Život u lokalnoj zajednici je pravo svih ljudi. No, u Bosni i Hercegovini je ovo pravo uskraćeno ili značajno narušeno velikom broju njenih građana, naročito osobama s invaliditetom koje su u najvećem riziku od institucionalizacije i narušavanja prava na život u lokalnoj zajednici.
Institucionalizacija ljudi kao praksa predstavlja jedan od najozbiljnijih oblika izolacije i put koji osobu isključuje iz društva. Pojavom Covid 19 pandemije, efekti socijalne isključenosti i izolacije na kvalitetu života i mentalno zdravlje postali su stvarni i opipljivi većini ljudi.
I pored značajnih pomaka u ovoj oblasti u proteklim desetljećima, ova praksa, nažalost, još uvijek preovladava u BiH i mnogim drugim zemljama. Prema podacima Institucije Ombudsmana za ljudska prava, danas je u BiH institucionalizirano preko 3.000 osoba kroz njihov smještaj u ustanove zatvorenog tipa, a broj osoba u riziku od institucionalizacije je višestruko veći. Prema podacima Evropske komisije, danas je širom Evrope institucionalizirano preko milion osoba.
Savez organizacija za podršku osobama s intelektualnim teškoćama Federacije Bosne i Hercegovine Sumero od 2010. godine, u saradnji sa međunarodnim i domaćim partnerima, provodi proces deinstitucionalizacije u BiH i razvoj servisa podrške za život osoba s invaliditetom u lokalnoj zajednici. Do decembra 2020. godine uspostavljeni su servisi podrške u 10 lokalnih zajednica u četiri kantona u Federaciji BiH. Izvršena je deinstitucionalizacija i prevencija institucionalizacije ukupno 130 osoba s invaliditetom, te je praktično vidljivo da je ovaj proces, ostanak i opstanak osoba s invaliditetom u lokalnoj zajednici moguć i održiv, čak i u uvjetima i prilikama u našoj zemlji.
Deinstitucionalizacija je prvi korak vraćanja dostojanstva čovjeku koji živi u ustanovi zatvorenog tipa. Provođenjem ovog procesa, mijenja se odavno zastarjela i segregirajuća praksa institucionalnog zbrinjavanja.
Sloboda, pravo na izbor, pravo na odlučivanje o vlastitom životu, pravo na život u zajednici itd. su prava i potrebe svakog čovjeka, a osobama s invaliditetom garantirana su UN Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom.
Ajla Ahmećanović studentica je Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, a pored studija ova 19-godišnjakinja iz Kladnja bavi se i crtanjem.
Još od djetinjstva svoje slobodno vrijeme provodila je crtajući te je u osnovnoj školi uvijek imala odlične ocjene iz predmeta Likovna kultura.
“Kada bi u osnovnoj školi neki nastavnik upitao: ‘Ko lijepo zna crtati u vašem razredu?’, svi bi u jedan glas izgovorili moje ime ,jer taj znalac i crtač za potrebe razreda, uvijek sam bila ja. Nastavnik Likovne kulture Besim Salihović je prepoznao moju ljubav prema umjetnosti i davao mi savjete, smjernice i kritike, na čemu sam mu mnogo zahvalna, jer je imao veliku ulogu u mom procesu učenja koji traje i dan danas”, kaže Ajla Ahmećanović.
U razgovoru za dobarportal.net ističe kako je 2015. otvorila Instagram profil pod nazivom “Ajlich_arts” na kome i danas objavljuje svoje radove.
“Tokom srednje škole moj Instagram profil je dobio dosta pratilaca, imala sam podršku vršnjaka i okoline koja mi je mnogo značila. Svoje crtačke vještine sam koristila i u srednjoj školi kroz različite vidove nastavnih i vannastavnih aktivnosti ,kroz rad u sekcijama, tematskim učešćem obilježavanja značajnih datuma u školi i van nje te sam učestvovala na više likovnih konkursa”, priča naša sagovornica.
Naglašava da su joj profesori u gimnaziji uvijek bili važna podrška u njenom kreativnom radu.
“Posebno bih izdvojila profesorice Sanelu Zlatarević, Elvisu Imamović, Mirsadu Sprečić te Muradifu Halilovića. Također, podršku sam imala i od razrednika Muamera Selića i tadašnjeg direktora Murisa Halilović, na čemu sam im beskrajno zahvalna. Po završetku srednje škole, odlučila sam se upisati na Likovnu akademiju u Sarajevu, ali nažalost nisam ostvarila dovoljan broj bodova na prijemnom ispitu, pa sam odabrala, najsrodniji, Arhitektonski fakultet i trenutno sam zadovoljna izborom”, dodaje ova samouka umjetnica.
Ponosna je na svoju upornost i hrabrost, što joj daje dodatnu snagu i vjetar u leđa.
