi i fotografije u publikaciji istinski inspirativne.
“U njima je prikazan duh jedne zemlje oslobođene političkih podjela, mjesto na kome su uzajamna empatija, poštovanje i razumijevanje stvar svakodnevice, a prošlost nije nešto što se negira, nego prevazilazi. Uvjerljive vizije mladih ljudi o prosperitetnoj i miroljubivoj Bosni i Hercegovini treba da motivišu izabrane lidere i kandidate za funkcije da fokusiraju svoje napore ka tome da osiguraju da Bosna i Hercegovina bude država u kojoj su svi jednako tretirani i u kojoj su vrijednosti povjerenja, integriteta i uzajamnog poštovanja od velike važnosti”, konstatira Dr. Susan Penksa.
Škola odbojke “Kovačići” Novo Sarajevo uspješno je realizirala projekt za djevojčice “Dođi i igraj”. Cilj projekta je druženje sa sportskim prijateljima koji također imaju ženski tim iz nekog manjeg grada u Bosni i Hercegovini. U sklopu projekta djevojčice iz Travnika su posjetile Sarajevo, te s domaćinom sudjelovale u radionici, obišle Općinu Novo Sarajevo, a nakon toga odigrali odbojkašku utakmicu.
Po dolasku gošći iz Travnika, u petak 16. septembra 2022. godine, prva aktivnost je bila održavanje radionice na temu “Sport nas spaja”. Radionica je održana u sali za borilačke sportove Sportske dvorane “Goran Čengić” na Grbavici. Radionicu je osmislio, pripremio i održao Damir Mahmutović, odbojkaški trener i bivši reprezentativac Bosne i Hercegovine u odbojci. Nakon toga uslijedio je obilazak i upoznavanje Općine Novo Sarajevo.
Damir Mahmutović održao radionicu za sudionice projekta
“Najviše smo se zadržali u Vilsonovom šetalištu gdje su djeca uživala uz druženje i fotografiranje. Druženje je nastavljeno uz zajednički ručak za oko 30 sudionica projekta, a zatim je odigrana utakmica u sportskoj dvorani ‘Goran Čengić‘ na Grbavici. Gošće su bile oduševljene ambijentom i uvjetima koje pruža ova moderna sportska dvorana. Meč je odigran u prijateljskoj atmosferi, bilo je dosta borbenosti i lijepih odbojkaških poena. Djevojčice su prvenstveno igrale jedne protiv drugih ali nešto kasnije i u pomiješanim ekipama”, istakli su organizatori.
Meč odigran u prijateljskoj atmosferi
Ovaj projekt je podržan od strane Općine Novo Sarajevo i Fondacije Mozaik putem zajednice za aktivizam i poduzetništvo mladih lonac.pro, uz financijsku podršku Vlade Švicarske i Ambasade Kraljevine Švedske u Bosni i Hercegovini te drugih financijskih partnera.
Trenutno se, uoči zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u New Yorku, održava globalni samit o Transformaciji obrazovanja. Tim povodom važno je istaknuti napredak koji je postignut kroz podršku Ujedinjenih nacija vlastima u Bosni i Hercegovini, a prema unapređenju pravednijeg i inkluzivnog obrazovanja u cijeloj zemlji.
Kada sam prije dvije i pol godine imenovana za rezidentnu koordinatoricu Ujedinjenih nacija, mnogima je bilo jasno da se, osim poremećaja izazvanih pandemijom COVID-19, obrazovni sistem suočava s nizom složenih i dugotrajnih prepreka, uključujući visoko decentralizirani obrazovni sektor, zastarjelu infrastrukturu i sve manji broj učenika. U 2018. godini, procjena Programa za međunarodno ocjenjivanje učenika (PISA) pokazala je da su 15-godišnji učenici iz Bosne i Hercegovine znatno ispod prosječne razine znanja u čitanju, matematici i prirodnim naukama u zemljama OECD-a, iako postoji relativno visoka potrošnja po studentu u odnosu na BDP zemlje.
