HISTORIJSKI IZBORI U MOSTARU: Hoće li po prvi put pobjediti jedna žena borac!?

0

Kao što  svi znate bliže nam se izbori u Mostaru, izbori nakon deceniju i kusur. Mostar(c)i opet glasaju, nakon 12 godina.

 

Zato jer po prvi put ljudi imaju priliku da biraju građanski svjesne opcije predvođene snagama jedne mlade dame i bh bloka. S druge strane imamo više nacionalnu i nikad pogođeniju kliku nacionalističkih stranaka.

Prema anketama, omjer snaga je pola – pola što  je očekivano za podijeljeni grad. No, da li je kucnuo čas promjena u gradu koji slovi za najprljaviji i najporušeniji grad od rata pa na ovamo. A nekad je bio grad Šantića i njegovih pjesama o Emini i Starog mosta, Veleža, doma Rizvan-bega Rizvanovića i mnogih bitnih vladara iz naše bogate historije.

Činjenica je da Mostar pet godina nema gradonačelnika, činjenica je da u nekim dijelovima grada ljudi nemaju osnovne potrebe, da piju pijaću vodu koja nije za piće, jer je korito Neretve presušila zagađenost mulja i bujica koja dolaze od obližnjih mini i hidro centrala.

 

Da li bi pobjedom građanskih stranki bilo riješeno konačno pitanje nacionalnih tenzija i unutarstranačkih podjela u tom gradu? Vjerovatno da bi.

Jer ono što obećava divna mlada i obrazovana osoba je i više nego očigledan znak da Mostar mora i može krenuti naprijed. U promjene. Poslije 25 godina, prvi put, naglašavam, ljudi imaju pravo da biraju između “dobra i zla”. Prvi put građani imaju tu čast da izaberu jednu ženu.

 

Između etnonacionalizma, šovinizma i nacionalista i mladih, inteligentnih, časnih, vrijednih, poštenih ljudi poput ekipe okupljenje oko kampanje.

Tako da Mostaru dragi, sudbina je u tvojim rukama. Sudbina koja će ispisati stranice historije i pospremiti fašističke stranke i njihov grotesni “teror” i bahatost, tamo gdje njegova zla i izvitoperena duša vječno treba da počiva. Na smetljištu historije!

Vjerujem da osoba, koja je dobila na Sudu za ljudska prava u Strazburu državu koja joj je nanijela bol i nepavdu, može dobiti i ovu bitku koja je ključna i veoma bitna za opstojnost i višetemeljitost Mostara, Bosne i Hercegovine, i svima nama kojima je Bosna i Hercegovina u srcu. Nama koji volimo svaki njen kamen i utvrdu.

Nama kojima je rat i patnja zbog ovih vladajućih ostavila dubok žar i ožiljak na srcu, a svim vama vječni strah i brigu za “bolje sutra”. Mislim da je to bolje sutra sigurnije nego ikad. Itekako da  svi vjerujemo u našu omladinu i vjerujemo u njenu snagu i odvažnost da se odupre svemu što  nas je kočilo decenijama unazad.

Zbog svega toga, bitno je izaći tog 20. decembra i zaokružiti jer budućnost i život su na dodiru oka. Ne apstiniraj. Ne želiš da tvoj glas ode u pogrešne ruke. Izađi i glasaj za svoju djecu i sve ono što želiš da ona sutra budu, kad ti već nisi mogao. Budi čovjek. Glasaj za prave vrijednosti.

 

MANIA TIM: Spojilo ih Sarajevo i ljubav prema kreativnom izražavanju

0

Lejla Bajrić, Lejla Druškić i Nemanja Borojević igrom slučajnih okolnosti upoznali su se i sprijateljili u Sarajevu. Povezalo ih je prvenstveno prijateljstvo, a zatim i ljubav prema kreativnom izražavanju. Naime, na jednom od njihovih susreta, Nemanja je prvi put čuo Lejlu Bajrić kako pjeva pa im se tako javila ideja za snimanjem i vizualizacijom covera.

 

Njihov MANIA tim za početak je trebao nešto jednostavno, a istovremeno kreativno, te su odlučili snimiti cover za pjesmu “Slobodno me rani”.

“Proces snimanja je bio zanimljiv, ali i iscrpljujući. Snimali smo na strmoj livadi na 38 stepeni, šminka se topila, glumci znojili.  Scene u liftu su bile posebno zanimljive jer su ljudi non stop ulazili i izlazili. Vizuelnim efektima smo upotpunili našu kreativnu priču. Snimali smo nekoliko dana na pet lokacija u različitim dijelovima grada. Počinjali smo u pet ujutro”, prisjetila se Lejla Bajrić – LEYLA (vokal i obrada vokala).

