MEDIJSKI SISTEM U BIH: Gdje prestaje novinarstvo, nastaje siva ekonomija

“Jedna je od najčudnijih pojava što se zavaravamo da od ovisnih ljudi možemo očekivati neovisna mišljenja.” Napisao je ovo Sigmund Graff još 1898. godine, a sada bi mnogi rekli kako njegovu misao možemo prenijeti na novinare danas u Bosni i Hercegovini.

Ukoliko uđete u medijski sistem ove male države na brdovitom Balkanu, nećete sresti sretne, zadovoljne i nasmijane radnike. Njihov rudarski posao više nije samo priča o pritiscima nekog moćnika kome se ove sedmice nije svidjela rečenica izgovorena u prilogu prikazanom na dnevniku. Ne govore samo o teškim urednicima koji 40 puta vraćaju napisane ofove.

Novinarstvo su sada opteretili vlasnici medija koji sitne, male novinare, doživljavaju kao robove. Rad bez ikakvog ugovora, honorar do 300 KM maksimalno, ali dušu za njega ostave mjesec dana. Volonterski rad koji traje godinama, plata od 500 KM za koju samo još što na glavi nisu počeli hodati. Sve je to realnost o kojoj se u medijima šuti jer gdje će govoriti o tome kada je situacija i u njihovoj redakciji takva.

“Šuti, nećeš se nikada zaposliti.” Rečenica je koju će kolega da ti saspe uvjeren kako će tako šutljiv bolje proći kod poslodavaca koji nakon bolovanja radniku daju otkaz.

Slađan Tomić je mladi novinar koji je tokom pandemije dobio otkaz iz televizije O kanal. Prvog septembra napunio je pola decenije profesionalnog rada u novinarstvu, ali od toga ima 14 mjeseci radnog staža, a i od toga dva su uplaćena.

“Problem je što novinari prepisuju ponašanje zajednice. Nisu spremni da se bore za svoja prava. Ja sam nekoliko puta predlagao obustavu rada kako bismo ostvarili neka prava, ali nisam imao podršku za to. Dio kolega je za, dio je za ali znaju da je uzaludan pokušaj okupljanja, neki su u strahu od otkaza imaju porodicu, djecu, kredite, a neki su obraz prodali za sitne novce. Problem je što određeni dio kolega koketira s menadžmentom i što zarad ličnog interesa narušavaju kolektivna prava. Ja sam godinama radio kao honorarac i nekako mi je bilo najteže što sam uvijek morao da radim za državne praznike jer su šefovi uvijek kazivali “starije kolege imaju prednost”, a kad treba više raditi tu su mlade kolege. Mladi novinari nisu poštovani, starije kolege često, ne svi naravno, nedostatak radnog dostojanstva pokušavaju kompenzirati degradacijom mladih kolega. Toliko puta sam čuo izjavu “ja imam više godina radnog staža nego ti života”.
Kršenje Zakona o radu, neplaćeni prekovremeni, male plate, loši uslovi rada doveli su do jedne tužne činjenice, sve je manje kvalitetnih novinara. Odnosno, znam iz iskustva, imao sam dosta poziva da preporučim kolege za posao, ali jednostavno ljudi ne žele da se bave novinarstvom. Nakon otkaza na O kanalu, nekoliko kolega i koleginica mi je kazalo kako ih novinarstvo ne zanima. Rizičan je posao, stresan, malo plaćen, a u Covid19 smo vidjeli i da je nestabilan.”

Ništa bolja situacija nije u medijima koji su u vlasništvu eniteta i države. Možda niste razmišljali kako djevojka ili momak koji vam donose informacije u dnevniku rade besplatno, ali i to je moguće u zemlji gdje prestaje novinarstvo, a počinje siva ekonomija.

A.J. je bio saradnik Federalne televizije. Za više od dvije godine rada u mediju koji još uvijek zbog političkih interesa nema Upravni odbor, odnosno ima samo jednog člana UO, A.J. je zaradio 50 KM.

“Sa završenom Srednjom ekonomskom školom u novembru 2015. prijavio sam se na konkurs na Radio Televiziji Federacije Bosne i Hercegovine, a nakon audicije prošao sam u uži izbor te sam počeo raditi kao saradnik na portalu federalna.ba.
Tada sam radio pola radnog vremena, volonterski i bez ikakve naknade. Poslije više od dvije godine takvog volonterskog rada, mislio sam da će me primiti kao pripravnika, ali se to nije desilo. Sve što sam dobio novčane naknade bilo je 50 KM i to na osnovu Ugovora o djelu za posljednji mjesec mog angažmana. Tada sam bio primoran napustiti medij koji je dio Javnog radiotelevizijskog sistema Bosne i Hercegovine i koji se finansira iz budžeta.”

Admir Salihović je urednik Face televizije koja zbog svoje uređivačke politike najčešće trpi ekonomske pritiske od strane vladajući struktura u Bosni i Hercegovini. Njegov stav je da smo u ovakvoj situaciji jer smo odmah na samom početku zaboravili značenje naše profesije.