Od krize do prilike
Pandemija COVID-19 poremetila je učenje za više od 400.000 učenika širom Bosne i Hercegovine, što je ove izazove stavilo u fokus. Ipak, ova je kriza također pružila jedinstvenu priliku za pružanje podrške vlastima u provođenju snažnije obrazovne reforme u cijeloj zemlji. Kada se pandemija počela širiti 2020. godine, agencije Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini udružile su se kako bi dale prioritet obrazovanju kao fokusu naših napora za oporavak od COVID-19. Brza procjena potreba, koju su UNICEF i UNESCO proveli u martu i aprilu 2020., bila je temelj za izradu UN programa za oporavak obrazovanja. Temeljni zajednički projekat, koji je pokrenut pod vodstvom UNICEF-a i UNESCO-a, u partnerstvu s ILO-om i UNV- om, nazvan je “Osmislimo Obrazovanje Ponovo: kreiranje kvalitetnijeg obrazovanja za djecu tokom i nakon COVID-19 krize s fokusom na najugroženije”.
Na globalnoj razini, ovaj projekat je bio jedan od samo 18 koji su dobili podršku Fonda za oporavak od COVID-19 pandemije generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, i jedini koji je bio usmjeren na obrazovni sektor. Što je još važnije, ovaj je projekat bio katalizator za jačanje podrške Ujedinjenih nacija prema međuresornoj saradnji ministarstava, poboljšanju nastavnih kapaciteta, modernizaciji ICT opreme i razvoju novih digitalnih platformi za učenje. Neposredni učinak bio je jasan. Između februara 2021. i marta 2022. UNICEF, UNESCO i ILO osigurali su da 2498 učitelja prođe obuku o digitalnom učenju i podučavanju, dok su također osigurali 664 digitalna uređaja (laptope i pomoćnu tehnologiju) za 110 škola (26% od ukupnog broja škola).
Prema zajedničkim obavezama u obrazovanju
Kako se hitna faza odgovora na COVID-19 završavala, postalo je jasno da su resursi za učenje, obuka i oprema koje su osigurale Ujedinjene nacije, uvelike poboljšali saradnju između različitih ministarstava obrazovanja u zemlji i drugih aktera u sektoru. Nadovezujući se na ovaj osjećaj sinergije i saradnje, Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini su organizirale niz konsultacija prije samog globalnog Samita o transformaciji obrazovanja, pod vodstvom Ministarstva civilnih poslova BiH, i u bliskoj saradnji s resornim vlastima u entitetima, kantonima i Brčko Distriktu BiH. Ove konsultacije okupile su gotovo 1500 učesnika iz vladinog i nevladinog sektora, škola, akademske zajednice, mladih i privatnog sektora kako bi se razgovaralo o ključnim prioritetima uoči globanog Summita. Više od polovice učesnika (845) uključenih u konsultacije bilo je mlađe od 30 godina. Nakon ljeta provedenog u inkluzivnom dijalogu, obrazovne vlasti podnijele su izvještaj i Deklaraciju o predanosti Sekretarijatu Samita o transformaciji obrazovanja u New Yorku.
Ovu Deklaraciju usvojilo je 16 ministara nadležnih za pitanja obrazovanja na različitim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini. Predstavlja prvi izraz javne politike o obrazovanju u BiH u posljednjih dvadeset godina. Gledajući prema naprijed, UNESCO i UNICEF rade na podršci relevantnim obrazovnim vlastima na razvoju akcijskog plana koji bi bio usmjeren na provedbu obaveza navedenih u ovoj Deklaraciji. Vrijednost naših zajedničkih napora da transformiramo i ujedinimo agendu za obrazovanje širom Bosne i Hercegovine također su prepoznali i drugi partneri. U sklopu svoje opsežne podrške Bosni i Hercegovini, Evropska unija razmatra snažniji angažman u podršci obrazovanju u sljedećih 10 godina, pri čemu UNESCO i UNICEF aktivno pomažu u identificiranju prioriteta vezanih za obrazovanje.
