PREDNOSTI SEZONSKE ISHRANE: Kuhanje prema godišnjim dobima

0

Pravilna ishrana je jedan od najvažnijih čimbenika u našim životima, a ujedno je i preduvjet za normalno funkcionisanje organizma. Pomaže nam u svakodnevnom radu, učenju i sveukupnom funkcionisanju.

U ovom članku ćemo pokušati objasniti benefite sezonske hrane te zbog čega je ona pravi izbor za naš organizam. Sezonska hrana, pored toga što je pristupačnija za naš budžet, ujedno je i bogatija hranjivim sastojcima. Razne vrste voća i povrća koje se konzumiraju u jeku sezone znatno su ukusnije – hlađenje proizvoda (zamrzavanje jagoda, malina i sličnog voća, a kako bi se mogli prodavati zimi) istima umanjuje ukus i svježinu pa takvu hranu ne možemo ubrajati u zdrave namirnice.

Hrana koja se kupuje u sezoni biva svježija i imat će više hranjivih vrijednosti, jer će neki antioksidanti poput folata, karotena i vitamina C brzo pasti ako se čuvaju na određeno vrijeme. Voće i povrće koje se dugo skladišti zbog transporta ima smanjen fito-sadržaj hranjivih sastojaka.

Svježe povrće (FOTO: Philly Foodworks/phillymag.com)

Za pravilan odabir namirnica neophodno je upoznati se sa kalendarom dozrijevanja namirnica, a kako bi u svakom trenutku bili u prilici da iz njih izvučemo najviše za naš organizam – namirnice su najbogatije nutrijentima i ostalim hranljivim tvarima na samom vrhuncu sezone. Zbog svega navedenog, dobro je znati kada dozrijeva određeno voće i povrće. Iako su danas mnoge namirnice dostupne tijekom cijele godine, ako želiš najbolje, obrati pažnju na sezonu.

Sezonsko voće i povrće uvijek su najbolji izbor, najpristupačnije je i u najmanjoj mjeri tretirano štetnim tvarima.

U nastavku vam nudimo kalendar dozrijevanja vaših omiljenih namirnica.

Januar – naranča, mandarina, klementina, limun, grejp, zelena salata, endivija, crveni radič, matovilac, špinat, poriluk, cikla, celer, korabica, peršin, repa.

Februar – naranča, grejp, limun, cvjetača, zelena salata, endivija, crveni radič, matovilac, špinat, poriluk,cikla, celer, korabica, peršin, repa.

Mart –  naranča, limun, kupus, kelj, kelj pupčar, cvjetača, zelena salata, endivija, crveni radič, zeleni radič, matovilac, blitva, špinat, cikla, celer, korabica, peršin, repa.

April – šparoge, paprika, tikvica, kupus, kelj, kelj pupčar, cvjetača, brokula, zelena salata, endivija, crveni radič, zeleni radič, matovilac, rukola, blitva, špinat, cikla, celer, korabica, mrkva, peršin, repa, crveni luk, zeleni grašak.

Maj – jagode, trešnje, šparoge, paprika, rajčica, tikvica, kupus, kelj, cvjetača, brokula, zelena salata, endivija, crveni radič, zeleni radič, matovilac, rukola, blitva, cikla, celer, korabica, mrkva, peršin,  crvena rotkvica, krumpir, crveni luk, zeleni grašak, bob.

Juni – jagode, maline, borovnica, crni dud, ribizli, trešnje, višnje, kabuka, kruška, breskva, nektarina, marelica  _   šparoge, paprika, rajčica, krastavci, patlidžan, tikvica, kupus, kelj,  brokula, zelena salata, endivija, crveni radič, zeleni radič, matovilac, blitva, cikla, celer, korabica, mrkva, peršin, hren,  crvena rotkvica, krumpir, crveni luk, kukuruz, zeleni grašak, bob, grah mahunar.

Sezonsko voće i povrće uvijek su najbolji izbor (FOTO: Shutterstock)

Juli – jagode, maline, kupine, borovnica, crni dud, ribizli, višnje, jabuka, kruška, breskva, nektarina, marelica, smokva, grožđe, dinja, lubenica, paprika, feferoni, rajčica, krastavci, patlidžan, tikvica, kupus, zelena salata, endivija, crveni radič, zeleni radič, matovilac, blitva, cikla, celer, korabica, mrkva, peršin, hren,  crvena rotkvica, krumpir, crveni luk, češnjak,  kukuruz, bob, grah mahunar.

