Dvije popularne tv voditeljice, ali prije svega i modne ikone, Samra Menzilović i Zvezdana Stojaković nedavno su pokrenule zajednički Youtube kanal pod nazivom “S(p)retne žene.
Pogledajte u njihovom novom videu kako se snalaze u kuhinji. Odlučile su nam pokazati kako to one pripremaju arapske kolačiće. Uživajte u videu, ali i naučite uz ove dvije dame kako se pravi ova slastica.
Pratite ih na njihovom Youtube kanalu “S(p)retne žene”.
Sinoć je u Sarajevu svoju svjetsku premijeru imao “Debis 44 Fly”, jahta koja može u istom momentu primiti do 10 odraslih osoba.
Kompanija zaslužna za ovaj poduhvat je “Derubis jachts” iz Viteza. Firma pod vodstvom gospodina Denisa Kraljevića i svih njegovih kooperanata napravila je potez koji je uistinu interesantan te je za svaku pohvalu.
Ovo luksuzno morsko plovilo sa udobnim spavaonicama, kupatilima, ali i malim bazenom na palubi, napravljeno je u potpunosti u Bosni i Hercegovini. Kad se male ruke slože i slušaju svog kapetana, dođete do ovako dobrih rezultata. Gospodin pod čijim je vodstvom sve i napravljeno, brodograditelj Denis Kraljević, za DOBARPORTAL kazao je da su zaprimili neke ozbiljne narudžbe od visokopozicioniranih ljudi, ali ne i od bh. političara te se potajno nada takvom potezu. Kompanija ima posla već za godinu dana unaprijed te je tu i nekoliko narudžbi za Hrvatsku.
Već je planirana i isporuka 10 jahti na Karibe, upravo iz ove fabrike, brodogradilištem koje nije na moru, a postat će lagano “prijetnja” ostalim velikim svjetskim proizvođačima morskih luksuznih plovila.
Denis poručuje da ukoliko u Bosni i Hercegovini postoje ljudi koji vole odlazak na more uz luksuzan odmor te žele možda imati manju jahtu u svome vlasništvu, da je možda bolje novce ostaviti u Bosni i Hercegovini upravo kupovinom jednog ovakvog plovila te da time ujedno podrže i bh. privredu kroz takav potez.
U video prilogu pogledajte i poslušajte o čemu smo sve razgovarali sa gospodinom Kraljevićem, unutar jahte proizvedene u Bosni i Hercegovini:
Grad u kojem ništa više neće biti isto, Vitez, postao je ovim potezom i ostat će, dragulj Bosne i Hercegovine. Pročitajte i tekst sa subotnje promocije “Derubis 44 Fly”, luksuznog plovila, klikom na OVAJ link.
Večeras je u Sarajevu u strogom centru grada, na Trgu Bosne i Hercegovine bh. kompanija Derubis Yachts d.o.o. iz Viteza priredila prisutnima usitinu odličnu svjetsku premijeru njihovog novog modela jahte “Derubis 44 Fly”. S ponosom ističemo da je jahta u potpunosti proizvedena u Bosni i Hercegovini.
U subotu večer s početkom u 20:30 sati, upriličena je svečana premijera za sve prisutne. Obraćanje ljudi koji su od samog starta podržavali ideju za ovakav poduhvat, do vlasnika kompanije, biti će dostupni za razgovor povodom ovog mega projekta. Premijera je otvorena za javnost.
Prema službenim najavama, nedjelja je za predviđena za susrete sa važnim zvanicama, kako iz poslovnog svijeta, tako i mnogim pripadnicima diplomatskog kora. Organizatori su naglasili to da će se voditi računa o propisanim epidemiološkim pravilima, uz poštivanje distance koja je propisana zbog trenutne pandemije.
“Nakon izlaska na tržište prošle godine sa prvom Derubis jahtom, koja je ujedno i prva ikad napravljena u BiH, ostvarili smo značajne kontakte i prepoznatljivost na međunarodnom tržištu. Nismo prestali da radimo na unapređenju i osposobljavanju serijske proizvodnje, te smo jako sretni da iz Sarajeva možemo svijetu poslati sliku sa novim, boljim, modernijim i luksuznijim modelom jahte koji je nastao u našoj proizvodnji. Ovo je jedinstvena prilika da svoj proizvod premijerno promovišemo u BiH, s obzirom na to da su svi sajmovi nautike u svijetu otkazani usred pandemije koronavirusa. Želimo sugrađanima dati priliku da vide to naše čudo, naš brod proizveden u Vitezu, u gradu koji nije na moru.” – za medije je izjavio osnivač i direktor Derubis Yachts, gospodin Denis Kraljević.
