ILIDŽA DOBIJA PRVU SIGURNU MAPU: Kult izdvojio 20.000 KM za inicijative mladih

U Bosni i Hercegovini žive mladi koji stiču znanja i vještine, a potom ih ulažu u razvoj svojih zajednica doprinoseći tako sebi, ali i drugim mladim ljudima i društvu u cjelini.

 

Da još uvijek širom Bosne i Hercegovine postoje mladi spremni raditi i graditi bolju budućnost dokazuju polaznice i polaznici petnaeste generacije „Uči, Misli i Djeluj!“ obuke za omladinske liderice i lidere.

 

Ovi mladi će do kraja godine provoditi lokalne građanske inicijative u 10 različitih zajednica širom Bosne i Hercegovine, i to u: Zenici, Ilijašu, Srebreniku, Kiseljaku, Tuzli, Foči, Bihaću, Cazinu, Žepču i na Ilidži. Podršku u tome pružit će im Institut za razvoj mladih KULT i Ambasada Kraljevine Švedske u Bosni i Hercegovini, koji su izdvojili 20.000 KM za realizaciju ovih ideja.

Emina Zolota sa Ilidže jedna je od polaznica obuke koja će dobiti finansijsku i mentorsku podršku tima Instituta i zajedno sa svojim timom vršnjaka provodit će edukacije iz IT oblasti i kreirati „Sigurnu mapu općine Ilidža“.

 

„Kada govorimo o zadovoljstvu mladih sigurnosnom situacijom u mjestu u kojem žive, zaključak izveden iz istraživanja položaja i potreba mladih, je da su mladi više nezadovoljni, nego zadovoljni postojećim stanjem. Ovom inicijativom želim smanjiti stopu kriminala, ali i ukazati građanima gdje se najčešće dešavaju napadi pasa lutalica. Ljudi imaju pravo na sigurnost i moj cilj je doprinijeti povećanju njihove sigurnosti. U narednih nekoliko mjeseci razvijat ću interaktivnu „Sigurnu mapu/Safe Map Ilidža“ zajedno sa svojim vršnjacima“, izjavila je Emina Zolota, jedna od dobitnica podrške Instituta.

 

Emina Zolota jedna je od dobitnica podrške (FOTO: Institut KULT)

Prikupljene podatke o dijelovima općine i učestalosti napada uvrstit će u mapu koja će biti dostupna građanima i turistima. Emina će kroz radionice pružiti edukaciju iz osnova programiranja svojim vršnjacima i na taj način će im pomoći da steknu osnovna znanja iz programiranja, a zajedno će kreirati nešto što će koristiti cijeloj zajednici.

 

Pored „Sigurne mape općine Ilidža“, mladi UMiD-ovci provodit će inicijative u oblastima ljudskih prava, ekologije i građanskog aktivizma. Neke od inicijativa će pomoći mladima da unaprijede infrastrukturu za mlade u lokalnoj zajednici, jačaju kapacitete i grade vještine, dok će preostale graditi mostove između marginaliziranih skupina društva, promovirati važnost zdravog života i educirati mlade o funkcioniranju organa uprave u lokalnim zajednicama.

 

Današnjim potpisivanjem ugovora Institut za razvoj mladih KULT nastavlja kontinuirano pružati finansijsku i mentorsku podršku mladima širom Bosne i Hercegovine.

 

26. SFF: Ovogodišnji Sarajevo Film Festival u izmijenjenom formatu

26. Sarajevo Film Festival bit će održan od 14. do 21. augusta u novom, prilagođenom formatu, u skladu sa svim aktualnim epidemiološkim mjerama. 

 

Planirano je da se filmske projekcije održe na lokacijama gdje je moguće kontrolirano i kontinuirano provoditi sve epidemiološke mjere. Publici će na raspolaganju biti posebni ulazi i sektori za grupe od maksimalno 100 posjetilaca u otvorenim ili do 50 u zatvorenim projekcijskim prostorima, obavezna će biti propisana distanca između gledalaca, izvodiće se redovne dezinfekcije prostora, rigorozno će se sprovoditi obaveza nošenja maski u zatvorenim prostorima, a preporuka je i nošenje maski na otvorenom.

 

Ništa od Narodnog ove godine za vrijeme Festivala (FOTO: Elma Nikšić /IZVOR: DOBARPORTAL.NET arhiv)

U skladu sa epidemiološkom situacijom ovogodišnje festivalske lokacije su uglavnom otvorena Open Air ljetna kina: Ljetno kino Raiffeisen, dm Summer Screen, Ljetno kino “Safet Zajko”, te novo Ljetno kino Stari grad. Projekcije u zatvorenom su planirane u Bosanskom kulturnom centru, kinu Meeting Point, MMC Ilidža, Dječija kuća Novo Sarajevo. KJP Centar Skenderija je alternativa u slučaju kiše za projekcije iz Ljetnog kina Raiffeisen i Ljetnog kina Stari grad.

 

Ove godine Sarajevo Film Festival sa dijelom svoga filmskog programa ide i u Mostar. Novo otvoreno kino je na trgu novoizgrađenog Tržnog centra Plaza u Mostaru.

 

Prošlogodišnji red carpet na Sarajevo Film Festivalu (FOTO: Elma Nikšić /IZVOR: DOBARPORTAL.NET)

Ove godine po prvi put nakon 15 godina neće biti projekcija u Narodnom pozorištu, niti će na crvenom tepihu biti službenog protokola. To će pričekati neka bolja vremena. Crveni tepih ispred Narodnog pozorišta ove će godine biti mjesto za intervjue sa autorima i gostima Festivala, te za promociju svih zdravstvenih, epidemioloških mjera. Otvoreni prostori oko Narodnog pozorišta postat će centralno mjesto sigurnih susreta.

Da bi se izbjegle uobičajene gužve, gledaocima se preporučuje online kupovina ulaznica.

 

Ove godine nešto drukčiji format SFF-a (FOTO: 26. SFF /IZVOR: SFF press)

Filmski programi Sarajevo Film Festivala, predavanja i razgovori koji ga prate po prvi put će biti dostupni gledaocima iz cijele Bosne i Hercegovine putem online platformi.

 

Program CineLink dani filmske industrije, koji obično privuče oko 1.500 profesionalaca iz svijeta filma i Talents Sarajevo, festivalska platforma za obuku mladih filmskih profesionalaca iz Jugoistočne Evrope i Južnog Kavkaza, ove će godine biti održani u online formatu.

