Bosna i Hercegovina u protekle dvije godine tranzitna je zemlja za migrante, izbjeglice i tražioce azila. Ljudi koji pripadaju ovoj populaciji nerijetko se suočavaju sa stigmom, predrasudama, odbacivanjem i tretmanom nedostojnim ljudskog života.
U prvom planu politika zasjenjuje činjenicu da se radi o ljudima – odakle god oni dolazili i kojim god jezikom govorili.
Let's Cook Together Festival je način približavanja onima u čijim sudbinama se naziru sjećanja iz naše skore prošlosti. Podsjetnik na nužnost razumjevanja za ljude u potrazi za boljim životom. S obzirom na to da Bosna i Hercegovina njeguje svoju tradicionalnu kuhinju i da je dio naše kulture ljubav prema hrani – želimo, kroz interaktivno druženje, upoznati ljude sa jelima koja potiču iz kultura zemalja odakle u našu zemlju dolaze migranti, izbjeglice i tražioci azila. Kroz koncept koji je blizak svim ljudima želimo podsjetiti koliko je jednostavno upoznati i prihvatiti različitost.
“Ideja o ovakvom projektu se rodila kada smo prijatelji i ja čuli nekoliko pozitivnih priča migranata i azilanata sa Bliskog istoka koji su odlučili da ostanu u BiH, pokrenu vlastiti biznis i čak zaposle nekoliko bh.građana. Tako smo odučili da u sklopu HiA programa, upravo preko gastronomije i tradicionalnih jela ljudi u pokretu, približimo našim sugrađanima ne samo različite kulture, nego i pokušamo razbiti tu društvenu stigmu i razvijemo veći stepen empatije. Želimo ovim projektom pokazati našem društvu da ljudi koji su se zadesili u našoj državi jer tragaju za boljim životom, ljudi koji prodaju maramice na glavnim raskrsnicama naših gradova, nisu opasnost, nego da isti mogu i zaslužuju da budu dio društva, samo na nama je hoćemo li im dati priliku za to.”, kazala je u toku razgovora za dobarportal.net Lejla Mašić, jedna od pokretača projekta.
Ekipa okupljena oko projekta (FOTO: privatni arhiv)
Festival će se održati u srijedu, 29. jula 2020.godine, u prostorijama Concept Store Kutcha (Skenderija 15, Sarajevo) u periodu od 19:30h do 21:30h. Druženje, razgovor i degustacija jela koja potječu iz zemalja Bliskog Istoka, ima za cilj senzibiliziranje ne samo naših čula okusa i mirisa – nego i ljudskosti i razumjevanja. Događaj će biti popraćen video reportažom, a zatim izradom kratkometražnog filma o samoj pripremi i realizaciji eventa.
Studenti Riad Arslanović, Lejla Mašić, Amir Musić i Ilma Zahirović su osmislili ovaj program pod pokroviteljstvom Humanity in Action BIH organizacije, sa namjerom da ovaj festival postane redovna tradicija našeg glavnog grada.
Dženan Zeničanin iz Vogošće i Kemalemir Frashto iz Foče u braku su sedmu godinu.
Žive u Charlotte-u u Sjevernoj Karolini. Upravo s njima smo razgovarali o bračnoj zajednici LBGT populacije i kako naše sredine gledaju na tu vrstu ljubavi?
Kemalemir je bio u bračnoj zajednici sa ženom, ali to nije najbolje funkcionisalo jer, kako kaže, svoju suprugu volio je kao sestru.
“Živjeti dvostruki život je jako teško. A, zašto gay žive dvostruki život? Zbog okruženja, porodice, prijatelja….Znači Ti u stvari praviš sve druge sretne a ti si tužan truhneš iznutra. Zbog toga sam se oženio sa ženom. Tada počinje moja muka. Sa ženom sam, ali je volim kao sestru a ne kao ženu. Ne mogu imate seksualne odnose zato što imam osjecaj prema muškarcima a ne prema ženama. Mučim se, plačem, dolazi do pokušaja samoubistva zato što ne mogu funkcionirati i mislim da sam mentalno poremećen. A u stvari sam vrlo normalan. Dragi Allah me takvog stvorio, a ljudi i needukacija ljudi me pokušava napraviti ludim, zbunjuju me sa svojim temama protiv gay osoba…Znači tek 2002 sebi u glavi uz pomoc psihijatra odlučujem da sam ja sasvim normalan i da me bosanski mentalitet i okruženje pravio budalom.”
LGBT osobe do suočavanja sa istinom prođu kroz nekoliko faza koje nisu nimalo jednostavne u bosanskohercegovačkom društvu i već na samom početku ta lica shvataju da će živjeti s nekom vrstom osude.
“Znači “Comming out” ili priznavanje je proces u fazama koje mogu trajati godinama.
Prva faza je priznati samom sebi da si gay i da si sasvim normalan i da si ok sa tim.
Druga faza je priznati dragim ljudima i familiji
I napokon treća faza kada ti je absolutno svejedno da li će te neko voliti što si gay ili ne…
Znači prve dvije faze su jako bolne, iscrprljujuće. To vam je kao guliti luk. Guliš luk polahko, a svaki dio te peče za oči.”
Da li ste zamišljali ikada kako izgleda trenutak kada trebate doći pred porodicu i priznati da ste LGBT? Da li bi vas bilo strah reakcije? Situacija u stvarnosti izgleda ovako:
“Priznati svojoj porodici je bilo jako teško. Da li će te prihvatiti, da li neće… Ispočetka neki u porodici su prihvatili a neki ne. Kasnije uz pomoć porodičnih članova koji su prihvatili, odnosno pošto im objašnjavaju da smo mi iste osobe, da mi ne ugrožavamo nikoga, da mi samo želimo slobodu ljubavi i ostali članovi prihvaćaju. Sada živimo normalno i naši porodica, familija i prijatelji nas vole i cijene.”
