ISTRAŽILI SMO: Zašto bi šah trebalo uvesti u obrazovni sistem

Šahovska igra je umijeće življenja. Porazi u šahu su opomena, pouka, upozorenje, a pobjeda ohrabrenje, podrška, poticaj. Šah je iznimno koristan za svakoga, a posebno za djecu.

Igranje šaha ima pozitivan utjecaj na pažnju kod učenika, na razvoj koncentracije, logike i podstiče disciplinu, što su samo neke od brojnih koristi koje od ove umne igre imaju i djeca koja je izučavaju u školama.

Evropski paralement je u martu 2012. godine donio Deklaraciju, preporuku za uvođenje šaha u obrazovni proces zemalja članica, na osnovu istraživanja koja su dokazala pozitivne utjecaje šaha.

“Ta preporuka je najbolji pokazatelj da šah ima izuzetno važna svojstva. Šah razvija mnogobrojne osobine, od logičkog razmišljanja, objektivne procjene i ima taj sporski elemenat borbe.  To bi i mi u BiH trebali uraditi iako nismo u EU iz razloga jer je naša država jedina s prostora bivše Jugoslavije koja je osvojila medalju i to srebrenu na Šahovskoj olimpijadi u Moskvi 1994. godine. To znači da je šah nešto čemu bi morali dati prioritet”, kaže akademik Suad Kurtćehajić, član Predsjedništva Šahovskog kluba Sarajevo (ŠK).

Akademik Suad Kurtćehajić (FOTO: Arhiva)

Također, i iz Prosvjetno-pedagoškog zavoda Kantona Sarajevo (PPZ KS) smatraju da bi šah trebao naći svoje mjesto u obrazovnom sistemu jer igranje šaha ima pozitivan utjecaj na pažnju kod igrača, na razvoj njihove koncentracije, logike, sportskog duha i samodiscipline.

“Poznata nam je činjenica da su neke evropske zemlje uvele šah u obrazovni sistem, Njemačka čak kao nastavni predmet. Mnoge zemlje u svijetu šahu daju značajno mjesto u obrazovnom sistemu. Nažalost, u BiH, a samim tim i u KS, još uvjek nije dovoljno sazrela svijest obrazovnih vlasti da bi uvođenje šaha u obrazovni sistem imalo pozitivne efekte i unaprijedilo obrazovanje”, ističu iz PPZ KS.

Svoje mišljenje o uvođenju šaha u škole dao nam je i učenik Ensar Radača.

“Šah bi trebao biti izborni predmet kao što su npr. vjeronauka ili kultura religija. Bilo bi dobro birati recimo šah/muzičko jer ima djece koja baš ne vole neke predmete zbog određenih razloga”, kaže Ensar Radača.

Braća Daris i Harus Kulić su istog stava.

“Svakako smo zainteresirani za ideju da u školama imamo šah kao predmet”, dodaju braća Kulić.

Mnogobrojne koristi uvođenja igre šaha u obrazovni sistem (FOTO: Ilustracija)

Majka jednog osmogodišnjaka ističe kako je njen sin pohađao školu šaha od početka školske 2019/20. pa sve dok nije obustavljena zbog pandemije koronavirusa i da sada jedva čeka da nastavi sa časovima.

“Veoma ga to zanima i zainteresirao se za  šah u škol jer su se tako zabavljali u produženom boravku. Razvijajući logiku igranjem šaha, primjetili smo da nije imao nikakve probleme u školi vezano za usvajanje nastavnog programa, tako da mi, kao njegovi roditelji veoma podržavamo uvođenje šaha u škole, jer vidimo da itekako ima koristi, a uz to je šah aktivnost koja ga odvlači od nebitnih stvari koje se nalaze na mobitelu, tabletu, računaru, televiziji”, kazala nam je Selma Katica.

Akademik Suad Kurtćehajić dodaje da Bosna i Hercegovina ima potencijal u tom pogledu i da ne trebamo kaskati jer ćemo se onda naći na začelju nečega gdje smo bili među najboljima na svijetu.

“Lično bih volio da šah bude obavezan predmet u školama zato što je BiH kao mala zemlja ostvarila takav uspjeh.  Zamislite vi u opkoljenoj državi, u ratu da ta jedna multinacionalna reprezentacija nadvisila ogromne svjetske velesile. Moramo biti po nečemu prepoznatljiva država, a mogli bi biti po šahu jer smo već bili. Važno je da nas akceptiraju u nečemu i trenutno ne vidim drugi sport osim šaha u kojem bi BiH mogla biti prepoznatljiva”, potcrtava član Predsjedništva ŠK Sarajevo.

Igranje šaha doprinosi razvoju formalne pismenosti (FOTO: Ilustracija)

Stoga je neophodno da se izvrše sve potrebne pripreme na uvođenju šaha u obrazovni sistem.

“Šah se može uvesti kao izborni predmet ili kao vannastvna aktivnost. U tom slučaju, svaka škola bi mogla biti obavezana da ima šahovsku sekciju. Nije za očekivati da se šah može uvesti kao zaseban nastavni predmet zbog opterećenosti učenika brojem nastavnih sati u toku sedmice, ali na dva prethodno navedena načina, sigurno bi se to moglo učiniti”, kažu iz PPZ KS.

Iz ŠK Sarajevo ističu kako je njihov predsjednik doc. dr. Haris Gekić bio napravio kompletan elaborat za uvođenje šaha za djecu tj. da njihov klub organizuje obuku za đake, ali tvrde da nisu naišli na razumijevanje od strane nadležnih organa.

“Bili smo usmjereni ka Gradu Sarajevu i gradonačelniku Abdulahu Skaki, ali su nam se samo zahvalili i poželjeli sretan rad ne shvatajući da mi ne možemo raditi ako nemamo veća finansijska sredstva. Ne kažem da nemamo nikakvu podršku, imamo neke turnire gdje nam se pomogne, ali tragedija je da jedan klub koji ima 116 godina dugu tradiciju da ne naiđe veći odziv. Naš klub nosi ime grada Sarajeva te imamo problem što ne znamo cijeniti te vrijednosti”, ističe akademik Suad Kurtćehajić koji dodaje da bi mladi bili zainteresovani da se organizuju škole šaha koje će oni redovno pohađati.

Iz svega navedenog može se zaključiti da bi u narednom periodu trebalo provesti sveobuhvatnu kampanju na promociji šaha. U pripremnoj fazi, trebalo bi ispitati i stavove roditelja o uvođenju šaha u škole, kao i stavove nastavnika i odgovornih osoba u obrazovnim vlastima.

“Potrebno je da se pored direktinih sudionika u obrazovanju i roditelji upoznaju o prednostima i koristima igranja šaha. Također, šah kao intelektualna igra doprinio bi razvoju formalne pismenosti koja je, kako je međunarodno istraživanje PISA pokazalo da je, na vrlo niskom nivou u BiH”, zaključuju iz PPZ KS te poručuju da su spremni da naprave iskorak u odnosu na druge nadležne institucije te da se uključe u pripremu za uvođenje šaha u odgojno-obrazovni sistem u KS.