 

U skladu sa situacijom, prijema i partyja u organizaciji Sarajevo Film Festivala i festivalskih gostiju ove godine neće biti. Direkcija Festivala poziva sve one koji planiraju organizaciju događaja u vrijeme Sarajevo Film Festivala na sprovođenje svih propisanih mjera i brigu za sigurnost publike, gostiju i uposlenih.

 

Mirsad (Miro) Purivatra / Prošlogodišnji red carpet na Sarajevo Film Festivalu (FOTO: Elma Nikšić /IZVOR: DOBARPORTAL.NET)

“Uz dugogodišnju podršku publike, partnera i brojnih pojedinaca i organizacija uključenih u aktivnosti, Sarajevo Film Festival danas je veliki kulturni i društveni događaj sa ogromnim uticajem na ekonomiju grada i čitave BiH. Naša dužnost kao odgovornih profesionalaca je bila da ovogodišnje izdanje festivala prilagodimo situaciji koju je nametnula globalna Covid-19 pandemija. Želimo još jednom, zajedno pokazati važnost kulture i umjetnosti, i grad Sarajevo i BiH pokazati u pravom svjetlu. Vjerujemo da zajedno, mi kao organizatori, građani Sarajeva, institucije vlasti, brojni partneri, ugostiteljski objekti i hoteli, te gosti koji će uprkos brojnim iskušenjima biti sa nama, možemo uspjeti. Organizirajući festival u skladu sa savjetima zdravstvenih stručnjaka i ponašajući se odgovorno i u okviru jasno definiranih smjernica, možemo pokazati kako se društvena kohezija gradi i kada smo dužni održavati fizičku distancu”, izjavio je direktor Sarajevo Film Festivala Mirsad Purivatra.

 

Do početka i u toku odvijanja Sarajevo Film Festivala, Direkcija Festivala će biti u svakodnevnom kontaktu sa Štabom civilne zaštite Kantona Sarajevo i poštovati svaku odluku o održavanju i realizaciji Festivala koju donesu nadležne institucije i zdravstveni stručnjaci.

 

Prošlogodišnji red carpet na Sarajevo Film Festivalu (FOTO: Elma Nikšić /IZVOR: DOBARPORTAL.NET)

 

Covid-19 Info 

 

Sigurnost i zdravlje gostiju i uposlenih prioritet je Sarajevo Film Festivala. Festival će biti održan u skladu sa savjetima zdravstvenih stručnjaka. Ponašajući se odgovorno i u okviru jasno definiranih smjernica, možemo pokazati kako se društvena kohezija može graditi i tamo gdje smo dužni održavati fizičku distancu.

 

Informacije o Covid-19 u BiH možete pronaći ovdje.

PUTOKAZI MUDROSTI: Bosanske i druge narodne poslovice kojih se svi sjećamo

Poslovice su nastale iz iskustva starih ljudi i naroda, i uglavnom govore o međuljudskim odnosima poput prijateljstva ili ljubavi.

U moru poučnih i korisnih poslovica za vas smo izdvojili neke koje i danas u savremenom svijetu u kakvom živimo, itekako mogu da posluže kao savjet ili podsjetnik u određenim situacijama.

“Bez djece ne raste kuća.”

“Bez muke nema nauke.”

“Bog je prvo sebi bradu stvorio.”

“Bog silu ne voli, sila boga ne moli.”

“Bolje ikad nego nikad.”

“Bolje je gladan ležati nego sit biti dužan.”

“Bolje spriječiti nego liječiti.”

“Bolje vrabac u ruci, nego golub na grani.”

“Bolje znati nego imati.”

“Brz mlin brzo se satire.”

“Bujrum, Musa, kupusa! Amidža, mogu ja i mesa!”

“Čak i na istom jastuku muž i žena različito sanjaju.”

“Čovjek da ne umre, crko bi!

“Čovjek snuje, Bog određuje.”

“Da je pamet do kadije, k’o od kadije, ne bi kadija ni treb’o.”

“Da mi se soja dograbiti, lahko mi je s njim boraviti.”

“Dao Bog kćeri da te beg uzme, cigani se vrzmaju oko kuće”,

“Dok jednom ne smrkne, drugom ne osvane.”

“Dok mudraci proučavaju život, pametni ga prožive.”

“Gdje ima dima, tu ima i vatre.”

“Gdje je puno baba, kilava su djeca!

“Gdje je srce mrtvo, sve ostalo je mrtvo”.

“Glava u oblacima.”

“Gledaj majku, biraj kćerku.”

“Gvožđe se kuje dok je vruće.”

“Imati veće oči od želuca.”

“Ispeci pa reci.”

“Iver ne pada daleko od klade.”

“Jabuka ne pada daleko od stabla.”

“Jedna lasta ne čini proljeće.”

“Jutro je pametnije od večeri.”

“Kad mačke nema, miševi kolo vode.”

“Kad na vrbi rodi grožđe.”

“Kad nebo očupavi.”

“Kadija te tuži, kadija te sudi.”

“Kako došlo, tako o’šlo.”

“Kao mačka oko vruće kaše.”

“Ko drugome jamu kopa sam u nju upada.”

“Ko kupuje što mu ne treba, prodavat će što mu treba.”

“Ko nema vremena za slušanje, imaće puno vremena za kajanje.”

“Ko pita – ne skita.”

“Ko rano rani, dvije sreće grabi.”

“Ko s djecom liježe, popišan ustaje.”

“Ko s đavolom tikve sadi, o glavu mu se obijaju.”

“Ko se tuče taj se voli.”

“Ko se u kolo hvata, u noge se uzda.”

“Ko se ženi na brzinu, taj se kaje na tenane.”

“Ko uči znaće, ko štedi imaće.”

“Ko umije, njemu dvije.”

“Ko vino večera, vodu doručkuje.”

“Krv nije voda.”

“Kuća je zatvorena kad je zaključana.”

“Ljubav je slijepa.”

“Mi o vuku, a vuk na vrata.”

“Na kraju tunela je svijetlo.”

“Na muci se poznaju junaci.”

“Na sve živ čovjek stigne, sem da se naživi.”

“Naći iglu u plastu sijena.”

“Najbolji način da neprijatelju pokažete zube jest da mu se nasmiješite”

“Napad je najbolja odbrana.”

“Navika je dobar sluga, ali loš gospodar.”

“Ne diraj lava dok spava.”

“Ne gledaj poklonjenom konju u zube.”

“Ne kupuj mačka u vreći.”

“Ne laje pas zbog sela, nego zbog sebe.”

“Ne mogu i jare i pare.”

“Ne može svanuti prije zore.”

“Ne možeš imati i ovce i novce.”