 

 

Njihov jedini cilj je da rade ono što vole, a snagu i motivaciju crpe jedni od drugih.

” Najviše obrađujemo pop muziku, inače volimo energične pjesme pa je fokus na tome. Trenutno su nam na tapeti balkanski izvođači, a ne isključujemo mogućnost obrade i nekih stranih pjesama.  S obzirom na to da nam je ovo druga pjesma za koju smo i prvi spot uradili, recenzije su jako dobre. Ali kao u svakom poslu i prezentaciji svakog konačnog produkta, uvijek se nađe neka kritika. Mi smo svakako spremni da čujemo i jedno i drugo. Za kratko vrijeme smo dobili 400+ pregleda i to samo od naših bližnjih, radimo na tome da proširimo na širu publiku”, ističe Nemanja Borojević – NEBO (izrada i obrada spota i vokala).

 

Ove mlade i ambiciozne ljude primijetili su i poznati muzičari.

“U periodu kada je Nataša Bekvalac trebala da održi koncert, njeni saradnici su tražili članove za koncertni hor. Poslali smo kratki video, njima se svidjelo i pozvali su Leylu na audiciju. Zatim su Natašini fanovi repostovali našu objavu na story i ona je to vidjela, a trenutno smo u kontaktu i sa fanovima još jedne pjevačice koji podržavaju naš rad”, kaže Lejla Druškić (šminka, izrada spota i plana zdrave ishrane).

 

Lejla Druškić, Lejla Bajrić i Nemanja Borojević (FOTO: Nevrus Agić)

Pandemija koronavirusa utjecala je i na njihove planove.

“Pandemija je djelimično poremetila neke segmente našeg rada jer smo ostali bez par primarnih resursa u vidu opreme koja zbog zatvaranja granica nije mogla stići. Fizička distanca je isto predstavljala prepreku pa smo komunicirali online”, govori Lejla Bajrić.

Njihov tim ne bavi se očekivanjima.

“Mi radimo ono što volimo i uživamo u tome, ne vršimo nikakav pritisak na sebe nego puštamo da naša kreativnost odradi svoj posao. Plus to vam je isto kao kad nekoga pitate gdje se vidite za deset godina, mi ćemo dati odgovor, u ogledalu”, jasan je Nemanja Borojević.

 

Imali su poruku i za sve mlade.

“Mladima bi preporučili da se ne boje da budu svoji. Da budu slobodni I da njihovi snovi istinskim radom na njima mogu postati fizička realnost”, zaključuje Lejla Druškić.

 

GUŽVE NA ŽIČARI: Sarajlije pohrlile na Trebević za Dan državnosti BiH

Dan državnosti Bosne i Hercegovine građani i građanke Sarajeva su ove godine dočekali u specifičnim uslovima zbog pandemije koronavirusa.

 

Iako su otkazane brojne manifestacije povodom obilježavanja jednog od najznačajnijih datuma u historiji naše države, veliki broj Sarajlija, ali i gostiju glavnog grada Bosne i Hercegovine pohrlio je danas žičarom na svjež i čist zrak na Trebević. Nekima je bio dovoljan topao napitak u kafeu na polaznoj stanici, a neki su se uputili u istraživanje šumskih ljepota nad glavnim gradom Bosne i Hercegovine.

Podsjećamo, sarajevska žičara, od 6. aprila 2018. godine ponovo povezuje starogradsko naselje Bistrik s Vidikovcem na Trebeviću.

 

Donesena je odluka da povratna karta za vožnju žičarom, do kraja januara košta 3 KM, za sve koji imaju identifikacioni dokument iz BiH. U popodnevnim satima građani su u redu čekali od 10 do 20 minuta da bi uživali u vožnji žičarom, ali i pogledu na grad onoliko koliko se dalo vidjeti od smoga koji je prisutan u Sarajevu.

TEKST: J. Alibegović

A. Mujezinović

POGLEDAJTE VIDEO:

Ogromne gužve u redu za žičaru (FOTO: Amer Mujezinović/DOBARPORTAL)

 

Ogromne gužve u redu za žičaru (FOTO: Amer Mujezinović/DOBARPORTAL)

 

Ogromne gužve u redu za žičaru (FOTO: Amer Mujezinović/DOBARPORTAL)

 

Sarajevo se još jedan dan “guši” u smogu (FOTO: Amer Mujezinović/DOBARPORTAL)

 

MATEA ALIKADIĆ O DANU DRŽAVNOSTI: Imamo mnogo kvalitetnih ljudi koji vole ovu zemlju

Dan državnosti države u kojoj smo rođeni i koja bi nam kao takva trebala biti najvažnija. Velikoj većini baš i nije. Svi nas kao nešto vole, a ulažu u susjedne nam zemlje.