“Zapravo, nije to zaboravljeno, već su, neke od naših kolega prodale, izdale našu profesiju. Danas su pojedini novinari plaćenici, samo izvršioci naredbi političara i pojedinih nalogodavaca. To novinari nisu! Mi, novinari, bismo uvijek trebali biti na putu pravde, istine, poštenja, ali su neki od nas, davno, zarad ličnih jeftinih interesa skrenuli sa pravog puta. Zbog toga strah i postoji među novinarima danas. Ne postoji jedinstvo! Pravi put, prave vrijednosti i ciljevi novinarske profesije su izgubljeni i rijetki su oni koji brane čast ove profesije! Sve bi bilo lakše da smo svi na pravom putu, da smo jedinstveni i istrajni, a tada straha sigurno ne bi bilo! Danas, evidentno je da novinari jesu dio kulture straha, čast izuzecima. Novinari se plaše političara, moćnika, “ljudi iz sjene” koji zbog svog položaja i uticaja odlučuju o životima nas i naših kolega! Plaše se za svoj posao, plaše se da ne ostanu bez hljeba za sebe i svoje najmilije, plaše se reći istinu, a bez istine nastaje totalni haos! Nemoguće je ne spomenuti da se naša profesija dovoljno ne cijeni, da nije plaćena i da donosi mnogo stresa, ali istinu i pravdu koju su kroz historiju donijele naše kolege svojim istraživanjima moraju biti naša vodilja. Dakle, samo hrabro, iskreno, posteno i istinito i tada straha nece biti!

S namjerom sam spomenuo uslove rada i cijenjenost novinarske profesije. Plate su male, uslovi rada nikakvi, novinari i novinarke često rade na crno, kolegice novinarke dobijaju otkaze kada odluče sa svojim partnerima osnovati porodicu….. Sve su ovo činjenice od kojih ne treba okretati glavu, moramo se boriti za svoja prava, ali ništa od ovoga nije opravdanje za laž, manipulaciju, spinovanje pa i za jeftinu izdaju i prodaju istine! Nije mi jasno zašto lažemo sami sebe, zašto pišemo i pričamo o drugim problemima, kritikujemo druge, a svojim šefovima šutimo! Trebamo prvo počistiti u svojim dvorištima, izaći na čistac sami sa sobom, onda sa svojim kolegama u redakcijama, da bi se mogli pošteno i predano boriti se za istinu! A ako naš put i borba ne mogu biti istina, zar nije pošten otkaz bolja opcija od straha, prijetnji i laži? Strah, nemoć, nesigurnost, neizvjesnost su uzrok šutnje! Ali toga ne smije biti ako se govori istina, ako se radi pošteno i ako nemamo oraha u džepovima. Ostati bez posla nije kraj svijeta. Sloboda je neprocjenjiva, i zar nije ljepše biti slobodan i pripadati slobodnima nego biti zaposlen, a živjeti u strahu, gubiti svoj identitet i biti zarobljen! Ja dileme nemam, istina, sloboda, poštenje pobjeđuju svaku šutnju i laž, samo nas fali na ovoj pravoj strani!”

Admir Salihović je prokomentarisao i odnos udruženja novinara prema onima čija bi prava trebali zastupati glasno, jednako za sve pred institucijama, vlasnicima medija, strankama.

“Kakva udruženja novinara? Ko još vjeruje u te zablude? Ko još vjeruje da neko brani prava novinara? Ima li ijedan novinar da su njegova prava zastićena nekim udruženjima novinara? Ta razjedinjenost nas ubija! Nama fali jedna prava, jaka, novinarska organizacija, udruženje, sindikat koji će biti zaštitnik svih nas! Udruženje koje će se boriti za kolektivne ugovore, bolje uslove rada i za pravi položaj u društvu, javnosti, zakonima i institucijama. Jednostavno, već jednom, moramo biti priznati kao sedma sila. Ali, opet ponavljam, krenimo od sebe! Budimo na pravom putu, svoje poštene kolege povedimo sa sobom i što je najvažnije distancirajmo se od onih koji ne žele raditi ovaj posao časno! Kada krenemo od sebe, kada “sredimo” svoje stanje onda ćemo biti sposobni napraviti jednu zdravu organizaciju, udruženje, sindikat koji će se boriti ravnopravno za prava svih nas, novinara. Tada neće biti tajnih konkursa, štela i prevara, i tada će oni kojih se novinari i novinarke danas plaše, strahovati od istine koju ćemo mi časno donositi našim građanima! Strah trebaju osjećati samo oni koji lažu, rade prevare, manipuliraju, spinuju, a novinari, oni pravi, se moraju distancirati od toga! Kad je vodilja istina, straha nema!”

Dragan Bursać smatra da su novinari najčešće sami krivi za stanje koje danas imamo u medijskom sistemu.

“Novinari su dio kulture u kojoj živimo. Čast izuzecima, ali uz ogromne sujete, strah i autocenzuru, oni su sami počesto krivi za stanje u kome se nalaze i novinarstvo uopšte. Dosta kolega doživljava novinarstvo ili kao uhljebljenje ili kao pripremu za dalji nastavak “karijere“ u političkim partijama ili PR-ingu. A novinarstvo je život. To je sastavni dio života čovjeka. Ne mogu govoriti za druge, ali konkretno meni, ako ne odgovoraju finacijski uslovi ili politka medijske kuće, a nema dogovora ja idem dalje. Ne dozvoljavam da bilo kada budem ucijenjen.”

