Irma Bahl porijeklom je iz Bihaća, a od 2004. godine živi u Njemačkoj. Iako je po zanimanju pravnica, ova Bišćanka je i spisateljica te su u pripremi njene tri knjige.
Također kreatorica je i Facebook grupe Ilmi bāṭin, koja je namijenjena samo za žene i koja danas broji skoro 75.000 članica.
“Danas je mjesec dana od početka našeg druženja. Ponosne smo na svaku članicu. Na svaki post i komentar. Ponosne smo na svaki poklon i osmijeh. Ponosne smo jer ste se odazvale na sve apele. Trudile smo se biti ljubazne i susretljive. Pokušale smo odgovoriti na svaku poruku, pružiti vam podršku i zaštitu. Htjele smo vas motivisati , ohrabriti i naučiti da volite sebe i da sve možete. Proživljavale smo s vama sve anonimne životne priče. Pružile smo vam priliku da reklamirate vaše stranice. U ovo smo uložile mnogo ljubavi, vremena, novca i živaca”, kazala je Irma Bahl.
Govorila je i o rezultatima grupe koja je za kratko vrijeme postala veoma popularna među ženama.
“Uspješno je okončana velika akcija prikupljanja novčanih sredstava pod nazivom ‘za Šejlinog dajdžu’. Poslano je 90 poklona za 90 vaših nana, kao i 20 poklona za najtalentovaniju djecu. Također, obezbijeđeni su slatkiši za zabavu u dječijem domu Bjelave te pripremamo 104 novogodišnja paketića za djecu bez roditeljskog staranja”, ističe naša sagovornica.
Također, istakla je i mnoge druge uspješno realizirane akcije.
“Poklonile smo set u vrijednosti od 1.000 eura za pokretanje vlastitog biznisa te smo poklonile ‘Singer mašinu’ u vrijednosti od 400 eura za pokretanje vlastitog biznisa. Anonimnoj djevojci smo odlučiti obezbijediti nastavak školovanja, a našim članicama poklonile smo i dva vikend aranžmana u hotelu ‘Kostelski buk'”, ponosno priča Irma Bahl.
Članice grupe koju vodi ova humana Bišćanka dobile i mnoga poklon putovanja.
“Tu su poklon putovanja u Istanbul, Kapadokyu i na EU kongres. Istakla bih i poklone za mektebsku djecu. Više od 300 drugih poklona otišlo je na adrese članica. Također, pokrenuta je akcija prikupljanja novca i drugih sredstava za djevojčicu Amnu”, istakla je Irma Bahl te dodaje kako je ponosna na sve članice grupe koja danas obilježava mali jubilej.
Jedna od akcija iz grupe Ilmi bāṭin (FOTO: Screenshot)
Mladi Haris Salkić iz Brčkog direktor je i osnivač firme koja se bavi razvojem i proizvodnjom robotskih ruku i edukacijama iz oblasti robotike.
Njegova ljubav prema robotici počela je još u srednjoj školi kada je počeo raditi svoje privatne projekte iz oblasti robotike. Ističe da je svoje prvo iskustvo i znanje stekao u srednjoj tehničkoj školi u Brčkom gdje je imao veoma dobru opremu za tehnička zanimanja.
Harisova priča počinje kada osvaja prvo mjesto na takmičenju o poslovnim idejama u sklopu Sarajevo Business Foruma. Svi prethodni projekti sa robotikom, njih pet koje je radio, su više bili hobi, nego nešto što bi se komercijalizovalo.
Kada je počeo raditi na projektu razvoja i proizvodnje robotske ruke njegova najveća podrška bili su roditelji, njegova sestra Samra i asistenti sa fakulteta koji su bili upućeni u njegov rad i prepoznali njegov potencijal.
Nakon toga njihovom preporukom se prijavljuje na takmičenje gdje je i krenula priča o pokretanju firme koja bi nudila usluge 3D printanja, 3D modeliranja, laserska rezanja i graviranja te koja bi se bavila robotikom i edukacijom.
Robotska ruka (FOTO: Haris Salkić,privatni arhiv)
Robotska ruka služi i za edukaciju, a njena svrha je da upozna djecu sa osnovnim pojmovima koji se tiču elektronike,mehanike i programiranja. Djeca će pomoću robotske ruke naučiti kako zapravo rade svi ti motori u rubotu, kako se robot kreće, za njih je značajan taj prvi susret sa robotikom i upoznavanja sa osnovnim pojmovima koji će im kasnije značiti.
Haris Salkić je dao veliki doprinos svojoj lokalnoj zajednici za vrijeme pandemije koronavirusa, a najviše bolnici Brčko distrikta. U saradnji sa jednom kompanijom iz Češke Rebublike koja je prva razvila incijalni model zaštitnog vizira i dala mogućnost svima onima koji posjeduju printer 3D model da printaju te na taj način pomognu medicinskom osoblju u svojoj lokalnoj zajednici.
S obzirom na situaciju i pandemiju Haris Salkić je svoje proizvodne kapacitete zaustavio i sa svojim timom radio na izradi zaštitinih vizira. U tom periodu su isprintali i donirali 300 zaštitnih vizira, kasnije su optimizovali svoju proizvodnju i samim tim počeli proizvoditi u mnogo većim količinama i krenuli sa prodajom.
Dodajmo i to da je škola robotike namijenjena za osnovce i srednjoškolce novi projekat njegove firme, ali je zbog situacije sa pandemijom odložen.
Autor: Nejla Emšo
Bilješka o autoru: Nejla Emšo rodena je 12.05.1999. u Sarajevu. Studentica je Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu na Odsjeku za socijalni rad.
Lokalni izbori 2020. donose jednu zanimljivu novost kada su žene u pitanju. Vidjeli smo prethodnih dana, veliki je broj žena na stranačkim listama ove godine. Poznato je da smo zemlja sa najmanjim procentom zastupljenosti žena u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. Uvidjeli smo zanimljivu pojavu u Sarajevu, to su mlade dame, pametne i sposobne za korak dalje. Dali smo im prostor za riječ dvije.
Jedna stranka iz Sarajeva, tačnije njihov ogranak OV Centar nam je nekako specijalno “zapao za oko”. Zašto? Zato što od 36 kandidata na listi, oni imaju 17 žena na listi.
Izdvojili smo četiri zanimljive, od svih njih, dame koje su zajedno uključene u mnoge aktivnosti tokom kampanje. Izdvajaju se mr. jur. Aida Magoda, mr.ecc Nedžmina Vojniković, uvažena Elvira Alić, te studentica kandidatkinja Iman Hamzić. Ujedinjene nam kažu – motiv za izbornu listu bio bolje sutra za sve nas, bez izuzetaka. Kažu da za njih ovo nije isprazna priča, one dokazuju jer imaju konkretna rješenja i vizije.