 

Mi pričamo kako nema ljepše zemlje, a pored svakog kontejnera smeće. Mladi odlaze. Porodice situirane, odlaze. Doktori, inžinjeri, vozači odlaze. Svi su eksperti kad je pričati, konkretnih poteza nema. Vlada u Kantonu Sarajevo smjenjuje se svako malo, važno je ko je na vlasti, a to što se mi, građani, za vrijeme svih stranaka , borimo sa migrantima po ulicama nema veze.

Svi obećavaju, ali rad na terenu ih demantuje.  Strašno mi je bilo čitati ljetos da su moji prijatelji prvi put u životu ljetovali u svojoj zemlji. Da su prvi put posjetili Bihać , Jajce i Mostar, a sve europske metropole znaju napamet. Lijepo je putovati, ali mi smo klasični primjer onoga da je kod drugih uvijek bolje.

 

Imala sam priliku posjetiti skoro sve gradove u Bosni i Hercegovini. Razgovarati s ljudima, a ne kao pojedini političari u vrijeme kampanje, posjetili tri grada izvan Kantona Sarajevo i diče se time. Nije Bosna i Hercegovina samo Kanton Sarajevo. Imamo mnogo kvalitetnih ljudi koji vole ovu zemlju, samo nemaju priliku da to pokažu. Prestanimo tražiti uporište u zemljama okruženja, postanimo uporište u bolje sutra sami sebi.

 

Svima onima koji ovu zemlju osjećaju svojom neka je sretan ovaj dan.

 

PIŠE: Matea Alikadić (Facebook)

 

 

(HITNO) POMOZIMO EDINU SPAHIĆU: Vremena je sve manje, a terapija je mnogo skupa

Elma Arnaut Spahić iz Zenice obratila se ljudima u BiH, ali i svim ljudima dobre volje. Apel preko društvenih mreža, Edinova supruga uputila je kako bi se prikupila neophodna novčana sredstva za liječenje oboljelog Edina Spahića.  Edin je otac mladog uspješnog sportaša Ajdina Spahića, iz Zenice.

 

Apel porodice Spahić prenesen u cijelosti, sa Facebook profila Edinove supruge:

Dragi moji prijatelji,  Uz vašu podršku i nagovor smo se odlučili i za ovaj korak jer drugog izlaza nemamo.

Većina vas zna, ali evo i informacija za one koji nisu upućeni. Edinu je otkriven tumor maligni melanom clark V. Tumor koji je brz i agresivan i koji se počeo širiti. Terapije imaju, ali put koji trebamo proći da dobijemo te terapije je dug a mi nemamo vremena da čekamo. Moramo čekati najmanje dva mjeseca a pitanje je i to.

Možda nekom malo zvuči dva mjeseca, ali nama je to puno sa ovakvim stanjem u kojem se Edin nalazi. Tumor svaki dan radi, on nema pauze, svaki dan pravi novo gnijezdo i razvija se. Mi trebamo pomoć dobrih naših prijatelja i dobrih ljudi da što prije skupimo za bar jednu terapiju da Edin je primi dok nam se ne odobre terapije iz zavoda. Jedna terapija iznosi oko 17.500 KM.

Hvala svima koji nam pomažu i koji će nam pomoći. I podjela ovog posta je velika pomoć.  Edinov žiro-račun na koji se može uplaćivati novac:

3060003038190417

Devizni račun broj: 30382347

Edinov broj telefona: 0644383187

 

Za kutije po radnjama (u Zenici /op.a) ću vas dodatno obavijestiti gdje će biti postavljene ukoliko neko želi i tako donirati novac.

Porodica Spahić

 

Prijatelji porodice pokrenuli su i Gofundme kampanju za online prikupljanje novca potrebnog za posjete ljekarima i za svu potrebnu terapiju.

 

SVESTRANA MEDINA HADŽIĆ: Snimila svoju prvu pjesmu

0

Tekst i muziku za Medininu prvu muzičku numeru “Deja Vu” potpisuju Lejla Moćević, Alisa Brulić Polumenta i Arel Češljar koji je ujedno radio i aranžman zajedno sa Mehom Radoovićem, u Hayat Produkciji.

