Druga poslovnica se nalazi na Ilidži u ulici Dr. Mustafe Pintola bb. Prema riječima menadžera operacija, vrijednost investicije je oko 300.000KM, a u ovoj godini planiraju razvoj brenda i izvan Sarajeva. Otvorenjem ove poslovnice zaposleno je i 10 novih radnika.
“Planiramo otvorenje još jedne poslovnice do kraja godine. Isto tako dugoročni plan je širenje po cijeloj BiH pa i šire”, istakao je Adi Puran, operation manager.
FOTO: promo /Caribou coffee, SarajevoFOTO: promo /Caribou coffee, Sarajevo
Podsjećamo da je Caribou coffee američki brend sa preko 20 godina iskustva. Jedini su u Bosni i Hercegovini koji imaju certifikate 1 posto World top beans i Rainforest Alliance certifikat, kao i druga priznanja. U Caribou coffee možete uživati u low fat i sugar free napicima. Neki od njihovih prepoznatljivih napitaka su: Salted caramel buddino, Turtle mocha, Berry withe mocha, hladna blendirana pića te mnogi drugi.
FOTO: promo /Caribou coffee, SarajevoFOTO: promo /Caribou coffee, Sarajevo
Prva poslovnica otvorena 08.8.2020. u ulici Fra Filipa Lastrića 2. Radno vrijeme Caribou coffee je svaki dan od 7 do 22h.
FOTO: promo /Caribou coffee, Sarajevo
Caribou coffee BiH zapratite na društvenim mrežama Facebook i Instagram.
Elma Seferović golmanica je u Ženskom rukometnom klubu Sloga Gornji Vakuf- Uskoplje.
Ova 18-godišnja djevojka iz Bugojna rukomet je počela trenirati kada je imala 12 godina, a u razgovoru za dobarportal.net ističe da je od tada stalno na rukometnom terenu.
“Mnogo sam zavoljela rukomet i recimo da je to bila ljubav na prvi pogled. U početku sam bila igračica, a zatim sam stala na gol jer nismo imali golmanicu i od tada je moja golmanska karijera počela. Mogu reći da me je rukomet naučio mnogim stvarima, kako na terenu tako i u životu”, kaže Elma Seferović.
Dodaje da je zadovoljna svojim učinkom u klubu i da je mnogo napredovala u posljednje vrijeme.
“Za ovu godinu je bitno da se nađemo u samom vrhu tabele i da uđemo u Premijer ligu Bosne i Hercegovine. Atmosfera u klubu je više i nego odlična, još sreća da nas posluži i ostvarit ćemo sve zacrtane rezultate”, priča naša sagovornica koja smatra da je problem što Bosna i Hercegovine dugi niz godina nije imala žensku rukometnu A reprezentaciju jer dosta djevojaka ima potencijala.
Napominje kako je rukomet grub sport, ali da se i pored svih povreda koje je imala, nastojala vratiti jer je ljubav prema rukometu jača.
“Moja prva, ujedno i najdraža nagrada je ona kada sam imala 13 godina gdje sam dobila diplomu za najbolju golmanicu na turniru u Bugojnu”, zaključuje Elma Seferović koja planira svoju sreću potražiti van granica domovine.
Top šou program sa Macom i Neo Paulexs muzičkom zvjezdicom, na kanalu Red TV. Nesvakidašnji i orginalni tok šou program čuvenog sarajevskog glumca i balkanskog tv lica, u Beogradu na Red televiziji upotpunio je DJ Neo Paulexs.
Paulexs je momak koji svoju karijeru gradi širom Amerike. Mlada muzička zvjezdica Nemanja Pavlović, a lijas Neo Paulexs nastupio je sa svojom kolegionicom u Macionom šou programu “Kasni zornjak” sa novim “mačićima” u beogradskom studiju Red TV-a.
U “Zornjaku” su vijesti iz cijele Srbije i regiona, ali neke lijepe vijesti, koje se ne dotiču političkih tema kao u drugim jutarnjim programima.
Njihov sadržaj biće vedar i zabavan, prilagođen publici koja prati Red TV. Njihove teme biće dobre stvari koje možda drugima nisu interesantne. Očekuje vas i vremenska prognoza iz Babušnice, Ugrinovaca i ostalih mondenskih gradića širom bivše Jugoslavije, poručuje to ekipa ove nove i uveliko popularne televizije.
Emir Durmišević, akademski umjetnik, ilustrator, koncept dizajner i animator, svojom umjetnošću svijetu predstavlja historiju Bosne i Hercegovine. Dugogodišnjim profesionalnim umjetničkim djelovanjem svoju umjetnost je predstavio kako domaćoj tako i stranoj publici, izlažući svoje radove na samostalnim i grupnim izložbama u Bosni i Hercegovini, Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), Švedskoj, Danskoj, Njemačkoj, Hrvatskoj, Austriji, Italiji, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Kipru, Turskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).
Predavao je kao gostujući profesor na Internacionalnom Univerzitetu u Sarajevu, Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, Srednjoj školi primijenjenih umjetnost, Američkom univerzitetu u Sharjah (UAE), Fakultetu za tehničke studije u Travniku, Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu.
Poseban segment njegovog likovnog i umjetničkog djelovanja je predstavljanje srednjovjekovne bosanske države i njene historije ilustracijom. Autor je knjige “Kraljevi i kraljice Bosne”. U knjizi su maštovito i vizuelno opisani vladari i vladarice srednjovjekove Bosanske kraljevine, ali i nekoliko značajnih srednjovjekovnih tvrđava. Ilustracije su urađene u specifičnom umjetničkom stilu, koji je zanimljiv i starijim i mlađim čitaocima.