Ono najosnovnije što trebate znati jeda ova jahta, naziva “Derubis 44 Fly” je dužine 14 metara/širine 4,5 metra/visine 6 metara.
“Ući u ovako ogroman projekat, pogotovo u vrijeme korona pandemije je izuzetno hrabar potez” rekao je svim prisutnima Amir Zukić ministar preduzetništva Federacije BiH.
“Ja vam moram reći jednu veliku istinu. Dan kad smo počeli, imali smo jednu brusilicu, jedan kalup i volju i želju da uspijemo. Imali smo radnike koji su napravili, uz Denisa tvornicu za serijsku proizvodnju. Brodogradilište u srcu Bosne i Hercegovine. Najvažnije od svega je da nastavimo ovim tempom. Posebnu pažnju želim da, uz zahvalu uputim medijima koji od prvog dana vjeruju u ovaj projekat”, rekla je Lejla Kraljević, supruga Denisa Kraljevića osnivača Derubis jachts iz Viteza.
“Ja I'm kao firmi želim svako dobro. Ovo je dio svjetske, jake globalne ekonomije. Globalizacija je učinila da male firme i zemlje gotovo nestanu sa svjetskog tržišta. Mi ćemo se i u budućnosti zalagati za ovakve i slične poduhvate i projekte iz BiH”, rekao je Fadil Novalić premijer Federacije BiH.
Derubis 44 Fly jahta pravljena je za boravak deset odraslih osoba na čak tri sprata, četiri kupatila i bazenom, te četiri spavaće sobe. Kompanija “Derubis Yachts” svoju prodaju trenutno vrši širom svijeta, uz svoje dobro izgrađene kontakte.
Ova famozna jahta će biti u subotu večer, te u nedjelju izložena za javnost na platou Trga BiH. Još jednom navedimo da je posjetiocima omogućeno da dođu i pogledaju, uz poštivanje mjera koje su propisane zakonom, zbog trenutno aktivne pandemije.
Sarajlija Timur Delić inžinjer je elektrotehnike, a ono što radi tokom dana je veoma interesantno i izazovno.
Njegov rad obuhvata između ostalog izradu hardverskih rješenja za mjerne uređaje u energetici i programiranje mikroprocesorskih sistema.
“Izrada elektroničkih rješenja za mjerne uređaje podrazumijeva sastavljanje elektroničkih shema i izradu layouta pločica koje će se koristiti u mjernim uređajima koje razvijamo i prodajemo. Svaki takav uređaj u svojoj osnovi ima mikrokontroler koji sa svojim periferalima vrši prikupljanje informacija o naponima i strujama, te i nekim drugim parametrima testnog objekta, vrši obradu i analizu tih podataka, te ih prikazuje na neki način korisniku, bilo putem displaya na uređaju ili putem software-a na računaru”, kaže Timur Delić za dobarportal.net.
U slobodno vrijeme bavi se izradom terrariuma. Sama ideja o pravljenju terrariuma koji je obično neka providna posuda u kojoj se uzgajaju biljke ili neka manja životinja nastala je spontano.
“Jednom smo supruga i ja trebali ići na naselje našim prijateljima i trebao nam je neki “obrazli” i originalan poklon. Pošto smo imali nekih kaktusa u stanu i jednu zanimljivu posudicu, pomislili smo da im napravimo jedan aranžman uz onu klasičnu kafu i kocku koja se nosi u goste. Poklon je bio pun pogodak, a odmah su nas zamolili da i njima napravimo jedan takav aranžman za njihovu sljedeću posjetu drugim prijateljima. I tako se nekako pročulo u krugu naših prijatelja za nas i dadosmo tom “nečemu” ime Moj Mali Terrarium”, priča naš sagovornik.
Dodaje da su terrariumi oaze mira i replike prirode u malim zatvorenim posudama.
“Mi smo se odlučili isključivo za biljke, s tim što ne koristimo samo staklene providne posude već i klasične saksije i zdjele. A od biljaka koje stavljamo u terrariume gledamo da koristimo one vrste koje su laganije za održavanje. Radimo sa kaktusima, sukulentima, mahovinom i u skorije vrijeme i biljkama koje zahtijevaju nešto više vode”, govori Timur Delić.