 

Pjesma “Deja Vu” govori o jednoj ljubavi izgubljenoj u vremenu, ali pjesma nosi melodiju pobjede jedne povrijeđene, ali snažne žene koja ipak nije izgubila vjeru u čistu pravu ljubav, jer „ko ti je rekao od ljubavi se ne živi“.

“Moj san da snimim pjesmu se preselio u stvarnost baš što i objašnjava “osjećaj već viđenog.” poruka je ove mlade djevojke.

Duži niz godina je htjela da snimi svoju pjesmu. Muzika je, tvrdi Medina, uvijek bila dio njenoga života. Kaže nam da scena, barem njoj, pruža da se pokaže u bilo kojem svjetlu. Ovo je nešto što nju ispunjava na pravi način.

Medina Hadžić, svestrana je djevojka. Glumi, bavi se psihologijom, radi na radiju, bavi se pjevanjem,.. (FOTO: Medina Hadžić, privatni arhiv)

Zahvaljući muzičkom takmičenju HP Song Battle, osvojila sam pobjedu produkcije i dobila priliku da snimim svoju prvu pjesmu. Zaista sam zahvalna, sretna i ponosna zbog mog prvijenca “Deja Vu”.

Medina bi mnogo voljela da pjesma dođe do srca publike i iskreno se nada da će osvojiti etere mnogih radijskih stanica u regiji i šire. Pjesma je tek izašla i reakcija publike za sad je odlična. Medina nam je na kraju razgovora kazala kako će se nekome pjesma svidjeti, a nekome ne, što  je sasvim uredu jer imamo različite muzičke ukuse.

 

POGLEDAJTE VIDEO:

KO MOŽE ZAMIJENITI DIJAMATA: Imamo li nasljednika Edina Džeke?

Nakon što je sedamnaest dana proveo u izolaciji zbog pozitivnih rezultata testova na COVID-19, kapiten naše reprezentacije Edin Džeko je napokon dobio i negativan rezultat. To je sigurno jedna od vijesti koje su u ovim prilično teškim vremenima vratile ili barem izmamile osmijeh na lice. Sreću nije skrivao ni sam Edin, koji je objavama na društvenim mrežama poručio kako se raduje ponovnom povratku na zelene terene.

Upravo ta vijest je i mene ponukala da napišem ovu kolumnu posebno nakon posljednja dva kola Lige nacija u kojima je naša reprezentacija doživjela još dva poraza, u gostima od Holandije i na domaćem terenu od reprezentacije Italije. U tim utakmicama nismo mogli računati na našeg kapitena i kada uzmemo u obzir da on ima 34 godine, nameće nam se pitanje, imamo li adekvatnu zamjenu za Edina Džeku ili Dijamanta kako ga mi od milja volimo zvati?

Jednostavno je to pitanje, ali je teško pronaći odgovor i teško je zamijeniti čovjeka koji je trenutno najbolji strijelac reprezentacije sa 59 golova u 112 utakmica koliko je odigrao u reprezentativnom dresu, čovjeka koji pet puta proglašavan fudbalerom godine u našoj državi, čovjeka koji je na klupskom nivou osvajao titule prvaka u Njemačkoj, Engleskoj i koji je trenutno jedan od glavnih igrača u italijanskoj Romi.

Mnogi su mu osporavali kvalitete, govoreći kako se ne trudi dovoljno kada dođe na reprezentativna okupljanja, ali on kao pravi profesionalac, nije pridavao mnogo pažnje takvim izjavama i kritikama, nego je ‘rešetao’ mreže i donosio radost u domove Bosanaca i Hercegovaca širom svijeta.

Edin Džeko (FOTO: N/FS BiH)

U onim utakmicama u kojima nije nastupio, vidljivo je koliko nam zapravo fali i koliko je bitan za tim, tako smo na nesreću morali odigrati i preostala dva kola Lige nacija i to ciklusa koji je ionako prošao loše i sigurno da ćemo se svi potruditi što prije zaboraviti ga. Pokušavao je selektor naći adekvatnu zamjenu pa su tako na poziciji centralnog napadača igrali Armin Hodžić od prve minute protiv Holandije te Smail Prevljak koji je u Holandiji ušao u igru u drugom poluvremenu i uspio upisati se u listu strijelaca,a protiv Italije je počeo od prve minute i zamijenio ga je Irfan Hadžić.

Upravo su to imena koja se najčešće spominju kada se traži zamjena za Edina, ali mogu li ti momci koji igraju u Kasimpasi (Armin Hodžić), belgijskom Eupenu (Smail Prevljak) i Akhisarsporu dostojno zamijeniti 10 miliona Eura vrijednog Edina Džeku?