“Izdvajam za mene, bitan događaj, a to je da je moj rad podijeljen na Instagram profilu za mlade umjetnike širom svijeta “Young_artists_help”, gdje je preko 310 hiljada pratioca moglo vidjeti moj rad. Također, organizovala sam i jedan vid humanitarne akcije putem javne aukcije moje slike, a sredstva su uložena u liječenje mladića koji boluje od raka limfnih čvorova. Mislim da je moj doprinos, iako mali, jako značajan, te da svi možemo pružiti pomoć onima kojima je to potrebno na svoj način”, govori Ajla Ahmećanović.
Ova talentovana samouka umjetnica u svom radu koristi se raznim tehnikama.
“Trenutno vježbam sa uljanim bojama, dok su ranije to bile uglavnom drvene bojice, grafitna olovka i tempere. Što više vremena uložite u crtež, bolji je i rezultat. Imam nekoliko radova koje sam crtala i po 80 sati, a imam i one koje sam završila za 15 minuta. Za jedan rad mi je potrebno pet do deset sati rada”, riječi su naše sagovornice.
Dodaje kako inspiraciju crpi iz raznih izvora.
“To može biti lijepa pjesma, interesantan pejzaž, zraka sunca, emocija ili zanimljiva fotografija. Motivirana sam da radim jer znam da će se pronaći bar jedna osoba kojoj će se dopasti moja slika, koja će se zamisliti i zastati nad njom, kojoj će ona izazvati određenu emociju. A da ni ne spominjem saznanje da će nekog usrećiti komad papira koji sam ukrasila svojom rukom, te će mu on kao takav ukrašavati prostor”, potcrtava ova samouka umjetnica.
Mišljenja je da se svačiji umjetnički rad razlikuje, pa se tako i njeni radovi razlikuju.
“Preferiram jednostavnost kod određenih crteža, volim da koristim hladnije boje. Najviše uživam kada na platnu slikam nebeski svod, zvijezde, galaksije, planine, za koje mislim da odišu, kako staloženošću, tako i ekscentričnošću i pozitivnom energijom”, otkriva Ajla Ahmećanović.
Pandemija koronavirusa imala je pozitivan uticaj na njen rad.
“Tokom karantina kreirala sam nalog na Fivveru (platforma za online poslove op.a.), gdje sam uspješno prodala par svojih slika kupcima širom Europe, što mi je dalo dodatnu motivaciju za rad”, kaže naša sagovornica.
“Detaljno porazgovaram sa kupcem prije izrade slike ili crteža, pa reakcije uvijek budu pozitivne jer se maksimalno trudim ispuniti njegova očekivanja. Vodim se pravilom da, ako se kupcu na kraju ne sviđa rezultat mog rada, ne mora platiti ali može zadržati sliku, ali do sada nisam još imala nijedan takav slučaj”, priča ova samouka umjetnica.
Naglašava da će i u budućnosti izdvajati vrijeme za slikanje u zavisnosti od fakultetskih obaveza.
“Pokušat ću se više posvetiti online prodaji jer je tržište veće i perspektivnije, imam više prostora za izražavanje i mogu lakše promovirati specifičnu vrstu radova u kojima sam dobra”, zaključuje Ajla Ahmećanović koja mladima poručuje šire pozitivne vibracije i da slijede svoj put, bez obzira koliko krivudav bio.
Sa trenutnom epidemiološkom situacijom, posljedice koronavirusa odrazile su se na umjetničkim i kulturnim djelatnostima. Ipak kreativnost mladih ljudi iz Studio teatra, skupa u saradnji sa Bosanskim narodnim pozorištem Zenica uz podršku Instituta za razvoj mladih KULT, realizirali su predstavu “Mladi u doba korone” u režiji bosanskohercegovačke glumice Lane Delić.
U predstavi koja je osvojila publiku u Zenici i Sarajevu možemo vidjeti spoj glume, plesa i muzike.
“Na ovom projektu je bilo naporno raditi, ali zato mnogo zanimljivo i stvarno je bilo odlično.Najviše me oduševila reakcija publike, pravo je zadovoljstvo raditi sa ovakvom ekipom”, izjavio je Sven Zrnić jedan od glumaca predstave.
Predstava “Mladi u doba korone” (FOTO: Studio teatar/Facebook)
I glumica Ajla Smajić s nama je podijelila svoje utiske.
“U Studio teatar sam već tri godine,vidjela sam audiciju za predstavu, te se odlučila prijavit i na moje veliko zadovoljstvo prošla sam je. Ovaj projekat ću pamtiti do kraja života,jer sam upoznala dosta novih ljudi,a posebno zadovoljstvo je bilo raditi sa Lanom Delić koja nam dođe kao mama”,rekla je Ajla Smajić.
Pored njih, u predstavi još glume i Hena Husić,Danko Damjanović,Lea Zečević,Elma Hasanspahić,Ajna Kadrić,Ibrahim Tatar,Tarik Lemeš i Merima Medzić.
Tekst za predstavu napisao je Mirza Begović, autorsku muziku potpisuje Ernad Bihorac, dok je producent Nusmir Muharemović.