August – jagode, kupine, borovnica, crni dud, višnje, jabuka, kruška, breskva, nektarina, marelica, grožđe, dinja, lubenica, paprika, feferoni, rajčica, krastavci, patlidžan, tikvica, kupus, zelena salata, endivija, crveni radič, zeleni radič, matovilac, blitva, cikla, celer, korabica, mrkva, peršin, hren,  crvena rotkvica, krumpir, crveni luk, češnjak,  kukuruz, bob, grah mahunar.

Septembar – maline, kupine, kruška, jabuka, šljiva, dunja, nektarina, grožđe, nar, smokva, orah, lješnjak, badem, kesten, šparoge, paprika, feferoni, rajčica, krastavci, patlidžan, tikvica, kupus, kelj pupčar, cvjetača, zelena salata, endivija, crveni radič, zeleni radič, matovilac, rukola, blitva, špinat, cikla, celer, korabica, mrkva, peršin, hren,  crvena rotkvica, repa, krumpir,  češnjak,  kukuruz, grah mahunar.

Oktobar – maline, kupine, kruška, jabuka, šljiva, dunja, marelica, grožđe, nar, orah, lješnjak, badem, kesten, maslina, šparoge, paprika, feferoni, rajčica, krastavci, patlidžan, tikvica, kupus, kelj, kelj pupčar, cvjetača, brokula, zelena salata, endivija, crveni radič, matovilac, rukola, blitva, špinat, cikla, celer, korabica, mrkva, peršin, hren, repa.

Novembar– jabuka, grejp, naranča, mandarina, limun, nar, maslina     paprika, kupus, kelj, kelj pupčar, cvjetača, brokula, zelena salata, endivija, crveni radič, matovilac, špinat, cikla, celer, korabica, mrkva, peršin, repa, poriluk.

Decembar – grejp, naranča, mandarina, limun, kelj, kelj pupčar, cvjetača, brokula, zelena salata, endivija, crveni radič, matovilac, špinat, cikla, celer, korabica, peršin, repa, poriluk.

Savjeti:

U proljeće birajte mekano lisnato povrće, poput blitve, špinata i zelene salate, jer kako se priroda budi, tako bi se i tanjur trebao sve više zelenjeti.

Ljeto je idealno vrijeme za laganu i osvježavajuću hranu, a na tanjuru bi se tada trebale naći jagode, jabuke, kruške, šljive, brokula i cvjetača.

Jesen i zima su razdoblja tijekom kojih treba konzumirati mrkvu, krumpir, crveni luk i češnjak u kombinaciji sa začinima, poput đumbira, bibera i sjemenki gorušice, koji će zagrijati organizam tokom hladnijih dana.

Poslušajmo, dakle, “govor” prirode, savjete nutricionista, ali prije svega naš organizam, i obradujmo ga uvijek svježim, ukusnim i hranljivim namirnicama. Prijatno!

Autor: Amila Mehinagić

Bilješka o autoru: Amila Mehinagić rođena je 02.02.1999. godine u Zenici i trenutno je studentica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

ZAŠTITA U DIGITALNOM SVIJETU: Provjerite da li je vaša e-mail adresa na sigurnom

Jedan od prvih koraka u svijetu interneta je kreiranje naloga na nekom e-mail servisu, odnosno osmišljavanje elektronske pošte, koji će nam otvoriti vrata ka komunikaciji, aplikacijama i društvenim mrežama.

Adresu elektronske pošte smo mnogo puta koristili na internetu, za različite namjene, da smo i zaboravili gdje smo sve upisali taj podatak. Ako vas zanima da li je vaša adresa nekada bila kompromitovana, postoji način da to provjerite.

(FOTO: haveibeenpwned.com/Screenshot)

Haveibeenpwned.com je jednostavan sajt, koji će vam omogućiti da provjerite svoju adresu. Dovoljno je da ukucate adresu elektronske pošte i pritisnete ”enter” ili ”pwned”, i nakon kratke obrade pojavit će vam se informacija koju tražite. 

Ako je vaš rezultat: “Good news — no pwnage found!?”, to su zaista dobre vijesti i vaša adresa nije u problemu.

(FOTO: haveibeenpwned.com/Screenshot)

Ako je vaš rezultat: ”Oh no — pwned!”, to ipak nije razlog za paniku, jer postoji mogućnost da ste prijavljeni na nekom servisu koji je u prošlosti pretrpio povredu podataka. Ispod rezultata možemo pročitati koji su naši nalozi bili ugroženi, i koje informacije su bile uključene. Ako se u povrijeđenim podacima nalazi npr. šifra, onda je potrebno da je promijenite za taj nalog.