Osim nabrojanih, u krug eventualnih zamjena možemo dodati Ermedina Demirovića koji još uvijek čeka debitantski nastup za reprezentaciju, a on je u ovoj sezoni dobijao šansu sa klupe u njemačkom bundesligašu Freiburgu, pored njega tu su još povrijeđeni Elvir Koljić čiji se povratak očekuje u februaru sljedeće godine, a koji je već četiri puta nastupio i upisao jednu asistenciju u dresu reprezentacije, te Aldin Turkeš koji trenutno nastupa u Švicarskoj igrajući za Lausanne-Sport.

Riad Bajić i Kenan Kodro su već najavljivani kao potencijalni kandidati za ‘devetku’ kada Edin Džeko ode u zasluženu penziju, ali njihova karijera je nekako u silaznoj putanji, ali imaju još vremena da se vrate na ‘puteve stare slave’.

Sve u svemu, trebamo biti sretni što imamo napadača svjetske klase kakav je Edin Džeko, biti ponosni na njega i sve ono što je napravio u svojoj karijeri i slaviti svaki njegov naredni uspjeh i podvig kao naš lični, jer proći će vremena i vremena da Bosna i Hercegovina dobije napadača istih kvaliteta i sposobnosti.

Autor: Nail Hercegovac

Bilješka o autoru: Nail Hercegovac rođen je 12.07.1995. u Varešu i polaznik je prve godine studija na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Zaljubljenik je u fudbal i sport općenito, član i kapiten gradskog kluba NK Vareš.

STUDENTI EKONOMSKOG FAKULTETA PISALI NADLEŽNIMA: Ukoliko ne riješite naše probleme, organizujemo proteste

0

Studenti Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu uputili su dopis Upravi Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, Rektoratu Univerziteta u Sarajevu, Senatu Univerziteta u Sarajevu te Ministarstvu obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo u vezi s problemima sa kojim se susreću prilikom polaganja ispita iz predmeta Računovodstvo na drugoj godini I ciklusa studija, a kojeg predaje prof.dr. Haris Jahić.

Dopis studenata Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu dobarportal.net prenosi u cijelosti:

“Poštovani, obraćamo Vam se kao studenti Ekonomskog fakulteta UNSA u vezi problema sa kojim se studenti susreću prilikom polaganja ispita iz predmeta Računovodstvo na drugoj godini I ciklusa studija, a kojeg predaje prof.dr. Haris Jahić. Riječ je o problemu koji je već generacijama prisutan i koji je sada prelaskom na online režim izvođenja nastave kulminirao i doveo do toga da jedini izlaz jeste da se na ovaj način obratimo u zaštiti studentskih prava. Jako niska prolaznost na ovim predmetima je konstantna genaracijama, a sada je taj problem postao još izraženiji prilikom prelaska na online režim polaganja ispita, usljed pandemije COVID–19 virusa, gdje je prolaznost, nažalost postala još manja.

Premda je sada već nastupila i nova akademska godina (2020./21.), ne postoji rješenje kojim bismo vratili vrijeme, te pokušali ispraviti pojedine nepravilnosti u prošloj godini. Stoga, ovim putem nastojimo objasniti šta je to zapravo problem sa kojim se suočavamo, istini za volju, već dugi niz godina, no sada je taj problem na vrhuncu i kao jedino potencijalno rješenje vidimo angažman viših nadležnih tijela, ali i javnosti u rješavanju konkretnog problema, obzirom da Uprava ekonomskog fakulteta u Sarajevu ignorira naše probleme, sa obrazloženjem: „To nije u našoj nadležnosti…“

Pored obimnog i teškog gradiva postoji još problema koji su dodatno uticali na smanjenu prolaznost studenata sa kojim se studenti suočavaju prilikom polaganja ispita kao što je
problem da silabus predmeta nije objavljen, tako da studenti nisu ni bili upoznati sa načinom polaganja ispita i ostalim detaljima u prethodnoj akademskoj godini.

Međutim, bićemo iskreni i pošteni, te reći da su se neke sitnice poboljšale nakon sastanka održanog sa Upravom fakulteta koji je održan nakon prvog septembarskog ispitnog roka u prethodnoj akademskoj godini. Pa tako, tehnički problemi su postali znatno manje izraženi, te je i vrijeme trajanja ispita produženo sa 30 na 40 minuta, što prema našem mišljenju nije  nikako dovoljno. Želimo naglasiti da je za isti ispit u normalnim „in class“ uslovima predviđeno vrijeme izrade u trajanju od 180 minuta (3h).