Svojim ilustracijama približava zanimljivu historiju Bosne i Hercegovine svima, bez obzira koliko godina imali i odakle bili. Također, organizuje i kreativne radionice širom Bosne i Hercegovine u saradnji sa lokalnim muzejima i centrima kulture. Te radionice za cilj imaju da obrazuju mlade o historiji naše države, dok istovremeno bude kreativni plamen i duh umjetnosti među mladima.
U nastavku vam dobarportal.net donosi intervju sa Emirom Durmiševićem.
Šta Vas je motivisalo da se bavite specifično digitalnom umjetnošću?
Obrazovan sam u duhu klasične umjetnosti: za vrijeme školovanja u Srednjoj školi primijenjenih umjetnosti u Sarajevu, i kasnije za vrijeme studija na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, upoznao sam se sa klasičnim tehnikama i materijalima. Uporedo sam se interesovao za nove, savremene medije, tehnologiju i mogućnosti savremenih materijala. Baveći se profesionalno više od 16 godina ilustracijom bilo je neizbježno da svoj umjetnički izraz prenesem u digitalne medije. Bitno je naglasiti da savremeni mediji, odnosno digitalna ilustracija, neće vas učiniti dobrim umjetnikom ako nemate dobre temelje u klasičnoj umjetnosti. Principi su isti, ideja je presudna i najvažnija, zajedno sa umjetničkim impulsom. Da li ćete taj umjetnički poriv i impuls materijalizovati kroz klasičnu ilustraciju ili digitalnu ilustraciju i nije toliko važno. Međutim, u poslu kojim se bavim od presudnog je značaja biti u toku sa progresom tehnologije, kako biste bili konkurentni i relevantni na profesionalnom tržištu.
Kako biste opisali svoj umjetnički stil?
Jednom riječju, raznovrstan. Volim da eksperimentišem sa umjetničkim stilovima. Volim realizam ali mi je poseban umjetnički izazov svođenje formi, stilizacija karaktera, uprošćavanje oblika a da se zadrži prepoznatljivost motiva. To nekada zna biti pravi kreativni izazov. Lično mislim da nemam neki ustaljen stil, ali ljudi koji prate moj rad kažu da sam prepoznatljiv i da oni uvijek prepoznaju moj rad kada ga vide na primjer na društvenim mrežama. Drago mi je da je tako. Važno je biti prepoznatljiv, ostaviti trag, jasno i na jedinstven način, kroz umjetnosti, ilustraciju, prenijeti poruku.
Šta Vas je motivisalo da napišete knjigu “Kraljevi i kraljice Bosne” i kakvi su utisci?
Dosta putujem, zbog prirode posla kojim se bavim, i na tim putovanjima sam imao priliku da slušam i da vidim kako druge države svoju kulturu i historiju prezentuju turistima kroz prikaze svojih vladara. Poželio sam da na kreativan način i ja svojim fanovima na društvenim mrežama predstavim vladare srednjovjekovne Bosne. Uradio sam ilustracije bosanskih kraljeva Tvrtka I, Ostoje i Tomasa, i reakcije su bile fenomenalne. Na prijedlog svog mentora na postdiplomskom studiju grafičkog dizajna na Akademiji likovnih umjetnosti, prof. mr. Bojana Hadžihalilovića, ilustracije sam pokazao izdavačkoj kući Buybook i tako je nastala knjiga. Imao sam veliku podršku i mentora prof. dr. Emira O. Filipovića koji mi je pomogao da historijske činjenice u knjizi budu tačne. Reakcije na knjigu su fenomenale: prvi tiraž je rasprodat, trenutno se sprema drugo izdanje. Ilustracije iz knjige su do sada predstavljene širom Bosne i Hercegovine u vidu izložbi ilustracija i kreativnih radionica.
Koji je razlog Vašeg fokusiranja na srednjovjekovnu Bosnu?
Mislim da se tu ima dosta toga kazati: pošto ja nisam književnik i historičar, ja o srednjovjekovnoj Bosni govorim kroz slike, ilustracije, kroz umjetnost. Mislim da građani Bosne i Hercegovine i regiona znaju za kralja Tvrtka I i kraljicu Katarinu, ali tu su i drugi značajni vladari, princeze, vojskovođe, značajni historijski događaji, bitke, vjenčanja, trgovački ugovori. Sve to želim da prezentujem publici kroz svoje ilustracije, jer kažu “slika je hiljadu riječi”. Konsultujem se sa historičarima kako bi ilustracije bile što tačnije historijski, i često posjećujem muzeje kako bi mi eksponati poslužili kao reference za moje ilustracije. U našim muzejima se čuva neizmjerno veliko historijsko blago.
Kako izgledaju Vaše radionice sa mladima i Vaše izložbe?
Kreativne radionice su fokusirane na djecu osnovnih razreda, sa željom da kroz kreativan rad prošire i obogate svoje znanje o srednjovjekovnoj historiji Bosne i Hercegovine. Izložbe su uglavnom revijalnog karaktera gdje predstavljam svoje ilustracije i projekte na kojima sam radio. Često se publici predstavljam u tandemu sa bratom blizancem Edinom, koji je također priznati umjetnik i zajedno smo radili na većini kreativnih projekata.