Kažu nam još i ovo:
“Biti gay je od Allaha. To je u genima. Vrlo bi lahko bilo da to može tako ” danas ću biti gay a sutra heteroseksualac”. To bi isto bilo da vam postavim pitanje :” Kada ste odlučili da budete heteroseksualac” znači to se uvijek zna samo što te drušvo gdje odrastaš pokušava zavarati i utisnuti svoje mišljenje u tvoj mozak sa antigay ponašanjem i antigay propagandom.”
Dok su živjeli u Bosni i Hercegovini Kemalemir i Dženan su se kao i većina LGBT osoba susretali sa stigmatizacijom i komentarima sredine.
“Uvijek ima onih malograđana i needukovanih ljudi koji misle da ako stanu sa gay osobom da će i oni sami postati gay. Ima onih koji misle da u gay svijetu se samo upražnjava nonstop sex odnosno da mi ništa drugo ne radimo nego samo općimo. Boje se pričati sa nama da ih ne bi sexualno napali. Ti malograđani i needukovani ljudi ne znaju da smo mi puno ljubavi i dobrote. Mi ustvari širimo pozitivnu energiju i ljubav. Ljudima smo objašnjavali našim ponašanjem, našim gestovima a ponekad i činjenicom da ne stvaramo mi hromosome i gene nego dragi Allah to određuje.”
Kemalemir i Dženan su posvećeni islamu i vjeri u Boga.
“Ispočetka nas je vrijeđalo najviše kada neko kaže Vi ste griješnici i kvarite Islam. A oni ne znaju da i mi klanjamo redovno i da Allah voli raznolikost, različitost. Allah nas namjerno stvara različite da bi voljeli jedni druge, pomagali, a ne da bi jedni drugima razdor i patnju činili.”
Kemalemir i Dženan su svakodnevno u kontaktu sa svojim porodicama u Bosni i Hercegovini. Međusobno se poštuju i vole. Po dolasku u Vogošću kažu da se nikada nisu sreli sa stereotipima sredine.
Njihova vjera u ljubav i Boga vodi ih kroz ovozemaljski život, te mole da se LGBT osobama ne osporava pravo na to.
“Ljubav je Božije davanje. Ako ti dragi Allah nije očistio srce od mržnje i ispunio ga ljubavlju džaba vam je sve. A pronaći ljubav svog života mozes samo ako ti je srce čisto i ne mrziš ništa i nikoga. Mi smo hvala Allahu pronašli jedan drugoga. Ljubav je kada legneš sa nekim koga voliš i koji te razumije u svakom trenutku i kada se probudiš pored te osobe. Ljubav ne bira heteroseksualce ili gay, boju kože, religiju….Ljubav je istinski osjećaj tvoje duše.”
Mi osobe LGBT populacije širimo ljubav i samo želimo biti voljeni i da nam ne osporavaju da se volimo. “Da li tražimo puno?”
U Drugoj gimnaziji u Sarajevu sinoć je održana premijera filma „Šta se krije iza maske“ koji tematizira problem nasilja nad ženama čiji je porast zabilježen za vrijeme pandemije korona virusa.
Film prikazuje činjenično stanje o ovom problemu, dok paralelno prati izradu murala u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, koji je kao univerzalni umjetnički alat prenosi poruku važnosti stalnog aktualiziranja problema nasilja nad ženama.
Nedim Mandžuka, član tima projekta „Šta se krije iza maske?“, očekuje da će ovaj projekat podstaći i druge da se bave ovim problemom:
„Nasilje je svjesna okrutnost usmjerena prema drugima s ciljem sticanja moći i nanošenjem psihičke, odnosno fizičke boli. Naš projekat ima za cilj skretanje pažnje na tu problematiku, kao i da nas ohrabri da budemo savjesni građani koji će se na bilo koji mogući način boriti protiv ove negativne društvene pojave.“
U sklopu desetomjesečnog programa „Poticanje demokratskih vrijednosti i aktivnog građanstva među mladima“, pod pokroviteljstvom Humanity in Action, četiri mlade osobe, motivirane specifičnim iskustvima uzrokovanim promjenom dinamike života zbog pandemije korona virusa, odlučile su istraživati problem nasilja nad ženama tokom izolacije.
Nikola Kandić, jedan od autora ovoga filma, poziva mlade da djeluju i poručuje:
„Pitanja poput nasilja nad ženama u porodičnim ili partnerskim zajednicama nisu i ne smiju biti isključivo privatna stvar, niti uzrokovat stigmatizaciju žene kao žrtve. Mlade ljude, kao nosioce promjena u bosanskoherceovačkom društvu, vidim kao one koji danas mogu najviše doprinijeti promjeni stavova.“
Lamija Čelik, Nikola Kandić, Mersiha Čomor i Nedim Mandžuka, uz pomoć gospođe Fatime Bečirović, koja radi u Gender Centru FBiH angažovali su svoje kapacitete s namjerom aktualiziranja jedne od brojnih posljedica pandemije korona virusa. Cilj crtanja murala i snimanja filma jeste podizanje svijesti o problemu nasilja nad ženama i ohrabrivanju onih koje su nasilje doživjele, ali i onih koji svjedoče istom, da reaguju i saznanja prijave nadležnim tijelima.