Pogrešno razmišljanje je da privatni mediji žive samo od reklamnog prostora koji prodaju. Prešute vlasnici i menadžment medija u Bosni i Hercegovini koliko novca dobiju kroz grantove opštinskih, kantonalnih i entiteskih vlasti. Takvi grantovi se nazivaju podrškom medijima, a mediji im se oduže tako što kreiraju vijesti i tamo gdje ih nema, među političarima stvaraju prijatelje, nemaju kritički stav o onima koji ih finansiraju.

Tu negdje između medija koji nemaju nikakav stav i političkih moćnika koji medije pretvaraju u marketinške agencije nestaje novinarstvo, novinari i oni koji misle bivaju proglašeni nepoželjnima.

 

VELIKI USPJEH: SFK 2000 Sarajevo 27. najbolje rangirani klub u Evropi

0

SFK 2000 Sarajevo i ove godine očekuje nastup u UEFA Ligi prvaka za žene. S obzirom na preventivne mjere i usvojene COVID-19 protokole, UEFA je odlučila da će se igrati po jedna utakmica u prve dvije runde takmičenja, a žrijebom će biti odlučeno kome pripada domaćinstvo.

Učešće u žrijebu 22. oktobra u Nionu, s početkom u 12 sati, uzet će 40 klubova, koji će pokušati doći do nastupa u šesnaestini finala takmičenja.

U ovogodišnjem takmičenju ukupno sudjeluje 62 kluba, koja predstavljaju 50 državnih Saveza. Ukupno 22 kluba iz 12 najbolje rangiranih Saveza počinju takmičenje već od šesnaestine finala, a za 10 mjesta se bori prethodno pomenutih 40 klubova, među kojima je i SFK 2000 Sarajevo.

Gledajući koeficijent klubova, SFK 2000 Sarajevo na svom kontu ima 15.960, te je jedan od najbolje rangiranih klubova s naših prostora, a nalazi se iznad snažnih timova poput PSV-a, PAOK-a, CSKA Moskve, a svega nekoliko bodova ispod Juventusa. Gledajući ukupni poredak, SFK 2000 Sarajevo se nalazi na 27. mjestu najboljih Evropskih klubova po koeficijentu. Na prvom mjestu je Olympique Lyon, potom slijede Wolfsburg, Barcelona, Bayern, PSG, te drugi.

Prvi susreti igrat će se 3. ili 4. novembra 2020. godine, a utakmice drugog kruga kvalifikacija su na rasporedu 18. ili 19. novembra. Šesnaestina finala UEFA Lige prvaka za žene na rasporedu je 8./9. odnosno 15./16. decembra tekuće godine.

SFK 2000 Sarajevo u proteklom periodu pojačao je svoj igrački kadar s provjerenim fudbalerkama, a uz veliki broj mladih, talentiranih igrača u kadru, klub ima dovoljno kvaliteta da odigra značajnu ulogu u ovogodišnjem međunarodnom nastupu.

Podsjećamo, u svojoj dosadašnjoj historiji SFK 2000 Sarajevo je nekoliko puta nastupao u 1/16 finala UEFA Lige prvaka, a klub je uspio na koševski stadion dovesti londonski Chelsea u službenoj utakmicu, dok je svega nekoliko sekundi u 2016. godini, na gostovanju ruskoj Rossiyanki, bordo-bijele šampionke dijelilo od nastupa u osmini finala.

LIJEPA TUZLANKA: Azra Ahmetović izabrana za Miss Federacije BiH

0

Prema odluci stručnog žirija, Miss Federacije Bosne i Hercegovine je Azra Ahmetović. Izbor je održan u Centru za kulturu Lukavac.

Titulu Miss Emi magazin ponijela je Narcisa Čeliković, Miss ABC Models Search – Mejrem Dautović, a Miss televoting – Neira Bećirbašić. Lente im je uručila prošlogodišnja miss, Amina Smajić

U državno finale “Miss BiH za Miss svijeta 2020” plasiralo se 15 djevojaka. Osim dobitnica lenti, tu su još i: Adna Biber, Adna Junuzović, Ajla Šabanović, Nejla Šahić, Almedina Tahirović, Veselka Živkušić, Jasmina Krilić, Anja Bojčić, Emina Jašaragić, Irma Ikanović te Martina Simić.

Ovogodišnji izbor Miss Federacije BiH održan je u vrijeme Sajma turizma i ekologije “List” u Lukavcu koji su zajedno sa Turističkom zajednicom Općine Lukavac pokrovitelji, a u cilju razvoja i promocije turizma te zaštite okoliša.

Izbor Miss Federacije BiH i ove godine ima moto “Ljepota sa svrhom” i postao je tradicionalna manifestacija u Bosni i Hercegovini u kojoj sa sudjeluju mladi sa područja cijele Bosne i Hercegovine. Kao takav promovira mladost, volonterizam, humanizam, ljepotu i pozitivne vrijednosti našeg društva. Upravo činjenica da ovaj projekt ima i kulturno-edukativni i humanitarni karakter, čini ga posebnim.

Direkcija izbora Miss Bosne i Hercegovine svake godine odabere neku od opće korisnih tema za cijelo društvo i zajednicu te ih promovira putem ovog najgledanijeg TV programa te time opravdava svoj epitet ljepota sa svrhom.