Iman Hamzić je dvadesetogodišnjakinja sa velikom vizijom i idejom, idejom koja može promijeniti danas da bi nam bolje sutra došlo. Ko bi mlade bolje razumio, nego upravo mladi. “Kao neko ko dolazi upravo iz te grupacije ovdje sam da podržim i budem glas onih koji i nemaju toliko pravo glasa, a imaju itekako mnogo toga da kažu. Upravo mi, mladi ljudi sa idejama i ambicijama. Sve što imamo jeste upravo ovaj trenutak, ovaj dan i ovaj sat, zbog toga trebamo reći svoje mišljenje, podići svoj glas i pokazati da smo budućnost države Bosne i Hercegovine”.
NEDŽMINA VOJNIKOVIĆ
Nedžmina Vojniković za dobarportal.net navodi: “Kao magistar ekonomije tokom karijere sam obavljala niz rukovodećih pozicija u okviru međunarodnih projekata značajnih za BiH u oblasti malog i srednjeg poduzetništva, kao i segmenta rada i socijalne politike”. Ako mi poklonite povjerenje i izaberete za vijećnicu u OV općine Centar zalagat ću se za poboljšanje uslova privrednika kroz konkretne projekte i aktivnosti na području općine Centar, ističe Nedžmina. Istakla je kao veoma važan segment “nama je potrebno poboljšanje sinergije između zaposlenika i poslodavaca kroz primjenu svjetskih trendova iz ovih oblasti na našu lokalnu zajednicu”.
AIDA MAGODA
Aida je mlada pravnica. Za svojih 29 godina života ima izuzetno dobar radni CV. Kratko i jasno poručuje i omladini i onim nešto starijim “Da Centar bude i privredni Centar. Lokalno djelujmo ali razmišljajmo globalno“. Magoda Aida iz Sarajeva magistra je prava i jedna je od onih koja vjeruje da naša, Bosna i Hercegovina može pružiti mladima, sigurnost i bolju budućnost. Rekla nam je u toku razgovora kako je tužno to u kolikoj mjeri mladi odlaze iz naše zemlje, i kako se mora prekinuti “poklanjanje” naših potencijala drugima. “Ukoliko dobijem povjerenje i izaberete me za vijećnicu OV Centar zlalagat ću se za pokretanje javnih rasprava, kako bi se dala baš svima prilika, da kažu svoje mišljenje jasno i glasno. Jednostavno rečeno, potrudit ću se svojim doprinosom u lokalnoj zajednici, da radimo na smanjenju korupcije. Također, neki od ključnih problema su i nepotizam, siva ekonomija, loša zdravstvena zaštita, loša infrastruktura… Sve su to mnogo bitni faktori koji se trebaju rješavati. Uraditi to što prije, kako bi Centar zaista bio u centru pažnje. Moramo zajedno i neprekidno djelovati, te biti hrabri i odlučni da promjene sprovedemo do kraja, poruka je ove mlade uspješne dame.
Elvira Alić po zanimanju je poduzetnica. Vlasnica je privatne apoteke u Sarajevu. “Jedna sam od roditelja incijatora za nastanak prve inkluzivne Osnovne škole u BiH. Želim se zalagati za inkluziju djece s posebnim potrebama. Želim se zalagati za socijalni diverzitet ali i upotrebu znakovnog jezika u javnoj službi”, napominje ona za kraj našeg razgovora.
Za kraj da vas pitamo, ZA KOGA ćete vi glasati na lokalnim izborima ove godine?
Da mladi zaista kreiraju našu budućnost u razgovoru za dobarportal.net potvrdit će Ema Hadžić i Sumeja Hadžalić.
Ove dvije studentice farmacije iz Sarajeva svoja znanja i vještine stečena u amfiteatru i laboratoriji odlučile su podijeliti sa svojim kolegama, ali i ljubiteljima farmacije općenito, putem Instagram objava, kreirajući tako malu riznicu znanja pod nazivom “RemediesLab”.
“Htjele smo da radimo nešto i pored fakulteta koji nam zaista ne ostavlja mnogo slobodnog vremena. Tako se rodila ideja da osnujemo ‘RemediesLab’. To je mjesto gdje se iza svake objave, fotografije i ideje nalazi potpis nas dvije. Naša mala riznica znanja za koju želimo da bude od koristi baš svima. Glavni motiv jeste želja da pružimo kvalitetan sadržaj u moru raznih influensera, youtubera, koji su nekompetentni da pričaju o većini stvari koje reklamiraju ili jednostavno ‘prodaju’ pratiocima razne dezinformacije, koje mogu biti čak i pogubne. Uvijek čast izuzecima”, kaže Ema Hadžić.
Sumeja Hadžalić završila je Srednju medicinsku školu, smjer farmaceutski tehničar, pa je, kako kaže, već bila pripremljena upravo za ovaj fakultet.
“Vrlo rano sam ušla u svijet farmacije. Moje srednjoškolsko obrazovanje bilo je usmjereno konkretno na farmaciju ali ljubav se ustvari nije rodila na samom početku. Radije bih rekla da se ona vremenom razvijala proporcionalno kako su se moja saznanja širila”, ističe Sumeja Hadžalić.
Otkrila nam je i šta to možemo pronaći na njihovom profilu.
“Bitan dio našeg obraćanja, pored tematike o zdravlju i zdravom načinu života, čine i savjeti za učenje obzirom da smo i mi još studentice. Dijelimo naša iskustva koja svakim danom postaju sve bogatija i sretne smo što smo naišle na ogromnu podršku”, govori Sumeja Hadžalić.
Za razliku od nje, Ema Hadžić se opredijelila za gimnaziju kao srednjoškolsko obrazovanje.
“Smatram da sam jako svestrana osoba, pa tako i u samom početku farmacija uopće nije bila moja opcija. Prvo sam razmišljala da idem u nekom kreativnijem smjeru poput arhitekture i grafičkog dizajna, zatim godinama je postojala ta ljubav prema informatici i što sam više istraživala, više me privlačila da se posvetim upravo njoj. Ali kako odrastam, tako se mišljenja i mijenjaju. Na samom kraju shvatila sam da je hemija nauka koja mi je uvijek bila fascinatna i privlačila me zamisao da jednog dana radim u nekoj laboratoriji ili sl. Shvatila sam da je farmacija dobar izbor i da pruža širok dijapazon oblasti koje me zanimaju”, priča nam Ema Hadžić.
Ema Hadžić i Sumeja Hadžalić (FOTO: Instagram)
U martu ove godine pokrenule su ovu divnu priču, a nedugo nakon toga pokreću i svoj blog.
“Od samog početka imale smo želju da imamo svoj blog obzirom da volimo pričati opširnije o određenim temama. Međutim, bile smo svjesne da je potrebno prvo skupiti određenu publiku, tako da smo blog pokrenule tek nekoliko mjeseci nakon osnivanja Instagram profila. Na blogu pišemo čitave priče, blog je za one koji žele da čuju više o temi čiji smo ‘sneak peak’ dale na Instagramu. Svjesne smo da većina ljudi uglavnom ‘skrola’ po Instagramu i čim vidi duži tekst, preskače objavu. Stoga glavne informacije i ono što bi moglo zainteresovati čitaoce stavimo na Instagram a cijela priča se nalazi na blogu”, kaže Ema Hadžić.