„Stanje prouzrokovano COVID-19 nije dovelo samo do ekonomske i finansijske nestabilnosti, narušavanja zdravstvenog stanja, već i do povećanja stope nasilja nad ženama tokom izolacije. Njihova sigurnost je ugrožena, a prava narušena, budući da moraju provoditi dane zatvorene sa nasilnim partnerima. Za neke žene je taj period bio opasniji i od samog virusa.“ – poručila je nakon premijera filma jedna od članica projekta, Lamija Čelik.
Film „Šta se krije iza maske?“ realiziran je pod pokroviteljstvom Humanity in Action Bosnia and Herzegovina. Na zidu u okviru Olimpijskog kompleksa Zetra oslikan je mural „Šta se krije iza maske?“ sa ciljem skretanja pažnje na problem nasilja nad ženama čiji porast je zabilježen u mjesecima pandemije COVID-19.
Uvođenjem mjera prevencije širenja korona virusa, ljudi su potaknuti da ostanu kod kuće, a vjerojatnost rizika od rodno zasnovanog nasilja i nasilja u intimnim vezama je povećana. Žene u nasilničkim vezama imaju manje kontakta s članovima porodice i prijateljima koji bi im mogli pružiti podršku i zaštitu od nasilja.
Nutricionistkinja Amela Ivković O’Reilly školovala se u Sarajevu, Grazu, Dublinu, Londonu te je mnogo godina provela u ispitivanju važnosti hrane koju jedemo.
U razgovoru za dobarportal.net govorila je o tome zašto nam trebaju nutricionisti. Na početku naglašava da će nam nutricionisti napraviti individualizirani plan ishrane jer svi smo različiti i imamo različite ciljeve.
“To znači da svi trebaju slijediti ishranu koja je dizajnirana upravo za njih. Naravno, možda ćete vidjeti neke koristi od praćenja nasumičnog plana koji ste pronašli na internetu, ali imat ćete bolje, dugotrajnije rezultate ako slijedite plan koji je kreiran posebno za vas”, kaže Amela Ivković O’Reilly te dodaje da nutricionista također može prilagodavati vaš plan tako da ćete stalno vidjeti rezultate.
Prema njenim riječima, nutricionisti rade više od toga što samo pomažu ljudima da izgube kilograme.
“Promjenom ishrane možete liječiti sve vrste problema, od lošeg sna do stalnih lomova. Ako idete kod nutricioniste da bi dobili pomoć oko ovih pitanja, on ili ona će vam učiniti više nego samo da vam kaže da popijete neke tablete kako biste se riješili svojih problema. Umjesto toga, oni će vam pomoći da dođete do stvarnog korijena problema. Na primjer, ako patite od nedostatka hranjivih sastojaka, nutricionista vam može pomoći da nadomjestite ono što nedostaje osiguravajući da jedete dovoljno određene hrane”, ističe naša sagovornica.
Potcrtava da ćete uz pomoć nutricionista lakše moći spriječiti bolesti.
“Ako znate da ste skloni određenim bolestima, nutricionista vas može naučiti kako jesti na način koji pomaže u sprečavanju ovih stanja. Naravno, ne postoji garancija da ćete ih u potpunosti izbjeći. Ali sada je čišćenje vaše ishrane mnogo lakše nego kasnije pokušaji upravljanja simptomima bolesti”, govori Amela Ivković O’Reilly.
Ističe kako veliki broj ljudi ima lošu vezu s hranom te da oni mogu vidjeti zdravu ishranu kao sitnicu ili će se kazniti vježbanjem nakon konzumiranja velikog obroka.
“Ako smatrate da bi vaš odnos prema hrani mogao biti bolji, nutricionista je idealna osoba za taj zadatak. Naučit će vas kako jesti na način da se osjećate najbolje i pomoći vam da se odmaknete od starih, nezdravih formi ponašanja u ishrani”, potcrtava naša sagovornica koja smatra da nutricionisti mogu dati i korisne prijedloge za životni stil, uključujući savjete o vježbanju, upravljanju stresom i formiranju drugih zdravih navika.
Prema njenim riječima, dobar nutricionista nikada neće propisati dijetu za brzo popravljanje ili otklanjanje vaših probleme.
“Ona/on zna da je za izgradnju zdravlja potrebno vrijeme i u tome su na duži period. Ako čujete za nutricioniste koji vam obećavaju da ćete doći do rezultata u kratkom roku, oni nisu prava osoba za vas. Upamtite, ako nude stvari koje zvuče previše dobro da bi bile istinite, vjerovatno jesu”, kaže Amela Ivković O’Reilly.
Kako kaže, uz pomoć nutricionista možete saznati i nove recepte i vještine
“Čak i ako ste pravi amater u kuhinji, nutricionista vas može naučiti savjetima i trikovima kako biste se lakše osjećali u pripremi vlastite zdrave hrane. Nutricionisti također nude savjete o kupovini zdrave hrane, čitanju deklaracija i pripremi obroka kako bi vaše nove zdrave navike bile održive”, naglašava naša sagovornica.
Na kraju ističe da promjena načina na koji jedete, posebno ako ste dugi niz godina proveli stvarajući određene navike i obrasce razmišljanja oko hrane, može biti zastrašujuća.
“Nutricionisti uglavnom nude puno više podrške i motivacije od tradicionalnog ljekara. Oni su posvećeni da vam pomognu u trajnim promenama i znaju da, da bi to postigli, moraju vam biti na raspolaganju i pomoći vam da preuzmete odgovornost. Svaki nutricionista bi trebao da bude dio vašeg tima na putu ka ozdravljenju, bez obzira na vaš razlog posjete. Kvalificirani nutricionista je educiran da radi s vašim doktorom, specijalistom, fizioterapeutom, fitness trenerom, psihologom kako bi došao zajedničkim timskim radom do najzdravije verzije vas”, zaključuje Amela Ivković O’Reilly.