Put do dugotrajne transformacije
Dok se pripremamo za uzbudljivu sedmicu dijaloga, rasprava i dogovaranja obaveza tokom Samita o transformaciji obrazovanja u New Yorku, ponosna sam na korake koje smo poduzeli kako bismo podržali vlasti u BiH u reformi obrazovnog sektora u zemlji, i izgradnji inkluzivnijeg, kvalitetnijeg i relevantnog iskustva učenja za sve. Dok se Bosna i Hercegovina još uvijek suočava s mnogim izazovima na svom putu ka kvalitetnom obrazovanju, u posljednje dvije i pol godine naučila sam da smo, uz jasno globalno vodstvo, potpomognuto katalitičkim zajedničkim financiranjem i istinskim partnerstvom sistema Ujedinjenih nacija sa vlastima, sada u jedinstvenoj poziciji u Bosni i Hercegovini da provedemo ove transformativne obrazovne promjene koje se događaju jednom u generaciji.
Autor:Ingrid Macdonald
Bilješka o autoru: Rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, Ingrid Macdonald, u autorskom osvrtu govori o konsultacijama o transformaciji obrazovanja u zemlji, dok se u New Yorku održava Samit transformacije obrazovanja Ujedinjenih nacija.
Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove dobarportal.net.
Let’s Do It tim u Bosni i Hercegovini je svečanom ceremonijom danas pokrenuo akciju Svjetski dan čišćenja koja se ove godine realizuje na 40 lokacija širom Bosne i Hercegovine.
U Sarajevu ekipe su krenule sa Željezničke stanice i čistile su na četiri različite lokacije, a pored Sarajeva neki od gradova u kojima se čistilo su: Bosanska Krupa, Bijeljina, Mostar, Prijedor, Brčko. Kiša u nekim gradovima je malo omela akciju, međutim volonteri nisu odustali, već su uprkos lošem vremenu ispunili svoj cilj.
Više od 15.000 volontera,svih starosnih grupa – od 7 do 77 godina starosti iz različitih sfera, širom Bosne i Hercegovine je uključilo se u akcije čišćenja -članstva nevladinih organizacija različitih interesnih grupa, neformalnih grupa, poslovnih subjekata, do porodica i individualaca. Značajan dio u obilježavanju Svjetskog dana čišćenja jeste i učešće 130 osnovnih i srednjih škola širom BiH, koje su čištile svoja dvorišta i školska okruženja. Svi oni su učestvovali sa jednim ciljem, pomoći da naša država i planeta Zemlja bude ljepše i čistije mjesto za život.
“Interes velikog broja volontera za učešće u akcijama čišćenja su izuzetna motivacija za naš rad. To nam pokazuje da imamo građane koji su prepoznali problem i spremni su raditi na njemu i kroz selektivno odlaganje otpada ukoliko im to sistem ponudi. Kroz dosadašnje iskustvo imamo značajne rezultate iza sebe, a naš dugoročni cilj je utjecati na promjenu svijesti o ekološkim problemima u svijetu i njihov utjecaj na ljude”, poručuju iz Let’s Do It tima.
Obilježen Svjetski dan čišćenja (FOTO: Let’s Do It tim u BiH)
Spisateljica i diplomirana politologinja Razija Čolaković poznatija pod nadimkom Razo, osoba je bez dlake na jeziku i voli stvari nazivati onime što jesu, a sada je to i praktično pokazala.
Ovoga puta popularna Razija Čolaković na svom Facebook profilu osvrnula se na nedavnu izjavu Milorada Dodika, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine koji je rekao da “muslimani i hrišćani ne mogu živjeti zajedno” te je sada odlučila sprovesti istraživanje javnog mnjenja na ovoj društvenoj mreži.
Pitala je svoje pratioce “možemo li živjeti zajedno?”.
U više od 200 komentara pratioci Razije Čolaković, pripadnici svih etničkih grupa: Bošnjaci, Srbi, Hrvati, Jevreji, Romi i drugi bili su jedinstvenog stava da je zajednički život u Bosni i Hercegovini itekako moguć.