Njena kolegica Sumeja Hadžalić odgovorila je i na pitanje kako pronaći vrijeme za pisanje objava u moru obaveza koje donosi studentski život.
“To je zaista teško kombinovati jer obaveza na fakultetu je svakako mnogo i one su nam prioritet tako da njih nikada ne zapostavljamo zbog uređivanja stranice. Ipak, ono što radimo na našoj stranici usko je vezano za našu buduću profesiju i svakodnevni život tako smo pronašle i jedan efektivan modul. Naime, kada nismo raspoložene i ne osjećamo da neku objavu pravimo svim srcem, onda to i ne radimo. Radije sačekamo nalet inspiracije i tada ni uređivanje fotografija ni istraživanje nisu teški i ne traju dugo”, riječi su Sumeje Hadžalić.
Dodaje kako je mladima itekako bitno čuti iskustvo i savjet drugih kolega koji su prošli kroz istu ili sličnu situaciju.
“Obzirom na lično iskustvo, znamo da nam je uvijek lakše kada se pronađemo u tuđim iskustvima i kada znamo da nismo sami. Poznato je da se na primjer kod starijih kolega uvijek raspitujemo o profesorima, ispitima i slično. Ukoliko nekome vjerujete, ukoliko je taj neko zaslužio to povjerenje, onda ćete i poslušati savjet i postupiti tako. Mi smo upravo zato tu, da podijelimo neka naša iskustva za koja smatramo da su bitna i da mogu pomoći pojedincu da poboljša svoj život prije svega kao studenta i postane najuspješnija verzija sebe”, naglašava Sumeja Hadžalić koja uživa u čitanju knjiga pa ponekad čak i u pisanju.
Poznato je da je internet mjesto vrlo (ne)pouzadnih izvora, pa nam je Ema Hadžić otkrila koji su to izvori infomacija kojima se one služe kroz svoje objave.
“Dijelimo informacije koje naučimo tokom našeg studija što bi značilo da informacije dolaze od najvećih stručnjaka u toj oblasti. Također, dijelimo informacije sličnih profila i stranica koje vode drugi studenti medicinskih nauka ili starije kolege – magistri farmacije ili doktori medicine. Ukoliko istražujemo neku novu temu, informacije pronalazimo na provjerenim izvorima poput WHO-a, Pubmed-a ili nekih domaćih provjerenih stranica. Što se tiče učenja, tu dijelimo naša lična iskustva”, potcrtava Ema Hadžić.
RemediesLab (FOTO: Instagram)
Zanimalo nas je i kakvi su dosadašnji dojmovi studenata koji imaju priliku da čitaju i prate njihove objave, budući da je stranica početkom mjeseca novembra proslavila pola godine aktivnog rada.
“Veoma pozitivni! Ne možemo riječima iskazati koliko smo sretne prvenstveno zbog profila osoba koje nas prate. Sve su to, dakle, studenti i to ne samo medicinskih nauka već i brojnih društvenih nauka. To su budući akademski građani i osobe čije mišljenje jako cijenimo. Naišle smo na odobravanje onoga što radimo već a samom početku i pozitivni komentari nikada nisu prestali da nam pristižu. I dan danas, kada nas neko novi pronađe, javi nam se porukom i kaže koliko je oduševljen našim profilom te nam svi šalju riječi podrške govoreći da samo ustrajemo u onome što radimo i idemo naprijed”, ponosno govori Ema Hadžić kojoj je prva ljubav IT industrija.
Naše sagovornice aktivne su članice i Studentske asocijacije Farmaceutskog fakulteta (SAFF UNSA). Ema Hadžić je predsjednica Komisije za odnose s javnošću (PR), a Sumeja Hadžalić predsjednica Komisije za međunarodnu saradnju (CP za IPSF).Ostavile su i poruku svim mladim ljudima koji se zanimaju za farmaciju ili sličnu vrstu znanosti.
“Mladima poručujem da su ovaka zanimanja upravo ona koja mogu promijeniti ljudske živote. Ako je to ono što vas ispunjava i ako vidite sebe kako jednog dana pomažete nekome da ozdravi onda se nemojte ustručavati da krenete ovih putem. Put može biti izuzetno težak, prepreke su tu stalno ali u glavi uvijek trebate imati onaj krajnji cilj koji će vam pomoći da ih sve savladate”, poručuje Sumeja Hadžalić.
I njena kolegica smatra da se upornost uvijek isplati.
“Slobodno sanjajte i živite svoje snove! Nećete pogriješiti ako pokušate već samo ako povjerujete onima koji gase vaše želje i govore vam da je nemoguće. Mislimo da je najbitnije u svemu da ne odustajete, jer upornost se na kraju uvijek isplati”, zaključuje Ema Hadžić.
Autor: Melika Mehmedović
Bilješka o autoru: Melika Mehmedović rođena je 26.11.2000. godine u Sarajevu. Studentica je sanitarnog inžinjeringa na Fakultetu zdravstvenih studija u Sarajevu. Članica je skupštine Asocijacije studenata Fakulteta zdravstvenih studija te zaljubljenica u sport, muziku, književnost i prirodu.
Facultas Cambridge Centar je edukativni centar za djecu i odrasle, koji ima najmoderniji i najinovativniji pristup učenju jezika. Facultas pomjera granice obrazovanja i priprema Vas za uspješnu karijeru. Mi svoj posao istinski volimo i želimo da svi naši polaznici to i osjete.
Facultas Cambridge Centar, osnovan prije 10 godina, je jedinstveni ispitni i pripremni jezički centar u Sarajevu. Jedina smo škola jezika u FBiH koja je autorizovani ispitni Cambridge Assessment English Centar za polaganje međunarodno priznatih Cambridge English ispita.
Facultas Cambridge Centar (FOTO: Facultas Cambridge Centar)
Također smo i pripremni centar za polaganje međunarodnih Cambridge, IELTS, BEC i TOEFL ispita engleskog jezika kao i Goethe i ÖSD ispita iz njemačkog jezika.
Naši kursevi jezika su u skladu sa Zajedničkim europskim referentnim okvirom za jezike (Common European Framework of Refererence for Languages CEFR). Nastavu izvode diplomirani profesori jezika sa višegodišnjim iskustvom u radu sa odraslima i djecom, koji svoje znanje usavršavaju u zemlji i inostranstvu.