“Ne pravi pitu ko ima, nego ko je naučio.”

“Ne stavljaj sva jaja u jednu košaru.”

“Ne stoji kuća na zemlji nego na ženi.”

“Ne trči pred rudom.”

“Nema dima bez vatre .”

“Nema kruha bez motike!”

“Nemoj dozvoliti da ti se suviše nešto približi, sve što postane jednom blisko čovjek želi da zadrži. A zadržati se ništa ne može.”

“Nesreća nikad ne dolazi sama.”

“Nesta blaga nesta prijatelja.”

“Nije zlato sve što sija.”

“Nije znanje znanje znati, nego je znanje znanje dati.”

“Novi dan – nova nafaka.”

“O mrtvima sve najbolje.”

“Obrali smo bostan!”

“Od Kulina bana i dobrijeh dana.”

“Odijelo ne čini čovjeka.”

“Odnijeti gaće na štapu.”

“Ošta palo, poštapalo.”

“Oteto – prokleto.”

“Ovca bleji, zalogaj gubi!

“Papir trpi sve.”

“Para na paru, uš na uš.”

“Pare kad odlaze imaju stotinu nogu, a kad dolaze samo dvije.”

“Pas koji laje ne ujeda.”

“Pazi muho da ne bude suho.”

“Po jutru se dan poznaje.”

“Počisti prvo pred svojim vratima.”

“Pomozi sirotu na svoju sramotu.”

“Pored takvih prijatelja što će mi neprijatelji.”

“Poslije kiše dolazi sunce.”

“Praviti račun bez krčmara.”

“Prijeko preče, naokolo bliže.”

“Prodati rog pod svijeću.”

“Prvo skoči pa reci hop.”

“Radoznalost je ubila mačku.”

“Rugala se ruga pa postala druga.”

“Rugala se sova sjenici.”

“Ruka ruku mije.”

“S kim si takav si.”

“Sam pao, sam se udario.”

“Sit gladnom ne vjeruje.”

“Skuplja pita od tepsije.”

“Strpljen – spašen.”

“Strpljenje je gorko al’ mu je plod sladak.”

“Svakog gosta tri dana dosta.”

“Sve je dobro što se dobro svrši.”

“Sve što je dobro kratko traje.”

“Svuda pođi, svojoj kući dođi.”

“Što bi gore sad je dolje, a što bi dolje sad je gore.”

“Što možeš danas, ne ostavljaj za sutra.”

“Teško žabu u vodu natjerati.”

“Tiha voda brijege valja.”

“Tresla se gora, rodio se miš.”

“Triput mjeri, jednom sijeci.”

“Ubila orla zla godina.”,

“U laži su kratke noge.”

“U muci se poznaju junaci.”

“U složnu porodicu sreća sama od sebe dolazi.”

“Um caruje, snaga klade valja.”

“Umiljato janje dvije majke siše.”

“Uš na uš, para na paru.”

“Uzdaj se u se i u svoje kljuse.”

“Vrana vrani oči ne vadi.”

“Vrijeme je novac.”

“Vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada.”

“Žedna preko vode.”

“Željezo se kuje dok je vruće.”

PRIJATELJI: Sumero i PIN zajedno i u dobru i u zlu

Savez organizacija za podršku osobama sa intelektualnim teškoćama FBiH – Sumero i  „People In Need“  (u daljnjem tekstu PIN) češka nevladina organizacija utemeljena na idealima humanizma, slobode, jedinakosti i solidarnosti su dugogodišnji strateški partneri u području zagovaranja prava osoba sa invaliditetom, te procesa deinstitucionalizacije u Bosni i Hercegovini. 

 

Sumero je prvi pružatelj usluga u zajednici koji je pokrenuo model zbrinjavanja korisnika-štićenika u lokalnim zajednicama. Model života u stambenim jedinicama u lokalnim zajednicama, u kojima žive osobe sa invaliditetom, pružaju jedan human i inkluzivan način pristupanja brige o ovim ljudima. Na ovaj način, osobe sa invaliditetom žive i rade, kao i drugi građani, te doprinose društvenoj zajednici. Svaka stambena jedinica ima asistenta čiji je glavni cilj – dobro stanje korisnika.

 

(FOTO: Selma Melez / IZVOR: DOBARPORTAL.net)

Prije proglašenja pandemije koronavirusa, organizacija Sumero donijela je preventivne mjere kako bi zaštila sve korisnike, a uz podršku asistenata korisnici se pridržavaju preporučenih mjera, kako bi zaštitili svoje zdravlje i zdravlje svojih sustanara.

 

Za vrijeme ovog teškog i izazovnog perioda, organizacija PIN odlučila je podržati napore organizacije Sumero, da olakša život korisnika ali i učini sve, kako bi se prevenirala zaraza koronavirusom, ove osjetljive kategorije. Kroz grant koji je dodijeljen Sumeru, nabavljena su sredstva za prevenciju i zaštitu od virusa.

 

(FOTO: Selma Melez / IZVOR: DOBARPORTAL.net)

 

Također, s obzirom na preporuku fizičkog distanciranja, kroz grant su nabavljeni multimedijalni uređaji tako da korisnici mogu ostvarivati svoje društvene kontakte  preko online pratformi, ali i nastaviti sa terapijama i psiho-socijalnom podrškom, što uključuje rad sa psiholozima, psihijatrima, logopedima, defektolozima i drugim stručnim osobama. 

Kroz ovaj grant Sumero i PIN  nisu zaboravili ni male lokalne organizacije, članice Sumera, koje također rade sa osobama sa invaliditetom i pružaju im podršku.

Sredstva za higijenu, dezinfekciju, zaštitna oprema, kao  i elektronička oprema  za multimedijalni rad su podijeljeni kako bi olakšali rad u ovim organizacijama i njihovim lokalnim zajednicama.

 

(FOTO: Selma Melez / IZVOR: DOBARPORTAL.net)


Za svoje prijatelje tu su i kada je dobro i kada je loše, pa su odlučili uručiti pakete pomoći lično. Sa predstavnicima PIN-a zaputili su se u pravcu Mostara („La Rosales“  i Udruženje „Sunce“ Mostar), Tomislavgrada (Udruga „Nada“) i Bugojna (Udruženje roditelja, građana i prijatelja za pomoć djeci i omladini sa posebnim potrebama „Leptir“).

 

(FOTO: Selma Melez / IZVOR: DOBARPORTAL.net)

 

PREMA PISANJU NAP-A: Povećane penzije u FBiH

0

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine upoznala se danas o aktu Federalnog zavoda PIO/MIO od 28. jula 2020. godine.