“Naravno da možemo, političari zakuhavaju, a narod ispašta. Družim se i uživam na naciju nikad nisam gledala!”, “Oni se vode onom poslovicom: “zavadi pa vladaj”. Ubjeđuju narod kako neko hoće da im nešto njihovo otme. Takvi su na sve tri strane. A narod jedva preživljava na ovoj skupoći. Samo ih treba kaznit na izborima. Naravno da možemo živjet zajedno kao i uvijek.”, “Ja kao srpkinja mogu sa svakim poštujem i družim se sa jaranicama muslimankama i to su moje sestre nek smo živi i zdravi svi da smo normalni živeli bi kao jedno jer jedno nas sunce greje jedno nebo je iznad nas”, samo su neki od komentara na Facebook objavu Razije Čolaković koja je na kraju imala i svoj zaključak.
Bosna i Hercegovina nema odgovarajući pravni i institucionalni okvir za zaštitu novinara od bilo kojeg oblika nasilja – jedan je od zaključaka analize u Izvještaju o sigurnosti novinara i pristupu informacijama u Bosni i Hercegovini.
Analiza Ureda visokog povjerenika Ujedinjenih nacija za ljudska uprava (OHCHR) i UN-a u Bosni i Hercegovini, je predstavljena u Sarajevu 15. septembra, na Međunarodni dan demokratije koji se ove godine fokusira na slobodu medija.
Obraćajući se prisutnima putem video poruke, podsekretarka Ujedinjenih nacija za globalne komunikacije, gđa Melissa Fleming, osvrnula se na svoje sastanke sa članovima i članicama novinarskog korpusa tokom posjete BiH u maju ove godine: “većina njih je doživjela pritiske, kao i prijetnje i zastrašivanja. Ali svi su izuzetno vođeni željom da pravično, istinito, s integritetom i nezavisno informišu javnost. Ujedinjene nacije su posvećene podršci njihovim naporima i radu novinara širom svijeta”.
Različiti oblici pritisaka, uključujući političke i ekonomske, ali i verbalni napadi i prijetnje, online uznemiravanje, kršenje njihovog prava pristupa informacijama od javnog interesa samo su neki od načina kojima se novinarke i novinari u BiH zastrašuju a njihova im se prava uskraćuju, pokazuje Analiza koju je predstavila gđa Anida Sokol.
“Sloboda medija je stub demokratskog društva i na udaru je globalno. Bosna i Hercegovina nije izuzetak. Izvještaj pokazuje politički i ekonomski pritisak koji koči slobodu medija i ograničava pristup informacijama. Ističe obrazac pogoršavanja online uznemiravanja i prijetnji usmjerenih na novinarke i novinare proteklih godina, kao i preovlađujuću nekažnjivost za to. Zabrinjavajuće je da se takvi obrasci nedovoljno prijavljuju. Zabrinjava i veliki broj tužbi za klevetu podnesenih protiv novinara i medija, posebno onih koji istražuju pitanja korupcije”, rekla je Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini.
Predstavnici medija, novinarke i novinari razgovarali su o prevladavajućim izazovima u zaštiti novinara i mogućim konkretnim mjerama za poboljšanje sigurnosti novinara, kao i o preporukama za olakšavanje pristupa informacijama koje su ključne za rad novinara.
“Sigurnost novinara je važna da bi mogli profesionalno, objektivno i nezavisno obavljati svoj posao čuvara demokratije i veze između javnih vlasti i građana. Novinari su jedna od najugroženijih kategorija u Bosni i Hercegovini. Zbog toga, BH Novinari i Linija za pomoć novinara se snažno zalažu za sprečavanje nekažnjivosti napada na novinare”, rekla je Borka Rudić, generalna sekretarka BH novinara.
Predstavljeni izvještaj naglašava štetan uticaj koji imaju pokušaji političkih aktera da diskredituju novinarke i novinare ili medije, koji najčešće prolaze nekažnjeno i podstiču prijetnje i napade na njih.