U ponudi imamo:
– besplatna ulazna testiranja iz engleskog i njemačkog jezika za sve polaznike
– opšte, intenzivne i konverzacijske kurseve stranih jezika (engleski, njemački, italijanski, francuski i španski jezik) grupne i individualne, online i u učionici
– kurseve poslovnog engleskog i njemačkog jezika,
– Želite studirati ili raditi u inostranstvu? Kod nas se najbrže možete pripremiti za polaganje međunarodnih ispita Cambridge, IELTS, BEC, TOEFL, Goethe i ÖSD za sve uzraste, od 7-77 godina
– položite Cambridge English ispit u našem Centru- dajte svom znanju međunarodno priznanje koje zaslužuje! Cambridge diplome važe doživnotno i izuzetno su cijenjene u poslovnom i akademskom svijetu
– bosanski jezik za strance,
– multijezične kurseve (konverzacijske osnove 3 odabrana jezika na samo jednom kursu)
– niz specijaliziranih dvosatnih radionica u kojima na praktičan i zanimljiv način radimo na poboljšanju Vaših jezičkih vještina iz engleskog jezika i još mnogo toga.
Facultas Cambridge Centar (FOTO: Facultas Cambridge Centar)
Cilj nam je da lako, brzo i tečno progovorite engleski, njemački, italijanski, francuski i španski jezik; da bez problema položite Cambridge, TOEFL, IELTS, GOETHE, ÖSD i ostale ispite. Uz nas ćete na zabavan i dinamičan način strane jezike i naučiti i zavoljeti!!! Dođite da se družimo i učimo zajedno!
Facultas Cambridge Centar, škola koja se voli.
Ne propustite našu jedinstvenu ponudu. Upis u toku.
Za više informacija pozovite 062 672 551.
www.facultasenglish.org info@facultasenglish.org
Facebook: Facultas Ispitni i Pripremni Cambridge English Centar
Dr. Fetaha Bećirbegovića 1b, Sarajevo
Istraživači širom svijeta rade na pronalasku vakcine protiv koronavirusa. Dr. Almasa Hadžiahmetović Basskoja je rodom iz Donjeg Vakufa, stručnjakinja je za razvoj lijekova u Sjedinjenim Američkim Državama.
U razgovoru za dobarportal.net ova doktorica farmaceutskih nauka istakla je kako je njeno djetinjstvo bilo veoma sretno i stabilno sve do raspada bivše Jugoslavije 1992. godine.
“Odrastala sam uz puno roditeljske ljubavi i brige te sam uvijek bila okružena mnogobrojnom familijom, rođacima, kao i prijateljima iz raznih etničkih grupa. Mnogo smo se igrali vani i bili smo veoma aktivni. U to vrijeme znam da mi je osnovno obrazovanje bilo veoma solidno te sam učila o mnogim stvarima koje sada vidim da djeca istog uzrasta na zapadu na žalost ne uče do srednje škole. U srcu nosim divne uspomene iz djetinjstva”, prisjeća se dr. Almasa Hadžiahmetović Bass.
Dodaje kako svake godine sa sinom posjeti svoje roditelje.
“Nastojim naučiti i dublje obrazovati sebe o bogatsvu naše kulture. Na samom području Donjeg Vakufa ima toliko historije i vidim da smo kao narod veoma puni života i otporni na mnoge tegobe što smo proživili kroz vijekove. Trebamo biti ponosni na to te jedni druge podržavati”, kaže naša sagovornica.
Ističe kako ju je nauka uvijek zanimala, pogotovo u sastavu zdravlja, medicine i lijekova.
“Sjećam se kao djevojčica kad sam bila bolesna te mi je mama davala antibiotike. Tada sam se pitala šta je to u ovim pilulama što će me ozdraviti. U srednjoj školi sam oscilirala između odluke za više obrazovanje u hemiji ili farmaciji te sam odlučila na farmaciju. Diplomirala sam na University of Toledo u državi Ohio te poslije doktorat iz farmacije stekla na Ohio State University. Prije postdiplomskog rada na University of North Carolina at Chapel Hill i ulaska u biofarmaceutski sektor radila sam kao farmaceut u bolnici”, govori dr. Almasa Hadžiahmetović Bass.
Optimistično gleda na proces pronalaska vakcine protiv koronavirusa.
“Mislim da nije pitanje da li ćemo imati vakcinu nego kada ćemo imati vakcinu koja je sigurna i efikasna protiv SARS-CoV-2 virusa. Veoma je bitan lanac distribucije te dostupnost mnogim zemljama gdje će biti potrebna. Vakcina bi trebala biti dostupna i priuštiva upravo onim ljudima koji su u epicentru i onima u najvećoj potrebi. To je i ključ da se smanji širenje bolesti. Do sada imamo preko 40 vakcina u razvoju koje upotrebljavaju različite platforme mehanizma protiv infekcije. Desetak od tih vakcina su stigle u posljednju i treću fazu kliničkih studija gdje se testira u hiljadama ljudi gdje treba da se pokaže da se bolest može spriječiti”, smatra ova stručnjakinja za razvoj lijekova.
Odgovorila je i na pitanje da li je vakcina naučno ili geopolitičko pitanje.
“Nažalost, sve je politizirano ovih dana čak i COVID-19 vakcina iako nauka i zdravstvo u jezgru imaju nesebičan cilj. Dok su vakcine još u razvoju, parelelno se trebaju razvijati infastrukture kanala za pravednu globalnu distribuciju vakcine čim bude odobrena na tržištu od strane državnih zdravstvenih institucija kada se dokaže da je sigurna i efikasna. Inače, znamo da razvijene zemlje koje imaju veći Bruto domaći proizvod (BDP) imaju veći prosjek vakcinacije nego nerazvijene zemlje. Nažalost, za vrijeme pandemije vakcine i lijekovi ne bi trebali da budu dostupni samo onim zemljama sa najdubljim džepovima”, naglašava dr. Almasa Hadžiahmetović Bass.
Ova priznata naučnica dotakla se i trenutnih projekata na kojima radi.
“Trenutni projekat na kojem radim je razvoj novog lijeka za epilepsiju za djecu i odrasle vezan za različite geografske markete. Prije toga bila sam dio kliničkih i medicinskih strategija za različite lijekove kardiovaskularnog sistema, infekcijske bolesti protivopasnih otpornih bakterija, te neurološko-anelgezijskom sistemu i lijekova protiv bola”, riječi su naše sagovornice.
Dr. Almasa Hadžiahmetović Bass je jedna od osnivačica Bosanskohercegovačko-američke akademije umjetnosti i nauka (BHAAAS) čija je misija unapređenje i razvoj umjetnosti i nauke bh. dijaspore u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi.
“Cilj nam je da povežemo bh. naučnike, umjetnike i pojedince istaknute u svojim profesionalnim oblastima, kao i da gradimo mostove saradnje sa Bosnom i Hercegovinom. Oko 200 naših članova su doktori nauka i istraživači, umjetnici i profesionalci bh. porijekla”, potcrtava ova ugledna naučnica.
Dodaje da je jedanod pečatnih događaja Akademije godišnja konferencija pod nazivom “Dani BHAAAS u BiH”, koja se svaki put održava na drugoj lokaciji u Bosni i Hercegovini.