(FOTO: haveibeenpwned.com/Screenshot)

Osim elektronske pošte, na ovom sajtu možete provjeriti i vaš broj telefona, postupak je isti.

Dobar način zaštite na internetu osim jake šifre je i dvostruka potvrda identiteta. Na društvenim mrežama možete podesiti ovu opciju i nakon toga prije prijave na vaš profil, sa nekog novog uređaja, bit će potrebna potvrda sa vašeg broja telefona, e-mail adrese ili unos određenog koda.

Bilo bi korisno da steknete naviku korištenja ovog sajta, i na taj način učinite vaše digitalno prisustvo sigurnijim. Ova aktivnost ne oduzima mnogo vremena, nema potrebe praktikovati je često, dovoljno je npr. na dvomjesečnom nivou.

*Riječ ”pwned” se koristi u slengu, najčešće među ljubiteljima igrica, a znači – biti poražen, biti gubitnik.

Autor: Maja Simć

Bilješka o autoru: Maja Simć rođena je 1998. godine u Milićima, a živi u Han Pijesku. Studentica je četvrte godine na Katedri za novinarstvo na Filozofskom fakultetu u Palama. Piše o prirodi, ekologiji, digitalnim trendovima i medijskoj pismenosti. U slobodno vrijeme bavi se planinarenjem.

SADIN I AJNA MULAHALILOVIĆ: Brat i sestra u BiH donose najsjajnija odličja iz karatea

Jedna lijepa sportska priča dolazi nam iz Gradačca u kojem Sadin i Ajna Mulahalilović, brat i sestra, ostvaruju velike uspjehe u karateu. Oboje su članovi Kluba borilačkih sportova “Zmaj” Gradačac. 

Sadin ima 18 godina i u Gradačcu pohađa Gimnaziju “Mustafa Novalić”.

“Karate počinjem trenirati sa 6 godina, a interesovanje se razvilo nakon gledanja filmova o borilačkim vještinama, želeći da naučim one borbene tehnike od kojih mi je gledajući ih na platnu zastajao dah. Nakon prvih uspjeha stvorila se ljubav i opsesija za tim sportom”, kaže Sadin. 

Njegova sestra Ajna ima 21 godinu i studentica je treće godine Fakulteta elektrotehnike Univerziteta u Tuzli. 

“Smatram da je sport najbolji način da se dijete pravilno razvija u zdravom okruženju. Isto su mislili i naši roditelji kada su nas 2008. godine upisali na karate, te su upravo oni bili ti, uz trenere i klubske kolege, koji su u meni probudili ljubav prema karateu”, govori Ajna.

Ajna Mulahalilović (FOTO: Ajna Mulahalilović, privatni arhiv)

Dodaje kako je najviše ponosna na svoju ličnost koju je razvila trenirajući karate. 

“Vježbajući karate učvrštila sam vlastite vrline kao što su empatija, poniznost, poslušnost, požrtvovanost. Pored toga, ponosna sam što nosim titulu Majstora karatea – Crni pojas 2. Dan, kao i na činjenicu da sam licencirani karate trener i sudija”, navodi Ajna.

Njen brat Sadin ne krije zadovoljstvo što je trenutno rangiran među osam najboljih karatista svijeta u svojoj kategoriji.

“Najprije, ponosan sam što sam se razvio kako fizički, tako i mentalno, što sam razvio osjećaj samopouzdanja, poštovanja prema drugima, prema sebi, ali svakako da sam najponosniji na titulu dvostrukog prvaka Balkana iz 2019. godine”, ističe Sadin.

Otkriva da je njegova najdraža medalja ona zlatna sa Balkanskog prvenstva u Sloveniji te smatra da je uz taktiku u karateu veoma bitna i psihička priprema. 

Pred samu borbu pokušam da smirim misli, koncentišem se i obratim se Bogu dovom, a onda uđem na tatami u uvjerenju da mogu pobijediti protivnika”, naglašava Sadin. 

Sadin Mulahalilović (FOTO: Sadin Mulahalilović, privatni arhiv)

Ajna vjeruje da je glavni tajni sastojak uspjeha u bilo čemu, pa i karateu, ambicija, želja, ali i dobra organizacija.

Iako dolazimo iz male sredine, možemo se porediti sa najboljim svjetskim sportistima. U tom kontekstu, mislim da se karateu ne daje dovoljno značaja od strane države, iako je ovaj sport jedan od najtrofejnijih sportova u Bosni i Hercegovini. Podrška karateu svodi se na podršku roditelja i klubova, ali se nadamo da će institucije prepoznati značaj ulaganja u ovaj sport”, napominje Ajna.