“Nakon naše inicijative i provedene dvogodišnje kampanje za prikupljanje pomoći za obnovu srednje muzičke škole u Tuzli, da pokrenemo donatore, da probudimo i nadležne zvanične institucije da se ozbiljno uključe u rješavanje ovog problema, koji je od velikog značaja i interesa za Grad Tuzlu ali i cijelu BiH. Sada smo na pragu ostvarenja cilja, stara zgrada je srušena ali postoje čvrsti argumenti i finansijska podrška institucija da se u grad Tuzlu vrati ‘Hram kulture’, nova zgrada muzičke škole sa novim instrumentima. A učenici će uzvratiti svojim vrijednim radom novih naraštaja koji će pohađati ovu školu, te sa novim osvojenim peharima na državnim takmičenjima kao što su to i do sada često osvajali u težim uslovima rada”, saopćili su organizatori.

Kako je najavljeno, ove godine će se učesnice ove manifestacije baviti pitanjem zaštite okoliša i promocije domaćeg turizma.

“Direkcija Miss BiH ove godine upravo promovira turizam i skreće pažnju na važnost zaštite okoliša. Ovaj sajam je pravo mjesto da se prezentiraju turistički potencijali kako Općine Lukavac i TK-a, tako i BiH, ali i prilika da prenesemo pozitivne primjere u razvoju turizma, ekologije, ugostiteljstva i kulture”, izjavila je izvršna direktorica Direkcije Miss Bosne i Hercegovine za Miss svijeta, Stela Zubak- Jovanović.

Ove godine izbor “Miss BiH za Miss svijeta” obilježava 25 godina rada.

Izvor: federalna.ba

NE SMIJU BITI NEVIDLJIVI: Tiha borba pacijenata koji boluju od rijetkih krvnih oboljenja u BiH

Septembar se u svijetu obilježava kao mjesec u kojem se posebna pažnja posvećuje pacijentima oboljelim od malignih oboljenja krvi.

 

Udruženje oboljelih od multiplog mijeloma, mijelodisplastičnog sindroma i drugih rijetkih krvnih bolesti “Mijelom” u Bosni i Hercegovini podsjeća da su pacijenti u Bosni i Hercegovini nevidljivi i da nemaju dovoljno mogućnosti za liječenje u svojoj zemlji. Budući da je rano otkrivanje bolesti od iznimne važnosti, Udruženje “Mijelom” u Bosni i Hercegovini predstavlja infografike i video animacije koje će vam pomoći da prepoznate simptome i na taj način bolest otkrijete na vrijeme.

 

 

Hodgkinov limfom i multipli mijelom su krvna oboljenja o kojima se u Bosni i Hercegovini ne govori dovoljno. Iako su širom svijeta dostupni brojni lijekovi koji pacijentima oboljelim od maligniteta krvi pružaju brojne mogućnosti liječenja i očuvanje kvalitete života, Bosna i Hercegovina ima još puno toga za uraditi kako bi oboljelima omogućila makar dio onoga što pacijenti u razvijenim zemljama imaju.

 

Simptomi koji mogu pobuditi sumnju da se radi o Hodgkinovom limfomu ili multiplom mijelomu su nespecifični mogu ukazivati i na neke druge bolesti i stanja, te je od iznimne važnosti pravovremeno se javiti ljekaru, kako bi se uradile sve potrebne pretrage i postavila tačna i konačna dijagnoza.

 

Kada se govori o liječenju Hodgkinovog limfoma, većina pacijenata (njih oko 80%) vrlo dobro reaguje na inicijalno liječenje i bolest se godinama ne vraća, tako da imaju zadovoljavajuću kvalitetu života i potpuno su ravnopravni i funkcionalni članovi zajednice. Za one pacijente kojima se bolest vraća, postoje terapije koje određuje stručni tim ljekara hematologa.

Kod liječenja multiplog mijeloma, rana dijagnoza je od presudne važnosti s obzirom na to da se tada postižu najbolji rezultati u liječenju. Dostupni su brojni lijekovi i terapijski protokoli koji se primjenjuju u liječenju multiplog mijeloma. Sam tok bolesti je karakteriziran periodima remisije, odnosno vremena bez aktivnih znakova bolesti i periodima pogoršanja kada je prisutna aktivna bolest. Cilj liječenja je da bolest što duže bude u mirnoj fazi bez prisutnih znakova oboljenja i aktivnosti bolesti.

 

 

Pandemija COVID19 i za ove je ranjive grupe pacijenata postavila brojne izazove, počevši od same dostupnosti zdravstvenih usluga pri postavljanju dijagnoze, pa sve do očuvanja zdravlja u kontekstu izbjegavanja zaraze kako se osnovna bolest ne bi dodatno komplikovala. Stoga je jako važno održavati redovni kontakt sa svojim ljekarom i pravovremeno tražiti savjet o daljem postupanju, bilo da je u pitanju postavljanje inicijalne dijagnoze, ili pak redovno kontrolisanje bolesti.

OSMAN JUNUZOVIĆ, VIŠESTRUKI PRVAK BIH U ATLETICI: Demantovao sam ljekare, bili su u čudu

0

Osman Junuzović dolazi iz Doboj Istoka i prvak je Bosne i Hercegovine na 3000 m, 3000 m stipl, 5000 m, 8000 m kros, 10 000 m na stazi, 10 000 m na cesti, na 21 km i na 42 km. Prvak je Balkana na 3000 m stipl. Osvojio je treće mjesto na 3000 m stipl na prvim Evropskim Igrama u Baku te je pobjednik kupa Evrope na 3000 m i 5000 m na Malti.