 

Federalni zavod PIO/MIO zadužen je da, u skladu s članom 79. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, izvrši usklađivanje penzija u visini zbira 50 posto procenta porasta potrošačkih cijena i 50 posto procjene procenta porasta bruto domaćeg proizvoda u Federaciji BiH u prethodnoj godini, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, osim penzija ostvarenih u godini u kojoj se vrši usklađivanje, u iznosu 2,8 posto, piše novinska agencija Patria.

 

Zavod je obavezan i da u skladu s članom 16.a Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata uskladi penzije za 2020. godinu korisnicima prava iz člana 3. člana 4. tačka 5. ovog zakona, a prema porastu indeksa potrošačkih cijena na godišnjem nivou u Federaciji BiH u prethodnoj godini, u iznosu od 0,6 posto.Federalnom zavodu PIO/MIO odobrava se da, u skladu s članom 78. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, izvrši usklađivanje vrijednosti općeg boda prema procentu porasta prosječne bruto plaće u Federaciji BiH u prethodnoj godini, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.

Nakon što se na vrijednost općeg boda od 14,5 KM iz 2019. godine primijeni ovaj procenat usklađivanja od 4,5 posto, izračunata vrijednost općeg boda za 2020. godinu iznosit će 15,15 KM. Zaključak stupa na snagu 1. augusta 2020. godine i ne odnosi se na vrijeme u kojem je trajalo stanje nesreće u Federaciji BiH.

 

IZVOR: nap.ba

PONOS BIH: Vesna Miletić, fakultetska asistentica sa pištaljkom u ruci

Vesna Miletić još od malih nogu gaji ljubav prema fudbalu. Ova 29-godišnja Goraždanka koja živi u Palama, bivša je fudbalerka, a sada se nalazi u ulozi fudbalske sutkinje.

U razgovoru za dobarportal.net ističe da je njen susret sa loptom bila ljubav na prvi pogled.

“U slobodno vrijeme djetinjstvo sam provela igrajući fudbal sa dječacima iz kraja. Poslije škole smo uvijek igrali fudbal bez obzira na vrijeme ili obimnu zadaću. Sjećam se da sam vikend sa nestrpljenjem čekala kako bi gledala utakmice Ronalda iz Brazila zbog kojeg sam zavoljela Real Madrid”, kaže Vesna Miletić.

Pošto u njenom gradu nije bio ženski tim, tokom osnovne škole trenirala je fudbal s dječacima u FK Romanija.

“Nakon upisa srednje škole i raznih sportskih aktivnosti prišla mi je jedna djevojčica, danas dobro poznato ime u svijetu fudbala Azra Numanović i pitala da igram za SFK 2000 Sarajevo. Mislim da sam tad bila najsretnija djevojčica na svijetu.  Nisam mogla da vjerujem da postoji ženski klub i da ću konačno igrati utakmice sa djevojčicama. Nije mi nikad bio problem poslije škole sačekati sat ili dva do treniga, otići trenig i čekati autobus najmanje sat vremena”, priča naša sagovornica.

Najviše je ponosna što je igrala za ekipu SFK 2000 Sarajevo i nastupila za U-19 reprezentaciju Bosne i Hercegovine.

“Igrajući za SFK 2000 Sarajevo naučila sam šta znači red, rad i disciplina. Kad sam došla da igram za klub ostala sam zatečena, u pozitivnom smislu, koliko se ozbiljno pristupalo svakom treningu. Trenerica Samira Hurem mi je i dan danas inspiracija u životu. Prvenstveno mislim na karaker i ozbiljnost koja je postojala na svakom treningu, da ne pominjem koliko je bila očigledna strast i ljubav prema poslu koji je obavljala. Da biste bili uspješan sportski radnik potrebno je da budete odličan pedagog, psiholog i da ste stručni u svom poslu, a to Samira svakako jeste. Kroz fudbal sam naučila da uspjeh ne dolazi preko noći i da je potrebno dosta rada i truda da bi se postigli ozbiljni rezultati”, ističe Vesna Miletić.

Vesna Miletić u ulozi glavne fudbalske sutkinje (FOTO: Vesna Miletić, privatni arhiv)

Iako danas radi kao asistentica na određenim predmetima na Filozofskom fakultetu u Palama te Elektrotehničkom fakultetu u Istočnom Sarajevu i dalje uživa u fudbalu. Sada sudi Premijer ligu Bosne i Hercegovine za žene, Prvu ligu Republike Srpske za žene, Treću ligu Republike Srpske za momke kao i Omladinsku ligu Bosne i Hercegovine za kadete i juniore.

“Zbog prirode mog posla, obaveza te ozbiljnosti koje on sa sobom nosi mislila sam da neću više biti u svijetu fudbala. Međutim, na poziv prijatelja sam pristala da odem na seminar za sudije. Nisam se nikad ranije vidjela kao sutkinja, niti pomislila da ću izaći na teren kao sutkinja, a ne igračica. Četvrtu godinu sam član Udruženja fudbalskih sudija i instruktora područja Sarajevsko-Romanijskog. Naše Udruženje broji oko 40 sudija i jedina sam djevojka. Mislim da je podrška kolega dosta doprinijela da ostanem u sudijskim vodama. Predsjednik Dragan Prtvar mi predstavlja veliku podršku, ne dozvoljava da se osjećam manje vrijednom i spreman je u svakom momentu da diskutujemo o pravilima i situacijama, što je za mene jako bitno”, priča naša sagovornica.

S obzirom na to da smo dugo bili patrijarhalno društvo, i da su ti korijeni duboko usađeni u našu kulturu, historiju i tradiciju, smatra kako je sasvim razumljivo da je muškarcima teško prihvatiti ženski autoritet.

“Čak im se čini neprirodno, i mnogi će reći da su možda u pravu. Međutim, svjedočimo promjenama dinamike društva. Žene sve više zauzimaju vodeće položaje i pokazuju da su itekako sposobne za to. Autoritativan stav ne zavisi samo od pola nego i od ličnosti, jer postoje muškarci koji nisu autoritativni kao što ima žena koje jesu. Smatram da autoritet treba da bude zasnovan na sposobnostima. Na terenu se trudim da ostanem fokusirana na igru i na najbolji način primjenjujem Pravila fudbalske igre. Gledaocima prepuštam da ocijene da li sam stroga”, naglašava Vesna Miletić.

Dodaje da postoje neke utakmice koje su lakše za suditi, ali ima i nekih veoma zahtjevnih.