Ističe da je teško ocijeniti koliko je vremena potrebno za jedan terrarium.
“Sve zavisi od toga da li razvijamo neku novu ideju, odnosno da li smišljamo neki terrarium sa nekom novom idejom i pričom, ili radimo nešto što smo ranije već pravili. Taj kreativni proces može trajati i više dana, a sastoji se od razrade neke priče, ideje kako i šta taj terrarium treba da kaže kada ga neko vidi, preko traženja pogodnih zdjela i posuda te pogodnih biljaka koje će biti posađene u taj terrarium. Sama izrada, nakon što izvršimo sve pripreme, može trajati od nekih pola sata do sat. Kreativni proces koji se krije iza svega toga je ono što čini ovo sve veoma zanimljivim i izazovnim”, kaže naš sagovornik.
Zadovoljan je reakcijama onih koji naruče izradu terrariuma.
“Obzirom da se ovim bavimo kao rekreacijom i da nam ovo sve dođe kao odmor od svakodnevnog stresa koji se neminovno nakupi na poslu, svaki put nam bude veoma drago kada vidimo osmijeh na licu ljudi kojima predamo njihov mali terrarium. Svaki put kada neko naruči neki novi terrarium sa novom idejom ili zahtjevom, predstavlja novi izazov. U tom smislu konstantno radimo na novim idejama i novim kreacijama. Moramo ostati inovativni, originalni i uvijek nuditi nešto novo i svježe”, naglašava ovaj ambiciozni Sarajlija.
Mladima poručuje da pronađu ono što ih ispunjava i u ćemu će uživati.
“Gledajte da to radite što bolje moguće, ustrajte u svojim ambicijama, jer je nagrada za uloženi trud zaista velika. Mi smo se uvjerili na vlastitim iskustvima”, zaključuje Timur Delić.
Prvi slučaj širenja pandemije koronavirusa u Bosni i Hercegovini zabilježen je 5. marta 2020. Nedugo zatim, zatvarale su se škole, fakulteti, pozorišta, tržni centri, ugostiteljski objekti, zabranjivala javna okupljanja, a marketi su radili skraćenim radnim vremenom.
Iako pandemija u našoj državi još traje, mjere su ublažene i život se polahko vraća u normalu. Svima je već jasno da svijet nakon pandemije više neće biti isti. Život ljudi znatno se promijenio, kao i njihove navike. Solidarnost, solidarnost, solidarnost, solidarnost… Riječ je koju smo neprestano slušali otkad je “mali zeleni” virus poharao planetu Zemlju.
U rasulu oprečnih informacija na samom početku pandemije, čovjek se samo uzdao u se i u svoje kljuse. Kupovalo je sve odjednom, prvenstveno zalihe toalet-papira. Vidjelo se to pogotovo u prvim danima na društvenim mrežama, gdje su svi bili vrsni poznavaoci svega. Ispražnjavali smo se sedmicama, ali se nismo nešto posebno zauzeli niti za sebe, niti za druge, kao ni za građanske slobode i zaštitu ljudskih prava. Panično nagomilavanje toalet-papira, ispostavit će se, bilo je jedna od prvih stvari koja nam nije bila od neke posebne koristi.
Ljudi su bili prinuđeni na izolaciju pred razarajućom opasnošću, a ujedno pred istom tom opasnošću, morali su biti u svojim kućama zajedno sa svojim najdražima kako bi obznanili to svoje zajedništvo. Iskreno se nadam da će nakon svega ovoga ljudi postati bolji. Kapitalizam, profiterstvo i neoliberalizam moraju ustuknuti, više ne smije biti toliko gladi i nepodnošljivog siromaštva.
Očito je kako je ljudska vrsta napravila veliki nered za život na ovoj planeti. No, kao ljudi vjerovatno ćemo njegovati sjeme dobrote koje je dugo ležalo čekajući da proklija kada uvjeti budu prikladni. Čovjekova znatiželja, njegova izdržljivost, inventivnost i genijalnost vodile su ga u duboke nevolje. Možemo se samo nadati da će mu iste te odlike pomoći da pronađe svoj put iz toga.