Predstava “Mladi u doba korone” (FOTO: Studio teatar/Facebook)
Autor teksta: Adna Prolaz
Bilješka o autoru: Adna Prolaz rođena je 16.11.2000. godine u Sarajevu i studentica je Odsjeka za komunikologiju na Fakultetu političkih nauka. Aktivno se bavi glumom već tri godine, te je i dugogodišnja volonterka na mnogobrojnim festivalima.
Dok je cijela nacija čekala na historijski uspjeh i plasman fudbalske reprezentacije odnosno popularnih Zmajeva na Europsko prvenstvo 2020., košarkaški reprezentativci su nekako u tišini i ne toliko medijski popraćeni prvo pripremali se, a potom i obradovali cijelu naciju tako što su se jubilarni deseti put plasirali na Europsko prvenstvo u košarci.
Naime, smješteni u kvalifikacijsku grupu H sa Grčkom, Latvijom i Bugarskom, naši najbolji košarkaši su dva kola prije kraja kvalifikacijskog ciklusa osigurali mjesto na smotri najboljih europskih košarkaških reprezentacija koje će se održati u četiri zemlje: Italiji, Njemačkoj, Gruziji i Češkoj.
Zmajevi su kvalifikacije započeli u februaru pobjedom u Latviji sa pola koša razlike, a samo tri dana poslije doživjeli su poraz na domaćem terenu od reprezentacije Grčke.
Nakon tog poraza, uslijedila je pauza uzrokovana koronavirusom, koja je potrajala sve do mjeseca novembra kada je selektor Vedran Bosnić imao priliku ponovno sarađivati sa najboljim košarkašima.
Prvo je krovna organizacija europske košarke FIBA još u septembru mjesecu objavila da će se kvalifikacije nastaviti u balonu odnosno da neće biti klasičnih domaćih i gostujućih utakmica, a nedugo zatim je odlučeno da će se upravo u Sarajevu tačnije sportskoj dvorani hotela „Hills“ na Ilidži odigirati dvije utakmice kvalifikacija.
Prvi na megdan našim košarkašima došli su Bugari, iako suočeni sa raznim problemima kako zbog koronavirusa tako i zbog činjenice da naš selektor nije mogao računati na NBA zvijezde Džanana Musu i Jusufa Nurkića zbog toga što njihovi klubovi ne dopuštaju igranje za nacionalne selekcije.
Naši košarkaši su 27.11.2020. godine bili i više nego raspoloženi i uvjerljivi pa su tako deklasirali Bugare rezultatom 88:49, a najviše poena i sjajnu partiju je pružio najmlađi među Zmajevima Kenan Kamenjaš koji je ubacio 12 poena.
Selektor Bosnić, a i svi ostali su bili veoma zadovoljni viđenim i svi su jedva čekali meč protiv Latvije koja je bila naša prva meč lopta za plasman na Europsko košarkaško prvenstvo.
U jednoj odličnoj partije naše ekipe savladana je Latvija rezultatom 79:73 i upravo tim trijumfom su naši košarkaški Zmajevi osigurali deseti jubilarni nastup na Europskom prvenstvu.
Osim što su osigurali plasman na Europskom prvenstvo, naši Zmajevi su nas podsjetili koliko malo fali našoj naciji da se svi zajedno radujemo i osjetimo ponosnim zato što smo Bosanci i Hercegovci, uz sve to podsjetili su nas i natjerali nas da se zapitamo zašto ih nismo toliko pratili i zašto oni ne mogu na naslovnice naših medija i portala osim ako ostvare dobar rezultat odnosno plasman na veliko takmičenje.
Jedno je sigurno, svi smo sretni zbog uspjeha selektora Vedrana Bosnića, naših reprezentativaca i momaka koji su ostvarili ovaj uspjeh, krenuvši od Kamenjaša, Sejfića, Robersona, Pašalića, Atića, Miloševića, Gegića, Čampare, Penave, Lazića, Vrabca i završivši na Sulejmanoviću.
Svima njima dolaze čestitke iz cijele Bosne i Hercegovine, Europe, ali u konačnici i cijelog svijeta jer nakon uspjeha i plasmana lijepo je biti Bosanac i Hercegovac gdje god se nalazili.
Momci svaka čast i svi smo ponosni na vas i vaš uspjeh, a u septembru 2022. godine kada je planirano EUropsko prvenstvo možete računati na našu podršku i sigurni smo da možete mnogo toga napraviti posebno kada vam se pridruže Jusuf Nurkić i Džanan Musa pa ćemo svi zajedno da slavimo svaki vaš uspjeh i pobjedu.
Autor: Nail Hercegovac
Bilješka o autoru: Nail Hercegovac rođen je 12.07.1995. u Varešu i polaznik je prve godine studija na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Zaljubljenik je u fudbal i sport općenito, član i kapiten gradskog kluba NK Vareš.
Aplikacija Airmeet nastala je u Indiji i namijenjena je za organizovanje online događaja poput: edukacija, seminara, okruglih stolova, konferencija. Iako je relativno nepoznata na našim prostorima, mladi ljudi iz Bosne i Hercegovine angažovani su kako bi pomogli da ova platforma zaživi i u našoj domovini.