Nadalje, bićemo slobodni i navesti listu problema koji su rezultirali, blago rečeno ogorčenosti studenata, te njihovim žalbama i molbama da se nešto poduzme po tom pitanju. U skladu s tim, kao osnovne probleme navodimo sljedeće:

– Promjena načina izvođenja ispita dva dana pred ispit (uvođenje usmenog
ispitivanja; akademska godina 2019./20.)
– Studentima nije ostavljena mogućnost da izvrše uvid u test (apsolventski drugi rok, održan u 7. mjesecu 2020.)
– Nije dovoljno definisano gradivo za polaganje ispita (na ispitu je bilo gradivo sa
drugih nastavnih predmeta kao npr. Finasnijsko računovodstvo)
– Objavljivanje rezultata bez broja bodova ( samo se objavi ko je položio i ostvario pravo da polaže drugi dio ispita u situaciji kada se polaže integralno teoretski dio)
– Veoma teško i obimno gradivo koje nije precizno definisano
– U akademskoj 2020./21. godini smanjen je vremenski period izrade parcijalnih
ispita sa 20 na 15 minuta, uz obrazloženje: „Ako znate pitanje dovoljno vam je i 10
sekundi da odgovorite“… Kao digresija na ovu stavku, član 31. (stavka 2) Pravilnika o studiranju kaže: „Pojedinačna pisana provjera znanja smije trajati od 30 do 180 minuta, usmena do 60 minuta, praktična do 60 minuta, a kombinirana maksimalno jednaka zbiru trajanja kombinacija od kojih je provjera znanja sastavljena.“

U kontekstu navedenog člana, vidimo kako se krše sva naša prava glede izrade parcijalnog
ispita koji traje 15 minuta. Pored toga, u obzir nisu uzeti bitni parametri poput tehničkih
smetnji, preopterećenost servera i sl. To sve utiče i na samu kvalitetu izrade ispita…

– Kratak vremenski period ostavljen za izradu finalnog ispita (40 minuta)
– Neadekvatno odgovaranje na studentske upite, odnosno mailove
– Nemar predmetnih nastavnika u slučaju potencijalnih tehničkih problema sa
kojima se studenti suočavaju
– Preobimno postavljeni ispitni zadaci za čije shvatanje je potrebno cca 5 minuta
(napominjemo da je vremenski period izrade ispita 40 minuta. Broj zadataka po ispitu
je 10.)

Nakon navedenih problema, morati ćemo navesti još jednu veoma bitnu stvar. U prethodnoj akademskoj godini, čak i nakon zahtjeva studenata za produživanjem vremenskog perioda izrade finalnog ispita, čijim zahtjevima je i udovoljeno, predmetni nastavnici, svjesno ili ne, proširili su, odnosno uduplali tekst zadatka za čije razumijevanje je neophodno cca 5 (u nekim  slučajevima i više) minuta, što čini ogroman udio imajući u vidu predviđeni vremenski period izrade ispita…

Ovim putem, isto tako, molimo nadležne organe iz Univerziteta da sprovedu evaluaciju akademskog osoblja (anketu), koja će zapravo potvrditi ili ne sve ono što smo mi naveli u ovom dokumentu. Imamo opravdan stav da ovaj problem treba podršku sa viših organa koji regulišu ovu problematiku, kako Rektorata, Ministarstva obrazovanja KS i Inspektorata za visoko obrazovanja Kantona Sarajevo. Frustracije studenata postaju veće jer se dodatno povećavaju troškovi studiranja, a nerijetko su studenti upravo radi ovog predmeta primorani da se ispisuju sa Univerziteta u Sarajevu i nastavljaju školovanje na nekim od privatnih univerzitata u FBiH kako bi stekli diplomu, što je blago rečeno, poražavajuće.

Molimo da se svi navedeni parametri uzmu u obzir, te da se nađe adekvatno rješenje za ovaj problem, kako bi studenti Ekonomskog fakulteta u Sarajevu imali priliku steći svoju diplomu na akademski regularan i pošten način, a ne, žargonski rečeno „gubiti živce“ godinama zbog jednog ili dva predmeta.

I na kraju, moramo reći da, ukoliko se ne pronađe adekvatno rješenje za ovaj problem, te ukoliko se našem problemu ne pristupi ozbiljno i ne ponudi rješenje istoga, mi nemamo drugu opciju, nego da organizujemo proteste ispred Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, (čak i uprkos tome što se nalazimo u jeku pandemije) i na taj način izrazimo naše nezadovoljstvo, koje traje već godinama kada je ovaj predmet u pitanju, te koji je trenutno zaista na vrhuncu. Smatramo da se konačno ovome mora stati u kraj, kako za dobrobit trenutnih, tako i za dobrobit budućih studenata Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu… Protestima ćemo pristupiti ukoliko se na naše probleme ne reaguje u vremenskom periodu od 7 dana nakon što ovaj dopis bude poslan navedenim nadležnim tijelima.”