“Moramo donijeti medijsku strategiju koja će obuhvatiti izmjenu seta medijskih zakona koji će poboljšati sigurnost novinara u ovoj zemlji. Povećati posljedice i kazne za one koje prijete i ugrožavaju sigurnost novinara kroz izmjenu krivičinog zakona. Potrebno nam je da se propisi poštuju u svim oblastima gdje je to moguće”, rekao je Siniša Vukelić, urednik portala Capital.ba i predsjednik Kluba novinara Banja Luka.
Prema zaključcima izvještaja, novinarkama i novinarima je potrebno osigurati siguran i online i offline prostor u kojima će moći izvještavati o svim temama od javnog interesa. Vratiti povjerenje javnosti u medije profesionalnim i etičkim izvještavanjem sa tačnim informacijama – posebice uz uvođenje medijske i informatičke pismenosti u formalno obrazovanje, i pružanje mogućnosti za obuku novinara o pristupu informacijama, digitalnoj sigurnosti i drugim temama od ključnog značaja za njihov rad, neke su od preporuka.
Mogla bi se razmotriti revizija nacrta Zakona o slobodnom pristupu informacijama u skladu sa međunarodnim standardima i prema preporukama civilnog društva, kako bi se ograničila lista mogućih izuzetaka, definiše test javnog interesa, kao i da se razvije plan djelovanja na nivou BiH za unapređenje medijskih sloboda i zaštite novinara. Izmjenama krivičnih zakona u cijeloj BiH trebalo bi definisati posebno krivično djelo koje bi se odnosilo na napade na novinare.
Izuzetno je važno da organizacije civilnog društva, novinarska udruženja, međunarodne organizacije i Institucija ombudsmena u BiH zajedno sa medijiima i medijskim djelatnicima kontinuirano rade zajedno kako bi se poboljšao položaj novinarki i novinara u BiH.
Ured Ujedinjenih nacija za ljudska prava i Ujedinjene nacije u BiH spremni su podržati implementaciju preporuka o konkretnim zakonodavnim, institucionalnim i drugim mjerama za jačanje zaštite novinara i pristup informacijama, u saradnji sa relevantnim partnerima.
Izvještaj koji je predstavljen dio je Globalnog pokreta za slobodu medija, pristupu informacijama i sigurnost novinara, koji finansira Vlada Holandije, a sprovode OHCHR i UNESCO u mnogim zemljama.
Grupa od troje studenata historije, Faris Šačić, Amina Abaspahić i Adna Bikić, radili su na istraživanju kulturno-historijskog naslijeđa Općine Ilidža, a zatim i publikacije “Vodiča kroz kulturno-historijsko naslijeđe Ilidže”.
Područje Općine Ilidža zasigurno predstavlja najbogatije područje kada je u pitanju kulturna historija na području Kantona Sarajevo, ali i šire. Međutim, kako to obično biva, napose u posljednje vrijeme – (ne)briga o kulturno-historijskom naslijeđu prevladava, stoga je njihov tim odlučio uraditi jedan mali, ali vjerujemo, doprinosom vrijedan Vodič koji predstavlja sveobuhvatnu historiju današnje Ilidže kroz više povijesnih epoha.
Vodič kroz kulturno-historijsko naslijeđe Ilidže
Dakle, kroz ovaj Vodič nastoje popularizirati historiju, te ukazati na značaj koji se nalaze na području Općine Ilidža i tako ih pokušati očuvati od zaborava i nemara. Vodič je sastavljen iz par povijesnih cjelina. Priča svakako počinje s antičkim periodom, što pokazuje činjenica da je na području današnje Ilidže pronađena butmirska kultura, te da se nalazio municipij Aqua S. Zatim se priča dalje nastavlja kroz srednji vijek, ali i kroz osmansko razdoblje kada je područje Ilidže bilo posebno u pogledu urbanizacije. Priča se završava s modernim periodom i vjerovatno najbolje sačuvanim historijskim spomenicima.