Kakvi su utisci na Vaše radove?
Malo je nezgodno da ja o tome govorim. Najbolje je pitati moju publiku. Dosta sam prisutan na društvenim mrežama gdje imam veliki broj pratilaca koji cijene i podržavaju moj rad i ja sam im zaista na tome zahvalan. Drago mi je da prepoznaju moj trud, moju namjeru i na kraju krajeva moju neizmjernu ljubav prema historiji koja je dosta zastupljena u mojim ilustracijama. Također imam i snažnu podršku ustanova kulture kao što su Muzej u Tešnju, Kaknju, Zenici, Sarajevu, u Ministarstvu kulture, na Akademiji i u drugim institucijama, što me raduje i motiviše da nastavim ovo što radim.
Teško mogu dati odgovor na ovo pitanje. Radio sam na mnogo projekata i svaki mi je na svoj način drag i svaki je ostavio poseban utisak na mene kao umjetnika. Možda bih izdvojio serijal historijskih ilustracija koje sam sa bratom Edinom radio za projekat “Bosansko kraljevstvo” i “Steckopedija” ali tu ima jako puno drugih projekata koji su mi prirasli srcu. Cijenim svaki svoj rad, skicu, jer je to dio mojih promišljanja, kreativnog djelovanja, dio mene, nečega unutrašnjeg što sam kroz te projekte prezentovao javnosti, publici.
Kako su prihvaćeni Vaši prikazi srednjovjekovne Bosne u svijetu?
Čini mi se dobro. Publika iz Bosne i Hercegovine i iz regije može prepoznati o čemu se radi. Stranci su znatiželjni, ali o Bosni i Hercegovini znaju jako malo ili nimalo, ali sve dok postoji želja da nauče to je dobro. Generalno mislim da ima šta da se kaže o historiji ne samo srednjovjekovne Bosne, nego o hiljadugodišnjoj historiji ove države, od najstarijih vremena pa sve do danas. Uskoro ću realizirati nove projekte u saradnji sa izdavačkom kućom Mladinska knjiga, o čemu će publika biti blagovremeno obaviještena.
Autor: Rijad Ahmetović
Bilješka o autoru: Rijad Ahmetović rođen je 18.01.2002. u Sarajevu. Bavi se aktivizmom te je i omladinski autor. Također, koordinator je mnogih organizacija u NVO sektoru punih šest godina.
Rukometašice Krivaje osvojile su naslov jesenjih prvakinja Bosne i Hercegovine.
Za ekipu iz Zavidovića nastupa i golmanica Sajra Hamurović, koja je u razgovoru za dobraportal.net sumirala utiske.
“Iskreno na početku polusezone priča je bila samo da ostanemo u Premijer ligi Bosne i Hercegovine jer smo ostale bez tri igračice. Prva utkamica nam je bila protiv veoma iskusne i dobre ekipe Borac Banja Luka gdje smo pobijedile dva razlike. Ovaj rezultat ni same nismo očekivale. Borile smo se i tu utakmicu sam imala 23 odbrane. Borile smo se i definitivno nam je ta utakmica dala elana i motivacije da uzmemo tu titulu jesenjih prvakinja”, kaže Sajra Hamurović.
Dodaje kako u sadašnjoj ekipi Krivaje igraju sve igračice koje su potekle iz tog kluba.
“Naša ljubav prema ovom klubu je najveća. Pored ljubavi na terenu družimo se i privatno, i to nas ispunjava na poseban način. Pored svega mogu reći da smo većinu utakmica odigrale za našeg trenera Adija Bašića koji nam je najveća podrška i drugi otac. Čovjek bez kojeg ovo ništa ne bi bilo ovako. Nadam se da ćemo nastaviti u ovom tempu i da ćemo izboriti nastup u Evropi jer smo to i zaslužile”, ističe naša sagovornica.
Ekipa Krivaje iz Zavidovića (FOTO: Sajra Hamurović, privatni arhiv)
Otkrila je i koja je to tajna uspjeha ekipe Krivaje.
“Naša tajna uspjeha je srce. Naša srca prema našem klubu kucaju u istom tempu i sa neopisivom ljubavi. Naravno tu su i uvijek neke nove akcije koje samo mi znamo, ali sa ponosom mogu reci da nijedna ekipa nema ovo što mi imamo i mislim da nas je ta ljubav jedna prema drugoj, snaga koju prenosimo jedna na drugu kad smo na terenu i timski duh doveo do toga da budemo jesenje prvakinje”, navodi Sajra Hamurović.
Iako ima tek 17 godina, ova talentirana Zavidovićanka važi za jednu od najboljih golmanica Premijer lige Bosne i Hercegovine.
“Previše sam ponosna na sebe i na svoj trud i zalaganje u ovom klubu. Vjerujete veliki je uspjeh kada sa samo 17 godina uradim nešto što niko nije uradio dugo godina. Ta prva utakmica protiv Borca Banja Luke gdje sam imala 23 odbrane mi je dala snage i želje i motivacije da idem dalje što jača i bolja. Slobodno mogu reći da sa svojih 17 godina sam ostvarila nevjerovatan uspjeh koji ću uvijek pamtiti i koji će pamtiti svi”, naglašava naša sagovornica.
Napominje da je uvijek vjerovala u sebe i u svoj talenat.