Poručuje da u narednom periodu želi završiti Fakultet elektrotehnike i steći zvanje inžinjera elektrotehnike. 

“Za sada svoje obaveze usklađujem kako bih postigla taj cilj. Sigurno da ću biti podrška bratu u nastavku njegove karijere kao takmičara, a sebe u budućnost vidim kao nekoga ko će se truditi da razvije ljubav prema karateu, općenito sportu i zdravom načinu života, kod mlađih generacija”, potcrtava Ajna.

I Sadin ima velike ambicije i želje u budućnosti. 

“Ove godine završavam srednju školu i planiram upisati Fakultet za tjelesni odgoj i sport. Vjerujem da samo radom i upornošću mogu u Bosnu i Hercegovinu donijeti mnoga najsjajnija svjetska odličja”, zaključuje Sadin.

Sadin Mulahalilović (FOTO: Sadin Mulahalilović, privatni arhiv)

NAJODABRANIJI MJESEC ZA MUSLIMANE: Ramazanski običaji u Bosni i Hercegovini

Ramazan je za svakog muslimana odabrani mjesec u godini. To je mjesec posta, intenzivnog islamskog življenja i ibadeta. Otuda se svaki musliman istinski raduje ramazanu i priprema da ga dostojno dočeka, isposti i uživa u njegovim čarima.

U svakoj muslimanskoj kući, u kojoj se posti ramazan, vrše se obimne pripreme. Na nekoliko dana prije njegovog dolaska vanredno se i temeljito čiste i uređuju džamije i mesdžidi. To naročito važi za mahalske i druge džamije u kojima se klanja samo preko ramazana, ili se, van ramazana, u njima klanjaju samo neki namazi. Običaj je u nekim mjestima u nas da to dobrovoljno rade i obavljaju djevojke iz mahala i mjesta u kojima se te džamije i mesdžidi nalaze. Razni su vidovi i oblici ibadeta i islamskog življenja u ramazanu. Neki od njih su specifični i isključivo vezani samo za ramazan, a neki se u ramazanu samo intenzivnije obavljaju. Ovdje ćemo ukratko opisati one osnovne.

Mukabele

U nekim mjestima su se mukabele počinjale učiti i do tri dana prije ramazana kako bi se proučila i uoči 27. noći poklonila. Negdje se opet započinju učiti pred ramazan kako bi se predale predzadnji ili zadnji dan ramazana ovisno od broja dana u mjesecu.

Za učenje mukabele odabiru se najbolji učači i hafizi Kur’ana. Otuda su mukabele u toku ramazana izuzetno posjećene. U većim gradovima mukabela se uči na više mjesta i u razno doba dana: na sehuru do sabaha; pred i poslije podne; prije i poslije ikindije; negdje se počinje učiti tako da završi pred iftar. Po mišljenju postača u BiH, mukabele se ubrajaju i spadaju u velike i odabrane ibadete.

U Gazi Husrev-begovoj džamiji se uči i jedna mukabela pred iftar u Gazi Husrev-begovom turbetu. Ne zna se tačno otkud datira ova tradicija učenja mukabela jer se ona u ranijim spisima i vakufnamama ne spominje. To bi značilo da je institucija mukabele novijeg i autohtonog porijekla.

Oglašavanje početka i prestanka posta

Nekada se uoči ramazana, poslije ikindije, pucalo iz prangija ili topova i tako najavljivalo nastupanje ramazana. U Sarajevu i još nekim gradovima pucalo se iz topova. Tako se radilo kada se najavljivao nastup i dolazak ramazana, a oglašavanje početka i prestanka posta obavljao se, i danas se obavlja, na više načina. Uoči ramazana se na munarama u vrijeme akšamskog ezana pale kandilji. To se radi i tokom čitavog ramazana, u isto vrijeme, kao vidan znak onima koji poste daje dnevni post završen i da se mogu iftariti. Pored paljenja kandilja, u isto vrijeme, uz ramazan, pucalo se iz prangija ili topova kao znak daje vrijeme iftara. Paljenje kandilja u ramazanu, kao i uoči mubarek-večeri i muslimanskih praznika, ima svoj svečani karakter.