Ambasadori ispred Airmeeta u Bosni i Hercegovini Ena Divović (17) i Rijad Ahmetović (18), nastoje da u najboljem svjetlu promovišu ovu aplikaciju, a u razgovoru za dobarportal.net približili su i prezentovali korištenje ove platforme na što jednostavniji način.
“Airmeet platforma je potpuno drugačija od drugih jer imamo mogućnost da u jednom događaju napravimo nekoliko okruglih stolova, sa nekoliko različitih tema za diskusiju, sa mnogo osoba koje bi pristuple sastancima, odnosno temama koje ih najviše interesuju. Da bi imali slično iskustvo na drugim platformama morali bi napraviti bezbroj sastanaka, bezbroj linkova i tema i svako malo morali paziti gdje ćemo i šta ćemo da radimo, a Airmeet nam sve to nudi na jednoj platformi gdje na jednom događaju imamo sve te sastanke i sve je preglednije i lakše”, kaže Ena Divović.
Ističe kako je Airmeet veoma pogodan za bilo kakav vid radionica, webinara, sastanaka, konferencija i za bilo šta slično te da nudi bezbroj opcija i mogućnosti koje su nam na raspolaganju u svakoj prilici.
“Neke od interesantnih opcija pored okruglih stolova i backstagea je i Q&A opcija na kojoj u svakom trenutku možemo postaviti bilo kakvo pitanje bez da listamo poruke (u kojima se ponekad nalazi sve i svašta), imamo opciju ‘ruke’ i mnogo više. Airmeet je veoma pogodan za korištenje, nisu vam potrebne bilo kakve aplikacije, posebni mailovi i slično, sve se nalazi na jednoj platformi, neograničeno vrijeme održavanje vaših sastanaka, webinara, konferencija, možete napraviti koliko želite grupa, odnosno sastanaka u samo jednom događaju”, objašnjava Ena Divović.
Aplikacija Airmeet (FOTO: Screenshot)
Dodaje kako korisnici ove platforme mogu lahko upravljati svojim sastancima te u svakom trenutku pristupiti bilo kojem stolu i vidjeti šta se dešava u određenim grupama.
“Također, možete pomoću backstage opcije veoma lahko da pozovete bilo kojeg pojedinca da porazgovarate međusobno dok sastanak traje neometano. Toliko toga Airmeet nudi da se ne može čak ni nabrojati. Ja sam ostala zadivljena ovom platformom jer je u potpunosti drugačija od drugih, jer sve naše potrebe i opcije koje nam nekad jako trebaju, nalaze se upravo ovdje. Pomoću ove platforme je i International Burch University održao svoj ‘ClubDay’ gdje su studenti sami birali u koje grupe, odnosno sastanke žele da pristupe”, naglašava Ena Divović.
Njen kolega Rijad Ahmetović vjeruje da će aplikacija Airmeet izuzetno dobro doći za sve manje i veće događaje i moći će je koristiti organizacije, institucije i svi ostali kojima je u cilju okupiti što više ljudi na jednom mjestu.
“Ovim putem želim pozvati sve koji imaju namjeru da organizuju događaj, da isprobaju ovu aplikaciju te da se uvjere u njen kvalitet. Izuzetna mi je čast da sa Enom Divović radim na ovom projektu i srčano se nadamo da će ova aplikacija zaživjeti u Bosni i Hercegovini. Kao mladi aktivista, imao sam priliku da često predstavljam svoju domovinu pred očima svijeta, ali naročito sada mi je izuzetno drago da mogu uvjeriti naše ljude kao i ostatak svijeta da Bosna i Hercegovina može ići rame uz rame sa svijetom”, zaključio je Rijad Ahmetović.
Ritmička gimnastika kao spoj elegancije, plesa i discipline sve je popularnija među djevojčicama. Visočanka Aida Bunjo (24) ovim dvoranskim olimpijskim sportom se bavila devet godina, a sada je licencirana trenerica i sutkinja ritmičke gimnastike.
U razgovoru za dobarportal.net ispričala je kako je sasvim spontano došla na ideju za osnivanjem Kluba ritmičke gimnastike Čelik u Zenici.
“Ideja je došla spontano, mojim dolascima u Zenicu, prateći brata na njegovim utakmicama koji je tada igrao za Čelik. Uvidjevši da Zenica ima odličnu sportsku infrastrukturu, a nema ritmičku gimnastiku, odluka je pala brzo. Krenuli smo sa Školom ritmičke gimnastike, ali velikim odzivom i zainteresovanšću djevojčica brzo smo poduzeli sve korake na putu prema pravljenju jednog ozbiljnog sportskog kolektiva. Ime nije bilo teško izabrati, kako bi se mogao zvati jedini klub rimtičke gimnastike u čeličnom gradu Zenici osim Čelik”, kaže Aida Bunjo.
Dodaje kako nije bilo lahko napraviti prepoznatljivu kvalitetnu sportsku priču u gradu u kojem nikog nije poznavala.