“Mislila sam samo da ću biti dobra golmanica ali sam svoj posao na golu odradila i više nego savršeno. Što bi ljudi rekli ‘Sajra, pusti koji gol’. Drago mi je da mi ljudi govore da sam među najboljim golmanicama u Bosni i Hercegovini, ali ta činjenica me neće ponijeti, idem još jače i obećavam uzbudljivu sezonu”, govori Sajra Hamurović.
Prema njenim riječima, pandemija koronavirusa poremetila je dosta stvari.
“Što se tiče dvorane i terena mislim da je najveći nedostatak što nam fale naši najbolji navijači ‘Rokeri’. Teško je kada ste jesenje prvakinje i kada na tribine pogledate a nikoga nema. Žao nam je što je ovakva situacija i što je dosta klubova istupilo je iz takmičenja zbog finansijskih razloga”, dodaje naša sagovornica.
Komentirala je i najave ponovnog formiranja ženske rukomente A reprezentacije Bosne i Hercegovine.
“Ta tema je aktuelna i vidim da su se potpisivale peticije. Mislim da je red da se nakon deset godina oformi ženska rukometna reprezentacija jer u našoj Bosni i Hercegovini ima nas dosta djevojaka koje su talentovane i koje bi želje zaigrati u državnom dresu. Također kada bi dobila poziv bila bi mi čast i zadovoljstvo i mislim da bi to za mene bio najveći uspjeh do sad. Voljela bih braniti boje državnog dresa”, riječi su ove mlade golmanice iz Zavidovića.
Govorila nam je i o svojim planovima za budućnost.
“Završna sam godina Mješovite srednje škole u Zavidovićama, smjer fizioterapeutski tehničar. Poslije srednje škole želim da upišem taj fakultet i da rukomet i posao fizioterapeuta povežem. Škola i rukometu imaju posebno mjesto u mome srcu i nadam se da ću jednog dana otvoriti svoju privatnu fizioterapeutsku ordinaciju”, zaključuje Sajra Hamurović.
Priroda je ipak naša majka pa kao takva ostavila nam je dostupne alate i oružija kojima se još uvijek učimo koristiti u momentima kada nemamo dovoljno odgovora na pitanja nastala novim izazovima života.
Stanje epidemije trenutnog virusa o kome smo svi dobro informisani nas tjera u strah i paniku, koja obično nastaje radi toga što nam nije poznat neprijatelj kom se moramo suprotstaviti.
Prije nego kažemo nešto o sredstvima odbrane i olakšanja koja možemo naći u prirodi i prehrani, bitno je malo objasniti odnos između ovog virusa i organizma domaćina. Naš imunitet je kompleksna mašinerija koja proizvodi na različitim djelovima našeg tijela odbranu protiv opasnih organizama i materija. U slučaju infekcije ovim virusom, najviše odgovara adaptogeni imunitet. Ovaj tip imuniteta ima sposobnost pamćenja uzročnika.
Ovo je jedan dug proces koji možete sami istražiti ukoliko Vas zanima, ali nama je za sada samo bitno da adaptogeni imunitet ima proces pri kom pamti uzročnika kao i strategije kojima se uspjeva odbraniti od istog. Preko ovog imuniteta djeluje i cjepivo te se tako olakša prepoznavanje virusa od strane našeg organizma, što ostavlja dosta manje štete na isti, nego kada je u pitanju bolovanje.
Odgovor našeg organizma je potpuno drugačiji na viruse, nego na druge uzročnike. Jednostavnost građe virusa je upravo to što ga čini težim za savladat. Ukoliko nema mogućnosti cjepljenja, jedina nada je upravo naš adaptivni imunitet te memorisanje uzročnika kroz proces bolesti. Tako je najbolji način liječenja ovog oboljenja djelovanje na olakšavanje simptomatske slike. Stručna medicinska lica će nam dati terapiju koja će znatno olakšati našu kliničku sliku, ali veoma često to neće biti dovoljno kod svih bolesti kojima je uzročnik virus. Budući da je svaki organizam drugačiji, svi simptomi su individualni, kao i štete koje nastaju po organizam.
Od davnina, ljudi su uzimali različite ekstrakte biljaka i kroz prehranu su jačali organizam kako bi bili zdravi, ali i kako bi pomogli sebi da prebole neko oboljenje. Ovom prilikom, predstavićemo neke prirodne ekstrakte, i malo spomenuti šta od dodataka prehrani može biti korisno slijedeći kliničku sliku oboljenja.
Aromatično bilje i začini kao saveznici protiv slabosti i groznice
Jako je bitno da znamo da postoji mnogo različitih virusa koji uzrokuju upravo ovaj simptom. Kroz stoljeća, naši preci su se borili sa ovim simptomima na različite načine. Ova simptomatska slika nastaje jer dizanjem tjelesne temperature, organizam negativno utječe na većinu mikroorganizama. Slabost nastaje kombinovano od stanja groznice i replikacije virusa, što oduzima hranjlive i gradivne komponente organizma domaćina.
Pored prepisanih sredstava protiv groznice, u prirodi se mogu naći raznolika antiinflamatorna sredstva. Ona neće odmah zaustaviti groznicu, ali će sigurno pomoći da se organizam izbori sa ovakvim oboljenjem. Priroda daje spojeve koji se nazivaju flavonoidi i terpeni. Ovi spojevi vidno jačaju funkciju imunološkog sistema i obaraju upalne reakcije. Jedan od najaktivnijih flavonoida je apigenin. Ova tvar smanjuje upalne procese pa samim time pomaže u regulaciji tjelesne temperature. Pored toga, djeluje umirujuće na nervni sistem. Nalazi se u velikoj količini u kamilici, celeru i peršunu, samo budite oprezni!