Čovječanstvo se i dosad zanosilo iluzijama o sretnijem životu nakon katastrofa, pogotovo poslije ratova koji su donosili smrti, ruševine, patnje, bijedu. Kako je vrijeme prolazilo obnavljale su se ljudske opačine, grabežljivost pojedinaca i država, negativne strasti, obmane, egoizmi, laži, zavisti, ljubomore, slavljenje svojega i mržnja prema tuđemu, zlo je bilo zlo kao i prije. Vrijeme ovakvih kriza izaziva u ljudima sućut, solidarnost, dobrotu i čovjekoljublje drukčije nego u normalnim stanjima, pojačava se briga za bližnjega i za cijeli svijet, vrijeme stradanja je i vrijeme idealizma, zlu se opiremo utjehom i nadom, ubojitoj sadašnjosti idealiziranom budućnošću.
Na početku je sve izgledalo mračno, a onda se predah vidio u oblacima i sve se promijenilo, ponekad i iznenada. Ako globalna solidarnost u svom sadržaju nosi princip da bogati pomažu siromašnijima, da manje ugroženi pomognu više ugroženima, onda je u pandemijskoj krizi i njenim posljedicama normalno očekivati da oni koji će pretrpjeti manji udar pomognu onima koje će ekonomske posljedice borbe s virusom ugušiti. Sada kada su izvozne restrikcije koje su neke države imale ukinute i solidarnost je mogla početi. U Bosnu i Hercegovinu stizala je medicinska oprema iz svih krajeva svijeta.
Solidarnost prema slabijem, potrebitijem, onom koji pati, bez obzira na vjeru, boju kože, imovinsko stanje, na kraju je bila uočljiva gotovo na svakom koraku. Također i kao država pokazali smo našu dobru stranu pa smo uprkos svim problemima i nedaćama koje su nas snašle uspjeli i pomoći drugima. Tada smo vidjeli koliko naizgled mali potezi mogu značiti mnogo i pomoći nam svima da mislimo pozitivnije.
Pandemijska kriza pokazala je i to da nijedna država na svijetu nije toliko snažna da se ovakvom izazovu odupre sama. Produbljivanje bazena nejednakih ne smije i ne može biti dugoročno rješenje za čovječanstvo.
Treba naglasiti da dobrobit jednih ne nastaje tako što se sužavaju ili ugrožavaju potrebe i prava drugih. Borba za opstanak, u kojoj pobjeđuje jači, onaj koji ima mogućnost da nametne svoju dobrobit kao opći princip, nije i ne mora biti jedini način, ni u prirodi ni u društvu.
Ova kriza u našoj državi pokazala je i nedjelotvoran politički sistem u kojem živimo. I u doba pandemije koronavirusa svjedočili smo mnogobrojnim aferama, skandalima i nepravdama. Stoga mislim da i kad se stanje normalizira, kapitalizam će ostati kapitalizam, profiterstvo će ostati profiterstvo. Teško je vjerovati da će se zaustaviti sukobi najrazličitijih vrsta između i unutar država je je čovjek konfliktno, egoistično stvorenje.
Egzistencija mu ovisi o drugim ljudima s kojima je u interesnim odnosima, a kad su posrijedi interesi, do izražaja dolaze lukavstvo, proračunatost, prevara, gramzivost, nezajažljivost. Ako su ljudi u historiji stvorili išta što ih je spasilo od međusobnog istrebljenja, onda su to zakoni koji su ih obuzdavali. Sadašnji zakoni vrijedit će i poslije pandemije, a oni su daleko od savršenih i pravednih te će i dalje najviše pogodovati kapitalizmu.
Kapitalisti sigurno neće postati bolji zbog koronavirusa, dapače, zbrajat će štete koje su imali zbog pandemije i tražiti načine da ih ublaže ili nadoknade. Zbog svega, njihove još veće žrtve će biti radnici i potrošači. Stoga će i u Bosni i Hercegovini biti nužna neka vrsta socijalnog sporazumijevanja.
Iako mnoge stvari tokom pandemije nismo mogli raditi, maštanje nam nije bilo uskraćeno. Zašto, onda, ne bismo maštali o boljem svijetu nakon što koronavirus nestane? Zašto ne bismo takav bolji svijet i ostvarili? Imajmo na umu da su solidarnost i saradnja put kojim se gradi pravedna, sretna i napredna zajednica.
Sigurno je da je u pandemiji svijet obuzela neka nova, dosad nepoznata čovjekoljubiva osjećajnost, ali kako ga je obuzimala tako će uglavnom i nestajati. Ima ljudi na koje će ta osjećajnost imati dugotrajniji utjecaj, svijet će sigurno biti bolji u spoznaji da nam je domovina cijela planeta i da nam svima sudbina može biti ista.