U razgovoru za dobarportal.net otkriva da ga mnogi pitaju kako pronalazi motivaciju da ustaje ujutro u pet i da trenira.

“Motivaciju izvlačim iz sebe da budem što bolji, jer sam svjestan da će moji rezultati koji budu ostali iza mene biti dio historije Bosne i Hercegovine. Svako jutro želim da u tom danu budem što bolji i da mi trening bude vrhunski. U tome sam mnogo zahtjevan, npr. zna se desiti da trener bude prezadovoljan odrađenim treningom, dok ja nisam. Zašto? Zato što uvijek imam u glavi da mogu bolje i da trebam bolje. Tjeram sebe do krajnjih granica. Poseban osjećaj je kada predstavljam svoju Bosnu i Hercegovinu na velikim takmičenjima i donesem medalje. To mi je zapravo najveća motivacija”, kaže Osman Junuzović.

Osman Junuzović (FOTO: Osman Junuzović, privatni arhiv)

Ispričao nam je i sa kojim se sve životnim izazovima susretao.

“Imao sam povredu 2018. godine, gdje su mi rekli da dvije godine ne mogu trenirati atletiku, ali ja sam nakon samo dva mjeseca počeo da treniram sa jakim bolovima i postao sam prvak Bosne i Hercegovine! Kada sebi nešto zacrtam, to i ispunim. Baš sam uporan i tvrdoglav. Ne volim kada mi neko kaže da nešto ne mogu. Čak sam i ljekare demantovao i dokazao sam da za kratko vrijeme, poslije takve povrede i pauze, mogu postići svoj rezultat. Oni su zaista bili u čudu!”, priča naš sagovornik.

Kako kaže, to je bila prekretnica u njegovoj karijeri.

“Tada sam morao donijeti odluku da li nastaviti sve iz početka ili prestati se baviti atletikom. Atletika je takav sport da sporo ulazite u formu i treba dosta vremena i truda uložiti da budete u formi. Deset dana vam treba da ispadnete iz forme, a kamoli dvije godine pauze”, ističe Osman Junuzović, koji najviše voli trenirati u prirodi, pogotovo na atletskoj stazi između borova šuma na Ozrenu i Preslici, ali i na stadionu Tušanj.

Osman Junuzović (FOTO: Osman Junuzović, privatni arhiv)

Na pitanje u kojem se još sportu pronalazi, Osman je odgovorio da mu je nogomet uvijek bio ne samo zanmiljiv, nego je i jedno vrijeme trenirao mali i veliki nogomet.

Pored nogometa, mogu se vidjeti u bilo kojem sportu, jer volim taj takmičarski duh i taj mentalitet za pobjeđivanjem. Od malih nogu sam volio da pobjeđujem nevažno u kojem sportu. Ali sam se pronašao u atletici, jer ne zove se džaba ‘kraljica sportova’. Atletika je temelj za sve ostale sportove”, govori ovaj izuzetni sportista.

Tvrdi kako ima poseban plan ishrane.

“Moja ishrana se sastoji od mnogo bjelančevina, ugljikohidrata, proteina. Mnogo jedem piletine, ribe, dok crveno meso jedem u manjim količinama. Ponekad uzmem i slatkiš, jer sam veliki ljubitelj slatkiša, ali nažalost ne smijem puno toga jesti iako sagorim do 2500 kalorija. Tu su još pahuljice, med, bademi i lješnjaci”, priča naš sagovornik.

Osman Junuzović (FOTO: Osman Junuzović, privatni arhiv)

Njegovi najveći uzori su roditelji.

“Kada sam bio mlađi niko me nije inspirisao u atletici, jer kada sam počeo trenirati atletiku, nisam mislio da ću biti u ovom sportu i da ću zavoliti i da ću biti ovoliko uspješan. Ali su mi uvijek i u svemu bili uzor moji roditelji, jer smatram da su me fino odgojili i vaspitali”, naglašava Osman Junuzović.

Dodaje da se morao dosta toga odreći kako bi postigao sve ove rezultate.

“Svega sam se bukvalno morao odreći. Od ishrane do izlazaka do kasno. Nisam imao ni školski raspust kao ostali. Morao sam svaki dan trenirati dva treninga, nebitno da li je kiša, snijeg ili vrućine. Nema izgovora niti izuzetaka. Ali sve te slatke muke postanu drage kada vidite šta ste postigli, pogotov kada se popnete na najvišu stepenicu na postolju”,  riječi su jednog od najboljih atletičara u Bosni i Hercegovini.

Osman Junuzović (FOTO: Osman Junuzović, privatni arhiv)

Opisao je i kako izgleda njegov trening kada se ne osjeća dobro.

“Tjeram se do te psihičke i fizičke granice da pobjedim taj bol i osjećaj, a potom se natjeram da završim trening onako kako sam planirao, iako taj dan nisam u stanju da treniram. Ta spoznaja da nadvladam sebe me motiviše da i u tim danima odradim odličan trening. Ponekad se desi da kad se baš loše osjećam, da baš taj dan odradim najbolji trening, pa čak i trku”,  priča naš sagovornik.

Naglašava kako bi volio da ima još veću podršku od nadležnih institucija.