Apigenin je u stanju pojačati djelovanje diazepama, aktivne komponente lijeka apaurina, s toga nije preporučivo koristiti obje aktivne komponente istovremeno. Monoterpen koji djeluje kao odličan izbor je Karvakrol. Ovo je polifenol, tvar prisutna u mnogo aromatičnih biljaka. On djeluje antimikrobno, ali je i snažan antioksidans budući da spada u grupu polifenolnih supstanci. Kombinuje se sa dosta toga pa tako nema posebnih upozorenja. Ova tvar se nalazi u najvećoj količini u biljci origana i timijana.
Najbolji način za unošenje ovih biljaka je kao začin ili u vidu jače koncentrovanog čaja od navedenih biljaka. Predlaže se i udisanje isparavanja ukoliko postoje upale gornjeg dijela dišnog trakta.
Napomena: Jako je bitno unositi veće količine C vitamina, minerala Cinka i aminokiseline histidin u organizam u ovakvoj situaciji. Kroz borbu koju naš imunitet vodi sa uzročnikom, naš organizam gubi gradivne tvari sa kojima se brani. C vitamin i Zn održavaju funkciju kompletnog imuniteta, ali istovremeno i sačinjavaju djelove strukture naših limfnih tkiva uz aminokiselinu histidin. Histidin možete nadomjestiti ishranom. Govedina, piletina, tunjevina su jako bogate ovom aminokiselinom, a C vitamin, Zn je u periodu bolovanja najbolje uzimati iz dodataka prehrani koji su ekstraktovani iz prirodnih izvora.
Ukoliko ste vegetarijanac ili vegan, nadomještavanje histidina možete uzeti putem sjemenki od tikve i sojinog tofua.
Eukaliptus, plućnjak, islandski lišaj i origano… Prijatelji naših pluća! Ukoliko je simptomtska slika kašlja i respiratornih tegoba blaža, sigurno će pomoći ove aktivne komponente. Ulje mente i eukaliptusa sadrži tvar koja nam je većinski poznata, a naziv joj je mentol.
Ova supstanca pomaže kod umanjenja respiratornih tegoba, ali daleko više je korisna za probleme gastrointestinalnih tegoba, koje takođe mogu da se pojave u nizu simptoma kliničke slike ovog oboljenja. Eukaliptus sadrži tvar 1.8 cineol. Ovaj estar se pokazao jako stimulativnim kada su u pitanju upalne tegobe respiratornog sistema. Zavisno o kliničkoj slici, možete koristiti njegov čaj, ekstrakt ili esencijalno ulje. Preporučuje se za ublažavanje kašlja isparavanja ove biljke. Kod razvoja upalnih procesa pluća, bronha i tracheae, predlažu se biljke plučnjaka, origana i islandskog lišaja, jer one sadreže tvari koje su efektivne u smanjenju edema u ovim organima.
Mentol, primjera radi, stvara samo iluziju da nam se smanjio otok u nazalnom djelu kod prehlade, radi efekta rashlađivanja, s toga mentol samo ima efekat na to da imamo manju bolnost ovih otoka. Ukoliko vas muči nedostatak mirisa i okusa, budite strpljivi! Kako budete pomogli gubitku otoka dišnog sistema, tako ćete polagano vraćati nazad čula koja ste izgubili.
Mineralima i ružmarinom protiv bolova Uz opštu slabost, pojaviće se i problematika bolnosti mišića. Većina pacjenata tvrdi da su ove promjene teže podnošljivije nego kao slične izazvane virusom gripe. Obično bolovi mišića i kosti su povezani sa gubitnom minerala magnezija iz organizma. Pri groznici, sistemi mišića su pod priličnim stresom. Kao takvi, gube gradivne komponente. Prva tvar koja se gubi je upravo magnezijum, a nakon toga kalijum. Magnezijum je najbolje vratiti u organizam kroz dodatke prehrani koji su ekstraktovani iz prirodnih tvari.
Zatim, tu je i gubitak vode i elektrolita koje vraćamo nazad unošenjem velike količine tečnosti. Predlaže se voda obogaćena mineralima i čajevi. Kada je u pitanju prehrana, banana, sjemenke od tikve su bogate ovim mineralima, s toga bi bilo dobro uzimati iste. Od biljaka, ružmarinovo eterično ulje sadrži generalno spojeve koji relaksiraju mišiće. S toga, ružmarinov čaj, mlak i kao takav zaslađen medom je idealan za oporavak od ovog simptoma.
Podrška probavi Probavne tegobe kod ovo oboljenja su čest simptom. Ovdje je problem loša probavljivost hranjlivih materija, pa je s toga bitno uzimati laganu hranu, pripremljenu kuhanjem kao i svježe povrće. Od voća se savjetuje najviše različite vrste južnog voća, pogotovo naranča. Mango je jako interesantan, jer je u in vitro uvjetima pokazao da ima antivirusna svojstva, slično je utvrđeno i za čurokot koji je u ovakvim uvjetima najbolje unositi mljevenog, s medom.
Dodaci prehrani sa B vitaminom će pomoći kod oslabljenog apetita, a chia sjemenke sadrže sve potrebne minerale i dosta proteina, a lahko su probavljive.