Vrijeme nam je na ovom svijetu ograničeno, do nas je da li ćemo biti sami sa svojim ja ili sa svima ostalima na istoj vremenskoj crti. Počnimo graditi zajednicu kojoj je dobrobit svakog pojedinačno jednaka dobrobiti svih.
Autor: Safija Muran
Bilješka o autoru: Safija Muran rođena je 07.3.1995. godine u Sarajevu i po zanimanju je diplomirani socijalni radnik. Voli komunikaciju s ljudima i upoznavanje novih prijatelja.
Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove dobarportal.net.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić gostujući večeras na RTS najavio je da će u okviru pooštravanja mjera za suzbijanje koronavirusa biti zatvoreni i svi studentski domovi u Beogradu. Ova vijest izazvala je ogorčenje studenata iz svih domova u Beogradu koji su zbog toga izašli na ulice.
Prvo okupljanje studenta krenulo je u Studentskom gradu, gdje se okupio veliki broj budućih akademaca, koji su izrazili nezadovoljstvo ovom odlukom i traže da bude poništena te dodaju da studenti nisu neodgovorni kao što se predstavlja i da nose maske.
Novobeogradskim kolegama ubrzo su se priključili i studenti iz ostalih domova sa Zvezdare, Karaburme, Voždovca i Bulevara kralja Aleksandra, javlja Nova S.
Studenti idu prema Skupštini Srbije, a jedna od parola je: “Izlazite napolje.”
Na ulicama Beograda je trenutno nekoliko hiljada studenata.
Foto: Vesna Lalić/Nova S
Da je Bosna i Hercegovina uvijek bila nepresušan izvor sportskih talenata, pokazuje i primjer Rijalde Džiho, članice Karate kluba “Mostar” i standardne reprezentativke naše države.
Ova 23-godišnja djevojka iz grada na Neretvi karateom se bavi od svoje osme godine, a ljubav prema ovom sportu kod nje se razvila postepeno.
“Prvi koraci su nastali iz čiste znatiželje, a kasnije je to tek preraslo u veliku ljubav. Od malih nogu sam uživala u druženju s kolegama na treningu, a prije svega me je zaintresovalo karate kao borilačka vještina, kroz koju sam se osjećala samopuzdanije”, kaže Rijalda Džiho za dobarportal.net
Dodaje kako je put do crnog pojasa zahtjevan, ali ne i težak ukoliko se voli ono što se radi.
“Iskreno, trebalo je puno odricanja i ulaganja da se postigne taj nivo. Tek sada s ove tačke gledišta, osam godina nakon što sam položila crni pojas 1. dan, vidim koliko sam truda ulagala i koliko je odricanja bilo potrebno. Ali za mene u tom trenutku je tek tada počelo vrlo ozbiljno bavljenje karateom. Od toga trenutka se istinski zaljubljujem u ovu vještinu, ovaj sport i shvatam da sam tek na početku. 2018 godine sam položila za 2. dan i ne planiram stati na tome”, govori nam ova ambiciozna karatašica, koja je i studentica Građevinskog fakulteta na Univerzitetu “Džemal Bijedić”.
Ponosna je svaki svoj rezultat i osvojenu medalju te naglašava da je biti član reprezentacije san svakog sportiste.
“Od svih medalja, izdvojila bih ovu posljednju bronzanu sa Svjetskog prvenstva u Njemačkoj. Veliki sam patriota, volim svoju državu i najsretnija sam kada branim boje naše BiH. Kada na pobjedničkom postolju podignem našu zastavu srce mi je puno”, ističe naša sagovornica koja smatra da je zainteresiranost mladih za karate velika, ali da su rijetki oni koji ustraju i koje život ne odvede na neku drugu stranu iz raznih razloga, a ponajviše onih egzistencijalnih.
Mišljenja je da je sport izrazito zapostavljen u našoj državi, a posebno karate.
“Postoje uvijek oni koji ulažu, shvataju njegovu važnost sporta, uvažavaju sportiste i pomažu im, ali je to nedovoljno i nije u skladu sa zaslugama. Sport u BiH zaslužio puno veću pažnju i ulaganja. Bez obzira na to, mi sportisti iz BiH smo poznati po tome da i u najgorim situacijama izvlačimo najbolje”, smatra Rijalda Džiho te dodaje kako u sportu, a posebno u karateu nema mjesta za predrasude i diskriminaciju ni na vjerskoj, rasnoj, nacionalnoj, a posebno na spolnoj osnovi.