Ramazan je za svakog muslimana odabrani mjesec u godini (FOTO: Kemal Zorlak/Anadolu Agency)

Posebna radost za mahalsku i seosku muslimansku djecu bilo je čekanje vremena iftara pred džamijom dok mujezin na munari, nekih pola sata ranije, priprema kandilje, a tobdžija čisti pa potom puni i nabija prangiju. Tako se radilo u vrijeme kada su kandilji bili na ulje i fitilje i kada nije bilo električnog osvjetljenja u džamijama. I tačno u akšamsko vrijeme, kada se satovi prisutnih pred džamijom usaglase, mujezin bi proučio akšamski ezan i istovremeno iznosio kandilje s vanjske strane šerefeta munare, jedan po jedan, a tobdžija bi, na prvo mujezinovo “Allahu ekber”, aktivirao prangiju, pošto bi prethodno uzviknuo iz svega glasa koliko ga grlo donosi: “Vaaarrdaaa.” Djeca bi ujedan glas povikala: “Upališe se kandilji!”, i sva bi trkom potrčala svojim kućama sa istim povicima. Zakratko poslije akšamskog ezana, paljenja kandilja i pucanja prangije ili topa, po mahalama i sokacima nije se mogao vidjeti ni odrasli ni dijete, sve je opustjelo, osim neki slučajni prolaznik. Po mahalama se širio miris iftara i čuo se samo zveket kašika. Tišina i tajanstven mir vladali su i u čaršiji. Tek poslije iftara, kada se klanja akšam, mahale i sokaci su ponovo oživljavali, a čaršija nastavljala svoj normalan život i to bi tako trajalo dugo u noć s jednim prekidom dok bi se u džamijama klanjala jacija s teravijom.

Ramazanski vazovi

Ustaljen je običaj da se tokom cijelog mjeseca ramazana održavaju vazovi u džamijama prilikom kojih se obrađuju različite teme iz islamskog življenja, naročito ibadeta, i to najčešće, svaki dan, za žene prije, a za muškarce poslije podne namaza. U većim gradovima se održaju na više mjesta. Za održavanje tih predavanja angažirani su najčešće učenici medresa, studenti teologije i drugi.

I ranije je bio običaj da softe medresa borave preko ramazana u pojedinim mjestima u kojima žive muslimani i u njima obavljaju razne funkcije kao što su učenje mukabele, klanjanje teravije, držanje vazova u džamijama, održavanje islamske vjeronauke i sl. Kao nagradu bi dobivali novac ili nešto u naturi. Z neke softe je to bio jedini prihod izdržavanja u medresi. U krajni je bio običaj da se studentima daje sadakatu-l-fitr, u pšenici, pored nagrade novčane.

Učenje salavata

Ramazanski noćni salavati se uče kod nas pred jacijski ezan, iza teravije i poslije sehura kroz cijeli ramazan. Salavate najčešće uče mujezini džamija ili učenici medresa.

Teravih namaz

Uoči ramazana, poslije jacijskog sunneta, a prije vitra, pa sve do predzadnje ramazanske večeri klanja se svake večeri poseban namaz od dvadeset rekata, tzv. Teravih namaz. Teravije su obično dobro posjećene, naročito u skorije vrijeme, otkako žene sve više dolaze u džamiju i klanjaju teraviju. U Saarajevu se teravija na više mjesta klanja sa hatmom.

Iftar

Običaj je da se prave iftari, na koje se pozivaju rođaci, prijatelji i bliže komšije a posebno roditelji ako žive odvojeno. To se obično radi u drugoj polovini ramazana.

Iz knjige: “Vjerski običaji Muslimana”                                                                      Autor: Enver Mulahalilović

Ramazan šerif mubarek olsun želi vam redakcija dobarportal.net. 

IRMA BAHL: Dobra knjiga će uvijek naći put do svojih čitalaca

Irma Bahl je novo ime u bosanskohercegovačkoj dječijoj književnosti. Rođena je 1981. godine u Bihaću, a u rodnom gradu završila je pravni fakultet, da bi master studij završila u Njemačkoj.

Privatna je poduzetnica, vlasnica “Facility Management” firme u Njemačkoj i građevinske firme “Bitutec” u Bihaću. Zastupljena je u zbirci pjesama “Pjesme djevojaka s Une”, a ratnih devedesetih godina u Bosni, objavila je i samostalnu knjigu pjesama za odrasle “Crno proljeće”.

Nedavno je ova Bišćanka izdala i novu knjigu “Tobi i vilina harfa”, koja govori o dječaku u invalidskim kolicima koji na dnu jezera pronalazi vilinu harfu koja bi mogla zauvijek da promijeni njegov život.