Ono što je na samom kraju najbitnije da zapamtite jeste činjenica da je upravo stres jedan od glavnih okidača koji obara imunološki sistem. S toga, najbolje je nastojati izbjeći isti. Ovaj virus je poznat po tome što napada i organe kojima je oslabljena funkcija.
Samim time, postoje komponente u prirodi koje jačaju i određene organe. Ukoliko Vam je potreban savjet, javite nam se na akristaloterapija@gmail.com
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO/WHO), mentalno zdravlje je stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici.
Mnogi fakori utječu na mentalno zdravlje i njegove poremećaje, a neki od njih su: socijalni, psihološki, biološki i faktori generalnog zdravlja i bolesti. Prema nekim istraživanjima, nizak stepen edukacije te slabo riješena stambena pitanja i slabe plate predstavljaju faktor rizika za mentalno zdravlje. Društvena klima koja štiti i poštuje osnovna ljudska, socio-ekonomska i kulturna prava, fundamentalna je za promociju mentalnog zdravlja. Ukoliko u društvu ne postoji sloboda i sigurnost koja se garantuje kroz poštivanje ovih prava, teško je govoriti o mentalnom zdravlju na višem nivou, ali i uopće.
Mentalno zdravlje povezano je i može utjecati na ponašanje i blagostanje te se, ukoliko je ono narušeno, javljaju različiti problemi kao što su: zloupotreba supstanci, nasilje, zdravstveni problemi, depresija, anksioznost te mnogi drugi. Ova ponašanja su jako izražena i teško je nositi se s njima u uslovima koji uključuju visoku stopu nezaposlenosti, mala primanja, limitiranu edukaciju, odnosno lošu socio-ekonomsku sliku.
Narušavanje mentalnog zdravlja nije isključivo slučaj za zdravstvene ustanove i medicinska liječenja te je stoga neophodno uključiti promociju mentalnog zdravlja u politike i programe koji su povezani sa poslovnim sektorom, edukacijskim, odgojno-obrazovnim i, naravno, zdravstvenim sektorom. Sigurno i smisleno angažovanje i učešće djece, adolescenata, roditelja i njegovatelja kao i šire zajednice, od ključne je važnosti za osiguravanje poboljšanog pristupa mentalnom zdravlju i psihosocijalnoj podršci za sve.
Ne postoji najpodobnija starosna dob za mentalnu neuravnoteženost, ona se javlja u različitim dobima i zbog različitih faktora od kojih smo neke i prethodno naveli. Međutim, ako se govori o mentalnom zdravlju mladih, oslanjajući se na razna istraživanja, možemo reći da su adolescenti najosjetljivija grupa i pod rizikom su narušenog mentalnog zdravlja.
Globalna zdravstvena procjena – SZO/WHO – iz 2015. godine, pokazuje da će jedno od pet adolescenata svake godine doživjeti mentalni poremećaj, samoozljeđivanje je treći vodeći uzrok smrti adolescenata, dok je depresija među vodećim uzrocima invaliditeta. Roditelji često mentalno zdravlje miješaju sa pubertetom, odnosno grčeve u stomaku, nedostatak sna i izolaciju od društva pripisuju pubertetu, smatrajući da je takvo ponašanje normalno.
Međutim, ukoliko takvo ponašanje potraje do tri sedmice, onda to znači da ta mlada osoba ima određeni problem koji je može odvesti u anksioznost ili depresiju. Svjetska zdravstvena organizacija smatra da bi mladi na Balkanu mogli ući u prostor šifre “F40”, što je kliničko-dijagnostička šifra za anksioznost.
Prvi i najvažniji korak u rješavanju bilo kojeg problema mentalnog zdravlja je njegovo razumijevanje i prepoznavanje te stvaranje poticajnog okruženja kod kuće, u školama i zajednici. Tokom pandemije i kućne izolacije shvatili smo, prije svega, da nam za osjećaj sreće i zadovoljstva nisu dovoljni samo hrana i piće, dom, toplina i neograničen pristup internetu. Nedostajalo nam je druženje, priroda, sloboda, kretanje…
I pored fizičkog nedostatka pandemije (oboljelih, umrlih..) postojala je i doza psihičkog, odnosno mentalnog preopterećenja, ali nas je također i osvijestila koliko je važno brinuti se o mentalnom zdravlju u svakodnevnom životu, a posebno u vremenima krize. Jedan od načina na koji njegujemo i mentalno i fizičko zdravlje jeste aktivan boravak u prirodi. Dejstvuje kao vraćanje samome sebi. Fizička aktivnost smanjuje osjećaj stresa i potiče lučenje endorfina koji čine da se osjećamo dobro. Brojna su istraživanja koja ukazuju na povezanost fizičke aktivnosti i zadovoljstva životom, a koje direktno utječe na mentalno zdravlje.
Mladi danas imaju kraću sposobnost zadržavanja pažnje i lošiju kocentraciju, a sa prekomjernim i medijski nepismenim korištenjem društvenih mreža (o čemu smo govorili u prethodnom članku), dolazi do uspoređivanja s nerealnim slikama tuđih života i manjkom samopouzdanja te će redovit odmor od tehnologije poboljšati koncentraciju i sposobnost kreativnog razmišljanja, što će za rezultat imati bolju mentalnu sliku. Mentalno ili duševno zdravlje dio je općeg zdravlja, a ne samo odsutnost bolesti. Nešto je na čemu moramo konstantno raditi i težiti njegovom poboljšanju, odnosno zadovoljstvu života uopće.