“Od Općine očekujem da pruži mnogo više podrške. Moraju voditi računa o vrhunskim sportistima i da mora postojati stipendiranje za najboljeg sportistu ili više njih. Vjerujem da bi bilo mnogo lakše postizati rezultate, jer sportisti trebaju imati vrhunsku vitaminizaciju, opremu, bogatu ishranu. Takve uslove nisam nikada imao, ali se nisam nikada žalio”, potcrtava ovaj bh. atletičar.

Osman Junuzović (FOTO: Osman Junuzović, privatni arhiv)

Na kraju našeg razgovora dodaje kako se susreće i sa predrasudama poput “ma to je samo trčanje”.

“Zbog toga mi je drago da su sada imali priliku gledati me na maratonu 42,195 metara i vidjeti kako to izgleda i da to nije ‘samo trčanje’. Drago mi je što sam na taj način srušio te predrasude i što su imali priliku vidjeti šta je trčanje i atletika. Sada me mnogo više cijene”, zaključuje Osman Junuzović.

Autor: Nela Banjić

Bilješka o autoru: Nela Banjić rođena je  25.01.1995. godine u Gifhornu (Njemačka). Diplomirani je pedagog/psiholog, sa iskustvom profesorice psihologije, logike i filozofije u srednjoj školi. Aktivistica je koja se zalaže za liderstvo mladih, prava žena te za teme usmjerene ka vlastitom duhovnom razvoju, a sve sa ciljem da doprinose razvoju zajednica u Bosni i Hercegovini, a time i cijelog svijeta. Govori njemački i engleski jezik, svira gitaru i zaljubljenica je u jogu.

MALAC GENIJALAC: Četiri predstavnika BiH na Svjetskom prvenstvu u mentalnom računanju

0

Svjetsko prvenstvo u mentalnom računanju održat će se u subotu 19. septembra 2020., saopćeno je iz škole Malac Genijalac.

Bosnu i Hercegovinu predstavljat će Nina Obradović, Jovana Aljetić, Sergej Aničić i Relja Glamočanin, koji će svoje znanje odmjeriti sa drugarima iz Indije, Irana, Alžira, Njemačke, Maroka, Južne Afrike i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Dobarportal.net želi sreću svim našim predstavnicima.

U subotu (19.9) održaće se Svjetsko prvenstvo u mentalnom računanju.Bosnu i Hercegovinu🇧🇦 predstavljaće: Nina…

Gepostet von Mentalna aritmetika – Malac Genijalac BiH am Mittwoch, 16. September 2020

 

PJEVAČ, PRAVNIK I ZABAVLJAČ: Goran Em okupio popularne influensere u novom spotu

Kada uspijete u jednoj branši, to je odlično, ali koliko ljudi znate, a da se bave uporedo s nekoliko poslova i ide im od ruke..Ovaj mladi momak iz Srbije kojeg vam predstavljamo je pravo čudo današnjice.

 

 

Goran Molnar mu je ime u realnom životu i u kancelariji, a na sceni je poznat kao Goran EM. Više od decenije je na muzičkoj scceni, a također je i pravnik po struci. Stiže sve na vrijeme pa i pored svoje dvije ljubavi, pjevanja i prava, počeo se zabavljati u digitalnom svijetu. Njegovi Instagram i Tiktok profili su veoma dobro praćeni.

 

Za njegovu novu pjesmu pod nazivom Zabranjen, okupio je sjajnu ekipu influensera. Radnju spota prate zanimljivo osmišljena koreografija plesnog kluba, ali i nekolicine trenutnih Tiktok i Instagram zvijezda.

 

 

 

Lista trenutno popularnih imena koja se pojavljuju u spotu su: blizanci Vanja i Filip Knežević, Davor Gerbus, Marko Miloradović i Bondisimo. Specialna zahvala upućena je Anđeli Keleman i “Horus bar” nargila baru. Također, hvala Andriji Bulajiću i Nataši Balaban. U spotu plešu divne dame iz plesnog kluba EVOLUTION.

 

MUZIČKA RAZGLEDNICA IZ CRNE GORE: Poslušajte prvijenac Amele Frljučkić, dobitnice dvije Zlatne značke UNSA

0

Amela Frljučkić magistrica je harmonike i bachelor politologije. Rođena je u Podgorici, a školovala se u Sarajevu, Trstu i Ljubljani.

Od najranijeg djetinjstva muzika je bila dio njene svakodnevnice.

“U mojoj kući stalno se slušala muzika, najviše putem radija i audio kaseta. Pored toga, moja starija sestra Mersiha je svirala klavir tako da sam klasičnu muziku upoznala putem njenih vježbanja i mini nastupa koje mi je znala priređivati. Vjerujem da je takva atmosfera u mojoj kući doprinijela tome da počnem svirati harmoniku, a potom i da se odlučim za ovaj poziv”, kaže Amela Frljučkić koja je i velika zaljubljenica u dobre knjige, ljude i čokoladu.

Dobitnica je i dvije Zlatne značke Univerziteta u Sarajevu.

“Sretna sam što sam imala priliku studirati na Muzičkoj akademiji u Sarajevu i Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Na tim institucijama sam dosta naučila i studentske dane pamtim kao veoma lijepe, ali svakako i veoma zahtjevne zbog svih studentskih obaveza. Zlatne značke su mi najdraža priznanja i ja se trudim svojim radom biti dostojan reprezent istih”, ističe naša sagovornica.

Dodaje da je zapravo harmonika odabrala nju.