“Smatram da je jako bitan faktor sarađivanje sa ostalim kolegama. Bez obzira ko je glavni sudijam a ko pomoćni mislim da je odlična saradnja na terenu ključ svega. Odjel za sudije i suđenje BiH drži kvalitetne seminare kroz koje se edukujemo i analiziramo kritične situacije koje se dešavaju na fudbalskim terenima. Naravno da postoje i greške tokom utakmice ali greške su sastavni dio života”, podcrtava naša sagovornica.

Svaka utakmica jedno novo iskustvo (FOTO: Vesna Miletić, privatni arhiv)

Ističe kako se u mnogim zemljama dosta ulaže i posvećuje pažnja ženskom fudbalu.

“Kao krovna fudbalska organizacija u Evropi, UEFA radi na jačanju ženskog fudbala te ulaže znatna finansijska sredstva u ženski fudbal. Mislim da ženski fudbal iz dana u dan sve više napreduje tako da će u budućnosti po svemu sudeći biti veoma blizu muškog. Za vrijeme utakmica ženskog fudbala stadioni su sve puniji. Sama činjenica da je na utakmici između Atletico Madrida i Barcelone bilo 60.730 navijača dovoljno govori.  Sada su oči uprte u fudbalerke i generalno ženski fudbal koji je dugo bio suzbijan čak i zabranjivan”, riječi su Vesne Miletić.

Smatra da sport u našoj državi nije podržan koliko bi trebao biti, a pogotovo ženski sportovi.

“Situacija u ženskom fudbalu u Bosni i Hercegovini se ne razlikuje od ostavlih zemalja u regionu, posebno mislim na medijsko praćenje.  Ženski fudbal se ne shvata dovoljno ozbiljno, jer ljudi žive sa raznim predrasudama, prvenstveno mislim na male sredine. Sigurna sam da u svakom mjestu ima djevojčica koje bi voljele da treniraju fudbal ali u njihovom gradu nema klub za djevojčice i pretežno nemaju podršku roditelja da se bave fudbalom. Postoje ljudi koji cijene činjenicu da se jedna žena bavi fudbalom, postoje i oni koji misle da je to sasvim normalno te postoje i oni koji i dalje smatraju da je fudbal samo privilegija muškaraca. U našoj državi postoje osobe, malo ih je ali ipak postoje, koje istinski vole fudbal i ulažu sve napore te vjerujem da će doći vrijeme kad će ženski fudbal u BiH biti prihvaćen na pravi način”, mišljenja je naša sagovornica.

Dodaje da je na početku sudijske karijere bila iznenađena koliko znanja treba da posjeduje sudija.

“Nisam ranije obraćala pažnju na sudije na terenu, vjerovatno zato što mi je fokus bio na igri i poštovanju svake sudijkse odluke. Želim da napredujem iz dana u dan. Smatram da je svaka utakmica jedno novo iskustvo i da se na greškama najviše uči. Naučila sam mnogo za ove četiri  godine ali isto tako mislim da imam još puno da učim. Suđenje nije lak poziv, pogotovo za žene. Muške kolege su me dobro prihvalite a činjenica da sam ženski sudija na fudbalskom terenu ne predstavlja nikakvu razliku niti prepreku da napredujem u karijeri. Uvijek sebi postavljam novi cilj, zahtjevniji pošto je to jedini put ka postizanju uspjeha. Potrebno je mnogo truda, ulaganja i odricanja ali to je put koji sam odabrala. Želim, kao i sve djevojke koje sude, jednog dana da dobijem znak FIFA sudije te predstavim svoj grad i svoju zemlju na naboljem svjetlu”, kaže Vesna Miletić.

Vesna Miletić u Institutu za nuklearne nauke “Vinča” (FOTO: Vesna Miletić, privatni arhiv)

Pored fudbala, ova ambiciozna djevojka od prve godine doktorskih studija istraživački rad obavlja na Institutu za nuklearne nauke “Vinča” i Institutu za fiziku u Beogradu.

“Oblast kojom se bavim su fototermalne nauke, konkretno fotoakustika. Toplotne promjene praćene stvaranjem zvučnih talasa koji nose informacije o fizičkim karakteristikama osvijetljenog uzorka. Uzorci sa kojima radim su poli-laktidi, koji su jako bitni u industriji lijekova kao i distribucije supstance u organizmu. Uporedo radim sa polimerima, poluprovodnicima i metalima. Teorijsko modelovanje je dio priče, koji se radi kroz simulacije, a novi pristup integracije teorijskih istraživanja u eksperimentu je obrada rezultata neuronskim mrežama. Tokom doktorskih studija želim da steknem što više znanja iz oblasti fotoakustike i posjetim što više instituta koji se bave ovom problematikom. Cilj mi je pokazati nadarenim učenicima i studentima da matematika i fizika nisu bauk i na što jednostavniji način prenijeti znanje. Nadam se da ću za dvije godine doktorirati, a nakon toga želim da se posvetim naučno – istraživačkom radu i doprinesem razvoju Univerziteta u Istočnom Sarajevu”, govori Vesna Miletić.

Mladima poručuje da vjeruju u sebe i da budu istrajni.

“Nije lako baviti se naukom i sportom jer zadovoljstvo, samoostvarenje i nagrada ne dolaze tako lako. Jako je teško baviti se naukom, biti istrajan u sportu i boriti se sa raznim predrasudama i očekivanjima.  Tačno je da je potrebno je mnogo odricanja, truda i ulaganja, ali svaki trud se isplati. Smatram da je najbolji projekat u životu, ulaganje u sebe. Ne štedite na sebi, jer ono što ulažete u sebe vratit će vam se na najbolji mogući način i ono najvažnije je da se nikad nemojte porediti sa drugim ljudima. Budite svoji!”, zaključuje Vesna Miletić.

26. SFF: Najiščekivanija regionalna TV ostvarenja u programu “PRETPREMIJERE SERIJE”

U sklopu ovogodišnjeg programa PRETPREMIJERE SERIJE 26. Sarajevo Film Festivala, publici će biti predstavljene tri serije koje gledatelji širom regije željno iščekuju, a koje će se tek u sezoni jesen/zima naći na programima regionalnih TV kuća. Svaku od njih odlikuje zanimljiva priča, sjajna glumačka postavka i visok produkcijski nivo.

 

U programu PRETPREMIJERE SERIJE publika će imati priliku ekskluzivno na filmskom platnu pogledati prve dvije epizode prvih sezona, te susresti se s ekipama serija: KOSTI, MAMA I TATA SE IGRAJU RATA i MOČVARA. Dramske serije u ovom programu međusobno se natječu za Nagradu publike, čiji je sponzor BH Telecom.