“Cilj konferencije je spajanja naučnika i eksperata iz bh. dijaspore sa kolegama iz BiH. BHAAAS na ovu konferenciju dovodi vrhunske stručnjake čak i neke predavače koji nemaju bh. porijeklo. ‘Dani BHAAAS u BiH’ im pružaju priliku da svoje znanje i stručnost podjele sa kolegama i studentima umatičnoj zemlji. Format konferencije podstiče interakciju između učesnika i promoviše mogućnost umrežavanja i saradnje. Mnogobrojne sesije će se održati u Mostaru u junu 2021. godine”, ističe dr. Almasa Hadžiahmetović Bass.
Govorila je i o incijativi sa Fondacijom budućnosti u Bosni i Hercegovini(BHFF), koja je do sada zabilježila odlične rezultate u osnaživanju mladih kroz obrazovanje, tehnologiju i liderstvo.
“Konkretna ideja je kreiranje ‘Futures Makerspace’ prostora u Donjem Vakufu gdje se učenicima i mladima pruža pristup savremenoj tehnološkoj opremi kao i znanjima iz oblasti nauke, tehnologije ibiznisa. Glavni cilj je pretvoriti vlastite ideje kako bi se rješili specifični problemi ili pretvoriti ideje u biznis s uvjetom da se pomaže lokalna zajednica. Osobe koje suintegrirane u ovom uspjehu su osnivač i direktor fondacije prof. dr. Eddie Čustović,Vernisa Rejhan-Ićindić, Almedin Beganović te lokalni poslodavci i školske institucije sadonjovakufskog područja. Isto tako cilj je primjenuti iskustvo iz ‘Futures Makerspace’ u Tuzli i Srebrenici za širi kolektivni uspjeh”, kaže naša sagovornica.
Mišljenja je da je vrijedan rad tajna svakog uspjeha te da svako treba imati viziju i gledati prema naprijed i ne porediti se s drugima.
“Mislim da naši mladi imaju potencijal kao i mnogi njihovi vršnjaci u Europi, SAD, i Aziji i treba im dati podršku. Nastojte da budete produktivan član zajednice u kojoj živite i da modelirate ponašanje koje želite da vidite u svomsistemu. Titule i slova abecede iza imena ne trebaju da budu validacija da čovjek može biti produktivan, uspješan i da pridonosi familiji i zajednici. Držite se svojih vrijednosti i integriteta i neka vam to bude kompas u budućnost. Isto bih istaknula važnost mentorstva i bitnost okružiti se ljudima koji drugačije razmišljaju da raširite umni horizont iako se možda ne slažete s argumentima druge strane”, poručila je dr. Almasa Hadžiahmetović Bass.
Ivona Pocrnja rođena je u Sarajevu, a u glavnom gradu Bosne i Hercegovine studirala je Genetiku i Bioinžinjering na Internacionalnom Burch Univerzitetu. Nakon završenog studija ova 27-godišnja djevojka nastavila je sa magistarskim radom u Turskoj na Univerzitetu Firat u gradu Elazig, gdje je diplomirala na odsjeku za Bioinžinjering.
Također, radila je u laboratoriji Sintetičke biologije i Metaboličkog inženjerstva, a nedavno je započela doktorski program u oblasti sintetičke biologije na dva Univerziteta: na Odsjeku biologije na Univerzitetu Tsinghua, koji se nalazi u Pekingu, i na Odsjeku hemije na Univerzitetu u Manchesteru. U razgovoru za dobarportal.net ističe kako joj je biotehnologija uvijek bila zanimljiva disciplina.
“U srednjoj školi sam čitala mnogo o genetici i bioinžinjeringu. Sama pomisao na istraživački rad i mogući doprinos ljudskom znanju je fascinantna”, kaže Ivona Pocrnja.
Dodaje da se uvijek trudi održati pozitivan pogled na svijet.
“U karijeri uvijek ima uspona i padova, ništa ne traje vječno, ni uspjeh ni neuspjeh i ono što meni pomaže jeste da se fokusiram na optimističnu stranu date situacije”, ističe naša sagovornica.
Dotakla se i studentskog života u Turskoj za koji ima samo riječi hvale.
“Studirala sam na Firat Univerzitetu u gradu Elazig na istoku Turske. To je dio Turske gdje obično nema puno studenata iz našeg regiona. Međutim, nema razloga zašto ne odabrati taj dio Turske za studije. Postoji mnogo odličnih univerziteta, naravno treba prethodno istražiti ima li na univerzitetu odsjek koji vas interesuje, da li ima profesora sa kime bi mogli sarađivati. Također, poželjno da aplicirate za smještaj u državnom internatu. Mnogi državni internati su povoljni, imaju uključene dnevne obroke u cijenu, i dosta njih se nalazi unutar kampusa, što mnogo olakšava život studenata”, priča Ivona Pocrnja.
Naglašava kako situaciju s pandemijom koronavirusa niko nije očekivao.
“Vjerujem da niko nije bio u potpunosti spreman za sve promjene i posljedice koje su nastupile kada se tek desila. Međutim, sada možemo reći da većim dijelom 2020. godine vlada pandemija, te da smo se svi manje- više navikli na nove uslove života. Održavanje higijene, nošenje maske, te distanciranje su neke od mjera koje nisu teške za ispuniti te smatram da ih se treba pridržavati, i naravno slušati sve što stručnjaci preporučuju”, riječi su naše sagovornice.
Ističe da se zbog pandemije nastava na doktorskom studiju kojeg pohađa u Kini odvija online.
“Tsinghua Univerzitet je najbolji u Kini, 20. je na svjetskoj rang-listi (prema Times Higher Education rang-listi). Tsinghua ima odličnu saradnju sa mnogim vrhunskim Univerzitetima na Zapadu, kao što su Univerzitet u Manchesteru, Univerzitet u Kaliforniji- Berkeley. Na primjer, moj program uključuje sporazum sa Univerzitetom u Manchesteru, gdje tokom četvrte godine doktorskog studija provodimo vrijeme i na jednom i na drugom Univerzitetu”, potcrtava Ivona Pocrnja.
Otkrila nam je i svoja očekivanja od doktorskog studija u najmnogoljudnijoj zemlji svijeta.
“Prije svega očekujem dobro obrazovanje, upoznavanje nove kulture i mentaliteta, i bolje razumijevanje nekih specifičnih tema u biotehnologiji. Kina ima mnogo izvanrednih univerziteta te ukoliko želite studirati na nekom od njih, najbolje je aplicirati za CSC stipendiju (Chinese Scholarship Council). Kontaktirajte unaprijed univerzitet/odsjek na koji želite aplicirati i oni će vas posavjetovati kako da aplicirate”, dodaje naša sagovornica.
Motivaciju crpi najviše od članova svoje porodice.
“Oni su uvijek uz mene, podržavaju moj rad i uvijek su mi bili primjer. Također, jedna misao koja meni mnogo pomaže jeste da ostanemo fokusirani na sadašnjost. Prošlost ne možemo promijeniti, i ne treba žaliti za nekim propuštenim prilikama”, govori Ivona Pocrnja.
Smatra da se obrazovane osobe, uključujući uspješne žene i djevojke, nešto posebno ne cijene u našoj domovini.