Da u Bosni i Hercegovini ima mnoštvo mladih i ambicioznih ljudi pokazuje i primjer braće Emira i Maida Milinkića. Inspirisani patriotizmom i ljubavlju prema domovini, oni su osnovali odjevni brend “Brotherlove Clothing”.
“Naši motivi su protkani dugogodišnjom tradicijom i historijskim događajima, a zaštitni znak našeg brenda je bosanski ljiljan. Dio našeg asortimana sadrži odjeću za muškarce, žene i djecu (majice kratkog rukava, polo majice, dukserice, duks majice, komplet trenerke, bodije za bebe…) te maskice za mobilne telefone”, kaže Emir Milinkić (25) koji je inače završio Mašinski fakultet u Sarajevu.
Modeli “Brotherlove Clothing” (FOTO: “Brotherlove Clothing”)
Prema njegovim riječima, za manje od četiri godine na tržište je plasirano više od 30 različitih proizvoda inspirisanih različitim motivima Bosne i Hercegovine.
“Zadovoljstvo naših kupaca nam je osnovni motiv, a njihove sugestije rado uvažavamo. Kvalitet materijala, profesionalnost naše ekipe u svakom segmentu te ekspeditivnost izrade i dostave naših proizvoda, samo su neki od razloga zbog kojih se kupci opredjeljuju za nas”, ističe naš sagovornik.
Modeli “Brotherlove Clothing” (FOTO: “Brotherlove Clothing”)
“U budućnosti možete očekivati mnogo unikatnih i kvalitetnih proizvoda od naše vrijedne ekipe. Trenutno je u pripremi novi model majice kratkog rukava pod nazivom “Kotromanić”. Svjesni situacije u državi, hrabro smo odlučili pokušati napraviti pozitivnu priču. Mišljenja smo da, uz mnogo truda, odricanja i ulaganja resursa, ipak ima nade za uspjeh u najljepšoj nam domovini”, zaključuje Emir Milinkić.
Za nagrade Srce Sarajeva u Takmičarskim programima 26. Sarajevo Film Festivala ukupno će se takmičiti 49 filmova.
U četiri takmičarske selekcije – igranog, dokumentarnog, kratkog i studentskog filma – čak 29 filmova će zabilježiti svjetsku, 6 međunarodnu, 2 evropsku, 11 regionalnu i 1 bosanskohercegovačku premijeru.
Ove godine selekcioni tim pod vodstvom Izete Građević, kreativne direktorice Sarajevo Film Festivala, pogledao je 750 filmova: 130 dugometražnih igranih, 220 dokumentarnih, 250 kratkih i 150 studentskih.
Elma Tataragić, selektorica Takmičarskog programa – igrani film u program je uvrstila 8 filmova, od kojih će 4 imati svjetsku, 1 evropsku, a 3 regionalnu premijeru.
Rada Šešić, selektorica Takmičarskog programa – dokumentarni film selektirala je 16 filmova: 8 će u Sarajevu zabilježiti svjetsku, 2 međunarodnu, 1 evropsku, 4 regionalnu, a 1 bh. premijeru.
U Takmičarskom programu – kratki film, prema odluci selektorice Elme Tataragić, ove godine će biti 10 filmova: 7 će imati svjetsku, 1 međunarodnu, a 2 regionalnu premijeru.
Asja Krsmanović, selektorica Takmičarskog programa – studentski film, u program je uvrstila 15 filmova, od kojih će 10 imati svjetsku, 3 međunarodnu, a 2 regionalnu premijeru.
Program obuhvata filmove i autore iz Albanije, Armenije, Austrije, Azerbejdžana, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Kipra, Grčke, Gruzije, Mađarske, Kosova*, Sjeverne Makedonije, Malte, Moldavije, Crne Gore, Rumunije, Srbije, Slovenije i Turske.
Poster ovogodišnjeg SFF-a
TAKMIČARSKI PROGRAM – IGRANI FILM 2020.
SRCE SARAJEVA ZA NAJBOLJI IGRANI FILM
Novčanu nagradu u iznosu od 16.000 € sufinansira Turistička zajednica Kantona Sarajevo
SRCE SARAJEVA ZA NAJBOLJEG REDITELJA / REDITELJICU
Novčanu nagradu, u iznosu od 10.000 €, obezbjeđuje Agnes B.