 

Rađena prema tekstu Nikole Pejakovića, scenariste serije VRATIĆE SE RODE, i u režiji Saše Hajdukovića, dolazi nam lokalna produkcija, serija KOSTI. Dio trilogije, serija prati dvojicu otuđenika koji, pogođeni ratnim traumama, ne mogu da se uklope u razoreno i korumpirano društvo. Festivalska publika će imati priliku pogledati i epizode serije MAMA I TATA SE IGRAJU RATA, u produkciji RTS-a i Filmkombajna. Režiju potpisuju Gordan Kičić i Vladimir Tagić, jedan od autora popularne serije JUTRO ĆE PROMENITI SVE. U programu se također nalazi i serija MOČVARA redatelja Olega Novkovića, sa sjajnom regionalnom glumačkom postavkom, s Goranom Bogdanom, Stefanom Trifunovićem i Borisom Isakovićem u glavnim ulogama.

Program PRETPREMIJERE SERIJE isključivo je posvećen regionalnim dramskim serijama. Profilisanje je rezultat rasta i razvoja ovog festivalskog programa kroz izrazito uspješnu suradnju CineLink Drame, festivalske platforme za razvoj TV serija, i programa PRETPREMIJERE SERIJE – u kojem se prikazuje finalni proizvod. Sarajevo Film Festival ulaže u ovaj segment, ali i slijedi sve prisutniji trend produkcije i gledanosti regionalnih televizijskih dramskih serija.

 

U prethodnim izdanjima ovog programa publika je prva imala priliku vidjeti neke od najpopularnijih regionalnih serija, među kojima i ostvarenje jednog od najpoznatijih britanskih scenarista Tonyja Jordana, seriju BESA, nastalu u koprodukciji Srbije i Velike Britanije, prvu i drugu sezonu srpske serije SENKE NAD BALKANOM, reditelja Dragana Bjelogrlića, seriju FAMILIJA MARKOVSKI iz Sjeverne Makedonije, srpsku seriju GRUPA, slovenački napeti detektivski serijal JEZERO, srpsku seriju JUTRO ĆE PROMENITI SVE, Gorana Stankovića i Vladimira Tagića, i prve dvije sezone hrvatske serije NOVINE, redatelja Dalibora Matanića.

 

Kosti (FOTO: promo /IZVOR: SFF press)

Kosti S1E1-2 / Bosnia and Herzegovina, 2020, Colour, 89 min, Serbian

Režija: Saša Hajduković / Scenarij: Nikola Pejaković / Produkcija: RTS, Bosonoga

Uloge: Jovo Maksić, Ljubiša Savanović, Dragan Mićanović, Nikola Pejaković, Boris Isaković, Milica Janevski, Aleksandar Đurica, Lea Sekulić, Nikolina Friganović, Aleksandar Stojković

 

Banja Luka, 2019. Dok Kosta Govoruša, izbjeglica iz Krajine, pokušava sa sestrom Kristinom nekako preživjeti baveći se krečenjem, Kosta Gajić mirno gradi političku karijeru u lijepom društvu svoje žene Zorice, inače direktorice marketinške agencije. Jedan razgovor za posao na koji dolazi Kristina, jedna marketinška ponuda Zorice Gajić i jedan čin nasilja u osiguravajućoj kući Astorija kod poznatog privatnika Mirka Kovača, nepovratno će spojiti sudbinu ta dva junaka.

 

Močvara (FOTO: promo /IZVOR: SFF press)

Močvara S1E1-2 / Serbia, 2020, Colour, 97 min. / Režija: Oleg Novković / Scenarij: Milena Marković / Produkcija: Firefly Productions

Uloge: Goran Bogdan, Stefan Trifunović, Jana Bjelica, Boris Isaković, Dejan Dedić, Nada Šargin, Marta Bjelica, Bojan Žirović, Dubravka Kovjanić, Miona Marković, Svetlana Bojković, Vuk Kostić

 

Serija prati inspektora Nikolu, bivšeg huligana, koji se mora suočiti sa svojom mračnom prošlošću i svim njenim tajnama kako bi otkrio manijakalnog ubicu. Što mu je bliži u istrazi, to je sigurniji da njega i ubicu nešto suštinski povezuje.

 

Mama i tata se igraju rata (FOTO: promo /IZVOR: SFF press)

Mama i tata se igraju rata S1E1-2 / Serbia, 2019, Colour, 100 min. / Režija: Gordan Kičić, Vladimir Tagić / Scenarij: Gordan Kičić, Katarina Mitrović, Marko Manojlović, Vladimir Simić, Vladimir Tagić / Produkcija: RTS, Filmkombajn

Uloge: Gordan Kičić, Nina Janković Dičić, Lena Lazović, Nebojša Ilić, Milica Mihajlović, Jovana Gavrilović, Branimir Brstina, Katarina Gojković, Svetozar Cvetković, Vojin Ćetković

 

Ova serija je putovanje – priča o odrastanju, razumijevanju i nerazumijevanju života. Veljko uči šta znači biti glumac, šta znači biti otac i partner, ali njegova najvažnija potraga je potraga za vlastitom srećom.

 

Covid-19 Info 

Sigurnost i zdravlje gostiju i uposlenih prioritet je Sarajevo Film Festivala. Festival će biti održan u skladu sa savjetima zdravstvenih stručnjaka. Ponašajući se odgovorno i u okviru jasno definiranih smjernica, možemo pokazati kako se društvena kohezija može graditi i tamo gdje smo dužni održavati fizičku distancu.

Informacije o Covid-19 u BiH možete pronaći ovdje.

 

KAMPANJA DRUGE BH. POVORKE PONOSA: “Nije život četiri zida”

Pandemijski uslovi života za mnoge bh. građane/ke ostat će obilježeni i zapamćeni po ograničavanju svakodnevnih životnih aktivnosti, sloboda, uskraćivanju ljudskih prava i socijalizacije, te nažalost nasilja u porodici koje je tokom pandemije bilo dodatno izraženo.

 

LGBTIQ osobe, sa druge strane, svakodnevno bivaju prinuđene da različite segmente svog života žive upravo tako – ograničeno, bez slobode da budu ono što jesu.

Svjesni da naše društvo izgovaranjem kako mi, LGBTIQ osobe, trebamo da budemo “to” u četiri zida, zapravo ne shvataju i ne razumiju šta predstavlja živjeti tako. Zbog toga želimo da ovom kampanjom i ovogodišnjim sloganom druge bh. povorke ponosa poručimo da ni jedno ljudsko biće ne može živjeti ispunjen i sveobuhvatan život unutar četiri zida.