“Naravno, sigurno ima mnogo izuzetaka. Međutim, vjerujem da se situacija mijenja na bolje. Također, mora se promijeniti, inače ne možemo napredovati dalje kao zajednica”, mišljenja je naša sagovornica.
Imala je i poruku za sve mlade.
“Vjerujte u sebe, svoje znanje i sposobnosti, ne odustajte od traženja posla te iskoristite svaku šansu za učenje i rad na sebi”, zaključuje Ivona Pocrnja.
Luka Bošković rođen je 12.6.1997. u Sarajevu. Završio je Treću gimnaziju i studira dvopredmetno komparativnu književnost i informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Prije toga studirao je dvopredmetno historiju i arheologiju, ali je tokom tog studija uvidio da ga najviše zapravo zanima književnost od svih ljudskih djelatnosti, te rad s informacijama zbog čega je i započeo trenutni studij. Od juna 2019. izvršava funkciju predsjednika Studentske asocijacije Filozofskog fakulteta, a u slobodno vrijeme čita, piše poeziju i uči strane jezike.
Na Facebook stranici Lux Noctis-poezija objavljuje svoje pjesme, a već ih ima napisanih preko 200. Za online magazin Dunjalučar piše roman čija poglavlja se povremeno objavljuju kako stigne napisati, filozofske eseje i kratke priče. Za online magazin Fenomenalno piše kratke tekstove o dijelovima iz naše, ljudske prošlosti.
Koji su problemi s kojima se studenti susreću?
Većina u široj slici trivijalnih problema poput ganjanja potpisa i čekanja na studentskoj službi se mogu riješiti kvalitetno izgrađenom infrastrukturom za održavanje digitalne birokratije za koju je potrebna smislena zakonska regulacija i jaka inicijativa, pa se na njih ne bi fokusirao. Jedan problem koji većina ne bi ni smatrala problemom, ali koji čini srž svih drugih problema i nedostatak volje da se oni rješavaju je sam odnos društva i njegovih segmenata prema studentima. Česta predrasuda o studentima je da ne podnose učiti, da im je mrsko bilo šta činiti, da samo gledaju na to kako će da polože ispit, da traže svaku mogućnost da varaju sistem i slično. Problem oko negativne percepcije stvarnosti je što, možda se ne bi mnogi složili sa ovom izjavom, negativna percepcija nije stvarnost, ali ona kreira negativnu stvarnost. Takva dominanta slika studenata će, naravno, poništiti sve oblike motivacije i volje u studentima i tako će polako postajati takvi kakvim se opisuju. Umjesto da se studenti postavljaju ili da budu postavljeni kao aktivni sudionici svog obrazovanja, prema njima se odnosi kao pasivnim ili kao nezainteresiranim primaocima znanja. Umjesto da se kreira atmosfera povoljna za kvalitetan razvoj ličnosti, za efikasno sticanje znanja i vještina i da se omoguće adekvatni uslovi za učenje (nevezano za trenutnu pandemiju), studentima se nameće ideja da sav njihov rad i trud će biti uzaludan, a svako ko je okružen tolikom količinom negativnih predstava o lošoj budućnosti će brzo izgubiti volju za rad.
Smatrate li da SPUS kao krovna organizacija radi dovoljno dobro za prava studenata?
Tokom početka pandemije SPUS je pružio ruku svim predstavnicima studenata sa svih fakulteta nevezano za međusobnu historiju, pa sami taj čin smatram dovoljnim da se SPUS može smatrati kvalitetnom krovnom organizacijom. Kad god u životu bilo ko pruži nekome ruku, na toj drugoj osobi preostaje odluka hoće li prihvatiti ruku ili ne. Ja sam tu ruku prihvatio jer je međusobna komunikacija osnov za bilo kakvo rješavanje problema i ostvarivanje rezultata, a za kvalitetno rješavanje studentskog pitanja mora postojati komunikacija uvažavanja između svih nivoa u studentskim organizacijama, od pojedinačnih preko fakultetskih do univerzitetskih zanemarujući sve razlike u stavovima irelevantnim za visoko obrazovanje. Također, SPUS se prije pandemije borio i za Zakon o studentskom radu. To je, makar ja tako smatram, jedna od ključnih stvari koje se trebaju zakonski regulirati jer svi studenti tokom studija bi trebali imati način da sami sebi ostvaruju novčana sredstva koja bi mogli trošiti bilo za dodatnu literaturu za fakultet, bilo za dodatne aktivnosti, bilo za putovanja, bilo za smještaj ili za bilo šta što oni požele.
Na koji način se može povećati kvalitet studiranja?
Ono što volim kod studiranja jeste što se uvijek može razmišljati o napretku, tako i sam kvalitet studiranja se može uvijek na tisuće različitih načina poboljšati. Mediji, a i studenti, kritikuju svoje predstavnike jer se ne bave tim temama i jer često svoju energiju troše na socijalna pitanja. Žalosna slika i jeste da se predstavnici studenata žele boriti i na razne načine povećati kvalitet studiranja u kontekstu pribavljanja recentne i relevantne literature za studij, u kontekstu održavanja i organiziranja klubova za razne hobije, u kontekstu održavanja vannastavnih aktivnosti bliskih struci koju studenti studiraju, u kontektsu povezivanja studenata sa relevantnim institucijama, u kontekstu omogućavanja prakse u struci ili što sam i ja dobivao prijedloge od studenata da bi voljeli da im se omoguće sredstva i načini da u sklopu studija imaju više izbornih predmeta, da uče hijeroglife, klinasto i druga pisma prisutna u ljudskoj civilizaciji, da uče različite strane jezik ili druge stvari koje bi im studiranje učinilo zabavnijim ili bi ih više osposobilo za poslovni život. Ali zbog sistema u kojem živimo i studiramo, predstavnici studenata se često moraju boriti i za najosnovnije stvari kao što se trenutno studenti medicinskih grupacija uz podršku studenata drugih grupacija bore da im se održava nastava i da se smanje školarine radi izbjegavanja ispisa studenata zbog finansijskih razloga. Ne možemo govoriti o studiranju ako nema studenata. Ukratko se čitava situacija o povećavanju kvalitete studiranja može opisati rečenicom Teško je govoriti o dezertu ako je glavno jelo upitno. Studentski predstavnici su onoliko jaki koliko su njihovi studenti aktivni u procesu studiranja i koliko su sami ozbiljni u radu i učenju. Da se mi, trenutni i budući predstavnici studenata, možemo baviti doprinošenju povećavanju kvalitete studiranja, moramo se prvo izboriti za one najosnovnije stvari koje su temelj bilo kakvih drugih aktivnosti.
Na šta ste najviše ponosni u svom dosadašnjem radu?