Autor: Vahida Arnautović
Bilješka o autoru: Vahida Arnautović rođena je 28.06.1997. godine u Travniku. Ima zvanje bachelora žurnalistike i trenutno je freelance novinarka.
Iako u Bosni i Hercegovini još uvijek ne postoji ženska hokejaška liga, u Sarajevu egzistira Ženski hokejaški klub Lavice. Članica ove ekipe je i 23-godišnja Hana Sadović, studentica Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.
U razgovoru za dobarportal.net ističe kako je ideja za treniranjem hokeja kod nje postojala još od rekreativnog klizanja na zimskim raspustima u Zetri.
“Sa hokejom sam se prvi put susrela 2012. godine kada se formirao prvi ženski hokejaški klub, međutim, tadašnji uslovi za treniranje nisu obećavali značajan napredak i na mene, kao i na mnoge druge djevojke/djevojčice nisu djelovali motivirajuće. Ja sam tada prestala trenirati, a manji broj djevojaka je nastavio, uz određene prekide”, kaže Hana Sadović.
Hana Sadović (FOTO: Hana Sadović, privati arhiv)
Dodaje kako se u septembru 2020. godine formirala ekipa u punom sastavu sa trenirama Anthonyem Londonom i Harisom Mrkvom.
“Na poziv drugarice sam se priključila ekipi, ali ovaj put kao golmanica. Ženski hokej razbija predrasude. To nije nasilan sport poput muškog hokeja, nije dozvoljen fizički kontakt, te su igračice u kompletnoj opremi potpuno sigurne na ledu. Jedna postava se sastoji od pet igračica, tri napadača i dva odbrambena igrača, i naravno golmana. Ono što naš tim čini jedinstvenim u Sarajevu, pa i u Bosni i Hercegovini je činjenica da smo jedini ženski hokejaški tim, koji će u budućnosti biti tim reprezentacije Bosne i Hercegovine”, naglašava naša sagovornica.
Ženski hokejaški klub Lavice (FOTO: Hana Sadović, privati arhiv)
Navodi da je zbog pandemije koronavirusa odgođeno Svjetsko prvenstvo u Litvaniji na kojem su Lavice trebale igrati u martu 2021. godine.
“Iskreno se nadamo da ćemo uskoro imati priliku da branimo boje naše zastave i zaigramo ligu sa djevojkama iz regiona. Ledena sezona traje više od pola godine, u montažnoj dvorani pored Zetre, što omogućava velike šanse za napredak i dobru zabavu. Pozivamo sve zainteresovane ženske osobe svih uzrasta da se pridruže Lavicama i uvjere se da je sa nama uživanje na ledu zagarantovano”, zaključuje Hana Sadović.
Nedima Sladića mnogi prepoznaju po preciznom prognoziranju vremenskih prilika, no malo ko zna da je ovaj uspješni mladić bio žrtva vršnjačkog nasilja. Njegova poruka je jasna, o zlostavljanju ne treba šutjeti.
“Sjećanja su još uvijek živa, teško da će izblijediti. Nasilje sam doživljavao u višim razredima osnovne škole. Stvari su se počele komplicirati u petom razredu, a kuliminirale su u sedmom. Te tri godine su bile zaista teške, bilo je tu svega, od početaka koji su djelovali kao šala a završavali su najčešće udarcima i uvredama”, prisjetio se Sladić u emisiji TVSA.
Dodaje kako je tražio pomoć škole, međutim prema njegovim riječima ona je izostala.
“Moja razredna starješina je kontinuirano htjela da sjedim sa mojim nasilnikom, prizom je znala da me on maltretira iz dana u dan”, kaže Sladić.
Vrhunac nasilja doživio je kada su u školskom prostoru sa bazenom sklonili njegovu odjeću, ali tu nije bio kraj.
“Nakon toga su slikali moj polni organ, tu fotografiju je vidjela cijela škola i tada sam doživio apsolutno poniženje. Hodao sam pognute glave, to je utjecalo na samopouzdanje i danas mi je jako teško sklopiti prijateljstva. Dođete u situaciji da vi razmišljate šta ste pogrešno uradili, bilo je svega što je teško sabrati u jedan obim spoznaje”, ispričao je Sladić.
Nakon traumatičnih iskustava, kaže da je odlučio uzvratiti udarce jer nije znao kako se dalje nositi sa maltretiranjem, njegov odgovor na dugogodišnje nasilje dočekan je kaznom.
“U tom trenutku meni se smanjuje vladanje, i to je jedan od najtežih udaraca jer sam bio primjeren đak”, kazao je Nedim Sladić prisjećajući se svog traumatičnog iskustva.
U svijetu indiferentnosti, postoje i oni ispunjeni ljubavlju da čine više, da pomažu, i da se na svako zlo uzvrate dobrim. Biti volonter je privilegija, spremnost da za druge učiniš koliko možeš i da ne pristaneš postati dio društvenog kodeksa, jer samo je jedno dostatno, humanost.
Hanka Smajlović, volonterka je i predsjednica Mladih u Crvenom križu Općine Žepče i Zeničko-dobojskom kantonu. Ova 20-godišnja Žepčanka je svoj volonterski rad u Crvenom križu okrunila dobivši priznanje za “Volontera godine”.
“Volim reći da su me roditelji odgojili, ali da me je Crveni križ usmjerio i izgradio kao osobu. Stoga kažem da sam dijete Crvenog križa. U poslu sam komplikovana i perfekcionista. Međutim, u privatnom životu sam jednostavna i obična osoba. Dragi ljudi, knjiga, film, priroda i kiša, recept su moje sreće”, kaže Hanka Smajlović.