 

Ideja korištenja iskustava življenja tokom pandemije ima za cilj da na vrlo slikovit način barem dijelom pokaže šta znači živjeti životom LGBTI osobe u Bosni i Hercegovini. U video klipovima koje ćete imati priliku pogledati učesnici/ce čitaju iskustva svakodnevnog života LGBTIQ osoba, te se referiraju na ograničenost življenja u četiri zida tokom pandemije, policijskog sata i ograničenog kretanja.

 

“Ponavljamo i ponavljat ćemo naša iskustva, sve dok društvo, pojedinci/ke, političari/ke i predstavnici/e javnih institucija ne budu shvatili da je nemoguće živjeti potpunim životom u četiri zida, te da je odgovornost institucija, ali i društva, kreiranje sigurnog i ravnopravnog pristupa javnom prostoru, oslobođenog od straha i nasilja, gdje će svako moći živjeti svoje autentične živote.”, navode iz organizacionog odbora.

 

Biti LGBTIQ osoba, kao i svaka druga osoba, znači ići u školu, na posao, družiti se sa prijateljima/cama, imati partnera ili partnericu, osnovati porodicu, odlaziti na javne događaje, glasati, putovati, biti dio porodičnih okupljanja i sve ostalo što čini svakodnevnicu svih nas. To znači da je nemoguće sve ovo živjeti u četiri zida. Zato ovom kampanjom naglašavamo da četiri zida ne mogu značiti život.

 

U medijskoj kampanji učestvuju građani/ke, aktivisti/kinje i različite javne ličnosti, koje žele da zajedno sa nama poruče da nije život četiri zida i da niko nema pravo tako ograničavati nečiji život.

 

“Cilj kampanje jeste približavanje stvarnosti koju žive LGBTIQ osobe. Pandemijska stvarnost svih građana/ki je izbacila na vidjelo sve nemogućnosti života u četiri zida i upravo dijeljenjem iskustva koje su doživjeli/e naši/e sugrađani/ke i povezivanjem istog sa svakodnevnim životom LGBTIQ, želimo osvještavati značenja četiri zida, te kreirati atmosferu u kojoj su građani/ke skupa sa LGBTIQ osobama ujedinjeni protiv zajedničkog neprijatelja – četiri zida, te svoje zahtjeve za slobodom iznose zajedno.”, naglašavju u saopćenju za javnost.

 

Kampanju ćete moći pratiti na web stranici povorkaponosa.ba, te na društvenim stranicama bh. povorke ponosa: Facebook, Instagram, Twitter i Youtube.

Problemi sa kojima se LGBTIQ osobe i sve marginalizovane grupe u društvu susreću ne bivaju izuzeti u vrijeme ekstremnih situacija kao što je trenutna pandemija. Naprotiv, ovakve ekstremne situacije samo pogoršavaju položaj istih. Zato je i više nego neophodno i potrebno da budete podrška za LGBTIQ osobe, bez kalkulisanja da li je to dobro jer je pandemija. Vaša podrška je važna i mnogo nam znači.

 

“Pozivamo vas da podijelite kampanju, pokažete da ste tu i podržite naše napore za bolji život svih.“, navode na kraju saopćenja za medije i javnost.

 

Organizacioni odbor bh. povorke ponosa /Organizing Committee BiH Pride March / info@povorkaponosa.ba

KAMPANJA “SJAŠITE”: Pišite o problemima!

0

Dok se približavamo novim lokalnim izborima (valjda), koji su u ovom trenutku pitanje ličnog dogovora tri čovjeka u odnosu prema, danas, već znatno manje od tri miliona građana i građanki u Bosni i Hercegovini, uobičajeno radikalna retorika političkih stranaka stupa na scenu. Ako je sa scene ikada i sišla.

 

U javnosti nedostaje reakcija na takvu zapaljivu retoriku koja uz lažne vijesti, spinove i uvijek snažne poruke podjela ukazuje da je blokada napretka ove zemlje neizbježna. Dok se između tri stranke rastaljuju fotelje državnih institucija, koje su već otvoreno hrvatske, srpske ili bošnjačke, a ne državne, ljudi iz ove zemlje bježe glavom bez obzira. Posljednji podaci Eurostata govore da je u dvije godine Bosnu i Hercegovinu napustilo više od 100 hiljada građana.

Zbog svega ovoga, aktivisti i aktivistkinje iz cijele Bosne i Hercegovine poručuju – sjašite!

Kampanja #Sjašite pokrenuta je od strane nekoliko organizacija civilnog društva u Bosni i Hercegovini, a u okviru kampanje u online i ‘offline’ prostoru kroz različite forme žele skrenuti pažnju javnosti na apsurd političkog narativa koji vlada u Bosni i Hercegovini.

 

Pozivaju sve ljude u ovoj zemlji da na društvenim mrežama pišu o realnim problemima, ili postavljaju fotografije koje prikazuju probleme svakodnevnice uz hashtag #Sjašite, kako bi u javni prostor stavili život umjesto isprazne politike i zajedno nakon dvije decenije poručili – sjašite.

 

Naša realnost neiscrpna je inspiracija za satiru (iako je razliku nekad teško uočiti) pa su satira, ilustracije, radio program, sadržaji na društvenim mrežama i u medijima dio kampanje koja će do lokalnih izbora podsjećati na mehanizme koje političke strukture koriste kako bi odvratili pažnju sa stvarnih problema s kojima se dnevno suočavamo – neimaština, nekvalitetno obrazovanje, nezaposlenost neke su od tema o kojima oni neće govoriti – ali mi hoćemo.

 

AUTOR: Haris Dedović (www.šatro.info)

 

DOKTOR SALIH AZABAGIĆ: 111 godina reafirmacija Bosanske državnosti

Bog je Jedan, Jedan, Jedini. Ove godine navršava se 111 godina jednog od tri najznačajnija datuma u historiji bosanske državnosti. Naime, 1909. godina je reafirmacije bosanske državnosti.

 

Carsko priznanje – ekvivalent današnjeg UN priznanja u to vrijeme. Da krenemo redom od 900-1439 Bosna je bila najveća i najproseritetnija država Balkana. Po uređenju je bila aristokratska republika sa kraljevskom porodicom i plemstvom na čelu. 

Bila je uređena kraljevina sa vrlo razvijenom diplomatijom, a kraljevske i plemićke porodice sklapale su brakove sa habzburgovcima, mađaraskim, francuskim, italijanskim, albanskim i srpskim dinastijama. 

