Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, samo 15% stanovništva se bavi nekom vrstom fizičke aktivnosti. Ovaj članak je namijenjen svima, kao one najkrupnije Lego kockice: 1-99+, koje ću pokušati da posložim i za sebe i za vas.
Naše tijelo nije skrojeno da sjedi 24/7. Šoping, peglanje i usisavanje, hodanje do škole, fakulteta, kafića – toliko nam tek treba da ne bismo zakržljali!
Zašto? Bez daljnjeg oklijevanja, i jako precizno, ovako nam trening može najviše biti od kratkoročne i dugoročne koristi:
1. Bilo kakva fizička aktivnost direktno utiče na povećanje osjetljivosti na inzulin i rješava, uz minimalan napor, gladovanje ćelija, bezbolno raskidajući vašu emocionalnu vezu s hranom.Ovo sprečava pojavu problema za koje ni ne čujete dok vam se ne dese. Ovo ne mogu dovoljno naglasiti!
2. Masno tkivo, pored toga što nam služi kao termoizolacija, postaje najveći “licemjer” u našem tijelu ako ga ima previše. Upliće se u “razgovore” između ćelija i tkiva – kod upala, hormonalnih poremećaja; služi kao deponija lijekovima i toksinima, i povrh svega, otežava posao našem srcu indirektno (putem svojih krvnih sudova) povećavajući otpor protiv kojeg ono treba da pumpa.
3. Čuli ste već da je rizik za vaskularne incidente (udare) ubjedljivo, mnogo niži (procenat zavisi od literature) kod osoba koje su aktivne. U suprotnom, povisuje se rizik i kod osoba koje nemaju simptome koji upozoravaju da na tom polju nešto nije uredu.
4. Dokazano je da trening donosi mnogobrojne benefite za naš mozak, te se za pojedine još uvijek ne zna ni koliko ni na koji način, ali možemo krenuti od toga da poboljšava protok krvi kroz sve dijelove organizma, time i dopremu kisika, otpušta razne “feel-good” supstance (endorfine, koji svojevrsno djeluju kao opijati), direktno preventivno djelujući na pojavu mentalnih oboljenja i nagomilavanje stresa.
5. Popravlja stanje i držanje – pandemija u kojoj smo se našli je jako loša po naše leđne, trbušne i glutealne mišiće, tj. one koji nam čuvaju stub tijela – našu kičmu. Upitajte bilo koga preko 65 godina šta misli o tome.
6. Bitna sposobnost ljudskog tijela je i koordinacija pokreta, za koju je zadužen naš malo mozak, i koju vremenom gubimo ako postanemo previše lijeni.
7. I posljednje, ako i dalje tražite razloge za uvođenje onoga oko čega ljekari neumorno zvocaju: u današnje vrijeme kad smo izloženi svakakvim sadržajima koji direktno udaraju na naše samopouzdanje, mnogima je bitno da izgledaju prihvatljivo. Tajna je, ponovo, u endorfinima – koji direktno dižu samopouzdanje čak i u samom procesu postizanja željenog cilja, makar za njega trebalo više vremena.
Kad povučemo crtu, sve pobrojano nas održava duže mladima, i tijelom i duhom, čineći da uvijek budete u svojim najboljim godinama. U svrhu lakše orijentacije u svijet treninga, ovo su osnovne vrste:
1. Aerobni trening – popularno nazvan kardio – trčanje, vožnja bicikla, plivanje, step, plesni treninzi, HIIT (high intensity interval training); može biti kontinuiran ili u intervalima: idealan za one koji žele da učine da njihovo srce adekvatno opskrbljuje cijelo tijelo i u miru i tokom aktivnosti, te održe postignutu tjelesnu masu.
2. Trening snage – bodyweight ili svaki trening s opterećenjem, može biti statički (tegovi, otpor) ili dinamički (eksplozivna snaga): vjerovatno savršena kombinacija treniranja srca i skeletnih mišića, povećavajući općenitu izdržljivost, ne ostavljajući mišiće prilijepljenima uz kost. Više mišićne mase = brži metabolizam, za sve one koji ne podnose to što imaju spor metabolizam bez neke očite dijagnoze.
3. Trening fleksibilnosti– pilates, joga,…: nimalo naivno, ako želite lijepo definisane mišiće, zavidno držanje i savršen balans, i sve to bez skakanja, ovo je odličan izbor.
Svaki drugi trening program se, de facto, može svrstati u neki od navedena tri, ili predstavlja njihovu kombinaciju. Neke od razlika između programa su očite a neke jako suptilne, tako da zasucite rukave i istražite.
U veoma korisnoj tabeli ispod je predstavljeno, u odnosu na vaše godine, koliku je frekvencu srčanog rada poželjno postići tokom određenih vrsta treninga (budući da se prema FSR određuje njihova efikasnost):
Nasumične misli za kraj:
1. Žene teže postižu rezultate u izgradnji mišića, iz čisto hormonalnih razloga.
2. Često se pretjerivanje u vježbanju veže i uz poremećaje ishrane, tako da i ovdje apsolutno vrijedi ona potraga za zlatnom sredinom.
3. Budući da je vrijeme restrikcija kao nikad prije,na što nisam zaboravila, ali upravo iz tog razloga su se svi fitness instruktori i nutricionisti potrudili da svoje programe učine što dostupnijim svima koji su za njih zainteresovani, čak i po nižim cijenama, a vaše je samo da – proguglate. Tim putem sam i sama saznala da ih naša država ima sasvim dovoljno, i da postoji, zaista, ponešto za svakoga.
I dok nisam zaboravila, iako je zasebna tema, (su)finansiranje sportskih programa za djecu postaje neophodno u svim zajednicama, i treba da bude posmatrano kao mjera javnog zdravlja, stoga apelujte na one koji Vas vode da se i toga sjete. Ili, jednostavno, zamijenite ih. Kao i trening programe koji vas ne čine sretnim.
Autor: Nejira Imamović
Bilješka o autoru: Nejira Imamović rođena je 10.7.1998. godine u Sarajevu i trenutno je studentica pete godine Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. U lokalnoj zajednici je volonterka Crvenog križa te govori engleski i njemački jezik. Slobodno vrijeme provodi najčešće uz klavir, trening ili planinareći s društvom, te vrlo rado ulaže u edukaciju širih masa, a posebno mladih.