“Ponosna sam na svaku djevojčicu iz takmičarske grupe koje treniraju skoro svaki dan, provodeći više sati u dvorani, trenirajući, rapidno napredovajući i predstavljajući svoj klub i svoj grad u najboljem svjetlu. Pored treniranja, još sam više ponosna na ljubav te djece prema ovom sportu, načinu života koji sport traži, to su pravi profesionalci”, ističe naša sagovornica.
Aida Bunjo (FOTO: Aida Bunjo, privatni arhiv)
Naglašava da svu ovu priču nikad ne bi pokrenula da nema ambicije da djeca koja treniraju u ovom klubu jednog dana predstavljaju Bosnu i Hercegovinu na svjetskim takmičenjima.
“Ovaj sport zahtjeva adekvatne uslove za trenažni proces. Najponosniji trenutak u tom segmentu je bio kada smo u sred pandemije od Grada Zenice dobili na korištenje Gradsku Arenu ‘Husejin Smajlović’. Svaki trening je užitak i motiv više kako za djevojčice koje treniraju, tako i za mene. Mi u Zenici imamo svjetske uslove treniranja zahvaljujući Gradonačelniku i Gradskoj upravi Zenice. Također, sretni smo što imamo dobru saradnju i sa Ministarstvom za nauku,kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona”, govori Aida Bunjo.
Prema njenim riječima, zahvaljujući odličnim rezultatima takmičarki, interesovanje djevojčica za Klub ritmičke gimnastike Čelik je poraslo.
“U februaru ove godine brojali smo 90 članica u klubu, međutim, desila se pandemija. Obzirom na stanje u svijetu, opet imamo iznenađujuće veliki broj članica. Ponosna sam na svako takmičenje na kojem smo učestvovali, a izdvojila bih prvo i još uvijek jedino takmičenje izvan domovine, zbog pandemije, 4. Međunarodni turnir ‘Olymipa 74’ u Sofiji (Bugarska), gdje je učestvovalo devet djevojčica i sve su osvojile medalje”, riječi su naše sagovornice.
Takmičarke Kluba ritmičke gimnastike Čelik Zenica (FOTO: Aida Bunjo)
Mišljenja je da se se treba dosta poraditi odnosu države i sporta.
“U našoj divnoj zemlji imamo puno talentovane djece koja mogu biti najbolji ambasadori našeg društva, naše države, samo treba dosta više ulaganja. Svakako bi država trebala ozbiljnije shvatiti ovaj sport i bilo bi lijepo kada bi država novac ulagala u sport inače ,i u djecu koja se zalažu za aktivan i zdrav način života”, smatra Aida Bunjo.
Dodaje da u klubu ima dosta talentovane djece, ali da se svaka djevojčica razlikuje jedna od druge te da su sve posebne na svoj način.
“Moj primarni cilj, pored sportskih dostignuća te djece, je da ih naučim da budu tim, da se paze, da su uvijek spremne pomoći jedna drugoj, da su jedna drugoj uvijek podrška. Tako da ne bih mogla izdvojiti nekoga, nijedna nije ista, ali su zajedno jedan predivan tim pun ljubavi i dobrote”, kaže naša sagovornica.
Potom nam je opisala i kako je izgledao trenažni proces u vrijeme pandemije.
“Zabranom rada sportskim klubovima u martu mjesecu imali smo pauzu do kraja mjeseca jer smo vjerovali da ćemo se vratiti u dvorane i da ovo sve neće biti tako strašno kao što jeste. Produženom zabranom rada počeli smo sa online treninzima, onda smo prešli na treninge na otvorenom, zatim kombinacija treninga na otvorenom i u dvorani dok nije došlo hladnije vrijeme”, govori Aida Bunjo.
Takmičarke Kluba ritmičke gimnastike Čelik Zenica (FOTO: Aida Bunjo)
Naglašava da sada takmičarke treniraju u Areni ‘Husejin Smajlović’, dok je rekreacijska grupa smještena u Srednjoj Medicinskoj školi u Crkvicama.
“Ritmička gimnastika je bezkontaktni sport, te je na našem treningu obavezna minimalna fizička distanca od dva metra, tako da nama ove mjere za suzbijanje prenosa koronavirusa i nisu nove. Naravno pratimo sve preporuke i vršimo dezinfekciju prije i poslije ulaska u salu”, potcrtava naša sagovornica.
Ističe da je posebno bilo teško tokom lockdowna kada djeca nisu smjela izlaziti napolje, što je uticalo dosta na psihu.
“Povratkom na treninge, prvo na otvorenom, pa onda i u dvoranu, djeca su se polahko adaptirala na novu normalu. Obzirom na to da smo imali planove za mnoga takmičenja izvan domovine, teško je bilo prihvatiti da nećemo moći ispoštovati te planove, ali motivacija takmičarki je i dalje ostala na zavidnom nivou. Imali smo od početka septembra tri takmičenja, što je opet super obzirom na pandemiju u svijetu”, dodaje Aida Bunjo.