SRCE SARAJEVA ZA NAJBOLJU GLUMICU
Novčana nagrada u iznosu od 2.500 €
SRCE SARAJEVA ZA NAJBOLJEG GLUMCA
Novčana nagrada u iznosu od 2.500 €
1. GALAKSIJA ANDROMEDA / GALAKTIKA E ANDROMEDËS, More Raça (Kosovo, Španija, Italija, Sjeverna Makedonija, 2020, 80 min.) – svjetska premijera
2. MAUZER / MAVZER, Fatih Özcan (Turska, 2020, Colour, 86 min.) – svjetska premijera
3. OTTO BARBARIN / OTTO BARBARUL, Ruxandra Ghițescu (Rumunija, Belgija, 2020, 110 min.) – svjetska premijera
4. UNUTRAŠNJE OSTRVO / DAXILDƏKI ADA, Ru Hasanov (Azerbejdžan, Francuska, 2020, 79 min.) – svjetska premijera
5. SVI TI LIJEPI MALI KONJI / OLA TA MIKRA OMORFA ALOGA, Michalis Konstantatos (Grčka, Belgija, Njemačka, 2020, 105 min.) – evropska premijera
6. EGZIL / EXIL, Visar Morina (Njemačka, Belgija, Kosovo, 2020, 121 min.) – regionalna premijera
TAKMIČARSKI PROGRAM – STUDENTSKI FILM 2020. // SRCE SARAJEVA ZA NAJBOLJI STUDENTSKI FILM
Novčanu nagradu u iznosu od 1.000 € obezbjeđuje Vijeće za regionalnu saradnju
1. ANGINA PECTORIS, Filip Mojzeš (Hrvatska, 2020, 18 min.) – svjetska premijera
2. ANJA, Benő Baranyi (Mađarska, 2020, 19 min.) – svjetska premijera
3. B4, Alen Šimić (Bosna i Hercegovina, 2020, 13 min.) – svjetska premijera
4. BEZ LICA, David Lušičić (Hrvatska, 2020, 14 min.) – svjetska premijera
5. KORIJENI, Stefan Tomić (Bosna i Hercegovina, 2019, 16 min.) – svjetska premijera
6. LOTOVA ŽENA / LOT’S WIFE, Panagiotis Stergianos (Grčka, 2020, 23 min.) – svjetska premijera
7. MOJ TATA, KLOVN, Sara Ristić (Bosna i Hercegovina, 2020, 24 min.) – svjetska premijera
8. PORODIČNI ODMOR, Katarina Koljević (Srbija, 2020, 19 min.) – svjetska premijera
9. SUŽANJ, Igor Đurić (Bosna i Hercegovina, 2020, 9 min.) – svjetska premijera
10. VELIKA DOSTIGNUĆA, Nikola Vučinić (Crna Gora, 2020, 21 min.) – svjetska premijera
11. CRVENA NIT / FIRUL ROSU, Alexandra Fuscaș (Rumunija, 2019, 5 min.) – međunarodna premijera
12. RIBE POPUT NAS / FISCHE, Raphaela Schmid (Austrija, 2020, 17 min.) – međunarodna premijera
13. VELIKA ISTANBULSKA DEPRESIJA / BÜYÜK İSTANBUL DEPRESYONU, Zeynep Dilan Süren (Turska, Japan, 2020, 20 min.) – međunarodna premijera
14. PRESUDA U SLUČAJU K. / DAS URTEIL IM FALL K., Özgür Anil (Austrija, 2020, 30 min.) – regionalna premijera
15. ZBOGOM, MALA ULICE! / PÁ KIS PANELOM!, Éva Darabos (Mađarska, 2020, 9 min.) – regionalna premijera.
Poster ovogodišnjeg SFF-a
Covid-19 Info
Sigurnost i zdravlje gostiju i uposlenih prioritet je Sarajevo Film Festivala. Festival će biti održan u skladu sa savjetima zdravstvenih stručnjaka. Ponašajući se odgovorno i u okviru jasno definiranih smjernica, možemo pokazati kako se društvena kohezija može graditi i tamo gdje smo dužni održavati fizičku distancu.
Informacije o Covid-19 u BiH možete pronaći ovdje.
Neno Murić pjevač je koji već godinama lomi mnoga ženska srca, ali i mušarcima postavlja nove standarde ponašanja prema damama. Sve to uz ritmove i tekstove njegovih pjesama. Svoju postojanost na sceni do sada je obilježio nizom balada. Vrijeme je za promjene jer stigla je pjesma u reggaeton ritmu.
Prije par trenutaka, na Neninom youtube nalogu promovisan je spot za novu pjesmu “Bambina”. Pjesma je autorska, kaže nam Neno i dodaje:
“Napisao sam je prije nekoliko godina. Napokon došlo je vrijeme da je zaokružimo i predstavimo javnosti. Aranžman je uradio moj prijatelj i saradnik Edvin Hadžić, dok smo muziku uradili zajedno. Vrijeme izolacije nam je otvorilo nove mogućnosti i dalo prostora da se posvetimo autorskom radu.”
Detalj sa snimanja spota za novu pjesmu Nene Murića (FOTO: Jasmin Jatić)
“Bambina” je moderna i veoma vesela pjesma. Na prvo slušanje vašem uhu će, vjerujemo, biti veoma dopadljiva. Spot je, također, rađen uz mnogo ljubavi, vjerujemo da će se svidjeti publici baš kao i nama koji smo ga već vidjeli. Prijatelji koji su čuli ovu pjesmu prije premijere, prognoziraju da će biti pravi ljetni hit.
“Istina, drugačija je od onoga što sam do sada radio, ali ljudi koji slušaju moju muziku navikli su na eksperimente koje činim sa svakom novom pjesmom i jedva čekaju da čuju kako ću se snaći u reggaeton fazonu, gdje više recitujem nego pjevam. Priznajem, ovo je za mene bio izazov.”, nadovezao se Murić na priču o tome da li je bilo teško donijeti odluku o promjeni muzičkog pravca.
Detalj sa snimanja spota za novu pjesmu Nene Murića (FOTO: Jasmin Jatić)Detalj sa snimanja spota za novu pjesmu Nene Murića (FOTO: /IZVOR: )
Gdje su snimljeni kadrovi novog spota?
Spot za ovu numeru sniman je u Tuzli, prelijepom gradu naše drage Bosne i Hercegovine. Režiju i snimanje spota potpisuje majstor svog zanata, Azur Jahić, uz Jasmina Jatića i Marija Stjepića.
Ko se sve pojavljuje u spotu?
Glavnu ulogu u spotu igra model Ines Jovanović. Ovaj zanimljivi spot obogatili su i modeli agencije ABC Models.