“Na prijemnom ispitu u nižoj muzičkoj školi nastavnici su mi dodijelili harmoniku iako sam ja tada željela svirati drugi instrument. Razlog mom prvobitnom negativnom stavu prema harmonici je dječije uvjerenje da harmoniku sviraju samo dječaci. Danas mi je to jako smiješno, ali sam ja to tada veoma ozbiljno shvatala. Čim sam počela svirati harmoniku brzo sam promijenila mišljenje i već sa 12 godina sam znala da je harmonika moj životni odabir”, govori Amela Frljučkić.

Nakon 17 godina bavljenja muzikom predstavila je svoj prvi solo album i knjigu “Muzička razglednica iz Crne Gore”.

“Projekat je podržan od strane Ministarstva kulture Crne Gore i Muzičkog centra Crne Gorese sastoji iz digitalnog albuma i knjige tradicionalnih pjesama iz Crne Gore aranžiranih za solo harmoniku. Projekat je osmišljen tako da bude prikaz muzičke raznolikosti različitih dijelova Crne Gore na način da su na albumu i u knjizi uvrštene poznate i manje poznate pjesme od sjevera do juga Crne Gore. Svaka pjesma nosi svoju priču i sve one skupa čine jednu crnogorsku muzičku razglednicu”, priča talentovana harmonikašica.

Govorila je i o očekivanjima od svog prvijenca.

“Nadam se da će ova moja muzička razglednica koju šaljem iz Crne Gore doći do što većeg broja ljudi jer je pisana sa puno ljubavi i entuzijazma. Također se nadam da će svima onima koji budu slušali i/ili svirali ove pjesme donijeti radost i uljepšati ove veoma izazovne dane”, kaže Amela Frljučkić.

Iza nje su i mnogobrojni nastupi, a bilo joj je teško izdvojiti najznačajniji.

“Svaki nastup i koncert je novi izazov i osjećam konstantnu odgovornost da budem sve bolja. Ipak, najznačajniji u smislu sticanja diploma su svakako bili diplomski i magistarski koncerti”, riječi su naše sagovornice.

Otkrila nam je i odakle crpi motivaciju za rad i ko je to najviše inspiriše.

“Dobri ljudi su moja najveća inspiracija. Moja nepresušna motivacija su moji roditelji, sestra kao i moji prijatelji. Njihov entuzijazam, borbenost, strastvenost i posvećenost me svakodnevno oduševljavaju”, naglašava Amela Frljučkić.

Amela Frljučkić (FOTO: Ivona Radović)

Ističe kako ju je ova godina zbog pandemije koronavirusa naučila fleksibilnosti, ali i pokazala joj da se i iz najgorih perioda mogu izvući neke dobre stvari.

“Na primjer, da ste me prije devet mjeseci pitali za moje godišnje planove ovaj album i knjiga sigurno ne bi bili na spisku. Sama zatvorenost i svi ostali faktori koji su rezultat pandemije su doveli do toga da ne mogu raditi više stvari istovremeno (što je veoma karakteristično za mene) već da se mogu u potpunosti okrenuti harmonici što je rezultiralo ovim projektom”, dodaje naša sagovornica.

Shodno neizvjesnosti, koju nam je donijela pandemija, nema posebnih očekivanja za blisku budućnost.

“Trudim se održati optimizam da ćemo svi uspjeti proći ovaj težak period i izaći iz svega ovoga duhovno jači”, potcrtava ova svestrana djevojka.

Na kraju našeg razgovora imala je i poruku za mlade.

“S obzirom na to da imam iskustvo u radu sa mladim ljudima i znam da su pametni i da znaju šta žele, sa njima ovom prilikom mogu podijeliti ono što govorim sebi svakog dana, a to je da ne odustaju od svojih snova i da čuvaju svoje zdravlje”, zaključuje Amela Frljučkić.

Amela Frljučkić (FOTO: Ivona Radović)

KONKURS ODAN NAUCI: Prijave za 7. “International Medis Awards for Medical Research 2020” u punom pogonu

0

Prijave na konkurs za izvrsna istraživačka dostignuća u medicini i farmaciji „International Medis Awards for Medical Research 2020“ u punom su pogonu.

Za već sedmu međunarodnu nagradu za najbolje istraživačke radove ljekara i farmaceuta srednje i jugoistočne Evrope mogu se takmičiti istraživači koji su svoje izvanredne naučnoistraživačke radove objavili u uvaženim naučnim publikacijama s impakt faktorom većim od 1,500. Tokom proteklih šest godina međunarodni stručni žiri je između 932 važeća prijavljena istraživačka rada nagradio  55 najboljih istraživačkih radova iz devet zemalja, a među njima je kao izvrsne doprinose nauci također prepoznao istraživačke radove četiri stručnjaka iz Bosne i Hercegovine.

Uprkos nesigurnosti koja je u svjetlu bolesti COVID-19 preplavila svijet ili baš zbog nje, međunarodni konkurs International Medis Awards for Medical Research ostaje odan nauci i čvrst u odluci da je naučnoistraživački rad vrijedno podržati, a izvrsnost stručnjaka nagraditi jer nam je kao pojedincima i zajednici nauka potrebna više nego ikada dosada. 

Za nagrade International Medis Awards mogu se takmičiti ljekari i farmaceuti koji su svoje naučnoistraživačke radove s područja farmacije, gastroenterologije, ginekologije, intenzivne medicine i anesteziologije, neurologije, oftalmologije, pedijatrije, pulmologije i alergologije, te reumatologije objavili u naučnim publikacijama s impakt faktorom većim od 1,500.