Na kraju razgovora dotakla se i planova za budućnost.
“Početkom ove godine je Uprava kluba zajedno sa mnom, donijela niz novih i izazovnijih planova za Klub, međutim, desila se ta pandemija, koja je dodatno usporila sav taj proces provođenja istih. Trenutni cilj je završiti ovu godinu u dobrom zdravlju, a za sljedeću ćemo vidjeti kako će se odvijati sva ova situacija, ako bude sve dobro, plan je od sljedeće godine ići na mnogo više takmičenja izvan Bosne i Hercegovine, organizovati kamp u saradnji sa još klubova, te one naredne godine , organizovati prvo takmičenje u Zenici”, zaključuje Aida Bunjo.
Bio je neki Crni petak, rekoše dan za kupovinu. Dobro. Nadam se da je majka kćerci kupila željenu jaknu za koju joj je predhodnih dana falilo novca. Kažem nadam se i želim da taj „crni petak“ nije neki dobar marketinški trik. Kao mrziteljica šopinga i hodanja po buticima, pojma nemam kako izgledaju ti dani akcija, pa mi sve ovo djeluje pomalo kao fejk priča velikih trgovačkih lanaca.
Ali, crni petak u mojoj državi jeste i nije nikakva priča koja je konstruisana, a voljela bih da jeste. Ovih dana u mojoj Bosni i Hercegovini život je prerano prekinut kćerima divnih porodica.
Nudžejmu je babo u kabur spustio. Imala je 25 godina. Babo joj održao vaz na dženazi.
Belmi je majka održala oproštajni govor na sahrani. Četiri dana starija od mene, imala samo 26.
Merisa je jučer umrla.
Tri djevojke 25/26 godina. Izgubile bitku protiv nekih ružnih neprijatelja u organizmu.
I ne mogu da se otmem utisku da prerano odlazimo, da se navikavamo na smrt i da roditelji ispraćaju djecu posljednjim govorima na vječni počinak. Steglo me nešto u grlu, boli me bol njihovih porodica, boli me ova crna sedmica u kojoj smo ljepote naše zajednice na tabutima i u sanducima ispraćali. Ne pamtim ovako težak i ružan vakat. Bojim se, ne bolesti, već gubitka dragih ljudi, a ove godine samo dragi odlaze i svi postajemo bliski, vjernici kad odlazimo pred Gospodara.
Odlazak nije po redu kao ulazak u butik šoping centara. Odlazi se bez pravila. Kao da Bog bira sebi draže. Ako do sada i niste bili vjernik sad postanite, da Allah dž.š. sabura podari da preguramo ove dane, godinu. Da odagna bol iz duše za djetetom, roditeljima, prijateljima.
Preminuo je i veliki insan, pneumofiziolog koji je pomagao ljudima, a sebi nije mogao pomoći od virusa „koji ne postoji“.
A mi o „crnom petku“ u šopingu. Koga briga za šoping, dugove, minuse, zlobu komšije dok odlazimo svakodnevno bez reda.
Hajde da brinemo o hajru koji ćemo napraviti sutra, oprostu prema onome koji nam je nešto ružno učinio jer krajnje je vrijeme da počnemo praštati, zaboravimo komentarisanja i mržnju, zajednički molimo Allaha da nam olakša, sačuva što duže našim roditeljima, naše roditelje nama i prijatelje svima.
Nudžejma, Belma i Merisa su otišle na bolju svijet, onaj za koji kažem da je ljepši jer mnogo dobre raje je tamo, naših ljudi.
Čuvajte se, čuvajte najdraže, manite marketinških trikova i ugrožavanja zdravlja, naš crni petak traje mnogo duže. Uselio se i nikako da izađe taj nemili gost.
Pjesnikinja Jasna Jašaragić iz Cazina piše ljubavnu, rodoljubnu, dječiju, šaljivu i haiku poeziju.
U razgovoru za dobarportal.net ističe da posebnu ljubav posvećuje šaljivoj poeziji, kako bi na kratko odvratila ljude od stvarnosti i vratila im osmijeh na lice.
“Ljubav prema jeziku me navela na jedno dublje istraživanje govora mog mjesta, pa tako da istraživački rad na temu ‘Govor mog naselja, dijalektološkog, historijskog i geografskog aspekta’ privodim kraju”, govori Jasna Jašaragić koja je još u osnovnoj školi počela sa pisanjem poezije.
Pored istraživačkog rada, piše i Rječnik bosanskog jezika te priprema zbirku poezije.
“Prva ljubavna pjesma je nastala još u osnovnoj školi, a šaljiva u srednjoj školi i tad je profesorica bosanskog jezika i književnosti otkrila moj talenat prema pisanju. Dobili smo temu da napišemo sastav o svom kućnom ljubimcu. Ja sam pored sastava napisala i pjesmu i svi su plakali od smijeha”, priča naša sagovornica.
Inspiracija joj dolazi sama, a ponajviše je inspirišu ljubav i ljepota života, kao i svakodnevnica koja je okružuje.