Što se tiče rada u studentskom udruženju, najviše sam ponosan na svoje predstavnike godine. Filozofski fakultet ima kompleksnu organizaciju koju čine Odsjek za anglistiku; Odsjek za bosanski, hrvatski i srpski jezik; Odsjek za filozofiju; Odsjek za germanistiku; Odsjek za historiju sa Katedrom za arheologiju i Katedrom za historiju umjetnosti; Odsjek za književnost naroda Bosne i Hercegovine; Odsjek za komparativnu književnost i informacijske nauke; Odsjek za orijentalnu filologiju sa studijskim grupama turski jezik i književnost, arapski jezik i književnost, perzijski jezik i književnost; Odsjek za pedagogiju sa studijskom grupom specijalna pedagogija; Odsjek za romanistiku sa studijskim grupama francuski jezik i književnost, italijanski jezik i književnost, latinski jezik i rimska književnost; Odsjek za slavenske jezike i književnost, i Odsjek za sociologiju sa studijskom grupom etnologija. Svako ko je pročitao, a ne preletio, ovaj spisak može uvidjeti i pretpostaviti da potrebe, želje i problemi studenata se između različitih odsjeka mogu drastično razlikovati. Zbog toga što sam u kontaktu bio s ažurnim predstavnicima godine koji su mi olakšali rad nekoga ko treba predstavljati sve studente svih navedenih odsjeka, katedri i studijskih grupa, te su u i između sebe vodili kvalitetnu komunikaciju i rješavali problem zajedno, mogu reći da sam najviše ponosan na njih. Pošto su hrabro i racionalno pristupali problemima koji su konstantno zbog pandemije iskakali, ovim putem se i želim javno njima zahvaliti jer su pokazali da nije uzaludno ići putem ostvarivanja Filozofskog fakulteta u Sarajevu jednom od vodećih obrazovnih institucija u regiji. Zajedno sa njima je ostvaren temelj na kojem se može graditi izuzetno kvalitetna budućnost fakulteta. Naravno, mnogo toga se još mora i može uraditi, ali najbitnije je da su studenti pokazali da ako im se omogući i prostor i način i mali push in the right direction, sposobni su da i sami ostvaruju rezultate.
Imate kvocijent inteligencije viši od 156. Koliko Vam to znači?
U suštini, najviše mi znači kao utjeha da imam slobodu se ponašati glupo bez da se osjećam glupim. Volio bih nekad znati koliko je zapravo visok. Dijelom je više prokletstvo nego blagoslov jer, moguće je i da ovo nije direktno vezano sa kvocijentom inteligencije, mogu istovremeno razmišljati o više različitim stvarima, pa zbog toga često imam nesporazume. Dijelom i volim to spominjati jer društvo današnje, ne samo u BiH, se ponaša da je inteligentnijim ljudima mjesto u prirodnim naukama ili inžinjeringu, a ne u društvenim naukama ili humanističkim, pa zbog toga obeshrabruju mlade talentirane učenike da upisuju fakultete društvenih i humanističkih grupacija.
Odakle crpite motivaciju za rad?
Da znam u potpunosti, ostvarivao bih daleko više rezultata u kraćem vremenskom roku. Šalu na stranu, u ovakvom stoljeću gdje su informacije, uglavnom negativne, sveprisutne i u društvu kakvo je u Bosni i Hercegovini gdje se vječito i svakodnevno ponavlja da nema nikakve nade za budućnost, motivacija mi je što gledanje bilo kakvih uspjeha drugih ljudi, makar i onih najsitnijih stvara osjećaj kao da se mi mladi ljudi svojom neugasivom željom za bolju budućnost direktno bunimo protiv svih vladajućih struktura. Motivacija mi je ta iskra u drugim ljudima koju nastojim pretvarati u plamen koji će otjerati svu tamu neizvjesne budućnosti.
Vaši planovi za budućnost?
Generalno, nastojim živjeti u sadašnjosti dok razmišljam o budućnosti. Dok sam se bavio čitanjem Tarota, a moram spomenuti da uprkos shvaćanju mnogih nije sredstvo predviđanja budućnosti, naučio sam da ne možemo nikako znati šta nas čeka u budućnosti, a i da pravljenje planove je na neki način i pokušaj predviđanja budućnosti. Uvijek ću težiti tome da u sadašnjim trenucima čitam, pišem i učim, tj. u sadašnjosti ću pomagati svojoj budućoj verziji sebe tako što ću razvijati svoju ličnosti, ali ću i dovoljno vjerovati svojoj budućoj verziji sebe tako da se ne moram previše zamariti time šta će biti u budućnosti. Često zbog razvoja svoje perspektive mijenjam šta želim u životu biti, ali zajednička nit svih mojih ambicija je što želim ostvariti dovoljno u svom životu da moje ime obilježi XXI stoljeće
Šta biste poručili mladima?
Ono što ljudi nazivaju stvarnosti nije stvarnost već je njihovo iskustvo, a sami smo svjesni da se iskustva ljudi razlikuju. Prema sebi smo dužni da postajemo bolje verzije sebe i samo sebi na kraju krajeva se moramo dokazivati. Ignorišite poznatu izreku „šta će ti to“ i ako se želite sada posvetiti nečemu, posvetiti se tome u slobodnom vremenu. Sve što naučite tokom života makar htjeli učiti jezik koji nije popularan u svijetu, naučite u slobodnom vremenu. Sve vještine koje želite steći, steknite ih u slobodnom vremenu. Ovo je vrijeme aktivnih ljudi i društvenih mreža i lako možete pronaći način da vaše interese iskoristite za osnovne potrebe života. Upamtite da ljudima koji dobiju na lotu i ljudima koje udari grom ništa ne znači mala vjerovatnoća takvog događaja jer je to njihovo iskustvo ta njihova realnost male vjerovatnoće. Perpektiva nije nepromijenjiva. Stvari koje ste naučeni da poništavaju jedna drugu obično nisu suprotstavljene jedna drugoj. Ne pokušavajte biti originalni, već budite sami sebi autentični.
Iva Ljiljić mlada je stomatologinja koja je završila studij na Stomatološkom fakultetu sa klinikama u Sarajevu.
Ova 26-godišnja Sarajka autorica je edukativnog bloga o dentalnoj medicini, a u razgovoru za dobarportal.net istakla je kako je zapravo htjela studirati medicinu.
“Uvijek me fasciniralo kako funkcioniše ljudsko tijelu u zdravlju i bolesti i kako su svi organski sistemi povezani. Ljekar mora imati ogromno znanje u svakom trenutku, jer o njegovim odlukama ovisi ishod terapije. Činilo mi se kao savršeno zanimanje za mene, jer sam uvijek bila štreber, učila i iz fusnota, dodatno googlala svaki pojam. Međutim, porodica me odgovorila od studija medicine”, kaže Iva Ljiljić.
Ipak, ne pravi veliku razliku između doktora medicine i doktora stomatologije.
“Stomatolog daje više anestezija od jednog radiologa, pregleda više rendgen snimaka od dermatologa, radi češće s krvlju od prosječnog interniste. Volim stomatologiju jer je svaki dan prilika da naučim nešto novo, svaki dan je prilika za eksponencijalno napredovanje. A poseban osjećaj je kad znam da sam pomogla svom pacijentu da riješi zdravstveni problem. Njihovo zadovoljstvo, osmijeh na licu i rečenica ‘Nije me više strah’ popravljaju i najgori dan”, ističe naša sagovornica.