PREMIJERNO NA DOBARPORTAL.net POGLEDAJTE NOVI SPOT NENE MURIĆA:
Pandemija koronavirusa je u potpunosti promijenila živote svih nas. Suočavamo se sa brojnim posljedicama, u nadi da ćemo se jednoga dana vratiti na početak. Isti početak u kojem smo svi bili manje zabrinutiji zbog pitanja, šta sutra? Pitanje sa kojima se danas mnogi preduzetnici suočavaju jer je koronavirus ostavio, također, nesagledive posljedice i na samu ekonomiju. Posao je znatno smanjen, a ljudi na sve načine pokušavaju pronaći i ono malo dobra u svemu ovome lošem.
Almedina Selimović-Ćatović je vlasnica brenda “Pretty Woman – Fashion & Design”, a pored toga i magistrica filozofije. U razgovoru za dobarportal.net ističe važnost napornog rada te koliko je situacija sa pandemijom utjecala na njen rad.
“Koncept moje radione je modni salon, dakle ručno rađeni proizvodi koji se plasiraju u direktnu prodaju. Osnivanje brenda je počelo prije skoro četiri godine, a sama ideja je krenula prvenstveno iz hobija i uslijed nedostatka posla u struci. Sve je krenulo na maloj kućnoj mašini, uz nekoliko suknjica jednostavnijih krojeva. Kako je potražnja bila sve veća, odvažila sam se i na registraciju obrta”, kaže Almedina Selimović-Ćatović.
Smatra da u Bosni i Hercegovini nije jednostavno pokrenuti vlastiti biznis te samim tim i opstati. Pogotovo danas, kada je tržište puno sličnih djelatnosti i proizvoda. Prema njenim riječima, ono što nju izdvaja jesu unikatne kreacije i kvalitet istih.
“Mnogo je ulaganja, finansijska sredstva sam lično sama stekla za pokretanje biznisa. Nisam učesnica niti jednog Start-up programa i smatram da ih je vrlo malo u našoj zemlji. Što zbog nedostatka sredstava, što zbog nezainteresiranosti za privredu i obrtnike. U principu, vodim se izrekom: “Naporno radi i uspjeh je zagrantovan”. Kvalitet je na prvom mjestu, zadovoljni klijenti i na taj način se zaista može napredovati i opstati. Klijentice su prepoznale kvalitet i iznenadim se koliko uspijevam razvijati posao, preporukom dama koje kupuju i nose moje kreacije”, navodi zadovoljna preduzetnica.
Posljedice sa kojima se Almedina Selimović-Ćatović suočava uslijed pandemije koronavirusa, kao i mnogi drugi, još uvijek trpi.
“Što se tiče situacije sa pandemijom, općenito vlada kriza u svim segmentima i djelatnostima. Svakako da sam i sama pogođena, s obzirom da je rad salona bio zabranjen više od dva mjeseca te posljedice još uvijek trpim. Platežna moć je vrlo niska, pa se nekako i sama trudim prilagoditi cijene usluga, ali opstajem unatoč svemu, upravo jer imam klijentice koje redovno prepoznaju moj rad i kvalitet”, ističe naša sagovornica.
Ekonomsku krizu, kako kaže, najviše osjete obrtnici poput nje, koji su na početku izgradnje biznisa.
“Naravno da nije sezona ni blizu očekivanoj, ali trud i rad će se isplatiti i nadam se da će, iskreno, ovo biti ubrzo iza nas. Čak i očekivana pomoć, subvencije od organa zaduženih za iste nisu ni počeli sa isplatama, iako se većina nas oslonila na to. Ja sam sve do sada sama stekla napornim radom, pa sam čak i skeptična za svu priču o stabilizaciji ekonomije od strane države”, potcrtava talentovana dizajnerka koja dodaje da se treba boriti i ustrajati te izvući iz ovog stanja vlastitim radom.
Jedno od najučestalijih pitanja sa kojima se suočava Almedina jeste, kako je biti žena u svijetu biznisa? Smatra da je za to neophodna hrabrost, vrijednost i odlučnost, te je to njena poruka za sve dame koje se odluče na jedan takav korak. Naglašava da je bitno imati cilj.
“Kroz posao dodatno izgrađujete sebe i stvarate mrežu kontakata. Nikada ne znate gdje će vas put odvesti, ali je bitno da imate jasno definisan cilj i da naporno radite na ostvarenju istog. Ništa ne ide preko noći, kamen po kamen palača. Ako ste u dilemi ili se bojite neuspjeha, stavite svoj kamen temeljac i krenite, a zatim postavite sebi pitanje: “A šta kad uspijem?””, zaključuje Almedina Selimović-Ćatović.
Reditelj Stefan Đorđević, reditelj Thanasis Neofotistos i rediteljica, scenaristica i producentica Ines Tanović, članovi su žirija Takmičarskog programa “kratki film” 26. Sarajevo Film Festivala.