U razgovoru za dobarportal.net ističe da priznanje “Volonter godine” pripada svim volonterima Crvenog križa Žepče, jer bez njihove saradnje ništa ne bi bilo moguće.
“Dana 5. decembra 2019. godine, povodom Međunarodnog dana volontera Crveni križ Federacije Bosne i Hercegovine dodijelio je priznanja ‘Volonter godine’ za 23 najuspješnija volontera u strukturi Crvenog križa Federacije Bosne i Hercegovine. Moje priznanje je bilo za posebno značajne rezultate u kategoriji diseminacije i edukacije u oblasti pružanja prve pomoći”, navodi naša sagovornica.
Naglašava kako trud niže rezultate te dodaje kako joj ne nedostaje ambicija ni snova pa je ispred nje uvijek neki novi cilj koji treba dostići.
“Na mlađe se najbolje može utjecati primjerom njihovih vršnjaka. Iz mog primjera mogu naučiti da rezultat, a naročito kontinuitet rezultata ovisi prvenstveno o vlastitom angažmanu, radu i spremnosti da se odreknemo velikog dijela privatnog života zarad nekog zacrtanog cilja. Biti lider mladih zaista traži čitavog čovjeka, a istovremeno, to je preduvjet da se postigne dobar rezultat”, tvrdi ova 20-godišnja Žepčanka.
Dodaje kako je u organizaciju Crvenog križa došla zahvaljujući prvoj pomoći. Naime, bila je članica ekipe prve pomoći Srednje mediciske škole “Žepče” koja je osvojila općinsko i kantonalno takmičenje, a nakon toga i četvrtom mjesto na Federalnom takmičenju prve pomoći.
“Sam dolazak na Federalno takmičenje za mene i moju ekipu tada je bio cilj, a stečeno znanje i iskustvo da nastavimo prenositi na mlađe naraštaje. Sad već davne 2018. godine jedna fantastična ekipa je nakon ispisane priče o prvoj pomoći, počela da piše knjigu o volontiranju u Općini Žepče. Ta knjiga je tada imala samo sedam stranica, odnosno, samo sedam volontera. Danas, od tih sedam osoba izrasla je jedna velika porodica koju čini 77 mladih ljudi i aktivnih volontera”, ponosno priča Hanka Smajlović.
Crveni križ Općine Žepče (FOTO: Hanka Smajlović, privatni arhiv)
Rad sa ljudima joj pored iskustva pruža istinski odmor za dušu, stoga joj je svaka aktivnost iznimno važna.
“Crveni križ Općine Žepče kroz svoje timove obavlja sve programske aktivnosti koje su propisane u strukturi Društva Crvenog križa Bosne i Hercegovine. Pored mobilnih timova, u sklopu naše organizacije djeluju i timovi prve pomoći, tim za projektni menadžment, tim za edukacije i diseminacije, tim radio amatera, te tim za kućnu i medicinsku njegu”, objašnjava naša sagovornica.
Ni polazak na Medicinski fakultet nije spriječio njen daljnji volonterski angažman u Crvenom križu.
“U 2021. godini imamo u planu apliciranje na još niz projekata, razne edukacije za omladince i razvijanje vještina naših volontera. Vjerujemo da je ispred nas jedna godina koja može biti uspješnija od prethodne, i baš ta činjenica nas posebno raduje. Ovu godinu započinjemo sa jednim velikom projektom za osobe treće životne dobi čija vrijednost je oko 300.000 KM. Privatno mi je trenutno prioritet i cilj završiti fakultet te se što detaljnije posvetiti medicini”, potcrtava naša sagovornica.
Pored svog volonterskog iskustva, volontiranjem je stekla i određene funkcije, ali ne samo u svojoj lokalnoj zajednici.
“Članica sam predsjedništva mladih Crvenog križa Federacije Bosne i Hercegovine ispred Zeničko-dobojskog kantona te certificirana instruktorica prve pomoći Crvenog križa Federacije Bosne i Hercegovine. Također, članica sam i projektnog tima Crvenog križa Općine Žepče i Zeničko-dobojskog kantona”, govori ova 20-godišnja Žepčanka.
Napominje da je volontiranjem upoznala sebi slične, koji kao i ona dišu i žive po sedam principa Crvenog križa, ergo humanosti.
“Za mene volontiranje predstavlja smisao života i divnu svakodnevnicu. Ja sam prvo postala dio Crvenog križa, a onda je Crveni križ postao dio mene. Kad se međusobno upoznajemo, govorimo: on je dobar ili zao čovjek. Kad vas neko upoznaje i kaže: ‘On je aktivista Crvenog križa’, znajte da je dobar čovjek, jer oni koji su se opredijelili za rad u Crvenom križu, nose u svom biću ljubav za druge. Crveni križ je sve nas, od dana kad smo zavolontirali u njemu, naučio drugim vrijednostima koje Crveni križ njeguje. I za kraj: ‘Volonteri nisu plaćeni, ne zbog toga što su bezvrijedni, nego zbog toga što su neprocjenjivi'”, zaključuje Hanka Smajlović.
Autor: Ilma Garankić
Bilješka o autoru: Ilma Garankić rođena je 28.05.2001. godine u Zenici i trenutno je studentica prve godine Odsjeka politologije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