“Temeljna ideja i cilj ovog Vodiča je bila predstaviti baštinu iz svakog historijskog perioda, od prahistorije i antike do moderne historije, te ukazati na kontinuitet života na području Ilidže još od antičkih vremena pa sve do danas”, rekla je naša sagovornica Amina Abaspahić.
Adna Bikić istakla je da su službe Općine Ilidža bile od najveće pomoći prilikom izrade ovog projekta te su pratile i podržavale rad ovih mladih ljudi.
“Ipak, većina istraživačkog rada obavljala se u bibliotekama, konsultujući relevantnu literaturu i dokumente, tako da veliku zahvalnost dugujemo i tim ustanovama. Mislimo da je ovo izuzetan doprinos, ne samo kulturi Ilidže, već kulturi mladih ljudi, istraživača, ljudi željnih da se upuste u javno djelovanje uz struku kojoj su se posvetili kroz školovanje, tako da smatram da su na kraju, svi naši profesori i ljudi od kojih smo imali priliku učiti o važnosti historije, dali izuzetan doprinos i Vodiču koji je pred nama”, dodala je Adna Bikić.
Adna Bikić (FOTO: Adna Bikić, privatni arhiv)
S obzirom na to kako je prostor koji danas pokriva teritorij Općine Ilidža bio tematski fokus ovog djela, ali imajući u vidu i činjenicu kako je Općina Ilidža finansijski podržala cijeli projekt u sklopu svojih redovnih aktivnosti podrške projektima iz oblasti kulture, autori su smatrali da je najprikladnije da “Vodič kroz kulturno-historijsko naslijeđe Ilidže” svoje putovanje započne upravo s Ilidže.
“Promocija će se održati u utorak, 20. septembra 2022. godine, u hotelu Hollywood, s početkom programa u 18 sati i svi ljubitelji kulture, historije, sve Ilidžanke i Ilidžanci, kao i prijatelji Ilidže, dobrodošli su. S obzirom na to da je tiraž publikacije ograničen, važno je naglasiti kako promocija neće biti komercijalnog tipa, već isključivo kulturno-edukativnog, a na njoj će se govoriti o značaju lokalne historije, važnosti sličnih projekata, stanja u kojem se nalazi važnosti-historijsko blago na Ilidži, kao i o strategijama kojima bi se ono moglo sačuvati i koristiti u svrhu promocije pozitivnih društvenih vrijednosti”, kazao je Faris Šačić.
Faris Šačić (FOTO: Faris Šačić, privatni arhiv)
Autor: Tea Iličić
Bilješka o autoru: Tea Iličić rođena je 1999. godine u Zenici. Aktivizmom se počela baviti još u srednjoj školi, odakle se zainteresirala za politologiju. Trenutno je studentica master studija međunarodnih odnosa i diplomacije na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Svoje vrijeme posvećuje neformalnom obrazovanju, koje smatra zanimljivijim načinom učenja.
Let’s Do It tim u Bosni i Hercegovini svečano je otvorio prikazivanje umjetničke instalacije “Ne vidiš drvo od šume, ne vidiš šumu od smeća”, koja simbolizuje prisutnost smeća u šumama.
Ova umjetnička instalacija nalazi se u Sarajevo City Centru i bit će otvorena od 13. do 16.septembra 2022. godine. Svečanost je ujedno i najava velike volonterske kampanje “Kamo smeće?”, povodom Svjetskog dana čišćenja, koji se obilježava 17.septembra.
Svjetski dan čišćenja je najveći globalni volonterski pokret koji okuplja milione ljudi iz 191 države širom svijeta. Let’s Do It tim u Bosni i Hercegovini će uz pomoć lokalnih timova i partnera ove godine realizirati akcije na 40 različitih lokacija širom zemlje. Tokom trajanja izložbe, volonteri Let’s Do It projekta upoznat će posjetioce sa akcijom, te će svi zainteresirani imati priliku da se na licu mjesta prijave na najveću volontersku akciju. Svi prijavljeni će na dan akcije od strane organizatora dobiti popratni radni materijal, osvježenje i hranu.