STEFAN ĐORĐEVIĆ (Reditelj, Srbija)
Stefan Đorđević je rođen 1987. godine u Boru. Nakon što se zbog studija seli u Beograd, njegovo dotadašnje glavno interesovanje, skejtbording, biva zamenjeno filmom i fotografijom. Amaterski film “Crap”, koji je režirao, bio je inspiracija za igrani film “Tilva Roš” Nikole Ležaića, u kojem Stefan igra jednu od dvije glavne uloge. “Tilva Roš” je osvojio Srce Sarajeva za najbolji film 2010. i bio je nominovan za Evropsko otkriće od strane Evropske Filmske Akademije. Završio je osnovne i master studije Kamere na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Diplomirao je sa kratkim igranim filmom “Kamen u ruci”, koji je bio prikazan na mnogim međunarodnim festivalima i premijerno je prikazan u ACID programu Filmskog festivala u Cannesu. Režirao je kratki igrani film “Poslednja slika o ocu“, koji je nagrađivan na festivalima u Locarnu, Sarajevu, Zagrebu, Beogradu…
Stefan Đorđević član je žirija za kratki film na 26. SFF-u (FOTO: privatni arhiv /IZVOR: SFF press)
THANASIS Neofotistos (Reditelj, Grčka)
Thanasis Neofotistos je filmski reditelj, pisac i arhitekta iz Grčke. Alumnus je Berlinale & Sarajevo Talentsa, a odnedavno i odgovoran za program studentskog takmičenja 43. Drama International Short Film Festivala. Njegov kratki film “Patision avenija” (2018), premijerno prikazan na 75. Filmskom Festivalu u Veneciji, osvojio je tri nagrade na 41. Clermont-Ferrand festivalu 2019 (žiri, Canal+, EFA) i bio je festivalski hit 2019. sa učešćem u preko 100 selekcija filmskih festivala. “Route-3”, njegov najnoviji film, imao je svjetsku premijeru na 44. TIFF Toronto Festivalu 2019. godine, a potom prikazan na 42. Clermont-Ferrand festivalu 2020. godine. “Grčka školska molitva“ (2014) je bio njegov pobjednički rad (najbolji grčki kratki film 2014. godine, više od 50 međunarodnih filmskih festivala), a “Svjetlucave svijeće“ (2019) je njegov izuzetno simpatični kratki LGBTQI+ film koji je premijerno prikazan na legendarnom 43. Frameline međunarodnom filmskom festivalu. Trenutno je u finansijerskoj fazi za svoj debitantski igrani film koji zamišlja kao priču o svom putu sazrijevanja u vidu grčke tragedije; “Dječak sa svijetloplavim očima” (ili “Petar i Vuk”). Film je dobio glavnu finansijsku podršku od GFC & Media, a izrađen je, između ostalih, na First-Films-First, MFI, u Sarajevu. Njegov sljedeći projekt igranog filma je “Divlje svinje”, a priprema se kroz Torino Film Lab 2019 i MFI.
Thanasis Neofotistos član je žirija za kratki film na 26. SFF-u (FOTO: privatni arhiv /IZVOR: SFF press)
Rođena u Sarajevu 1965. gdje je diplomirala na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, Odsjek za dramaturgiju. Članica je Udruženja filmskih radnika Bosne i Hercegovine od 1988. Zajedno sa svojim ocem Sejfudinom Tanovićem osnovala je producentsku kuću DOKUMENT Sarajevo 1991. godine, koju sada vodi zajedno sa producentom Alemom Babićem. Od 2014 – 2019. bila je predsjednica Udruženja filmskih radnika FBIH, kao i predsjednica Udruženja filmskih radnika u Bosni i Hercegovini. Trenutno je v.d. generalne direktorice Filmskog centra Sarajevo. Od 1986. – 2002. autorica je scenarija i reditelj 6 kratkih igranih filmova. Radila je kao urednica na BHT-u i FTV-u. U 2004. godini je dobila nagradu Hubert Bals Fonda za scenarij “Pletenica”. Bila je učesnica na Berlinale Talent Campusu 2006, a njen projekt “Odluka” je izabran za Berlin Today Award 2011. među 160 prijavljenih projekata iz cijelog svijeta. 2010. je režirala bosanski dio dugometražnog igranog omnibusa “Neke druge priče” (koprodukcija BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Hrvatske i Irske, podržana od EURIMAGES). Film je pozvan na više od 40 svjetskih festivala i osvojio je šest međunarodnih nagrada. Autorica je kratkog igranog filma “Ispočetka” koji je prikazan u Takmičarskom programu kratkog filma na 16. Sarajevo Film Festivalu 2010. i gostovao je na brojnim međunarodnim festivalima. Film “Naša svakodnevna priča” je prikazan na više od od 45 međunarodnih filmskih festivala i osvojio je 15 nagrada. Film je bio bosanskohercegovački kandidat za nagradu Oscar 2015. godine. Autorica je dokumentarnih filmova “Izložba” (prikazan na SHORT CORNERU Canneskog filmskog festivala 2009. godine), “Živi spomenik” (2012), “Rudnik” (2012), “Geto 59” (2013) i “Jedan dan na Drini” (2011), koji je 2012. nagrađen Velikim Pečatom za najbolji film na ZagrebDox-u – Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma, a iste godine je prikazan i u takmičarskom programu dokumentarnog filma Sarajevo Film Festivala. Njen drugi igrani film “Sin” premijeru je imao u Takmičarskom programu – igrani film 25. Sarajevo Film Festivala (2019). Scenarij za ovaj film je dobio nagradu za najbolji projekat na CineLinku 2015. godine, kao i nagradu producenata iz Los Angelesa za najperspektivniji projekat iz Evrope 2016. na SEEfest LA. Prikazan je na brojnim međunarodnim festivalima.
Ines Tanović članica je žirija za kratki film na 26. SFF-u (FOTO: Armin Durgut /IZVOR: SFF press)
Covid-19 Info
Sigurnost i zdravlje gostiju i uposlenih prioritet je Sarajevo Film Festivala. Festival će biti održan u skladu sa savjetima zdravstvenih stručnjaka. Ponašajući se odgovorno i u okviru jasno definiranih smjernica, možemo pokazati kako se društvena kohezija može graditi i tamo gdje smo dužni održavati fizičku distancu.
Informacije o Covid-19 u BiH možete pronaći ovdje.