“Ja pišem različite žanrove, ova priča za djecu je napisana prije nekoliko godina, samo je čekala svoju pravu svrhu. Smatram da bi svaki roditelj djetetu trebao čitati priče prije spavanja. Istina je da u crtanim filmovima ima edukativnog sadržaja, naravno ako roditelji biraju šta im djeca gledaju. Ali čitanje priče u djetetu budi maštu i kreativnost, dok pokušava u svojoj glavi zamisliti ono što upravo čuje”, kaže Irma Bahl.

Ova spisateljica ne smatra da kulturi čitanja prijeti izumiranje.

“Kultura čitanja nije trend koji će vremenom biti zamijenjen nečim drugim. Dobra knjiga će uvijek naći put do svojih čitalaca, bilo to u papirnom ili digitalnom formatu”, navodi naša sagovornica.

Knjiga “Tobi i vilina harfa” (FOTO: Irma Bahl, privatni arhiv)

Sav prihod od prodaje knjige autorica i izdavač namijenili su u humanitarne svrhe.

“Humanost ne bi trebala da bude neka posebna odlika. Humanost bi trebala da bude svačiji način života. Nije bitno kako i koliko, bitno je svaki dan činiti neko dobro, pa makar i pomakli puža sa staze ako znate da će inače biti zgažen”, naglašava Irma Bahl.

S ciljem da pomaže ugroženima nedavno je na društvenoj mreži Facebook oformila grupu za žene pod nazivom Ilmi bāṭin, koja broji više od 140.000 članica i pratilaca.

“Ponosna sam na svaki svoj rad koji ugleda svijetlo dana ali najviše sam ponosna na gomilu žena koje su kroz grupu kako podržale tako i doprinijele mome radu”, govori ova humanitarka iz Bihaća.

Na kraju razgovora imala je poruku za sve mlade.

“Postoji mnogo toga što bih im mogla poručiti ali eto, počnite tako da uljepšate nekom dan, pa makar i sitnicom, sve ostalo će doći samo. Kao kod domina, oborite li jednu prepreku, ona će srušiti slijedeću sve dok sve ne padnu”, zaključuje Irma Bahl.

SRBIJA: Neo Paulex otvorio prvu školu za DJ-eve svjetskog tipa

Nemanja Pavlović, poznatiji kao Neo Paulex, otvorio je prvu školu za Didžejeve svjetskog tipa. Beograd je svjetska metropola, a oduvijek je bio i srce Balkana, za mnoge muzičke događaje i inspiracija mnogih umjetnika.

Ono što ga izdvaja po svojoj posebnosti u regionu je i prva škola za mlade i talentovane didžejeve na Balkanu. Osnivač prve škole na Balkanu za profesionalni didžejing je poznati srpski DJ i producent Neo Paulex iz Beograda. Nemanja Pavlović, alijas Neo Paulex, majstor haus i elektro dens muzike, riješio je da za vrijeme ,,korona mirovanja’’ po Beogradskim klubovima otvori muzičku školu u Beogradu za didžejeve i to poslije deset godina uspješne karijere po najpopularnijim prestoničkim klubovima.

Podržan je od najbolje svjetske izdavačke kuće “Spinnin’ Records”. Njegovo posljednje izdanje pod nazivom “Moonlight” plasirao je u grčkoj izdavačkoj kući “Alveda Music”. Novi ugovori pristižu od svjetske popularne izdavačke kuće “Blanco Y Negro” iz Španije. Nakon dugogodišnjeg iskustva, odlučio je da svoje znanje prenese na mlade i perspektivne ljude koji su spremni da svoj talenat i zainteresovanost u muzici usmjere na kvalitetan način i dosegnu maksimalni potencijal, a samim tim i neprikosnovene rezultate.

Otvaranje škole za DJ-eve i producente pod imenom “Class with Neo Paulex” daje mogućnost mladim nasljednicima da nauče osnovne karakteristike, upotpune već predstojeće znanje i podignu nivo profesije uz praksu i lekcije, koje će nakon “korona pauze” moći da primjene na muzičkoj sceni Balkana.

PROTIV GOVORA MRŽNJE: Severina, Hristina Popović i Goran Bogdan u spotu Magazina BUKA

Magazin Buka na svom Youtube kanalu objavio je video “Hejt, SLOVEni, još ste živi?”. Video je sastavni dio Kampanje protiv govora mržnje koju Buka realizuje proteklih mjeseci.