USPJEŠNA SARAJKA: Aida Mandić u SAD pomaže studentima da ostvare svoje snove

0

Aida Mandić rođena je u Sarajevu, a kada je rat zahvatio Bosnu i Hercegovinu, njen otac je teško ranjen te je ostala sa majkom, sa kojom je ubrzo napustila rodni grad. Danas je Aida uspješna poduzetnica, filantropkinja i aktivistkinja koja živi i radi u Sjedinjenin Američkim Državama.

Autorica je više od 25 knjiga koje s vremenom planira objaviti. Također, osnivačica je i izvršna direktorica kompanije “Searchkey”, koja pomaže ljudima da pronađu resurse i informacije koji su relevantni za njihove akademske ciljeve.

“Kada je rat počeo u Bosni i Hercegovini imala sam godinu i četiri mjeseca.  Ubrzo, na samom početku rata, moj otac je ranjen i završio je u bolnici, a ja sam ostala s majkom u našem stanu u Sarajevu.  Kasnije smo majka i ja konvojem koji je organizovala ‘Dječija ambasada’ napustili Sarajevo, a prvo stanište nam je bila Česka Republika u kojoj smo proveli pola godine.  Potom smo zahvaljujući prijateljima iz Francuske otišle u Pariz, gdje smo provele sedam mjeseci, a onda smo iz Pariza otišle u Maleziju gdje smo proveli četiri godine do dolaska u Sjedinjene Američke Države”, prisjeća se svog izbjegličkog puta Aida Mandić u razgovoru za dobarportal.net.

Aida Mandić (FOTO: Aida Mandić, privatni arhiv)

S obzirom na to da potiče iz porodice intelektualaca i njoj je, pored loših uvjeta, bilo normalno da treba samo učiti.

Naša sagovornica u svojim knjigama najviše piše o pravdi, Bosni i Hercegovini, jakim i moćnim ženama, borbi protiv nasilja, individualizmu, ambiciji te kako biti buntovnik i imati hrabrosti.

Potcrtava da je danas važno biti glasan u borbi protiv svih oblika nepravde.

“Zlo nije nikad bilo niti će kad biti skromno, ali ljudi pogrešno smatraju da dobrota treba biti skromna. Cijenim ljude koji mogu pretvoriti bol u moć, teškoću u trijumf i ljutnju u ambiciju. Takve ljude smatram herojima jer ne dozvole da ih uslovi definišu. Oni imaju svoje ‘ja'”, ističe Aida Mandić koja je u svom radu najviše ponosna na mnogobrojne nagrade koje su joj bile korisne u olakšavanju kreativnih projekata.

Aida Mandić (FOTO: Aida Mandić, privatni arhiv)

Izgradila je obrazovnu platformu “Searchkey” tako da više učenika iz nepovoljnih sredina može pronaći stipendije, ostvariti svoj potencijal i ostvariti svoje snove.

“To je website koji nudi studentima opciju da apliciraju za stipendije i nagrade uz veliku uštedu vremena koje je đacima najvažnije. Nisam nezadovoljna, ali nije kako sam očekivala. Također, radim i na tome da napravim lični website gdje bi bile dostupne moje knjige i na kojem bi predstavila svoju kompaniju. Nekoliko ljudi mi pomaže sa svim ovim stvarima i čak prave Wikipedia stranicu o meni”, dodaje ova uspješna Bosanka.

Aida Mandić (FOTO: Aida Mandić, privatni arhiv)

Dotakla se i odnosa Sjedinjenih Američkih Država prema državama na Balkanu.

“Ja sam demokrata i glasala sam za Joea Bidena. Amerika ima svoje planove i programe. Mislim da neće biti nekih bitnih promjena. Balkan definitivno nije na prvom mjestu u vanjskoj politici Sjedinjenih Američkih Država”,  smatra Aida Mandić.

Vjeruje da Bosna i Hercegovina ima potencijal u mladima koji bi postepeno mogli dovesti do promjena.

“Na prvom mjestu bi se trebala politička situacija dovesti u red i paralelno s tim ekonomski razvoj. Mislim da bi poboljšanje ekonomije pomoglo Bosni i Hercegovini u svim pravcima. Treba iskoristiti prirodne resurse i raditi na njihovom razvoju”, mišljenja je sagovornica.