Dodaje da su prve dvije godine studija bile prezahtjevne.
“Od knjige sam odlazila samo na nastavu ili u čitaonu. Sjećam se da sam učila čak i u tramvaju, čak i za Novu godinu, nisam popila nijednu kafu u gradu, ni otišla u kino. Bilo je skoro nemoguće stizati sve predmete, pravila sam raspored za svaki dan koliko ću sati učiti koji predmet mjesecima pred ispit. Imala sam cilj da ne izgubim godinu, jer studij stomatologije svakako traje šest godina i nisam željela zakasniti na druge stvari u životu. Srećom nakon druge godine je sve postalo lakše i opuštenije, bilo je lakše dobiti dobru ocjenu, a uz to imati i društveni život”, govori ova mlada Sarajka.
Otkriva da je na ideju o pokretanju edukativnog bloga došla sasvim spontano.
“U prošloj ordinaciji u kojoj sam radila sam često na pauzama čitala knjige, naučne i diplomske radove, da nešto ponovim, da nađem rješenje za neki klinički problem itd. To sam zapisivala sebi u rokovnike, pa je moj momak predložio da te tekstove pretvorim u postove na blogu, jer će tako biti korisni i mojim kolegama, studentima stomatologije, pacijentima. Budući da se on bavi programiranjem, preuzeo je taj dio, počeli smo u januaru ove godine, onda smo shvatili da moram nekako taj blog pokazati ljudima. Onda sam napravila Facebook i Instagram stranicu, putem kojih dijelim sadržaj s bloga i tako su moji tekstovi dobili veću publiku”, priča Iva Ljiljić.
Iva Ljiljić (FOTO: Iva Ljiljić, privatni arhiv)
Naglašava da bude presretna kada ljudi pozitivno reaguju na njene ideje i savjete.
“Trudim se ubaciti puno sadržaja iz oblasti preventivne stomatologije, jer nam to svima najviše treba, a čini mi se da šaljivi pristup raduje moje čitatelje. Kroz svoje tekstove želim razbiti strah od stomatologa, i osjećaj nelagode i srama kad dođu na pregled. I stomatolozi su obični ljudi, neće vas osuđivati bez obzira na stanje u ustima, oni vam samo žele pomoći. Odnos stomatolog-pacijent i treba biti prijateljski i topao, pa se zato trudim svima brzo odgovoriti na poruke, ohrabriti ih, dati savjet. Često me pohvale i kolege stomatolozi i studenti. To me posebno raduje, jer ih jako poštujem i znači mi njihovo mišljenje”, potcrtava mlada stomatologinja.
Prema njenin riječima, svaki dan na poslu se pojavi neka nova situacija koja joj da ideju za pisanje.
“U svakom trenutku imam bar 20 novih tekstova spremnih za objavu, ali onda mi nešto još bolje padne na pamet i tako svaki dan. Sad već moji čitatelji, portali i časopisi sami naručuju tekstove. Ljudi mi se javljaju s idejama, tako da tome dajem prioritet. Nekad je teško stići uz svakodnevne obaveze, ali koristim svaki slobodan trenutak za pisanje, jer je ‘Zubić Iva’ dio mene”, riječi su naše sagovornice.
Naglašava da se skoro sva oralna oboljenja mogu spriječiti.
“Ključ prevencije je dobra oralna higijena. Na čistom zubu nema karijesa. Ja sam pravilnu tehniku četkanja zubi i čišćenja međuzubnih prostora naučila tek na petoj godini studija, od svoje profesorice. Zato ne osuđujem svoje pacijente ako oni i dalje ne znaju pravilno očistiti zube, jer ih nije imao ko naučiti”, govori Iva Ljiljić.
Svima preporučuje da pitaju svog stomatologa za pomoć i savjet te da onda nema razloga za strah i neugodnost.
“Redovni kontrolni pregledi omogućit će stomatologu da uoči karijes i parodontalna oboljenja u početnoj fazi, kad ih je lako liječiti i imaju bolju prognozu. I mliječni zubi su važni i djeca trebaju ići stomatologu već od prve godine. Iako postoje razne alternative za nadoknadu izgubljenih zuba, kvaliteta života sa zdravim prirodnim zubima je neprocjenjiva”, objašnjava mlada stomatologinja.
Iva Ljiljić (FOTO: Iva Ljiljić, privatni arhiv)
Pandemija koronavirusa pogodila je i stomatologe, a naša sagovornica otkrila je i kako je provela dane u karantinu.
“Karantin mi je bio vjerovatno najbolji period u životu, jer sam do marta radila dva posla i svaku subotu, pa je to bila jedina prilika za odmor. Napunila sam baterije, posvetila se maksimalno pisanju bloga i kreiranju feeda na društvenim mrežama, naučila kuhati, čak sam isplanirala i svoje vjenčanje”, ističe Iva Ljiljić.
Govorila nam je i o svojim planovima za budućnost.
“Želim postati vrhunski stomatolog, poput mog mentora, starijeg kolege koji me uvijek motiviše i tjera na bolje i više. Jer samo tako možemo pružiti najbolji tretman svojim pacijentima. Voljela bih se nastaviti usavršavati kroz specijalizaciju, a najviše mi se sviđa ortodoncija. Nadam se da ću uz to ostati skromna i prijatna osoba”, kaže naša sagovornica.
Mladima poručuje da uživaju u školi i na studiju, jer je život poslije toga još veća borba.
“Na tržištu rada u Bosni i Hercegovini se ne cijene pametni i vrijedni ljudi, sa dobrim idejama i namjerama. Konkurencija je ogromna, a poslodavca zanima isključivo profit. Prilike skoro da i ne postoje, vi ih morate sami stvarati. ‘Zubić Iva’ je nastala iz mog inata kad sam to shvatila. Ustanite rano i iskoristite dan. Grabite sve što vam se nudi, pitajte pametnije i iskusnije, čitajte, učite, volontirajte, tražite stipendije za mastere i prakse. Naići ćete beskonačno puta na odbijanje, ali ne odustajte. U jednom trenutku nešto mora upaliti”, zaključuje Iva Ljiljić.
Proteklog vikenda odigrano je 3 i 4 kolo stonoteniske Premijer lige Bosne i Hercegovine za žene.
Ženska ekipa Stonoteniskog Kluba Spin 2012 zabilježila je dvije pobjede i to na startu ptotiv ekipe Stoniteniskog kluba Vitez rezultatom 4-0. Nakon toga, u četvrtom kolu igračice sarajevskog Spina bile su bolje od igračica Stonoteniskog Kluba Bugojno također rezultatom 4-0.
Za ekipu Spina nastupile su: Hena Čajić, Džana i Selma Biogradlić te trener igrač Amela Mujezinović.
Iz ovog kluba posebnu zahvalnost upućuju kompaniji BH Telecom d.d. Sarajevo, kao i ostalim partnerima uspješne sportske ekipe.