Na međunarodni konkurs mogu se najkasnije do 28. septembra 2020. prijaviti istraživači iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Hrvatske, Mađarske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije. Prijavljene radove prema unaprijed određenim pravilima ocjenjivat će desetočlani stručni žiri koji čine međunarodno priznati stručnjaci različitih specijalnosti. Žiri će za svako istraživačko područje odabrati po dva finalista, a na završnoj svečanosti, koja će se održati 26. novembra 2020, proglasit će pobjednika za svako od devet područja konkursa. 

Prošle godine je međunarodni stručni žiri u konkurenciji od 207 važećih prijavljenih istraživačkih radova pobjedničkim radom na području neurologije u regiji proglasio istraživanje mr. Edina Begića, dr. med., iz Opće bolnice „Prim. dr. Abdulah Nakaš“ u Sarajevu, koji je zajedno sa kolegama dokazao da indikator srčane insuficijencije B-natriuretični peptid može biti i pokazatelj kognitivnih poremećaja kod Alzheimerove demencije.

International Medis Awards for Medical Research 2020 (FOTO: dnevnibuzz.ba)

Klinički rad, bez naučnoistraživačkog, nedostatan je, što nam je i COVID-19 pandemija dokazala. Prvi put u savremenoj medicini terapeutski modalitet je bio ovisan o svakodnevnim rezultatima naučne zajednice. Razvoj medicine jedne države je u direktnoj korelaciji s razvojem naučnoistraživačkog sektora. Konkurs “Medis Awards” daje priliku istraživaču da bude prepoznat te mu vraća vjeru da se predan i temeljit rad suštinski i vrednuje. Svijet istraživanja je otvoren za sve, on je izazovan i nikad neće biti iscrpljen”, izjavio je mr. Edin Begić, dr. med. povodom otvaranja konkursa International Medis Awards 2020.

Ovogodišnji konkurs International Medis Awards for Medical Research odvija se u jedinstvenim okolnostima koje otvaraju više pitanja nego što nauka u ovom trenutku može odgovoriti, a ipak je to istovremeno izvrstan podsticaj za još veću istraživačku strast i odanost nauci, ističe predsjednik međunarodnog stručnog žirija International Medis Awards, prof. dr. Matija Tomšič, dr. med.

Samo skromnost, poniznost i naporan istraživački rad dugoročno donose promjene!”, poručio je prof. dr. Matija Tomšič, dr. med.

Završna svečanost dodjele nagrada International Medis Awards, koja se svake godine tradicionalno održava u drugoj zemlji koja učestvuje na konkursu te privlači veliku pozornost naučne zajednice i medija, svojevrsna je podrška nauci i najboljim istraživačima regije.

Ove godine izvedba završne priredbe, koja će se održati 26. novembra 2020., zavisi od situacije u vezi s pandemijom. Za sada je jasno samo to da kao što istraživači u medicini i farmaciji ostaju predani nauci, čvrst zavjet nauci dao je i organizator konkursa, koji će učiniti sve da svečanost dodjele nagrada International Medis Awards i ove godine bude praznik najboljih istraživača u medicini i farmaciji srednje i jugoistočne Evrope. 

Izvor: Agencija za komunikacije EBBE COMMS

VRIJEDNA DONACIJA: Knjiga znanja za Medresu “Reis Ibrahim-ef. Maglajlić” u Banjoj Luci

0

Predstavnici dva sarajevska susjedna i prijateljska džemata Soukbunar i Šanac, sa članovima džematskih odbora, posjetili su Medresu “Reis Ibrahim-ef. Maglajlić” u Banjoj Luci, čijim su predstavnicima donirali značaj fond knjiga za biblioteku ove medrese koja nosi naziv “Muftija Mehmed-ef. Zahirović”

 

Akciju su među džematlijama ovih džemata inicirali njihovi imami, hafiz mr. Maid-ef. Ibrahimović i Eldin-ef. Smajević, kao i mutevelije hadži Esed Alijević i hadži Nurko Čaušević, a procjenjuje se da je prikupljeno knjiga u vrijednosti od oko 5.000 KM.

“Knjiga je čovjekov prijatelj, a čitanje je put do spoznaje, znanja i saznanja. Čitanje i učenje su ključ od riznice znanja kojim ćemo izgraditi sebe i druge. Ovom aktivnošću smo imali namjeru pokazati da dijelimo radost s muslimanima Banja Luke”, izjavio je za Preporod.info hafiz Maid ef. Ibrahimović.

Detalj posjete Medresi “Reis Ibrahim-ef. Maglajlić” u Banjoj Luci (FOTO: Preporod.info)

Domaćini su im bili muftija banjalučki mr. Nusret-ef. Abdibegović i direktor Medrese prof. Muris Spahić, koji su ih informirali o projektu izgradnje ove škole, nakon čega su obišli zgradu i osvjedočili se u kvalitet opremljenosti postojećih prostorija.

Detalj posjete Medresi “Reis Ibrahim-ef. Maglajlić” u Banjoj Luci (FOTO: Preporod.info)

Posjeta Banja Luci je završena klanjanjem podne namaza u Ferhadiji džamiji, gdje im je dobrodošlicu poželio glavni banjalučki imam prof. Adnan-ef. Jusić.