Udruženje studenata psihologije “Sinapsa” sa sjedištem u Sarajevu, osnovano je 2011. godine sa ciljem da okupi studente psihologije na jednom mjestu. Ideja je bila olakšati studentima psihologije lično i profesionalno usavršavanje putem edukacije i umrežavanja. Također, cilj je bio omogućiti studentima da unaprijede svoje vještine, da se razviju u različitim aspektima te povezivanje svih studenata psihologije u Bosni i Hercegovini.
Ajla Ademović iz Udruženja studenata psihologije “Sinapsa” u razgovoru za dobarportal.net ističe kako je situacija s pandemijom koronavirusa te izolacija, koja je bila posljedica njenog djelovanja značajno utjecala na mentalno zdravlje populacije.
“S obzirom na to da je pojava koronavirusa za sve nas bila nešto novo, o čemu do sada nismo znali skoro pa ništa, normalno je bilo da će se kod ljudi razviti osjećaj straha, neizvjesnosti te da će u jednom trenutku doći do preopterećenosti i nemoći, odnosno osjećaja da se gubi kontrola nad situacijom. Ljudi su stalno bili izloženi različitim informacijama, od strane različitih medija, portala, stručnjaka i kvazistručanjaka te više nisu znali šta da rade, kome da vjeruju i kako da se ponašaju”, kaže Ajla Ademović.
“Sinapsa” (FOTO: “Sinapsa”)
Dodaje kako je uvođenje policijskog sata i drugih mjera zašitite preko noći izazvalo brigu kod mnogih.
“Generacije koje su bile izložene ratnim dešavanjima, govorile su da ih sva ta dešavanja podsjećaju na ratni period. Strah od nestašice i neizvjesnost šta će se dalje dogoditi, doprinijelo je različitim ponašajnim rekacijama kod ljudi. To je i jedno od objašnjenja zašto smo na početku karantina svjedočili masovnoj kupovini brašna i ostalih prehrambenih namirnica, zaštitnih maski, dezifekcionih sredstava, sredstava za čišćenje…”, ističe naša sagovornica.
Naglašava da postoji mnogo načina na koji ljudi mogu da pomognu sebi, kako bi olakšali trenutnu situaciju s koronavirusom. Za početak da ne bivaju izloženi svim medijskim izvještajima.
“Važno je da ne opterećuju sebe sa svim novinskim naslovima, i ne sile se da prate svaki dnevnik, portal i sl. Dovoljno je da sebe ograniče na par izvora, a da opet budu informisani i u toku s trenutnim dešavanjima. To ne znači da neće biti upoznati sa onim što se dešava, sa novim informacijama, sa novim mjerama, naprotiv, to znači da poštuju sebe i brinu o sebi. Treba malo odvojiti i vremena za neke druge aktivnosti, koje će odmoriti njihov um, ljekovito djelovati na njihovo mentalno zdravlje te im pomoći da se napune pozitivnom energijom, kako bi se lakše suočili sa svim što donosi novi dan. Pohađanje kurseva, čitanje književnih djela koja godinama stoje na policama, bavljenje sportom, slušanje muzike, radovi u vrtu ili bašti, druženje sa prijateljima i porodicom (uz pridržavanje mjera) samo su neke od aktivnosti putem koje mogu olakšati ovaj period pandemije. Ukoliko uvide da ti mehanizmi ne pomažu, svakako da trebaju potražiti pomoć psihologa, koji će im pomoći da lakše prebrode poteškoće s kojima suočavaju”, govori Ajla Ademović.
“Sinapsa” (FOTO: “Sinapsa”)
Prema njenim riječima, ljudi su se već navikli na neki novi stil života.
“Na svakom koraku nas okružuju obavijesti da se mora nositi zaštitna maska, držati fizička distanca, vršiti dezifenkcija ruku, te se svi, manje više, prilagođavaju tome. Kada je riječ o međuljudskim odnosima, tu imamo različitu sliku. Cjelokupna situacija je pokazala da su solidarnost, empatija i humanizam uvijek na cijeni, i da su uvijek dobrodošle. Mnogima je izolacija pomogla pri zbližavanju s porodicom. Više su se družili, provodili dosta vremena zajedno, počinjali ispočetka. Iako je fizička distanca bila nužna, emotivna nije. Tokom perioda izolacije, psiholozi su u medijima često naglašavali važnost te emotivne povezanosti. Tu su i društvene mreže dosta pomogle te doprinjele da se održi emotivna veza, pa makar i putem virtulanog kontakta, kad već fizički nije moglo. Nadalje, kako sve u životu ima dvije strane, tako smo se u međuljudskim odnosima, suočili i sa onom drugom stranom medalje. Nažalost, kako i u svijetu, tako je i kod nas zabilježena povećena stopa porodičnog nasilja, kako fizičkog, tako i verbalnog, zabilježen broj suicida i sl.”, riječi su naše sagovornice.
Iz Udruženja studenata psihologije “Sinapsa” apeluju da svi oni koji trebaju određenu pomoć ili podršku, ne trpe, ne potiskuju svoje emocije, već da se jave stručnjacima, koji će im pomoći da se izbore sa svim.
“Tokom perioda izolacije pokrenuli smo projekat “Tvoja sam podrška” putem kojeg su studentice master studija pružale besplatnu psihološku podršku. Projekat je i dalje aktivan i svima je dostupan. Za sve one koje zanima šta nudi ova platforma, više informacija mogu pronaći na Facebook i Instragram profilu “Tvoja sam podrška”“, zaključuje Ajla Ademović te dodaje da sve aktivnosti Udruženja studenata psihologije “Sinapsa” možete pratiti putem Facebook stranice, YouTube kanala i Instagram profila gdje stalno nude raznovrstan sadržaj.