Spot je napisao i režirao proslavljeni filmski režiser, Predrag Ličina, a glavne uloge igraju: Hristina Popović, Severina i Goran Bogdan. “Svjedoci smo sve učestalijeg govora mržnje, koji postepeno osvaja online i offline prostor i prijeti da postane opšteprihvaćeni način komunikacije u našem društvu. Opasnosti navikavanja na ovu vrstu govora su višestruke”, upozoravaju iz Buke i dodaju da kampanja ima za cilj afirmisanje kulture dijaloga, empatije i razumijevanja među ljudima.

Aleksandar Trifunović, BUKA magazin (IZVOR: Aleksandar Trifunović, Facebook)

“Nit vodilja kampanje je pozdrav ‘Hej, Sloveni’, koji smo prekrstili u ‘HEJT, SLOVEni’, jer je mržnja, izgleda, postala najnormalnija stvar, kao i ‘dobar dan’. Video pokazuje koliko smo oguglali na govor mržnje, a znamo koliko je to opasno i kakve sve zastrašujuće posljedice može imati”, kaže glavni i odgovorni urednik Buke, Aleksandar Trifunović.

U okviru kampanje, na portalu Buka do sada je objavljen veliki broj sadržaja na temu govora mržnje. Svi sadržaji dostupni su na sljedećem linku.

Hashtags kampanje:  #govormržnje #stopgovorumržnje #kampanja #magazinbuka #hejtsloveni

Severina (FOTO: Pjevačicina fotografija iz kampanje /IZVOR: BUKA magazin)

KONFERENCIJA U MOSTARU: Platforma za nisko – karbonski urbani razvoj

Uz pridržavanje svih epidemioloških mjera u borbi protiv širenja virusa COVID-19, 8. aprila 2021. godine, održana je konferencija „Platforma za nisko – karbonski urbani razvoj Hercegovačko – neretvanskog i Zapadnohercegovačkog kantona“, u Mostaru.

Konferencija se održala u okviru projekta „Platforma za nisko – karbonski urbani razvoj FBiH“, s ciljem promocije sigurnih, inovativnih, čistih i zdravih tehnološkig rješenja. Analiziralo se stanje te raspravljalo o izazovima i potencijalnim rješenjima u oblastima pametnih gradova i zajednica, upravljanje energijom i otpadom, te urbanoj i elektromobilnosti. Firma Lanaco predstavila je zaokružena rješenja GO Platforme, ukazivanjem na brojne mogućnosti, s ciljem osiguravanja kvalitetnijeg načina življenja u Bosni i Hercegovini.

„Imali smo priliku predstaviti rješenja koja se tiču pametog grada i zajdenice, koja uključuju rješenja iz oblasti pametnog parkinga, zatim iz oblasti zaštite zagađenja zraka i jedno rješenje iz oblasti poljoprivrede“, navodi Zoran Bojanić, predstavnik Lanaco kompanije.  U Udruženju Energis se najviše raspravljalo i o velikom broju divljih deponija oko Mostara „Zagađenje ne poznaje granice, toksične materije brzo koriste prirodu kao svoju platformu pa smo valjda tako i svjesni da deponije nisu problem samo određenog grada, opštine, kantona već su deponije problem BiH“, navodi Sendžana Muslić, predstavnica Energisa.

Na finalnoj konferenciji u Sarajevu, udruženje Energis će predstaviti listu preporuka za razvoj urbanih sredina u FBiH kojom će pružiti sve neophodne informacije o potencijalu i mogućim rješenjima za nisko – karbonski urbani razvoj FBiH, te koja će biti dostavljena nadležnim institucijama. Dokument će biti objavljen na društvenim mrežama kako bi podigli svijest građana i podstakli ih na aktivno zagovaranje ovih promjena.

Sponzori projekta: LANACO kompanija, Fabrika Cementa Lukavac, Westport Consulting Prijatelji projekta: Oaza, Alma Ras.

Medijski partneri: Dnevni list; Dobarportal; Mreža za izgradnju mira; Časopis industrija, Akta, RSG Radio, Business Magazin.

ZAŠTITA U DIGITALNOM SVIJETU: Provjerite koliko je sigurna vaša šifra

Danas mnogo vremena provodimo na internetu, a posebno na društvenim mrežama, zato je potrebno da naše prisustvo tamo učinimo što sigurnijim. 

Šifre su neizostavan dio našeg virtuelnog svijeta, svi ih smišljamo, pamtimo, koristimo i zaboravljamo. Kada ih kreiramo, imamo na umu da moraju biti dovoljno ”snažne”, kako bi zaštitile naše naloge od mogućih opasnosti, zato vam u nastavku teksta predstavljamo jednostavan način da provjerite koliko je vaša šifra zapravo ”jaka” i koliko bi računaru trebalo da je otkrije.