“Nakon dvije godine restrikcija, izuzetno nam je drago da akciju kao što je Svjetski dan čišćenja možemo organizirati u punim kapacitetima. Pored 40 planiranih lokacija, ekipe mogu čistiti individualno i nama poslati svoje rezultate, te na taj način biti dio ove akcije. Ponosni smo što Bosna i Hercegovina prati svjetske pokrete i učestvuje zajedno sa 190 drugih zemalja u akciji koja će pridonijeti ljepšoj i čistijoj Planeti Zemlji”, istakla je glasnogovornica Let’s Do It projekta Lajla Žalić.
Partner projekta i izložbe je Coca-Colina fondacija (The Coca-Cola Foundation).
U okviru petog AJB DOC Film Festivala, a pod pokroviteljstvom Info-centra Evropske unije u Bosni i Hercegovini, održano je masterclass predavanje Galeba Nikačevića, novinara i kreatora popularnog podcasta Agelast, na temu važnosti pričanja priča.
U razgovoru za dobarportal.net Galeb Nikačević istakao je da je često u Sarajevu i da voli glavni grad Bosne i Hercegovine.
“Volim Sarajevo i sve bivše republike i sve gradove u bivšim republikama i veliko mi je zadovoljstvo i privilegija i čast to što smo postali regionalni fenomen. To je bogatstvo koje možemo imati. Nažalost, nisam uspio previše da se uključim u program festivala, ali ono što znam do sada je dosta zanimljivo i potrudit ću se da ispratim koliko je moguće programa ono što je preostalo”, kazao je Galeb Nikačević.
Potom se osvrnuo na samu temu predavanja.
“Prvo moramo razumjeti prostor u kom se nalazimo, zašto je prostor tako fragmentisan i zašto u tom prostoru koji nam nudi toliko različitih mogućnosti, mi se nalazimo u situaciji da gledamo jedno te isto ili varijacije na temu jednoga te istoga. Kako nam ti algoritmi upravljaju životima i šta možemo uraditi da ih ili izbjegnemo ili tehnologiju učinimo malo humanijom, ali da bismo sve to razumjeli, moramo prvo da razumijemo odakle sve to dolazi, odnosno kako je evolucija tog medijskog ekosistema nastala i šta možemo u ovom trenutku uraditi kada smo prepoznali te probleme”, naveo je naš sagovornik.
Zatim je komentarisa i to koliko su mladi svjesni zapravo svih izazova društvenih mreža.
“Ne znam koliko su svjesni ili ne, nisam ta mlada osoba da bih znao. Čini mi se da postoji određena vrsta opasnosti i u narativu svakako postoji i u navođenju društvenih narativa ka silama koje upravljaju tim narativima kako njima odgovara, ali isto tako s druge strane vjerujem da mladi koji odrastaju uz digitalne tehnologije kreiraju neka šesta čula i da oni bolje razumiju intuitivno tehnologiju i prepoznaju njihove elemente na način na koji to mi recimo ne možemo i ne umijemo prepoznati”, dodao je Galeb Nikačević.
Potom nastavlja da je rođen 1982. godine i da je odrastao u analognom svijetu tako da se i sam morao naučiti na digitalnu tehnologiju.
“Oni su rođeni s telefonom u rukama i teško je porediti moju i njihovu generaciju. Nezahvalno je negdje to raditi, a nezahvalno je negdje i podcjenjivati sposobnost jedne generacije. Nijedna generacija nije sposobnija ili manje sposobna od one prethodne ili od one buduće. Svi smo mi ljudi, ali okolnosti u kojima odrastamo i u kojima se dogovaramo oko toga šta je stvarnost oko koje komuniciramo se razlikuju i mislim da je naša uloga da razumijemo te mehanizme i da ih probamo obuzdati na neki način”, zaključio je naš sagovornik.