“Sve što se zbiva u ovom malom turobnom svijetu na humorističan i šaljiv način prenosim na papir. Pišem realno i iskreno o svemu onom šta se dešava, a posebno u mojoj mahali. Učestovala sam na nekoliko manifestacija, konkursa i ostvarila dobre rezultate. U Vogošći 2017. godine, predstavljala sam svoju općinu, svoj grad, svoj kanton u ljubavnoj poeziji i dobitnica sam nagrade ‘Džek popularnosti 2017.'”, riječi su ove pjesnikinje.
Njene pjesme “Eho lijepe riječi” i “Zimske čarolije” možemo pronaći u elektronskim i štampanim zbornicama.
“Dobitnica sam Plakete Književnog kluba ‘Zlatno pero’ iz Knjaževca kad mi je pjesma proglašena za jednu od najboljih“, dodaje naša sagovornica koja je učesnica manifestacije Ulicom Bišća, povodom Književne večeri “Stihom zagrljene ulice Bišća” sa pjesmom “Santa leda”.
Govorila je i o svojim planovima u budućnosti.
“Vrijedno i aktivno radim na svom prvijencu, prvoj zbirci pjesama, a kad će ugledati svjetlo dana najviše ovisi o finansijskoj situaciji”, zaključuje Jasna Jašaragić.
Pročitajte pjesmu “Korona” koju je napisala Jasna Jašaragić.
BOŽE DRAGI, ZNA LI ONA
ŠTA URADI TA KORONA
SVE JE PUSTO, PRAVA ŠTETA
MAHALOM VIŠE NIKO NE ŠETA
SVI U KUĆMA SMO SE ZBILI
DA BI GRIPU PREBRODILI
NEMA NIGDJE DUŠE ŽIVE
NE KUPUJE NIKO MIVE
ČIM SUNCE GRANE, VJETAR DUNE
POLA SELA PORED UNE,
IZA ZAVJESA GLAVE VIRE
HALO HALO TRAČEVI SE ŠIRE,
KO LUK PLIVI, KO KROMPIR SIJE
NIŠTA MAHALUŠAMA
PROMAKLO NIJE,
SVI SE NEŠTO MOLE BOGU
ŠTO TO NISU PRIJE
KAD OD KORONE NI POJMA BILO NIJE,
ZAVLADALO STANJE STRAŠNO
KRIZA ZA GERMU I BRAŠNO,
KAŽU DA JE POPUT RATA
SAMO NEMA KURŠUMA I GRANATA,
SVAKI DAN SRCE HOĆE DA STANE
KAD SE ČUJE ETO AUTOBUSA
PREKO GRANE
PERU SE RUKE
BOG ZNA KOLIKO PUTA
ČESMA JE NA NAS POSTALA LJUTA,
STRAH I PANIKA U CIJELOM SVIJETU
NIJE JEDNOSTAVNO NI MALOM DJETETU
SVAKI DAN INFORMACIJA KOLIKO I GDJE
OBOLI OD OVE POŠASTI ZLE,
ALI KORONO, SAMA SHVATI
ODALE SI DOŠLA
TAMO SE VRATI,
NAMA JE DOSTA
NEPOZVANOG GOSTA
ZVALI TE NISMO, SAMA SI DOŠLA
JADNICO JADNA KUDA SI POŠLA
DUO SI KOD NAS I BILA
KUPI PRNJE I ODLAZI
ROK TI JE DO
24. APRILA
Autor: Segmedina Keško
Bilješka o autoru: Segmedina Keško rođena je 24.12.1994. godine u Sarajevu, gdje i živi. Trenutno je studentica master studija na Fakultetu političkih nauka. Posjeduje iskustvo u administraciji i digitalnom marketingu te radu sa turistima. Sportom se bavi preko deset godina rekreativno i govori engleski jezik. Voli pravdu, iskrenost, ljubav, prirodu, životinje, ravnopravnost, putovanja te svoje slobodno vrijeme usmjerava ka promoviranju istog.
Mladi i sve uspješniji meteorolog, već uveliko prepoznatljiv kao “onaj momak s tv-a što uvijek pogađa tačnu vremensku prognozu”, osvrnuo se na građanstvo koje ne poštuje date sigurnosne mjere baš najbolje. Prenosimo u potpunosti objavu Nedima Sladića, sa njegovog Facebook-a. Pročitajte kakav je njegov stav o Covid-19.
Ljutili se vi ili ne, kritikovali me ili odobravali moje mišljenje, imam pravo da ga istaknem. I istaknut ću ga, javno. Današnjim postupkom ponovo smo duboko ponizili naše medicinske radnike koji već 9 mjeseci nisu stali s radom, koji su na izmaku snaga i željni su kakvog-takvog odmora, pa barem to bilo i u danima kada je priliv manjeg broja potencijalno zaraženih, a napokon smo uspjeli malo suzbiti širenje virusa u zajednici, što pokazuju služeni podaci za Kanton Sarajevo.