Bosna je bila prava evropska zemlja i po svemu pripadala porodici evropskih država. Imala svoje plemiće, crkvu, diplomatiju, vojsku, zakone, jezik, kulturu i teritoriju koja je bila dva puta veća, sve do turske okupacije. 

500 godina turske okupacije, protjerivanje kraljice, ubijanje plemstva, prodaja teritorija -Dalmacija od Zadra do Budve, zatim podrinje šest nahija od Šabca do Nikšića 20-25 kilometara preko Drine, ratovanje  bosanske vojske za turske ciljeve od Rusije do Afrike.. 

To je bio prvi genocid nad Bošnjacima. Drugi genocid Osmanlija nad Bošnjacima  je izvršio Omer-Mihajlo Latas po zapovijedi sultana. Tada je pobijeno ili na Rodos protjerano 45000 najuglednijih Bošnjaka, kapetana, ajana, dizdara, begova i aga-vojnog plemstva koje je porazilo Turke na Kosovu pod vodstvom Husein-kapetana Gradaščevića, u borbi za autonomiju BiH 1823. godine.  Kao odmazda za ovaj poraz Turaka uslijedio je drugi najveći genocid Turaka nad Bošnjacima kada je ponavljam pobijeno četrdeset pet hiljada Bošnjaka. 

Dolaskom Austrougara i aneksijom Bosne i Hercegovine 1848. godine, potomci bh. plemstva, koje je pobila turska inkvizicija pod komandom Omer-Mihailo Latasa, počinju borbu za autonomiju u okviru austrougarskog carstva na čelu sa Mehmed Tevfikom ef. Azabagićem. (reisul-ulema.) 

Reis Azabagić kao potomak bosanske vojne aristokracije zamijenio je sablju za pero. Oko sebe je okupio sve pametne i moralne bošnjačke prvake i 1909. godine  perom osvojio autonomiju od cara priznatu, dakle zakonitu.

 

Šta je Statut? 

Potpuna autonomija u vjerskim vakufskim mearifskim poslovima (vakufi su zauzimali oko 17% teritorije Bosne i Hercegovine i bili pod punom upravom IZ te nisu morali plaćati poreze i mogli su biti holdinzi …) 

  • Pravni sistem u Bosni i Hercegovini za vrijeme Austro-Ugarske bio je po šerijatskom pravu, a ne rimskom.
  • Stotinu godina besplatnog školstva u Austro-Ugarskoj. Današnji studenti iz Bosne i Hercegovine koji studiraju u Beču ili Gracu treba da se zahvale reisu Azabagiću.
  • Carsko priznanje autonomije, za 500 godina pod Osmanlijama nismo dobili autonomiju (a dali su je Srbiji).

 

  • Carsko priznanje je današnji ekvivalent priznanja od strane UN-a.
  • Uspostavljanje institucionalnog rada i djelovanja (pojedinac može biti jak, ali institucija čuva državu i narod).
  • Uspostavio temelje IZ Bosne i Hercegovine.

 

  • Oformio prve političke stranke muslimana u Bosni i Hercegovini sa statutima i ciljevima.
  • Oformio prve novine sportska, prosvjetna i dobrotvorna društva (Gajret,Behar..)
  • Zvanični jezik je bio Bosanski.
  • Osnovao visokšolske ustanove. Visoka sudska šerijetska škola je ustvari preteća pravnog fakulteta, ali se ovo zatomljuje (kada je završite postajete kadija-sudija).

 

  • Vratio Bosnu u porodicu Evropskih naroda.
  • Ponovna potvrda državnosti Bosne i Hercegovine i priznaje muslimana Bošnjaka kao državotvornog elementarnog subjekta.
  • Zaustavio velikosrpsku aspiraciju prema Bosni i Hercegovini, koja se intezivno provodila u predhodnom periodu zajedničkim aktivnostima velikosrpske nacionalne politike uz svesrdnu pomoć Dabićevog pokreta

(Dabićev pokret-retrogradni pokret muslimana zanesenjaka koji je usko surađivao sa velikosrbima) 

  • Zaustavio iseljavanje Bošnjaka i unutrašnju kolonizaciju Turske (preseljenje u Tursku radi povećanja procenta muslimanskog stanovništva) koju je uveliko podržavala Turska  i Srbija. 
  • Jedini Bošnjak koji je dobio “Željezni križ”, najveće odlikovanje Austro-Ugarske monarhije, od cara Franje Josipa, a da nije za vojne zasluge. 
  • Gledano šire iz velikosprske vizure gubitak Bosne, neispunjene velikosrpske aspiracije prema Albaniji (i izlazak na more ) u balkanskim ratovima, rezultiraju Sarajevskim atentatom.   
Doktor Salih Azabagić (FOTO: screenshot /IZVOR: Youtube, rtv TK)

Zbog svega  urađenog anatemisan je od strane velikosrba i njihovih ideologa. Na njega je bačen plašt zaborava koji se provodi do danas. Pošto ga nisu mogli zaustaviti dok je bio živ velikosrbi su mu oskrnavili nišane posthumno. Uništili turban na prednjem nišanu što je simbolički značilo posthumnu dekapitaciju.

Preko svojih “Dabićevih nasljednika, novih KOS-ovaca na čijem se čelu nalazi najlukaviji čovjek kodnog imena “Car”, pišu da mezara više i nema mada i sada uspravno stoje u haremu Jalske džamije, u blizini manfila tako da simbolično izgleda da reis i dalje drži hutbe u našoj  džamiji. 

Dabićevi novi kodirani KOS-ovci organizovano planski i ciljano potkopavaju temelje IZ, najvažnije institucije bh. muslimana. Poznavajući reisa i Bošnjake, znam i nadam se da će ovu autoimunu bolest koja je dobro potresla temelje prebroditi, i da će se naći dovoljno pametnih hrabrih i moralnih da zaustave veleizdaju. 

Reis Azabagić kao potomak bosanske vojne aristokracije zamijenio je sablju za pero. Perom je osvojio autonomiju, od Cara priznatu, dakle zakonitu. Dalekovidno je želio naoružati Bošnjake najjačim oružjem-znanjem. 

  • I kako svete knjige kažu- Ikre-uči, čitaj, proučavaj. 
  • Od usta mojih britak mač je načinio, sakrio me u sjeni ruke svoje, od mene je oštru načinio strijelu, sakrio me u svome tobolcu 

Bajram šerif mubarek olsun, doktor medicine Salih Azabagić.