Kada na pretraživaču ukucate ”How secure is my password” kao rezultat će vam se pojaviti jednostavan sajt, edukativnog karaktera, gdje možete unijeti neku šifru koju koristite, i dobiti okviran broj sekundi, sati, dana, godina ili čak miliona godina koliko bi bilo potrebno za njeno otkrivanje.

Koliko je sigurna moja šifra (FOTO: howsecureismypassword.net/Screenshot)

Kako da osmislite sigurnu i lakopamtljivu šifru? 

  1. Neka vaša šifra sadrži velika i mala slova, brojeve i druge znakove.
  2. Ne koristite istu šifru na različitim sajtovima.
  3. Izbjegavajte psvoke jer su one mamac za hakere i spadaju u najslabije šifre.
  4. Niz brojeva nije dobra ideja, loša je pretpostavka da to nikome neće pasti na pamet.
  5. Poželjno je da kreirate dužu šifru, koja se sastoji od više kraćih riječi.
  6. Slova mijenjajte brojevima koji vizuelno podsjećaju na njih, i obrnuto.

( 0 i O, 1 i I, 8 i H,X…)

Prijedlog:

Sjetite se nekog stiha ili poslovice. Neka svako drugo bude veliko, dodajte svoje godište obrnuto (‘87=78), i na kraju skraćenicu za mrežu koju koristite (inst, fb, tw…).

-“Dan bez smijeha je izgubljen dan” – DbSjId (početna slova),I9 (godina rođenja I= 1) i iNsT (za Instagram).

“DbSjIdI9InSt’”

– Ovu šifru možete pojačati tako što ćete obrnuti redoslijed slova, koristiti početne slogove riječi i dodati druge brojeve koji za vas imaju značenje.

Prema ovom alatu za otkrivanje ove šifre potrebno je dvije hiljade godina.

Koliko je sigurna moja šifra (FOTO: howsecureismypassword.net/Screenshot)

Svakako da rezultat može biti puno bolji, zato budite kreativni i osmislite svoju sigurnu šifru.

Autor: Maja Simć

Bilješka o autoru: Maja Simć rođena je 1998. godine u Milićima, a živi u Han Pijesku. Studentica je četvrte godine na Katedri za novinarstvo na Filozofskom fakultetu u Palama. Piše o prirodi, ekologiji, digitalnim trendovima i medijskoj pismenosti. U slobodno vrijeme bavi se planinarenjem.

POMOZI.BA: Hitna akcija za rekonstrukciju izgorjele kuće

Molimo vas za pomoć i podjelu apela. Taji glasi početak poruke na Facebook stranici organizacije Pomozi.ba. Šestoročlanoj porodici Ćejvanović iz naselja Papari, Bihać, preko noći je izgorjela kuća.

Ova porodica sada trebaju našu pomoć da ponovo izgrade dom. Pomoći možete pozivom na broj 17012, kojim donirate 2 KM, a koji je jedinstven za sve bh. operatere. Procijenjeni potrebni materijali i radovi iznose oko 20.000 KM, a veliki broj vrijednih ruku, Muharemovih komšija i saboraca, besplatno će raditi na rekonstrukciji. Donacije su moguće i klikom na opciju DONIRAJ ODMAH na našoj web platformi wwwPOMOZIBAorg ili uplatama putem Paypala i naših standardnih računa.

RAČUNI ZA UPLATE

PayPal: paypal1@pomozi.ba

Za uplate iz BiH:

🔸 Intesa Sanpaolo Banka BiH 154-180-20085330-48

🔸 Raiffeisen Bank 161-000-02481200-94 🔸 UniCredit Bank 338-730-22202506-52 🔸 Bosna Bank International d.d< 141-306-53201196-79

🔸 NLB Banka d.d 132-260-20223371-17

Primalac: Udruženje “Pomozi.ba”, dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo

Svrha: Pomoć za porodicu Ćejvanović

Za uplate iz inostranstva:

Banks name: Intesa Sanpaolo Banka BiH SWIFT CODE:UPBKBA22

IBAN: BA39 1541802008533048

Primalac: Udruženje “Pomozi.ba”, dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo

Svrha: Pomoć za porodicu Ćejvanović  ▶️ Za uplate na račun Pomozi.ba u Austriji:

ERSTE BANK

IBAN: AT64 2011182266475400

BIC: GIBAATWWXXX

Wien, Oestereich

Name: hilfhelfen-pomozi.ba

Verwendungszweck: Pomoć za porodicu Ćejvanović

Uplatu možete izvršiti i putem OVOG linka.