Žalosno je što ćemo izgledno sve to pokvariti zato jer je nama bitnija nova garderoba od zdravlja i kako uštediti 5 do 10 BAM. Zar je zaista život vrijedan tih 5 ili 10 BAM uštede?
Igrati se sa koronavirusom za koji zaista ne znamo kako će čiji organizam odreagovati je kao igra između života i smrti. Kad nam neko 1000 puta ponovi od početka epidemije “čuvajte se, smanjite kontakt i sl.”, onda stvarno treba da nam bude znak da se dešava nešto ozbiljno na koji očito i struka nema jasan odgovor jer se radi o novom virusu o kojem se malo zna. A da ne govorim da poznajem nažalost ljude koji imaju produženi oblik koronavirusa koji traje mjesecima.
Ljudi moji, mene je život odavno naučio sljedećem: najgora i najnezahvalnija je ona igra u kojoj imaš dvije opcije i koja se u obje svodi na vjerovatnoću od 50%. Nema gore kombinacije! Od početka epidemije vodim se isključivo logikom i vlastitim mozgom, a sve uzročno-posljedično zaključujem. Dakle ako ovo, onda ovo. Pravi decision tree. Logika me dosad hvala Bogu spasila, logici hvala! Izvinite, ali nismo fer! Ne žalimo se onda kad nam se isti ne stignu javiti na dežurne telefone jer ne mogu da ih osvoje od priliva ljudi koji traže pomoć!
Nedim Sladić oštro odreagovao na pojedine postupke građana u regionu (FOTO: Nedim Sladić, Facebook)
Grub sam, ali zaista ne mogu više trpiti vaš egoizam! I meni se putuje po Europi, a naročito po Aziji! Više nego išta trenutno u životu! I meni se pije čaj u kafiću! I meni se hoda po centrima! I meni je stalo da ponovo vratimo život kao nekada. Ali, svjestan sam rizika kojem bi se izložio, bespotrebno. Sve može sačekati. Sve će se morati kad-tad ponovo vratiti na staro. Pa ljudi moji, svaka pandemija iz prošlosti rezultirala je povratkom normalnim aktivnostima. Kad sam mogao 9 mjeseci, pa mogu i do idućeg proljeća. Neka smo samo živi i zdravi. I meni se neke stvari ne sviđaju, pa ih trpim. Trpite ih i vi.
Pokažimo iole empatije prema onim herojima u bijelom koji pokušavaju izliječiti oboljele kako znaju i umiju pod izmakom snaga. Pobogu, kad smo postali tako bezosjećajni i nedokazni?
Da li se i vi slažete sa Sladićem?
Ljutili se vi ili ne, kritikovali me ili odobravali moje mišljenje, imam pravo da ga istaknem. I istaknut ću ga, javno….
Dr. Fikret Arnaut napisao je novu knjigu, pod nazivom “Tragovima Pejgambera”, koja sadrži kazivanja o Božijim poslanicima a.s.
U razgovoru za dobarportal.net istakao je kako je mnogo vremena proveo radeći na ovoj knjizi.
“Nadam se da će ovaj naslov biti nova radost ljubiteljima knjige. Još davno Sokrat je rekao: ‘Knjige su hladni ali pouzdani prijatelji'”, kazao je dr. Fikret Arnaut,
Posebno se zahvalio recenzentima dr. Sedadu Bešliji, dr. Rašidu Duriću i rahmetli dr. Kemalu Bašiću, koji je preminuo na dan kada je knjiga izašla iz štamparije.
“Jedan od recenzenata ove moje knjige dr. Kemal Bašić, rahmetli, se spuštao u kabur, na putu povratka svome Gospodaru, a meni je u ruke stigla iz štamparije knjiga. Onaj osjećaj kada se smjenjuje u srcu tuga i radost. Tuga zbog rastanka s ahbabom školskim, koji je bio doktor historije, i svojim potpisom dao podršku i recenzirao ovu historijsku knjigu, i radost kada se doživi da knjigu, na kojoj se radilo dugo vremena, možete osjetiti u ruci”, rekao je dr. Fikret Arnaut te se zahvalio i lektorici Emini Kamenarević, kao i dizajneru Eldinu Mehmedović
Naglasio je da je doživljaj objavljivanja knjige kao radost roditelja kada mu se rodi potomak.
“Jedne prilike sam slušao dr. Ferida Muhića, koji je poredio radost autora kada doživi objavljivanje knjige, da nije ništa manja od radosti koju ima roditelj kada mu se rodi potomak. Molim Allaha Milostivog da mu riječi koje je upisao u ovu knjigu budu trajna sadaka iz kojih će mu se bilježiti dobro djelo, sve dok traje. Baš onako kako nas je obradovao Pejgamber u hadisu, naglasivši da za tri stvari teče nagrada i nakon smrti. Jedno je i ‘Znanje korisno’. Volio sam da je naš rahmetli Kemal doživio radost viđenja knjige. Zamolio bih prijatelje, koji žele da rahmetli Kemalu prouče El-Fatihu”, zaključio je dr. Fikret Arnaut.