Otkrila nam je i šta je to što je posljednji put istinski obradovalo.
“Za sreću je zaista potrebno malo. Lijep sunčan dan, druženje sa dobrim ljudima, kvalitetan trening, kvalitetan obrok i radost ne izostaje. Zahvalna sam na svemu što imam”, kaže mlada Mostarka koja je kroz karate stekla najbolje prijatelje i puno poznanika širom svijeta.
Na kraju našeg razgovora imala je i poruku za mlade.
“Volite ono što radite, ulažite u sebe, vjerujte u sebe, ne odustajte i rezultat ne može izostati”, zaključuje Rijalda Džiho, koja se nada da će u što skorijem periodu krenuti takmičenja, a do tada će vrijedno trenirati i fokusirati se na dobru formu.
Medina Planinčić iz Zenice od djetinstva gaji ljubav prema modelingu kada je kao mala gledala Fashion TV na kojem su bile modne revije. Sada ova 24-godišnja djevojka samouvjereno korača modnim pistama i ostvaruje svoje snove.
Najviše je ponosna na svoj rad na Fashion Week-ovima koji se održavaju u Sarajevu, kao i na učešću na izboru Miss FBiH.
“Kao dijete sam bila jako nesigurna u sebe i stidna, ali odlučila sam to promjeniti. Kada sam vidjela poziv na casting za agenciju u kojoj sam sada, odlučila sam da se prijavim i pokušam. Bavljenje modelingom mi je promijenilo život. Postala sam dosta samouvjerenija. Inače volim modu i da eksperimentiram sa raznim stilovima, outfitima tako da me je to sve nekako vodilo prema ovom poslom kojim se sada ponosno bavim”, kaže Medina Planinčić koja je i prošla u Super Finale izbora Miss Foto modela.
Naglašava da za uspjeh na modnoj sceni treba biti mnogo uporan i ustrajan.
“Ako je modeling stvarno tvoj san i ako želiš da se profesionalno baviš time, potrebno je da se posvetiš maksimalno. Meni lično je ovo užitak i što je veliki plus ovoga posla to je što možeš putovati u razne države i da sarađuješ s mnogim poznatim brendovima”, ističe naša sagovnornica te dodaje da su pravilna ishrana i redovni treninzi njena tajna vitke linije.
Ova lijepa studentica Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici privlači pažnju mnogih muškaraca.
“Na lijepe komentare odgovaram, ali uvijek ima i negativnih ili koji nisu primjereni njih jednostavno ignorišem i ne pridajem im pažnju. Trudim se da štitim svoju energiju. Privlače me momci koji su konkretni, koji znaju šta žele. Fizički izgled mi nije toliko važan. Volim muškarce koji me znaju nasmijati, tj. koji imaju smisla za humor i sa kojima mogu opušteno da razgovaram o svemu, a i da mi daje podršku u ovom poslu”, govori zanosna Zeničanka koja nema ništa protiv osoba koje se fotografiraju nage, ali ona takvu ponudu ne bi prihvatila.
Otkriva da je najviše obradovalo vrijeme koje je nedavno provela sa svojim prijateljicom na planini gledajući zalak sunca.
“Prije smo to često radile, ali pošto ona studira u Sarajevu nismo imale toliko prilike. Također što mi je bilo nekako posebno je to što sam mogla provesti svoj rođendan sa osobama koje volim u Cubanu, mom najdražem objektu”, kaže ova atraktivna manekenka.
Dodaje da je pandemija koronavirusa utjecala na njenu modeling karijeru.
“Trebala sam ići van BiH da radim ali zbog koronavirusa nisam bila u mogućnosti . Trenutno planiram ići u Tursku da radim. Zahvaljujući mojoj agenciji imam tu mogućnost da se bavim internacionalno ovim poslom. Također, želim da uspješno završim fakultet i to su mi sada prioriteti”, zaključuje Medina Planinčić.
Novak Đoković, prvi reket svijeta, donirat će pet miliona srbijanskih dinara Opštoj bolnici u Novom Pazaru, saznaje Avaz.
Popularni Nole, koji je i ranije učestvovao u mnogobrojnim humanitarnim akcijama, odlučio se na ovaj korak nakon što je koronavirus zavladao u Novom Pazaru.
Nevidljivi neprijatelj napao je i tamošnje ljekare, zbog čega je situacija dramatična. Meho Mahmutović, direktor Opšte bolnice u Novom Pazaru, prevezen je u Beograd nakon što je zaražen.