Aida Mandić (FOTO: Aida Mandić, privatni arhiv)

Smatra da velikom broju Bošnjaka nedostaje nacionalna svijest.

“Imati nacionalnu svijest ne znači biti nacionalista. Pogledajte druge narode s visokom nacionalnom svijesti. Postižu daleko veće rezultate. Na primjer, Jevriji, Kinezi i Hindusi imaju ogromnu nacionalnu svijest i to se vidi. Ako navijate za svoj fudbalski tim, zašto ne možete navijati za uspješne Bošnjake?”, pita se ova svestrana Bosanka koja je u Sarajevu boravila prošle godine.

Mladima poručuje da se maksimalno bore, rade, uče i pokažu svoju hrabrost.

“Svaki talent koji imate trudite se da razvijete. I nemojte ćutati preko nepravde. Ova kombinacija pomaže da razvijete sebe u slobodnu ličnost koja ima veću šansu uspjeha nego drugi. Nemojte se plašiti ni odustajati ako izgubite bitku protiv nečega. Zapamtite, izgubiti bitku ne znači izgubiti rat”, zaključuje Aida Mandić.

Je li vrijeme za mlade u politici u Bosni i Hercegovini

0

Vrlo često smo mogli čuti kako se u javnom prostoru govori da je potrebno pružiti šansu mladima u politici u Bosni i Hercegovini. Ta šansa je uglavnom bivala na nivou zadovoljenja forme ili je nije nikako ni bilo. Netom završeni lokalni izbori (ne računajući Mostar) donijeli su rezultate, što se dogodi kada mladima stvarno date pravu šansu: Kada su nositelji listi ili kandidati za (grado)načelnika.

Apsolutni rekorder po broju glasova na ovim izborima je mladi Draško Stanivuković, novi gradonačelnik Banje Luke, koji je, prema još uvijek neslužbenim podacima, osvojio 51.620 glasova. Ovo ga čini osobom koja je dobila najveći broj pojedinačnih glasova u Bosni i Hercegovini; istina, radi se o gradu sa najvećim brojem registrovanih birača u Bosni i Hercegovini, ali i dalje ne umanjuje uspjeh mlade osobe na ovim izborima.

S druge strane, mladi Kenan Uzunović, poprilično novo ime na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini i Draškov vršnjak, osvojio je 6.867 glasova za Gradsko vijeće Zenice. Obrađeno je 94,37% biračkih mjesta, a broj njegovih glasova mogao bi preći 7.000 nakon zvaničnih rezultata Lokalnih izbora. Kenan je 27-godišnjak i trenutno rekorder po broju glasova za općinska/gradska vijeća u Federaciji BiH.

Pored njih dvojice koji su po broju glasova nadmašili i svoje mnogo starije i iskusnije kolege, treba istaći i rezultate mladih iz Visokog Belmina Zukana i Tarika Halilovića, koji su, kao nositelji listi za Gradsko vijeće Visokog, osvojili mandate i u isto vrijeme osvojili najveći broj glasova unutar svojih listi. Njihov kolega, kandidat za Općinsko vijeće Viteza, Ekrem Sarajlić, također je bio nosilac liste i osvojio mandat kao kandidat sa ubjedljivo najvećim brojem glasova na svojoj listi. Zajedničko za ovu trojicu budućih vijećnika je da su pohađali Obuku za omladinske političke lidere/ice UMiDp, koju organizira Instituta za razvoj mladih KULT. Program obuke namijenjen je mladim političarkama i političarima dobi od 18 do 30 godina, a koji dolaze iz različitih političkih stranaka i različitih lokalnih zajednica. Mladi političari kroz 15 dana obuke usvajaju znanja i vještine koje im pomažu da unaprijede svoje djelovanje u politici, a posebno na polju prava za mlade. Tokom obuke imaju priliku teoretski i praktično učiti i graditi politički imidž koji je drugačiji, inovativniji i vršnjački prihvatljiviji.

Ovi rezultati dokazuju da su mladi spremni za aktivno bavljenje politikom i da mogu ostvariti značajne rezultate kada dobiju pravu priliku, ali i da je potrebno raditi na educiranju mladih političarki i političara. Ovi izbori dokazali su da #možeidrugačije i da mladi mogu i hoće biti nositelji političkih i društvenih promjena u Bosni i Hercegovini. Institut će nastaviti analizirati izborne rezultate i provjeravati koliko mladih će se nalaziti u vijećnićkim klupama, između ostalog i mladih koji su uspješno završili obuku UMiDp.